Zrakoplovi lakši od zraka

AEROplus Br 3 Studeni 2008.EUR 6 KN 18 USD 4.5

Zrakoplovi lakši od zraka

Zrakoplovi lakši od zraka

TEMA BROJA

putnički avion croatia airlines

Zrakoplovi lakši od zraka osi-guravaju uzgon na Arhime-dovom načelu, budući da im

je težina manja od težine okolnog zraka koje takav zrakoplov isti-skuje. Ovi zrakoplovi su poznati i pod imenom baloni.Prvi zrakoplov lakši od zraka bio je balon pun toplog zraka koji su sagradili braća Montgolfier i us-pio je 15. listopada 1783. letjeti nešto više od 4 minute. Takvim balonom se nije moglo letjeti u

Zrakoplovi lakši od zraka

Za upravljive balone tako možemo često čuti imena “cepelin” ili “dirižabl” (od fran-cuskog dirigeable, upravljiv). Schwarz je tijekom projektiranja rone tako možemo često čuti imena “cepelin” ili “dirižabl” (od francuskog dirigeable, upravljiv). Schwarz je tijekom projektiranja.

smjeru po želji posade i putnika, već se kretao nošen vjetrom. No i dalje je ova vrsta zrakoplova vrlo popularna. Veliki preokret napra-vio je David Schwarz iz Zagreba koji je izumio upravljivi zračni balon i to s metalnom konstruk-cijom. U njegovu čast izdana je i posebna medalja. No zasluge su nezasluženo pripale njemačkom grofu Zeppelinu koji je projekt okupio od Schwarzove udovice te konstruirao prototip 1897. Za

upravljive balone tako možemo često čuti imena “cepelin” ili “di-rižabl” (od francuskog dirigeable, upravljiv). Schwarz je tijekom projektiranja radio i na materija-lima, čime je otvorio put otkriću lagane i čvrste legure aluminija, poznate pod imenima dural, du-raluminij, ili Schwartzov alumi-nij, koja je i danas vrlo popularan materijal za izradu zrakoplova.

Zrakoplovi teži od zrakaZrakoplovi teži od zraka ostvaruju uzgon tako da se dio zrakoplova posebnog oblika, krilo, kreće kroz zrak čime proizvodi aerodinamič-ku silu, čija jedna komponenta je usmjerena uvis.

Zrakoplovi s pokretnim krilimaKrila zrakoplova mogu biti pokret-na, tako da se vrte oko osi, i tada se nazivaju krakovi, a čitav sklop takvih krila i zajedničke osovine se naziva rotor. Zrakoplovi s ova-

4 AEROplus

Lakoća letenja

kvim konstrukcijskim rješenjem su helikopteri i autožiri. Bitno svojstvo ovakvih zrakoplova je da imaju mogućnost lebdenja u mje-stu, poput balona, a uz odgovara-jući sustav upravljanja mogu se kretati u svim smjerovima. Ukoli-ko su krila zrakoplova nepomična, recimo spojena na trup, tada se cijeli zrakoplov mora gibati kroz zrak da bi mu krila mogla ostvari-ti potreban uzgon. Takvi se zrako-plovi nazivaju avioni. Da bi takav zrakoplov mogao poletjeti, on već na zemlji mora postići dovoljnu brzinu kretanja kroz zrak, te mu je potreban aerodrom s dovoljno dugačkom uzletno-sletnom sta-zom (“pistom”). Za pogon zrako-plova se tipično koriste motori s unutarnjim izgaranjem. Izuzetno se koristi i električni pogon na zrakoplovnim modelima i nekim pokusnim zrakoplovima bez po-sade.

Zrakoplovi teži od zrakaKlipni motori su bili prvo korište-ni za pogon zrakoplova, a i danas su se zadržali na mnogim manjim i sportskim zrakoplovima. Kao pogonsko gorivo obično koriste benzin, ali se polako pojavljuju u primjeni i dieselski motori. U oba slučaja kisik se uzima iz zraka u kojem se nalazi zrakoplov. Ne-dostatak klipnih motora je da s visinom, kako opada gustoća zra-ka, opada i snaga motora. Mlazni motori i plinske turbine su se po-javile tijekom Drugog svjetskog rata. Načelno su ta dva motora ista, razlikuju se optimiranju izla-znog dijela. Mlazni motor energi-ju vrelog plina najvećim dijelom pretvara u brzinu plina kojeg za-tim ispušta sa stražnje strane i prema Newtonovom zakonu akci-

je i reakcije posljedično proizvodi silu prema naprijed. Plinska tur-bina većinu energije oduzima pli-nu i pretvara je na izlaznoj turbini u mehaničku energiju (okretanje vratila) koja se zatim koristi na drugi način, na primer za okreta-nje pogonske elise odnosno pro-pelera (kod „turboprop” aviona) ili elise helikoptera. Ovaj pogon je popularniji od običnog mla-znog motora, jer je plinska turbi-na efikasnija od mlaznog motora. No budući da i propeleri imaju ograničenja, postoji i kombinira-ni („turbo-mlazni”) pogon gdje je propeler zamijenjen impelerom, što je propeler s mnogobrojnim krilcima smješten u kratku cijev. Taj se pogon koriste suvremeni veliki putnički avioni. I ovi motori

kisik uzimaju iz okolnog zraka.Raketni motor je poseba vrsta mlaznog motora koji nema usis zraka, već kisik dobiva iz poseb-nog spremišta. Ovi motori od-likuju se vrlo visokim omjerom snage i težine, ali kako osim go-riva moraju nositi i težinu kisika (ili zamjenskog kemijskog spoja), rijetko se koriste u zrakoplovima.

Svoju primjenu nalaze na svemir-skim letjelicama Osnovne dimen-zije zrakoplova koje se navode prilikom njegovog opisa su nje-gova dužina, visina, razmah krila i površina krila. Dužina se mjeri od nosa zrakoplova do najisturenijeg dijela repnih površina. Visina se mjeri od tla do najvišeg dijela zra-koplova, ovisno o izvedbi to može biti vertikalni ili horizontalni sta-bilizator. Razmah krila (Eng.Wing span) je dužina koja spaja vrhove lijevog i desnog krila. Kod aviona s promjenjivom geometrijom kri-la razmah nije stalna veličina. Po-vršina krila (m2) podrazumijeva ukupnu površinu lijevog i desnog krila i jednaka je umnošku raz-maka (dužine) krila s njegovom širinom. Veliki preokret napravio je David Schwarz iz Zagreba koji je izumio upravljivi zračni balon i to s me-talnom konstrukcijom. U njegovu čast izdana je i posebna meda-lja. No zasluge su nezasluženo pripale njemačkom grofu Zep-pelinu koji je projekt okupio od Schwarzove udovice te konstru-irao prototip 1897. Za upravljive balone tako možemo često čuti imena “cepelin” ili “dirižabl” (od francuskog dirigeable, upravljiv). Schwarz je tijekom projektiranja

Za upravljive balone tako možemo često čuti imena “cepelin” ili “di-rižabl” (od francuskog dirigeable, upravljiv). Schwarz je tijekom pro-jektiranja rone tako mo-žemo često čuti imena “cepelin” ili “dirižabl” (od francuskog dirigea-ble, upravljiv). Schwarz je tijekom projektiranja.

TEMA BROJA

5AEROplus

putnički avion