Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Nataša Stefanovski, prof. psihologije
Split, 28.6.2018.
“
„FIT4WORK”
Sadržaj:
Upoznavanje
Zagrijavanje
Interpersonalni model komunikacije
Pošiljatelj / Primatelj
Vrste poruka
Oblici komunikacije (verbalna, neverbalna, paraverbalna)
Prepreke djelotvornoj komunikaciji
Mogućnosti primjene
Zašto predavanje o komunikaciji?
Dobri međuljudski odnosi nisu rezultat slučaja, nego
poznavanja određenih elemenata bitnih za uspješnu
komunikaciju i primjene tih elemenata u specifičnoj
situaciji.
Kojim bi vještinama morali ovladati ljudi
koje biste zaposlili u svom poduzeću? Trebaju znati učiti
Trebaju znati slušati
Trebaju vješto usmeno komunicirati
Trebaju dobro pisati, čitati i računati
Trebaju biti prilagodljivi, znati kreativno misliti i
rješavati probleme
Trebaju znati postavljati ciljeve i biti motivirani da ih ostvare
Trebaju znati raditi u grupi
(Odgovori direktora kadrovskih odjela velikih američkih tvrtki)
Predrasude o komunikaciji
netočno točno
svi znaju komunicirati vještine komunikacije mogu se
naučiti
komunicira se riječima najčešće se komunicira
neverbalnim znakovima
komunikaciju je moguće izbjeći nemoguće, zbog neverbalne
komunikacije
komunikacija je svjestan akt komunikacija nije uvijek pod
našom kontrolom
opsežna komunikacija vodi
boljim odnosima
prekid komunikacije nekada
smiruje emocije, a manje
komunikacije može istaknuti
problem
Razine komunikacije
Intrapersonalna komunikacija
Interpersonalna komunikacija
Skupna komunikacija
Masovna komunikacija
Vještine u odnosima s ljudima
predstavljaju kombinaciju dobrih
• interpersonalnih vještina (sposobnost efikasne
interakcije s drugima)
• intrapersonalnih vještina (sposobnost
upravljanja vlastitim stavovima i emocijama)
Interpersonalni model komunikacije
Komunikacija je proces razmjene poruka između dvije
ili više osoba.
U kojoj će mjeri biti uspješna ovisit će o nekoliko
temeljnih elemenata:
Pošiljatelj Poruka Primatelj
Povratna veza
Dakle, psihološki model komunikacije čine 4 elementa:
Pošiljatelj - osoba koja upućuje poruku.
Poruka – sustav simbola koji prenose neko
značenje.
Primatelj – osoba kojoj je poruka namijenjena.
Povratna informacija – služi za provjeru koliko je
uspješno prenesena poruka.
Pošiljatelj / Primatelj
« JA NISAM O.K. « « TI JESI O.K. «
nesigurnost
bojažljivost
bespomoćnost
depresivnost
osjećaj manje vrijednosti
Pošiljatelj / Primatelj
« JA SAM O.K. « « TI NISI O.K. «
umišljenost
oholost
«prave se važni»
prepotentnost
Pošiljatelj / Primatelj
« JA NISAM O.K. « « TI NISI O.K. «
negativno stajalište o sebi i o drugima
nesretni
nepovjerljivi
nepažljivi
nesamopouzdani
« JA SAM O.K. « « TI JESI O. K. «
• svjesni svojih vrijednosti i vrijednosti drugih ljudi
• samopouzdani
• druželjubivi
• optimisti
• imaju povjerenje u druge
Radeći na sebi, na razvijanju svojeg samopouzdanja i životnog optimizma, postajemo sve skloniji i druge tako doživljavati
Poruka
Ja – poruke – služe izražavanju vlastitih opažanja, emocija, osjećenja, želja, interesa, stavova...
Ti – poruke – koriste se pri vrijeđanju, predbacivanju, napadanju, osuđivanju, kažnjavanju...
Mi – poruke – jačaju vlastitu poziciju ili prikrivaju vlastito mišljenje i vlastite želje, njima smanjujemo vlastitu odgovornost.
Bezlične poruke (trebalo bi...) – omogućuju potpuno isključivanje sebe i vlastite odgovornosti za sadržaje koje prenosimo. Onemogućavaju uspješan razgovor.
Primjeri:
„osjećam se loše dok čekam da završiš svoj dio posla…“
„ti si nekolegijalna, drska i proračunata kad …”
„svi smo zajedno odlučili odustati od te projektne aktivnosti …“
Ti i Ja poruke
TI poruke JA poruke
Ističu pogrešku sugovornika. Ističu osjećaje govornika.
Primatelj ih doživljava kao
napad na sebe.
Primatelj ih doživljava kao
poziv na zajedničko
rješavanje problema.
Izazivaju otpor i obranu
sugovornika.
Izazivaju želju za suradnjom.
Ja poruke
Formula:
1. Kada ti (opis ponašanja druge osobe)
2. osjećam se (moje emocije, ako je prikladno)
3. jer (zašto je ponašanje druge osobe problem)
4. i željela bih (što želim da se dogodi)
npr. Kada mi prigovarate osjećam se nelagodno jer kao da
nikad nisam ništa dobro napravila. Željela bih da mi se
kaže i objasni s čime jeste ili niste zadovoljni.
Ja poruke - moj stav i mišljenje
Glavni razlog uspjeha JA poruke je u tome što takva
poruka opisuje kako ponašanje druge osobe utječe
na pošiljatelja poruke.
Ljudi su spremniji promijeniti svoje ponašanje ako im
se pokaže da ugrožavaju nečije potrebe. Zbog toga
su najuvjerljivije konkretne, stvarne, opipljive
posljedice koje na nas ima nečije ponašanje.
Oblici komunikacije
KOMUNIKACIJA
VERBALNA NEVERBALNA PARAVERBALNA
ŠTO je rečeno – sadržaj – verbalna komunikacija
KAKO je rečeno (karakteristike glasa) –
paraverbalna komunikacija
ŠTO je pratilo komunikaciju (kontekst) –
neverbalna komunikacija
VERBALNA / PARAVERBALNA /
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Nekoliko je načina verbalnog izražavanja:
• ZAPOVIJEDI I INSTRUKCIJE- koriste se kako bi se utjecalo na ponašanje drugih
• PITANJA-koriste se da bi se došlo do informacija
• INFORMACIJE-mogu biti izrečene kao odgovor na pitanja, ukomponirane u predavanje, diskusiju…
Verbalna komunikacija
Verbalna komunikacija
Oblici verbalne komunikacije su:
čitanje 16%
pisanje 9%
govorenje 35%
slušanje 40%
Kad s nekim govorite na raspolaganju su vam kao izvori informacija:
riječi 7%
glas 38%
mimika, geste, okolina 55%
Vrlo malo ljudi zna slušati, istraživanja pokazuju da
se preko 75% onog što je rečeno ignorira, krivo
razumije i vrlo brzo zaboravi.
Paraverbalna komunikacija
a) Brzina
b) Ritam
c) Jačina glasa
d) Boja glasa
e) Artikulacija
f) Melodija
g) Jasnoća
h) Smijanje i drugi glasovi
Neverbalna komunikacija je dopunski kanal
slanja poruka.
Neverbalni komunikacijski znakovi su:
izraz lica, geste, pokreti, stav i položaj tijela,
kontakt očima, distanca u odnosu, dodirivanje,
pravo na osobni prostor, osobni izgled…
Neverbalna komunikacija
Najčešdi znakovi neverbalne komunikacije
TIJELO PROSTOR VRIJEME
* kontakt očima
* izrazi lica
* položaj tijela
* pokreti, geste
* dodirivanje /
(rukovanje)
*prostorna distanca
*raspored sjedenja
* izgled prostora
* odjeća
* trajanje kom.
* vrijeme kom.
* „govor” tišine
* vrijeme potrebno
za započinjanje
komunikacije
Udaljenost tijela (zone distance)
intimni prostor – 15 – 45 cm – bliske osobe
osobni prostor - 45 – 120 cm – društveni susreti, zabave, sastanci s ljudima koje poznajemo
socijalni prostor - 1,2 – 3,3 m – nepoznati ljudi
(prodavač, poštar, novi suradnik na poslu)
javni prostor- iznad 3,5 m – udaljenost koju zadržavamo na javnim mjestima, komunikacija s većom grupom ljudi
Važnost neverbalne komunikacije: • Može izraziti neke pojave koje je verbalnom
komunikacijom teško izraziti (iznenađenje, strah)
• Teže se kontrolira (znojenje, crvenilo, zamuckivanje, drhtanje glasa…)
• Omogućuje da se stavovi ne izraze tako eksplicitno
• Može dopuniti verbalnu komunikaciju
• Može proturječiti verbalnoj komunikaciji
Kada verbalna i neverbalna
komunikacija nisu u skladu?
Skloniji smo vjerovati neverbalnoj komunikaciji
Zašto?
NVK pod manjom kontrolom, manje svjesni
Koja se tu opasnost krije?
Velika vjerojatnost pogrešnog tumačenja neverbalnih
znakova
Prepreke djelotvornoj komunikaciji Referentni okvir Selektivno slušanje Vrijednosne procjene Emocije i osobine ličnosti Prebrzo zaključivanje Spolne razlike Kulturalne razlike
Kako uputiti produktivnu kritiku, odnosno dati
povratnu informaciju?
Kritika treba poticati usmjerenost na zadatak i
jačati uvjerenje pojedinca da svojim trudom
može poboljšati situaciju.
Odvojiti ponašanje od osobe, ne kritizirati ličnost
već se usmjeriti na promjenu ponašanja.
Bolje je govoriti što bi trebalo činiti, nego što se
ne smije.
Povratne informacije trebaju biti česte ako
želimo nešto promijeniti.
Kako uputiti produktivnu kritiku, odnosno dati
povratnu informaciju?
Izbjegavati upućivanje kritike ako smo pod
utjecajem emocija.
Kada je to moguće, mentori bi trebali poučiti
učenike kako se samoevaluirati. Na taj način
korekcija ponašanja neće ovisiti samo o mentoru.
Opće je pravilo da treba odgoditi reakciju na
dobivenu kritiku.
Kako uputiti produktivnu kritiku, odnosno dati
povratnu informaciju?
Nije lako primati kritiku te je prirodno da se javlja
otpor. No kada učenik na nju gleda kao na
informaciju koja mu može biti vrlo korisna u
profesionalnom razvoju, te koja mu ukazuje na
područja koja bi mogao poboljšati, tada će je lakše
primiti.
Kako uputiti produktivnu kritiku, odnosno dati
povratnu informaciju?
Uz kritiku treba dati i pohvalu jer ljudi ne vole da ih se samo kritizira; dozirati pozitivno i negativno.
Sandwich pristup:
pohvala / informacija o pogrešci i kako ju ispraviti / osnaživanje, ohrabrivanje
Povratna informacija treba biti specifična i konkretna, odnositi se na konkretne situacije i konkretne oblike ponašanja.
KISS pristup:
“Keep It Short and Simple”