Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Agencija za odgoj i obrazovanjeEducation and Teacher Training Agency
ISSN 1846∑ 4572
nakladnikAgencija za odgoj i obrazovanjeBadaliÊeva 24, 10000 Zagrebwww.azoo.hr
za nakladnikaVinko FilipoviÊ, prof.
¥ Agencija za odgoj i obrazovanje
urednikMiroslav MiÊanoviÊ
grafiËka pripremaIva »ular, Studio grafiËkih ideja
tisakTiskara Zelina,Sv. I. Zelina
ISSN 1846∑ 4572Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanjeTiskano u Hrvatskoj 2008.
Smotra projekataiz podruËja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo 2008.
priredileNevenka LonËariÊ JelaËiÊ, Jasna TomiÊ, Andreja SiliÊ
Agencija za odgoj i obrazovanjeZagreb, 2008.
Odgoj za ljudska prava i aktivno graanstvo kroz cjelokupni školski pristup
(Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ) 7
Projekti
Projekti u djeËjim vrtiÊima 15Uvod (Andreja SiliÊ) 16Projekti osnovne πkole ∑ razredna nastava 41Projekti osnovne πkole ∑ predmetna nastava 59Projekti srednje πkole 83
Dodaci
Program smotre 113Organizatori smotre 115Suci / procjenitelji 117Sudionici smotre 118Programske teme 123Opis provedbe projekta 125Upute za suce / procjenitelje 130Kriteriji za vrednovanje obrane projekta 134
Sadræaj
7
Odgoj za ljudska prava i aktivno graanstvo temelji se na Nacionalnom
programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava koji je uveden u hrvatski
odgojno∑ obrazovni sustav 1999. godine posebnom odlukom Vlade
Republike Hrvatske kojom se obvezuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa na njegovu primjenu.
U novije vrijeme pojaËan je razvoj normativnih pretpostavki koje
pospješuju primjenu odgoja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2005. godine Plan razvoja sustava
obrazovanja 2005. ∑ 2010. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja
je strateški razvojni dokument, raspravljan s brojnim struËnjacima,
znanstvenicima i brojnim socijalnim i drugim partnerima tijekom zadnjih
godina. Planom razvoja teži se kvalitetnijem, dostupnijem, prilagodljivijem i
uËinkovitijem sustavu obrazovanja u funkciji, izmeu ostaloga, unaprjeenja
društva temeljenog na znanju i demokratskim naËelima, što se povezuje s
potrebom jaËanja aktivnog graanstva. Plan razvoja se izrijekom oslanja na
Lisabonsku strategiju, ukljuËujuÊi bolonjski proces, pa se meu prioritetima
navodi društvena povezanost (kohezija), a govori se i o “društvenoj dimenziji
obrazovanja”. Obveza uvoenja obrazovanja za ljudska prava i demokratsko
graanstvo proizlazi iz same biti Plana razvoja, a to je stavljanje uËenika u
središte odgojno∑ obrazovnog procesa.
Meu prioritetnim podruËjima Plana razvoja do 2010. nalazi se i
integriranje Europskog okvira za razvoj kljuËnih kompetencija za
cjeloživotno uËenje. Jedna od osam kljuËnih kompetencija za cjeloživotno
uËenje je i demokratsko graanstvo. Na temelju Plana razvoja donesen je
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 2006. godine i Novi kurikulum za
osnovnu školu. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava
i demokratsko graanstvo integriran je u novi kurikulum. U uvodnom dijelu
kurikuluma istaknuto je da su “svi nastavnici obvezni primjenjivati odgoj za
Odgoj za ljudska prava i aktivno graanstvo kroz cjelokupni πkolski pristup
8
ljudska prava i demokratsko graanstvo”. Odgoj za demokratsko graanstvo
i ljudska prava jamËi i Nacionalni program za zaštitu i promicanje ljudskih
prava 2008 ∑ 2011 i Akcijski plan provedbe koji je donijela Vlada Republike
Hrvatske 2007. godine.
Kroz spomenute dokumente traži se novi pristup u uËenju i pouËavanju
usmjeren na razvoj kompetencija uËenika umjesto na reproduktivno uËenje
obrazovnih sadržaja.
Pod odgojem za ljudska prava i aktivno graanstvo kroz cjelokupni
školski pristup misli se na cjelokupno odgojno∑ obrazovno ozraËje škole
koje proizlazi iz naËin komunikacije koji prevladavaju u školi. Ovakav
pristup škole obvezuje sve nastavnike i uËenike i njihove roditelje na
osposobljavanje za komunikaciju koja potpomaže ugodno, stvaralaËko i
poticajno ozraËje u školi. Obitelj znaËajno utjeËe na kvalitetu komunikacije
koja se uspostavlja u školi kroz naËin i kvalitetu odgoja kojeg ona u svojoj
djeci isporuËuje školi. Naime, odgoj za ljudska prava i aktivno graanstvo
kao i za svaku drugu vrednotu uËi se iz primjera i odgojnih uzora, iz Ëinjenja
i vlastitih iskustava. Stoga su prvi i najodgovorniji odgojitelji djeteta njegovi
roditelji i uËitelji a potom svi drugi odgojni Ëimbenici kojima je dijete
izloženo.
Škole sve više vode brigu o pravilima ponašanja u školi, pravilima razreda
koja izrauju uËenici i njihovi nastavnici, etiËkom kodeksu ponašanja u
razredu ili školi. Bit je u tome da svi uËenici sudjeluju u donošenju pravila
ponašanja kakvo bi oni željeli za sebe ali se svojim potpisom na zajedniËka
pravila obvezuju na isto takvo poželjno ponašanje prema drugima.
Kad govorimo o komunikacijskom ozraËju pedagozi i sociolozi spominju
dva temeljna oblika: podržavajuÊe i suradniËko te defenzivno i prijeteÊe.
U defanzivnom i prijeteÊem komunikacijskom ozraËju prevladava
komunikacija koja ranjava i obezvrjeuje, koja ukljuËuje: emocionalno
neutralno ponašanje, superiorno nadmetanje, sumnjiËenje, potkazivanje,
sramoÊenje, optuživanje, zadirkivanje, netaktiËnost, prijetnje, izazivanje,
ismijavanje, ironiziranje, oponašanje.
U podržavajuÊem, otvorenom i suradniËkom pedagoško∑
komunikacijskom ozraËju prevladava: povjerenje i suradnja, uvažavanje
sugovornika, neuspjelim se pokušajima koristi da bi se nešto nauËilo,
9
izražava se shvaÊanje drugoga, otkrivaju se i istiËu se jake strane uËenika.
Nastavnik dugotrajnim procesom komunikacijskog usavršavanja razvija
umijeÊe stvaranja podržavajuÊeg pedagoško∑ komunikacijskog ozraËja.
SuradniËko pedagoško∑ komunikacijsko ozraËje uspijeva postiÊi
doživljavanje uËenja kao radosnog procesa u kojem se uËenik osjeÊa
sigurnim. OsjeÊaj sigurnosti u procesu uËenja potiËe se kroz razgovor,
korištenje raznih metoda aktivnog uËenja i ukljuËenosti uËenika, uËenicima
se pomaže da se dožive kao sposobne osobe. NaroËito se uspješnom
odgojnom metodom pokazuje metoda projektne nastave “Projekt graanin”.
Iskustvo radosnog procesa uËenja izuzetno je važno u osposobljavanju
uËenika za cjeloživotno uËenje koje je pretpostavka za oËuvanje zaposlenosti
i kvalitetan život u suvremenim uvjetima života i rada.
Na djecu se gleda kroz njihove darove i sposobnosti, od njih se oËekuje
odgovornost za vlastito uËenje i uËi ih se kako uËiti, svako dijete u odgojno∑
obrazovnom procesu vodi se tako da bude uspješno. Pogreške djeteta
uËitelj koristi da bi u suradnji s drugim uËiteljima, uËenicima i prije svega
s roditeljima djeteta zajedniËki pomogli da nadoknadi manjak. Postoje
razredna pravila koja su jednoznaËna, jasna i uvijek se provode i pomažu
postiÊi znanje i svijest o vlastitom dostojanstvu i osjeÊaj da smo svi
poštovani i uËitelji i uËenici.
Uz pomoÊ metoda suradniËkog uËenja razvijaju se znanja, vještine i
vrednote suradnje. Sva djeca dobivaju moguÊnost sudjelovati u davanju
svojih doprinosa u uËenju novoga, u povezivanju s primjerima iz stvarnog
života, u stvaralaËkom izražavanju, u prepriËavanju, svako dijete dobiva
moguÊnost da se pronae u Ëemu je najbolje i što mu baš ne leži. UËitelj
traži i otkriva jake strane djeteta da na njima gradi svoje samopouzdanje.
Stvara se atmosfera brižnosti u uËionici u kojoj se kroz cijeli odgojno∑
obrazovni proces dokazuje da je svako dijete posebno i jedinstveno.
Meu predmetna horizontalna i vertikalna predmetna korelacija pomaže
uËiteljima da aktivnim metodama uËenja i pouËavanja omoguÊe uËenicima
uËiti znati, uËiti Ëiniti, uËiti biti, uËiti biti za drugoga. Odnosno, da budu
zahvaÊeni u cjelini biÊa, glavom, srcem i djelima. Priznati i uvažavani ljudi
s razvijenim osjeÊajem samopouzdanja i spoznajom svojih moguÊnosti i
ograniËenja mogu doseÊi mir i sigurnost u sebi i graditi mir oko sebe.
10
Projektna nastava u Projektu graanin jedna od metoda suradniËkog
uËenja. Planira se tako da ukljuËuje interdisciplinarne vještine u
oblikovanju sata kao što su: Ëitanje, diskusija, pisanje, analiza grafova,
rješavanje problema u malim skupinama, tehnike suradniËkog uËenja, igru
uloga, prouËavanje zakona i Ustava RH, pisanje dopisa, molbi itd. UËenici
sustavno istražuju problem, dokumentiraju i oblikuju plan rješavanja
problema.U ostvarivanje projekta ukljuËuju se roditelji i ljudi iz lokalne
zajednice koji mogu pomoÊi u rješavanju problema.
U pravilu, ako se projektna nastava u Projektu graanin dobro planira i
vodi uËenike k rješenju problema, ako im se omoguÊi kvalitetna procedura
u kojoj mogu doÊi do izražaja sve njihove sposobnosti, stjeËu moguÊnost da
u tijeku rješavanja problema koriste sva svoja znanja koja su stekli iz drugih
predmeta ∑ povijesti, hrvatskog, stranog jezika, zemljopisa, matematike
i drugih i da na kraju dožive uspjeh u javnosti sa svojim rješenjem
problema. Nadležna tijela vlasti najËešÊe ostanu bez argumenata odbijanja
i neprihvaÊanja njihova prijedloga rješenja društvenog problema buduÊi da
su uËenici unaprijed sve dobro osmislili i pripremili odgovore na moguÊa
odbijanja i odlaganja i to ne samo verbalno veÊ i dokumentarno u obliku
dokumentacijske mape, a takoer su dobro izuËili sve odgovarajuÊe zakone i
propise i na kraju, njihov je prijedlog usmjeren na zajedniËko dobro graana.
To mogu biti prijedlozi da se postavi semafor na prometnici kojom
prelaze do škole radi njihove sigurnosti i zaštite, da se uskladi red vožnje
javnog prijevoza ako su aci putnici da ne moraju dugo Ëekati na prijevoz,
postavljanje kontejnera da se ne zagauje okoliš škole, ureenje igrališta i
td. Važno je istaknuti da oni ne iniciraju rješavanje problema veÊ dolaze s
gotovim prijedlogom izvedbe. Doživljaj uspjeha u ovom podruËju prenosi se
na bolje uËenje u drugim predmetima (doživljeni uspjeh je izvor motivacije),
smanjuje se destruktivan odnos prema sebi i drugima.
Kroz projektno rješavanje društvenog problema i iskustveno socijalno
uËenje stjeËu se sljedeÊe kompetencije za cjeloživotno uËenje: umijeÊe
razmišljanja i logiËkog zakljuËivanja, umijeÊe otkrivanja smisla, umijeÊe
kratkog i jasnog govorenja, umijeÊe uvjerljivog argumentiranja, umijeÊe
ukljuËivanja u društveni život, razvoj odgovornosti za zajedniËko dobro,
umijeÊe organiziranja vlastitog uËenja, umijeÊe poduzetništva, umijeÊe
11
strpljivosti slušanja drugog, umijeÊe uËenja iz dobrog i lošeg iskustva
drugog, upoznavanje i izgradnja vlastitog identiteta, upoznavanje Ustava
Republike Hrvatske, upoznavanje, korištenje i pridržavanje zakona i propisa,
poznavanje struktura vlasti i njihovog djelovanja, prepoznavanje odgovornih
osoba za rješavanje odreenih problema, znanje komuniciranja s
predstavnicima vlasti, socijalne vještine i proceduralno znanje za rješavanje
bilo kojeg problema.
Priredila: Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ
viπa savjetnica za nacionalne programe
Projekti
Predπkolski odgoj
16
Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgovornosti te
demokratsko graanstvo (1999) doprinos je promicanju temeljnih ljudskih
vrijednosti i njihovu življenju u djeËjim vrtiÊima u Republici Hrvatskoj.
Pored ovog dokumenta važan je bio i priruËnik “Živjeti i uËiti prava” (2003),
nastao na njegovim temeljima. Oboje znaËe veliki doprinos ostvarivanju
humanistiËko∑ razvojne koncepcije programa rada s djecom predškolske
dobi, na koju obvezuje Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece
predškolske dobi (1991). Ovi dokumenti obvezuju sve nositelje programa
u predškolskom odgoju i obrazovanju na preispitivanje ostvarivanja
prava djece i unapreivanje uvjeta za njihovo ostvarivanje. Prošlogodišnja
Smotra projekata pokazala je samo neke od primjera iz prakse, odnosno
razliËite naËine na koje se taj proces ostvaruje u predškolskim ustanovama.
Vrijednosti istaknute ovim Nacionalnim programom dio su predškolskog
kurikuluma svake ustanove, a mogu se išËitati u godišnjim planovima i
izvješÊima te pratiti u odgojno∑ obrazovnoj praksi pojedine predškolske
ustanove.
Djeca predškolske dobi stjeËu iskustva, razvijaju se i uËe aktivno
sudjelujuÊi u razliËitim svakodnevnim aktivnostima i situacijama. U
današnjim je, sve manje humanim i prirodnim uvjetima stoga od posebne
važnosti omoguÊiti djeci što prirodnije okruženje te posebice naglašavamo
odgovornost i ulogu odraslih u stvaranju što raznovrsnijih prirodnih
situacija za djecu rane dobi u kojima bi mogla razvijati se i odrastati na njima
primjeren naËin.
Suvremeno društvo pruža mnoge izazove, moguÊnosti i pomake u kvaliteti
svakodnevnog življenja, koje istovremeno možemo promatrati i o njima
raspravljati s razliËitih gledišta, s pozitivnim i negativnim predznacima.
Današnje nas doba izraženih paradoksa uvodi u stalnu neizvjesnost i
spremnost na stalno prilagoivanje novim uvjetima življenja.
17
Edgar Morin (2002) istiËe nužnost preobrazbe ljudskoga društva u smislu
graenja “održive buduÊnosti” u kojoj Êe biti moguÊe živjeti. On u odgoju
vidi glavnoga nositelja bitnih promjena koje Êe voditi k promjenama u
stilu života i ponašanja. Stoga Êe u buduÊnosti težište biti na pouËavanju,
izmeu ostalog, sedam “temeljnih spoznaja”. Jedna od njih je i pouËavanje
meusobna razumijevanja i uvažavanja, koje je istodobno i sredstvo i svrha
ljudske komunikacije. U sadašnjemu sustavu obrazovanja taj je bitni dio
zapostavljen, pa se javlja potreba za ugraivanjem elemenata odgoja za
mir i razumijevanje na svim odgojnim razinama i u svakoj ljudskoj dobi.
Uzajamno razumijevanje meu ljudima zahtijeva dubinsku reformu naËina
razmišljanja te prouËavanje razloga nerazumijevanja. To podrazumijeva
sustavan rad na uvažavanju vrijednosti i sposobnosti razliËitih osoba da
se na poseban naËin suoËavaju s problemima i mijenjanjem stvarnosti, u
suradnji s drugima te doprinositi rješavanju zadataka i postizanju odreenih
zajedniËkih ciljeva. Posebno do izražaja dolaze odnosi i vještine pozitivno
usmjerene komunikacije, slušanje, uvažavanje i usklaivanje. Usmjerenost
pedagoga na ove procese te njihovo poticanje i osiguravanje uvjeta za
njihovo ostvarivanje bitno utjeËe na promjene i pružanje konstruktivnih
mentalnih modela na osnovi kojih djeca i sudionici odgojno∑ obrazovnog
procesa mogu napredovati. ZajedniËko postizanje cilja važnija je od
usavršavanja u postizanju zasebnih znanja i vještina, mjerljivih razliËitim
testovima te upitne primjenjivosti u svakodnevnom životu.
PodruËja koja popisuje Smotra (osobna prava i prava drugih, pravo
na zdravu okolinu i pravo na upoznavanje i oËuvanje kulturne baštine)
pojedinaËno i u cjelini usmjeravaju na ostvarivanje prava i odgovornosti
djece i drugih sudionika odgojno∑ obrazovnog procesa, cjelovit pristup
djetetu, interdisciplinarnost u pristupu sadržajima za ljudska prava i
odgovornosti, afirmativnost životnih vrijednosti, pozitivne stavove prema
sebi i drugima, te na razvijanje vještina potrebnih za život u demokratskoj
zajednici.
Posebice istiËemo vrijednost analiziranja vlastitih postignuÊa u praksi
i struËnog usavršavanja, te usporedbe s drugaËijim iskustvima. Svjesni
smo Ëinjenice da se na Smotri projekata na državnoj razini ne mogu
prikazati mnogi dobri projekti koji se u praksi ostvaruju, stoga planiramo
18
posebice nastojati na organiziranju regionalnih smotri projekata, na
kojima bi bilo moguÊe prezentirati puno više kvalitetnih projekata iz
ovog podruËja. Štoviše time bismo doprinijeli povezivanju praktiËara iz
razliËitih predškolskih ustanova te poticanju dijaloga, razmjeni iskustava,
prikazima primjera dobre prakse te svakako raspravama o praksi i naËinu
njezina unapreivanja. SuoËavanjem praktiËara s drugaËijom praksom,
izvan uskih / uvriježenih naËina promišljanja i uvianja problema i
vlastite odgojno∑ obrazovne prakse pedagog izravno potiËe širenje vidika i
mijenjanje perspektive, što se bitno odnosi na stvaranje drugaËijeg odnosa
prema problemima i njihovoj važnosti. U tom se smislu potiËe samo uvid
i mijenjanje naËina promišljanja o vlastitoj odgojno∑ obrazovnoj praksi te
djelovanja u praksi.
S time bismo svakako uskladili i naËin struËnog usavršavanja svih
sudionika odgojno-obrazovnog procesa u predškolskim ustanovama. Prema
Lisabonskoj konferenciji, održanoj u listopadu 2007. godine, s temom:
“Profesionalni razvoj uËitelja za kvalitetu i jednakost u cjeloživotnom
uËenju”, u organizaciji VijeÊa Europske Unije i Europske komisije, istaknuta
je potreba za kvalitetnim cjeloživotnim uËenjem uËitelja i drugih djelatnika
u odgojno∑ obrazovnim ustanovama kako bi na kvalitetan naËin za nove
generacije djece stvarali razvojno∑ primjereno poticajno okruženje za odgoj i
uËenje. Takoer je naglašen problem osnaživanja i promoviranja autonomije
prosvjetnih djelatnika u odluËivanju, planiranju i ostvarivanju odgojno∑
obrazovnih procesa te podizanju razine kvalitete njihovog djelovanja i
refleksivnosti.
Važnim smatramo stvaranje zajedniËkog razumijevanja onoga što se
dogaa u predškolskoj ustanovi, posebice u odnosima odgajatelja, roditelja
i djece, u stvaranju poticajnog okruženja za uËenje, osposobljavanju
odgajatelja za bolje promatranje djece i voenje rasprava, dokumentiranje
projekata i voenje svakodnevnih istraživanja te svakako poticanje suradnje
i razvijanje partnerskih odnosa s roditeljima.
Za ovu Smotru nastojali smo odabrati projekte koji se odnose na
promicanje kvalitete života i temeljnih ljudskih vrijednosti te njihovo
življenje u praksi, u kontekstu cijele predškolske ustanove. U posljednje se
vrijeme pozornost sve više usmjerava na kvalitetu cjelokupne ustanove,
19
a ne pojedinih njezinih dijelova. U središte pozornosti tako dolazi kvaliteta
cjelokupnog ozraËja i klime ustanove te na koji naËin pojedini djelatnici
doprinose njezinu održavanju i unapreivanju. Pozornost se tako
preusmjeruje s pojedinca na kvalitetu cjelokupnog odgojno-obrazovnog
procesa.
Priredila: mr. sc. Andreja SiliÊ
viša savjetnica za predškolski odgoj
20
1. RazliËitost nas obogaÊuje
Tematsko podruËjeOsobna prava i odgovornosti i prava drugih
Cilj projekta Razviti kod djece spremnost za prihvaÊanje drugih i njihovih razliËitosti
DjeËji vrtiÊ DjeËji vrtiÊ Maza, Valpovo
Tel./faks: 031-651-451; 031-650-944
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaSonja Cacaj
Djeca24
Saæetak projektaProjekt se odvijao kroz tri faze. Tijekom prve faze “Kad se mala srca slože”
posebno se nastojalo na razvoju pozitivnih emotivnih stanja i razvoju
odnosa s vršnjacima koji dolaze iz razliËitih sredina. U drugoj se fazi pod
nazivom “Kad se male ruke slože” nastojalo se na graenju partnerskog
odnosa sa roditeljima razliËitih zanimanja, sklonosti i mjesta boravka ∑ grad,
selo. Tijekom treÊe faze “Sve se može”, posebice se nastojalo na izražavanju
pozitivnih stavova u uzajamnim odnosima u razliËitim okolnostima.
Na samom kraju našeg projekta upriliËili smo izlet u Veliškovce, na
gospodarstvo djeda i bake naše djevojËice. Bilo je prekrasno. S nama je bilo i
desetak roditelja. Obilazili smo imanje, pjevali, plesali, igrali nogomet, ljuljali
se i dobro se najeli domaÊih specijaliteta slavonske kuhinje! Šestero djece s
problemima prilagodbe, povuËenošÊu, slabijom komunikacijom osposobili
smo vještinama kvalitetnog uklapanja u zajednicu.
21
2. Snaga kapljice
Tematsko podruËjePravo na zdravu okolinu
Cilj projektaBoljim razumijevanjem prirodnih fenomena pridonositi kvaliteti življenja i
razvijanju uvjeta za oËuvanje prirode
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Varaædin”, Dravska 1, Varaædin
Tel./faks: 042-203-253; 042-203-564
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaDubravka Kos
Vesna Grgur
Ksenija Pletenac
Djeca8 (starija odgojna skupina)
Saæetak projektaCjelokupno fiziËko i socijalno okruženje DjeËjeg vrtiÊa “Varaždin” (objekt
Gortanova) dizajnirano je tako da promovira razliËita prava djece: pravo
na sretno i zadovoljno odrastanje, uËenje na prirodan naËin (ËineÊi i
suraujuÊi) i cjelovit razvoj i odgoj. U tom smislu, djeci je omoguÊen odabir
raznovrsnih sadržaja i aktivnosti da bi im se omoguÊilo zadovoljavanje
razliËitih interesa i potreba. Cjelokupna organizacija odgojno∑ obrazovnog
procesa ustrojena je fleksibilno, kako bi se išlo u susret razliËitostima
osobnih ritmova i razvojnih moguÊnosti djece. Komunikacija odgajatelja
i djece temeljena je na slušanju i uvažavanju perspektiva djece, koje se
smatraju i uporištem razvoja kako rada na projektima, tako i kurikuluma u
cijelosti.
Pažljivo promatranje, prouËavanje i dokumentiranje aktivnosti djece,
voeno nastojanjem odgajatelja da pribavlja nove izvore za svoj rad uoËen
je poseban interes za prirodne fenomene koji ih okružuju, a koji su polazna
22
osnova projekta “Snaga kapljice”. Projekt se sastojao od nekoliko etapa koje
su se razvijale s obzirom na interes djece, a tijekom njegova ostvarivanja
djeca su razvijala osjeÊaj za fenomene svijeta koji ih okružuje te istodobno
osvještavala vlastite procese uËenja, preuzimanje odgovornosti za taj proces
tj. poticanje autonomije i emancipacije djece u procesu vlastitog uËenja.
23
3. Dan grada Zadra ∑ Sv. Krπevan
Tematsko podruËjePonos i Ëuvanje baštine
Cilj projekta OmoguÊiti djetetu uËenje o kulturi kojoj pripada, njegovanje obiËaja i
sudjelovanje u kulturnim zbivanjima u lokalnoj zajednici
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Sunce”, VeslaËka br. 1, Zadar
Tel./faks: 023-236-410; 023-235-023
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaTimski rad odgojitelja,struËnih suradnika i ravnatelja DjeËjeg vrtiÊa “Sunce”
DjecaDio djece iz svih odgojnih skupina
Saæetak projektaVeÊi dio objekata DV Sunce nalazi se u neposrednoj blizini starog grada gdje
djeca Ëesto idu u šetnju. Prilikom šetnje, prolazeÊi pokraj crkve sv. Krševana,
djeca su vidjela grb grada Zadra i zanimalo ih je sve o njemu. Odgojiteljima
je to bio poticaj da prikupe što više materijala i informacija o sv. Krševanu i
ostalim kulturnim spomenicima grada Zadra (monografije, slike, slikovnice,
karte, povijesne knjige i dr.). ŠetajuÊi i promatrajuÊi grad, djeca su sve više
primjeÊivala ostale znamenitosti svoga grada i htjela doznati još više o
zadarskom zlatu i srebru, o najstarijim parkovima, o forumima, bedemima,
barkariolima...
Sve svoje doživljaje i spoznaje mogli su izraziti u poticajnom okruženju
vrtiÊa kroz razne vrste aktivnosti u raznim centrima. VeÊi dio djeËjih
radova prezentirali smo na izložbi koja je bila završna faza našeg projekta ∑
prezentacija svega što su nauËili o svom gradu, svih akcija u procesu uËenja
zabilježenih djeËjim izjavama, crtežima, konstrukcijama i fotografijama.
Djeca DV Sunce ukljuËuju se u sva blagdanska zbivanja, pa su tako i ovaj put
24
bili sudionici proslave blagdana sv. Krševana ∑ zaštitnika grada Zadra.
U proslavu smo se ukljuËili izložbom koja je bila organizirana na Novom
kampusu zadarskog SveuËilišta, a poslužila je studentima predškolskog
odgoja kako bi bolje upoznali djeËji razvoj i moguÊnosti, prava i potrebe. Na
otvaranju izložbe bili su predstavnici grada Zadra, predstavnici SveuËilišta,
djeca, odgojitelji i roditelji. Projektnim uËenjem o svom gradu djeca su
stekla brojna iskustva s kojim su se ukljuËila u obilježavanje ovog znaËajnog
blagdana.
25
4. Moj kvart za novo sutra
Tematsko podruËjePravo djeteta na zdravu okolinu
Cilj projektaPoticanjem spontanosti i inicijative, suradnjom i dogovorom u grupi,
omoguÊiti djeci stvaranje svoje vizije gradske Ëetvrti na temelju promatranja,
promišljanja i mašte
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ: DjeËji vrtiÊ “Trešnjevka”, BadaliÊeva 24, Zagreb
Tel./faks: 01-3820-247; 01-3648-185
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaMarijanka BoštjanËiÊ
Nada Gudek
Djeca26
Saæetak projektaDjeca su se igrajuÊi u parku zapitala: “S Ëime Êemo se igrati u parku? Svuda je
prašina i staklo.” Potaknuli smo ih da na temelju promatranja, promišljanja
i vlastitih ideja, zajedniËkim dogovorom stvore viziju gradske Ëetvrti kakvu
bi željeli. Uskladili smo interes pojedinca s interesom skupine. Ostvarili smo
i sudjelovanje djece u javnom životu i inicirali ureenje gradskih parkova.
Suradnjom sa širom društvenom zajednicom postepeno ostvarujemo pravo
na zaštitu prirodnog okoliša, na zdrav okoliš za život, sigurnost djeteta na
mjestima predvienima za djeËju igru. Razvijali smo likovne, govorne i druge
stvaralaËke potencijale prema izboru djeteta. Nakon prezentacije našeg
projekta u VijeÊu gradske Ëetvrti, vrtiÊu je donirano nekoliko sprava za igru
na dvorištu, ureeno je zelenilo, posaena su nova stabla, a ovog proljeÊa
uredit Êe nam travnjake, grmlje i drveÊe južnog dijela dvorišta.
26
5. Djeca Ëuvari baπtine ∑ mali glagoljaπi
Tematsko podruËjePonos i Ëuvanje baštine
Cilj projektaUpoznavanje, prenošenje i Ëuvanje kulturne baštine te nacionalnog
kulturnog identiteta na neposredan i djeci primjeren naËin
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Sunce”, podruËni vrtiÊ “Ciciban”, VeslaËka 1, Zadar
Tel./faks: 023-236-410; 023-235-023
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaRozana BogdaniÊ
Zorka Perica, prof.
Djeca18
Saæetak projektaNa adresu našeg vrtiÊa redovito stižu Ëasopisi za djecu: Radost, Smib, Mak.
U jednom od brojeva Smiba kao dar Ëitateljima pronašli smo POLA METRA
GLAGOLJICE. Djeca su danima prelistavala i razgledavala Smib. Njihov in te res
je bio poticaj za nastanak ovog projekta. Razgovarali smo o slovima, nji hovu
pisanju i Ëitanju. O tome kako su ljudi u davnoj prošlosti takoer pi sa li i Ëitali
samo nekim drugaËijim slovima, na drugaËiji naËin. Veselilo ih je pronalaženje
sliËnosti izmeu slova glagoljice i predmeta. Tako su pojedina slova postajala
kuÊice, brodovi, gljive, sat... Interesiralo ih je zašto se pisalo na kamenu? Zašto
se pisalo perom a ne olovkom? Kako su Ëitali napisano? Uz pomoÊ roditelja,
struËnih suradnika i pripravnika prikupili smo brojni pisa ni i slikovni materijal
koji nam je pomogao u pronalasku odgovora na ova pitanja. Posjetili smo
grad sku knjižnici u kojoj je izložen odljev BašÊanske plo Ëe u prirodnoj veliËini.
Posudili smo slikovnice na ovu temu. Organizirali smo i odlazak u crkvu sv. Do-
nata iz IX. st. Gost u našoj skupini je bio etnolog i glagoljaš prof. Livijo Mari jan,
tata našeg Tome. Dogovorili smo i posjet muzeju grada Nina te tako usvojili
nova znanja o našoj povijesti, kulturnoj baštini i važnosti njezina oËuvanja.
27
6. Muzeji moga grada
Tematsko podruËjeRazvojna prava i prava sudjelovanja
Cilj projektaOmoguÊiti djetetu da upozna svoj grad i pojedina važna mjesta (muzeje) u
njemu te poticanje interesa za kulturnu baštinu
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ: DjeËji vrtiÊ Matije Gupca, BraÊe CvijiÊa 18. Zagreb
Tel./faks: 01-3836-469; 01-3836-509
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaMirjana StrËiÊ
Dubravka Kroflin
Snježana TomšiÊ
Štefica Škrlin
Nevena Pongrac
Blaženka Pintur, prof.
Djeca5 odgojnih skupina u dobi od 5 do 6 godina
Saæetak projektaProjekt Muzeji moga grada provodi se u djeËjem vrtiÊu Matije Gupca u pet
skupina. Projekt je zapoËeo tijekom tekuÊe pedagoške godine, vremenski
je neograniËen, a dinamika provoenja razliËita je u svih 5 skupina. Interes
djece, dogaanja tijekom projekta, motivacija djece i odraslih utjeËu
na njegovu dinamiku provoenja. ZaËeci projekta nasluÊivali su se u
prethodnoj pedagoškog godini kada još nismo imali ideju, zapravo viziju u
kojem smjeru bi to moglo krenuti. SporadiËni posjeti pojedinom muzeju i
interes djece i odgojitelja naveli su nas na promišljanje na koji naËin zapravo
ponuditi djetetu dogaanja i potaknuti ga na aktivnost i iskazivanje interesa
za sadržaje u njegovu okružju.
28
Projekt, uvjetno možemo podijeliti u nekoliko dionica, a zapravo ih
dijelimo prema konkretnim planiranim aktivnostima i onome što je
uslijedilo nakon njih. Ovisno o interesu djece pojedine dionice zajedniËki
su planirali djeca i odgojitelji, a pojedine interese ciljano i planski prate
odgojitelji. Uvijek nam je cilj povezati djeËje iskustvo, sposobnosti, interese
i razvojne moguÊnosti da bi djeca na njima primjeren naËin maksimalno
sudjelovala u pojedinim dogaanjima i aktivnostima. Projekt je još u tijeku.
Smatramo da je djetetovo, ali i iskustvo odraslih kroz ovaj projekt
obogaÊeno za novu kvalitetu življenja. U samom zaËetku nismo niti mogli
niti htjeli predviati dokle bi nas sve aktivnosti i dogaaji mogli odvesti. Kako
je vrijeme odmicalo postajali smo svjesniji kako je važno slijediti djetetov
interes, ali i s pozicija struËno odgovornih osoba ponuditi mu poticaje
koje Êe zadovoljiti njegov razvojni potencijal. Neka postignuÊa u okvirima
kraÊe postavljenih ciljeva i zadaÊa odmah su bila vidljiva, a postignuÊa
kao doprinos kvaliteti djetetova života smatramo i zapravo nemjerljivima.
Rad kroz projekt vidimo kao dobrobit za dijete i ulaganje u kvalitetniju
buduÊnost u smislu stjecanja znanja i iskustava koja Êe ga potaknuti na
kvalitetan odnos prema kulturi opÊenito, a posebice prema muzejskoj
baštini. Mišljenja smo da je projekt obogatio život djeteta u skupini i
vrtiÊu (što Êemo kroz niz primjera i prikazati) te da je unio dinamiËnost u
svakodnevni rad i omoguÊio djetetu da vlastitim iskustvom i u zajedništvu
dolazi do novih znanja i spoznaja. Projekt nas je bolje povezao, omoguÊio
nam nova poznanstva, unio “živost” u svakodnevni rad.
29
7. Ljepota razliËitostiTematsko podruËjeJa i drugi
Cilj projektaOsamostaljivanje djece za kvalitetno i kompetentno sudjelovanje u životu uz
prihvaÊanje individualnih osobitosti, poticati razvoj empatije, tolerancije i
suradnje
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Radost”, podruËni objekt “Voštarica”, Bartola KašiÊa 3/I, Zadar
Tel./faks: 023-231-032; 023-211-984; 023-212-718
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaRenata Stipanov
DjecaDjeca svih odgojnih skupina u razdoblju od 2003. do 2008. godine
Saæetak projektaU jesen 2003. godine djeca su posjetila Ëlanove udruge Svjetlo u njihovim
prostorima u Caritasu. Tijekom posjete djeca su upoznala kako Ëlanovi
udruge na tkalaËkom stanu izrauju tapiserije, tepihe... Vidjela su njihovu
likovnu radionicu, prostor gdje se druže, kako se druže, te su upoznali
njihov Program rada. Dogovoren je naËin kako se vrtiÊ može ukljuËiti u
njihov rad i pridonijeti radu Udruge. Povodom božiÊnih blagdana posjetili
smo ih i poklonili likovne radove koje smo izradili u radionici roditelja,
djece i odgojitelja u našem vrtiÊu. Kako Ëlanovi Udruge tradicionalno imaju
izložbeni štand na kojem prodaju svoje radove da bi prikupili sredstva za
financiranje pa su tako i naši pokloni su pridonijeli tome.
U dogovoru struËne službe našeg vrtiÊa i ravnateljice DjeËjeg vrtiÊa
“Latica” (vrtiÊ za djecu s teškoÊama u razvoju) organizirano je druženje
djece obaju vrtiÊa. Pripremili smo djecu našeg vrtiÊa za susret i druženje s
djecom s posebnim potrebama. Provedena je radionica, prema uputama
struËnog suradnika psihologa, u kojoj su djeca senzibilizirana za prihvaÊanje
30
razliËitosti i pronalaženje ljepote u njoj. Djeca starijih odgojnih skupina
davali su prijedloge i ideje što možemo zajedniËki raditi s djecom DjeËjeg
vrtiÊa “Latica”, pa su tako osmislili predstavu, radionice, poklone.
Organizirane su radionice u svim odgojnim skupinama gdje su izraivane
razglednice, suveniri, modelirali smo, igrali se s vodom (puštali jedrilice od
stiropora), izradili smo razne brodove od neoblikovanog materijala, slikali
temperama, družili se kroz igru, ples i ËašÊenje.
U pedagoškoj godini 2007/2008. poËela je provedba djelomiËne integracije
djeteta s downovim sindromom u jasliËnoj skupini, s ciljem potpune
integracije u iduÊoj pedagoškoj godini.
31
8. Pravo djeteta na cjelovit razvoj
Tematsko podruËjeRazvojna prava
Cilj projektaStvaranje uvjeta za poticanje cjelovitog razvoja djeteta
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ Grigora Viteza
Tel./faks: 01-3860-933
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaSanja KrajaË
Edita Dabo
Ruža BabiÊ, prof.
Marija IvušiÊ, prof.
DjecaSva djeca u vrtiÊu
Saæetak projektaU vrtiÊkom okruženju dijete se treba osjeÊati sigurno, prihvaÊeno i
zaštiÊeno kako bi moglo razvijati svoje potencijale. Kada se osiguraju
uvjeti za zadovoljavanje osnovnih potreba, postavljaju se zdravi temelji
za djetetov razvoj do samoaktualizacije, kada dijete gradi svoja znanja
stupajuÊi u aktivan odnos s okruženjem u kojem živi i djeluje. Ovaj je projekt
u tijeku veÊ nekoliko godina, a njime su postignuti odreeni rezultati po
pojedinim segmentima. Trajat Êe zasigurno još dugo jer je njegova osnova
u kontinuiranom izgraivanju i mijenjanju odgojno-obrazovne prakse,
materijalnog i socijalnog konteksta ustanove, stavova i odnosa sudionika
procesa prema moguÊnostima i sposobnostima djece, promišljanju i
istraživanju vlastite prakse i otkrivanju djetetova naËina razumijevanja
svijeta oko sebe. Ovim smo projektom nastojali osigurati uvjete za uËenje
djece predškolske dobi na temelju vlastitih iskustava i razvojnih moguÊnosti.
32
9. Stari mlinovi
Tematsko podruËjeOËuvanje kulturne baštine
Cilj projektaOdgovoriti na djeËje pitanje: “Gdje se Ëuva pšenica ?”, doznati što se radi s
pšenicom ∑ naËin prerade nekad i danas te upoznati stari mlin ∑ vodenicu
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Bukovac”, Trnac 67, Zagreb
Tel./Faks: 01-2341-131; 01-2343-423
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaSnježana OsiÊ-Sadžak
Branka JakšiÊ, prof.,
Djeca25
Saæetak projektaRadom na maketi koju smo nazvali “Naš mlin” djeci sam omoguÊila projek-
ciju osobnih želja, potreba i interesa. FleksibilnošÊu u razliËitim oblicima
izražavanja cjelokupni projekt smo evaluirali još jedanput kroz izradu
vlastitog mlina od iskljuËivo prirodnih materijala (neživih) pronaenih
u prirodi. Na taj naËin sam kod djece poticala ekološku osviještenost i
osjeÊaj važnosti o voenju brige o okruženju u kojem živimo. “Gradnja” je
trajala oko mjesec dana, a poËinjala bi svakodnevno djeËjom reËenicom
“Teta, imam ideju!” Pošto su polazile od osobnih interesa djeci su sve
teme bile zanimljive i svako dijete je prema vlastitom afinitetu sudjelovalo
u njihovoj realizaciji. Svakodnevnim uvidom u naš rad educirali su se i
roditelji; organizirali su posjet vodenici , TehniËkom muzeju, osvijestili
ljepotu neposrednog okruženja u kojem žive, veselili se našim uspjesima i
podržavali našu inicijativu i kompetenciju. Na kraju godine nagradili smo ih
kazališnom predstavom “Vilenjakov mlin” u vlastitoj izvedbi.
33
10. Problem otpadnih voda u neposrednoj okolini
Tematsko podruËjePravo na zdravu okolinu
Cilj projektaOsvješÊivanje djece o utjecaju ekološke higijene kao važnom Ëimbeniku za
oËuvanje i unapreenje zdravlja
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Bjelovar”, Matošev trb bb, Bjelovar
Tel./Faks: 043-246-750; 043-246-760
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaBarica Šoški, vms
Ines TomiÊ, prof.
Dijana Matoš, prof.
Nives Rezo
Đura RomiÊ
Djeca11
Saæetak projektaOsvješÊivanje djece o važnosti zaštite zdravlja oËuvanjem okoline,
higijenskoj distribuciji otpadnih voda ∑ na koje oni ovdje ne mogu
neposredno utjecati, no Grad i bjelovarsko-bilogorska županija još 2006
godine usvojili su Regionalni Operativni program razvoja županije. Vizija
razvoja postavljena je ovako: bjelovarsko-bilogorska županija ∑ zelena oaza
zdravlja, znanja tradicijskih vrijednosti i pravih prilika. I ovaj projekt je na
pragu tog slogana: zdravlje i znanje. Kao što vidimo potaknuto od najmanjih,
usvajanjem higijenskih normi u životu, oËuvanjem sigurnosti zdravlja,
njihovoj brizi za održivi razvoj, promatranjem i prepoznavanjem životnih
situacija koje neposredno utjeËu na zdravlje. U ovo današnje vrijeme kada
34
su globalne aktivnosti usmjerene na lokalnu zajednicu djeca su prepoznala
važnost životnih problema njihove zajednice te ugroženost za zdravlje i
okoliš i ideju pretvorili u djelo, osvijestivši kako zaštititi sebe i okoliš koji smo
naslijedili.
35
11. Kada i kako reÊi “Ne”
Tematsko podruËjeOsobna prava i odgovornosti i prava drugih
Cilj projektaOmoguÊiti djetetu da usvoji osnovno znanje o sebi kao ljudskom biÊu i
pripadniku odreenog spola (djetetu na primjeren naËin dati odgovore
vezane uz njegovu spolnost i nauËiti ga da štiti svoju privatnost i poštuje
privatnost drugih kada je u pitanju spolnost)
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “MaslaËak, Hrvatske mladeži 4, ZaprešiÊ
Tel./faks: 01-3310-434; 01-3310-880
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaGordana MalekoviÊ
Suzana KošutiÊ
Dina RenduliÊ, prof.
Djeca33
Saæetak projektaPoËetkom pedagoške godine odgojitelji primjeÊuju kod nekoliko djeËaka
pojaËanu interes za spolnost. Odgajatelj ih zatiËe u grmlju kako jedan
drugom pokazuju spolne organe. Ista grupa djeËaka lista stare žurnale, trže
slike razgoliÊenih žena i komentiraju ih oponašajuÊi odrasle muškarce.
Teže izdvajanju iz grupe i stvaranju intimnog prostora (“kutiÊ osame”,
pregraivanje kutiÊa lutaka i sl.).
Jedna djevojËica ispriËala je kod kuÊe kao su dva djeËaka “jedan drugom
ljubili pišu i gurali ga u guzu”. Dogaaj je ispriËala baki, baka mami, mama
susjedi, prijateljicama u kafiÊu i drugim roditeljima..., ∑ ali ne i onim Ëija
djeca su bila sudionici igre. Jedna majka, do koje je priËa došla, izvršila je
pritisak na sina da joj kaže nešto o toj igri. Dijete joj sa suzama i osjeÊajem
36
srama potvruje priËu. Vidno uzrujana i zabrinuta majka se obraÊa za
pomoÊ psihologu. Sve se dogaa u vrijeme BožiÊnih i Novogodišnjih
praznika kada je u vrtiÊu smanjen broj djece, mješovite (spojene) odgojne
grupe i odgojitelji na godišnjem odmoru.
Ovaj nemili dogaaj zahtijevao je timsko razmatranje problema
(odgajatelji i Ëlanovi struËnog tima), preispitivanje vlastite odgojne prakse i
poduzimanja odreenih koraka. Odgajatelji i Ëlanovi struËnog tima prošli su
kroz jedno bolno, ali korisno iskustvo koje im je omoguÊilo da uvide vlastite
propuste, ali da kroz njih puno nauËe. UËenje djece o njihovom tijelu,
naËinu brige za svoje tijelo, zaštita integriteta i privatnosti, te poštivanje
tueg integriteta i privatnosti je nezaobilazan dio odgojno-obrazovnog
rada. Roditelji, pa i odgajatelji premalo znaju o tome kada i kako s djecom
razgovarati o seksualnosti i kako reagirati kad djecu zateknemo u igrama
kojim istražuju spolnost. Postoje otvorena pitanja u komunikaciji s
roditeljima na koja nismo pronašli jednoznaËne odgovore.
37
12. Kraljica svih priËa ∑ bajka u poticajnom okruæenju
Tematsko podruËjeRazvojna prava
Cilj projektaOmoguÊiti djetetu sve segmente istraživanja, stvaranja i uËenja bajke u
poticajnom okruženju
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Sisak Stari”, Oktavijana Augusta 1, Sisak
Tel./faks: 044-548-676; 044-548-677
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaLjubica IvšiÊ
Martina MaloviÊ
Djeca30
Saæetak projektaPoznavajuÊi razvojne karakteristike i interes djece odgojno-obrazovne
skupine “MedvjediÊi” na poËetku radne godine odluËili smo formirati novi
centar bajke.
Nakon formiranja novog centra u skupini logiËno nam se pojavila
potreba za stvaranjem projekta pod nazivom “bajka”. Pri radu na projektu
kontinuirano se vodi raËuna o zadovoljavanju razvojnih potreba, te
stvaranju moguÊnosti življenja i uËenja u poticajnom okruženju.
38
13. Nenasilno rjeπavanje sukobaTematsko podruËjeOsobna prava i odgovornosti i prava drugih
Cilj projektaIzgraditi socijalno kompetentno dijete kao osobu koja je, poštujuÊi ljudska
prava i prava drugoga, odgojena za mirno rješavanje sukoba i za nenasilje u
demokratskom društvu
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Radost”, HercegovaËka 22, Split
Tel./faks: 021-568-699; 021-506-653
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaRossana BosniÊ
Jasminka MarušiÊ
Dajna DeGiuli-»izmiÊ, prof.
Djeca28
Saæetak projektaDjeca, osvještavanjem svojih stalno rastuÊih postignuÊa, postajala su
sve više kompetentnija za meusobno educiranje i educiranje odraslih.
Aktivna, vesela, zadovoljna, radoznala djeca sama sada odluËuju o
daljnjim aktivnostima. Svjesno i odgovorno razvijaju partnerske odnose s
odgojiteljima i roditeljima, uvažavajuÊi svoja osobna prava i odgovornosti
i poštujuÊi prava drugih. Ovim projektom dokazujemo da je Nacionalni
program obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo temelj
za odgoj socijalno kompetentnog djeteta i primjenjiv je u predškolskoj
pedagoškoj praksi.
39
14. Æivimo zajedno ali s razlikama
Tematsko podruËjeOsobna prava
Cilj projektaSustavno djelovanje na razvijanje pozitivnih stavova prema osobama s
poteškoÊama u razvoju te djelovanje na razvijanje svijesti o meusobnim
sliËnostima i razlikama meu pojedincima i o posebnosti svakog pojedinca
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Ciciban”, Vladimira VidriÊa 2, Velika Gorica
Tel./faks: 01-6221-274; 01-6221-096
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaDijana »orak
Nada ŠimiÊ
Lahorka ŠariÊ, prof.
Petra Æuvela, prof.
Djeca30
Saæetak projektaNeposredan poticaj zanimanju djece za osobe koje se od njih razlikuju
je bilo zapošljavanje novog struËnog suradnika ∑ osobe s invaliditetom u
našem podruËnom objektu. Atmosfera prihvaÊanja koju smo kroz formiranje
pozitivne slike o sebi gradili od poËetka, dobila je novu dimenziju.
Osvještavanje djece o pravu na razliËitost i o pravu na sudjelovanje nije bilo
teško: djeci poznate i omiljene igre iz podruËja razvoja slike o sebi podržala
su njihova uvjerenja i uvela ih u nova poznanstva i iskustva.
40
15. Djeca svijeta
Tematsko podruËjePromicanje i zaštita osobnog dostojanstva i jednakosti
Cilj projektaRazvojem pozitivne slike o sebi osvijestiti kod djece vlastiti identitet
DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊi Požega, K. Krešimira 32a, Požega
Tel./faks: 034-318-076; 034-318-077
E-poπta: djecji-vrtic-pož[email protected]
Voditeljice projektaSanda LukiÊ
Ljubica PeiÊ
Djeca21
Saæetak projektaOvim smo projektom nastojali zadovoljiti interese djece te obogatiti njihove
spoznaje o razliËitim kontinentima, njihovim ljepotama i djeci koja tamo
žive.
Projekti osnovne πkole∑ razredna nastava
42
1. Moj razred ima zoo vrt
Tematsko podruËje projektaPrava životinja i osobna odgovornost prema njima, posvajanje životinja i
protokol posvajanja, zaštita ugroženih vrsta
Osnovna πkolaOŠ Bol, Hrvatskih iseljenika 10, Split
Tel.: 021-533-672; Faks: 021-537-907;
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaBlanka Ljubenkov, dipl. uË.
UËeniciBroj uËenika projektne skupine: 7
Podaci o uËenicima: Ana ĐubeliÊ 4. r., Kati KeziÊ 4. r., Maja ErcegoviÊ 4. r.,
Lina KuzmaniÊ 4. r., Ivana KrstuloviÊ 4. r., Jelena OruË 4. r., Heidi VukoviÊ 4. r.
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaNa satovima ekološke grupe uËenici su pregledavali nove materijale
prikupljene u njihovim mapama istraživanja. Sakupljali su materijale o
raznim vidovima ugroženosti životinjskog svijeta. Osim toga smo kao i svake
godine provodili akciju “Kuna za medvjeda”. Posjetili smo i zološki vrt i nismo
bili zadovoljni što smo sponzori medvjedu Viktoru jer je on patio u malom
prostoru kaveza.
UËenici su zapoËeli sa prouËavanjem zakona i propisa vezanih uz problem,
a najviše u smislu prava životinja. Istražili su sve dostupne izvore znanja i
slagali u dokumentacijsku mapu.
MoguÊa rjeπenja problemaProjekta skupina je planirala aktivnosti za Ëetiri grupe: djelovanje na
cjelokupno školsko okružje u smislu poticanja sliËnih projekata u školi,
istraživanje moguÊnosti posvajanja životinja (što je nakon sastanka i
parlaonice odabrano kao najbolje), intervju s veterinarom, izrada plakata i
kontakti s udrugama za zaštitu životinja.
43
Najbolji pristup rjeπenju problemaDemokratsku raspravu smo iveli sastankom “šest misleÊih šešira”, a
rješavanje obrazložili i odabrali najuspješnije rješenje. UËenici su se složili
da usvajanjem životinje mogu brinuti o njoj na naËin da ostane slobodna.
Plan djelovanjaAkcija koja je uslijedila povukla je za sobom pozitivno ozraËje u školi i
sudjelovanje i drugih uËitelja i nastavnika. Problem zaštite životinja je
logikom integracijskog kurikuluma “ušao” u sve edukacijske aktivnosti koje
su mu bile srodne.
Akcija je predstavljena u školi, roditeljima, ravnatelju, na internetskom
forumu, putem dopisivanja udrugama, a ukljuËili su se i roditelji pa je
snimljen prilog na RTL televiziji.
Javno predstavljanje je dakle bilo široko, a kulminiralo je raËunalnom
prezentacijom na ekološkom kvizu Lijepa naša u Podgori. Projekt Êe biti
predstavljen i na Danu škole 10. listopada, a nadamo se i na Vašoj Smotri na
kojoj nam je bilo Ëast sudjelovati prošle godine.
Ostvareni rezultatiDrago nam je što je zahvaljujuÊi projektu velik broj uËenika dobio
moguÊnost da se aktivno brine o pravima životinja, a ovom akcijom
prikupljena su i novËana sredstva za skrb o ugroženim vrstama što Êe sad
postati stalna aktivnost u našoj školi. UËenici su usvojili znanja i vještine iz
demokratskih prava, a veliki dio javnosti upoznat je s njihovim aktivnostima.
Projekt je bio predstavljen: dio na RTL televiziji Split, tijekom šk. god. 2007./08., škola, udruge, roditelji.
Podgora, 28. veljaËe 2008.
44
2. SunËane rolete
Tematsko podruËje projektaOsobna prava i odgovornosti i prava drugih
Cilj projektaUvesti uËenike u osnove demokratskog odluËivanja te na taj naËin utjecati na
poboljšanje uvjeta rada u uËionici.
Osnovna πkolaOŠ Lijepa naša Tuhelj, Tuhelj 54
Tel.: 049-556-218
Voditeljice projektaSnježana RomiÊ
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 20
Podaci o uËenicima: Gajšak Karlo, Halužan Darko, Hanžek Filip Stjepan,
Herceg Kristina, Hercigonja Sandra, Ilijaš Emilija, IliÊ Silvija, Kolman
Leonardo, Kuhar Nikola, LonËariÊ Monika, MateËiÊ Marta, Monika Poljanec,
Kristina Poljak, Pukljak Antonela, Škreblin Paula, Turjak Franjo, VaroviÊ
Željko, VahtariÊ Josip, Zanoški Luka, Zanoški Manuela
UËenici koji Êe predstavljati projekt na Smotri: Hanžek Filip Stjepan, Gajšak
Karlo, Sandra Hercigonja, Škreblin Paula, IliÊ Silvija, LonËariÊ Monika
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaNa satovima razrednog uËenici su raspravljali o problemima s kojima se
susreÊi u svom okruženju. Tako su slobodno iznosili svoja mišljenja o tome
što vole i što ih smeta u njihovoj uËionici. Od brojnih zajedniËkih i razliËitih
tvrdnji složili su se da veÊini smeta velika svjetlost i vruÊina tijekom sunËanih
dana na nastavi. Postavili su pitanje mogu li nešto promijeniti i poduzeti kako
bi olakšali rad u uËionici. Upoznavali su se sa svojim pravima i propisima
koji su vezani uz problem. ProuËavali su zakone (Ustav Republike Hrvatske,
OpÊa deklaracija o ljudskim pravima, Konvencija o pravima djeteta). IstiËemo
važnost izražavanja osobnog mišljenja i slobodnog pristupa informacijama.
45
MoguÊa rjeπenja problemaRadom u skupina tražena su moguÊa rješenja.
Neki od predloženih pristupa bili su:
∑ stavljanje gušÊih, težih tamnih zavjesa koje bi se dopunile veselim loptama
∑ stavljanje radova na prozora
∑ smanjivanje prozora
∑ postavljanje roleta.
Glasnogovornici skupina iznijeli su prijedloge za rješavanje problema.
Raspravljano je o jakim i slabim stranama prijedloga.
Najbolji pristup rjeπenju problemaRaspravom i zajedniËkim odluËivanjem kao najbolji pristup izabrano je
postavljanje roleta koje Êe štiti od jake svjetlosti i topline. ProuËili smo
postojeÊu javnu politiku , Pravilnik o unutarnjem redu škole, Statut Škole i
time dali zakonski okvir našem projektu.
Plan djelovanjaPostavljeno je pitanje tko i kako bi mogao pomoÊi u realizaciji projekta.
Potpora roditelja je veÊ ostvarena kao i njihovo ukljuËivanje. Projekt je
prezentiran ravnateljici. Uz pomoÊ roditelja i traženjem informacijama o
cijenama i prodaji roleta na internetu dobit Êe se razliËite ponude. Izmjerit
Êe se prozori kako bi se znalo toËno koliko roleta treba, a za pomoÊ Êe se
zamoliti domar škole. Treba pronaÊi sredstva za nabavu sakupljanjem
priloga u razredu, iz razredne blagajne, donacijama poduzeÊa i opÊine
kojima Êe se obratiti zamolbama.
Ostvareni rezultatiTijekom rada na projektu uËenici su nauËili slobodno iznositi svoje mišljenje
i zajedniËki odluËivati. Slušali su svakog uËenika koji im se obraÊao te
prihvaÊali dobre ideje koje su obrazložene. Plan djelovanja je djelomiËno
realiziran, a planira se realizirati do kraja školske godine.
Projekt je bio predstavljenRoditeljima na roditeljskom sastanku i ravnateljici škole.
46
3. Zebrane jestvineTematsko podruËje projektaPravo na zdrav okoliš i zdravu hranu, razvoj osobnog i kulturnog identiteta
Cilj projektaOsvijestiti vrijednost autohtone sorte kukuruza kao zdrave namirnice,
pro mo virati i ponuditi kvalitetnu i zdravu namirnicu kao obrok u školskoj
pre hra ni, razvijati eko osjetljivost, osvijestiti osjeÊaj odgovornosti prema na-
rod noj baštini svoga zaviËaja, poticati uËenike na zajedniËko rješavanje pro-
blema te na suradnju s lokalnom zajednicom i ukljuËivanje u društveni život.
Osnovna πkolaOŠ Josipa Broza Kumrovec, Ulica Antuna MihanoviÊa 8, Kumrovec
Tel.: 049-553-169
Voditelji projektaBožica MandiÊ, dipl. uËiteljica razredne nastave
Branko Pratengrazer, uËitelj razredne nastave
Ana Harapin, prof. engleskoga jezika
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 23
UËenici: 4. a: Karla Glogoški, Josipa Zgorelec, Mario ŽupaniÊ, Žan Žlender,
Marko Zgorelec, Danijel Rumiha, Stjepan Horvat, Mirna Lojen, Matija Lojen,
Martina Petrak; Filip Sporiš, Ana-Marija OrloviÊ | 4. b: Marija Škvorc, Sara
Starešina, Martin Petrina, Ivan Šivak, Luka KunštiÊ, Goran Krajcar, Matea
Bekavac, Aleksander ŽarkoviÊ, Tena Šuto, Karlo PasariÊ, Valentina IvekoviÊ
UËenici koji Êe predstavljati projekt na Smotri: Ana-Marija OrloviÊ, 4.a, Josipa
Zgorelec, 4.a, Goran Krajcar, 4.b, Luka KunštiÊ,4.b, Matea Bekavac, 4.b, Tena
Šuto, 4.b
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaNa raspravljanje o zdravoj hrani potaknula nas je naša prijateljica koja je
strastvena plivaËica te se zbog aktivnog plivanja morala odreÊi nezdrave
hrane. PoËeli smo promišljati o hrani koju unosimo u naš organizam,
47
prouËavati piramidu zdrave prehrane, prouËili smo zakone i propise koji
podržavaju naša nastojanja. Koristili smo i istraživanja zadrugara naše škole
UËeniËke zadruge “BožiÊnica” koja su objavili u radu “I ti dodaj zrno svoje”.
Oblikovanje moguÊih rjeπenjaUvidjevši kako zakon i propisi podržavaju našu ideju o uvoenju bijelog
kukuruza u uËeniËku prehranu, raspravljali smo u Ëetiri manje skupine o
moguÊim rješenjima problema. Iskristalizirala su se sljedeÊa rješenja:
∑ Senzibilizirati društvenu zajednicu kako bismo obroke od bijelog kukuruza
uËinili primamljivim
∑ Skupljati tradicionalne recepte po kojima se spravljaju jela od bijelog
kukuruznog brašna te tiskati kuharicu u kojoj bi recepti bili objavljeni.
∑ Posijati njivu bijelog kukuruza kako bismo dobili dovoljno brašna za
tradicijska jela.
∑ Obrok s bijelim kukuruzom trebalo bi uvesti kao školski obrok jednom na
tjedan.
Izbor najboljeg pristupa rjeπenju problemaSagledavši dobre i slabe strane svakog ponuenog rješenja, glasovanjem smo
izabrali najuspješnije rješenje, a to je Obrok s bijelim kukuruzom trebalo bi
uvesti kao školski obrok.
Razvoj plana akcijeProvode se razliËite aktivnosti koje Êe dovesti do toga da jednom na tjedan
ponudimo obrok od bijelog kukuruza kao školski obrok:
∑ sijat Êemo njivu bijelog kukuruza tradicijskim naËinom o kojem Êemo
saznati u razgovoru s ljudima starijim od sedamdeset godina,
∑ postupkom anketiranja poljoprivrednih domaÊinstava uvidjeti razloge
smanjenog sijanja bijelog kukuruza,
∑ zatražiti podršku naËelnika opÊine i saborskog zastupnika
∑ raditi na osvješÊivanju graana o zdravstvenoj vrijednosti bijelog kukuruza
tijekom predavanja i radionica
∑ dogovoriti moguÊe sponzorstvo s pekarom koja bi nam pomogla oko
peËenja kruha za školski obrok
∑ organizirati Dan bele kuruze kako bismo jela od bijelog kukuruza, te
Zebrane jestvine uËinili što veÊem broju uËenika i graana primamljivim i
poželjnim.
48
Projekt je bio predstavljen Projekt je predstavljen roditeljima, predstavnicima lokalne vlasti i
saborskom zastupniku. Predstavljanjem plana uËenici uËvršÊuju svoje
govorniËko umijeÊe, vještine javnog nastupanja te razvijaju svoje stavove.
Javno predstavljanje ponuenog rješenja problemaProjekt Êe biti predstavljen na Danu škole. Bit Êe javno predstavljanje
projekta u javnom tisku tijekom travnja. SveËana promocija projekta održala
bi se na Dan bele kuruze kad bi i uËenici po prvi puta iskušali školski obrok
od bijelog kukuruza.
49
4. DamaËa rejË ∑ posebna i samo naπa
Tematsko podruËje projektaJeziËne /dijalektalne razliËitosti zaviËajnih regija.
Razvoj osobnog i kulturnog identiteta.
ŠkolaOŠ “Petar Zrinski” »abar, Narodnog osloboenja 5, 51306 »abar
Tel.: 051-821-147, Telefax: 051-821-016
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaDarinka RaËki
Silvana Šebalj-MaËkiÊ
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 4
Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Andreja Poje, 4.razred; Stella
Ožbolt, 3.razred; Maja Turk, 3.razred; Petra KajiÊ, 3.razred
Opis dijelova projektaIzbor i istraæivanje problemaGovor našeg zaviËaja raznolik je i poseban. Nastao je miješanjem govora
ljudi koji su naseljavali ovaj planinski kraj. U osnovi je kajkavski, s rijeËima
njemaËkog, slovenskog i maarskog porijekla. Svako mjesto pa skoro i svaki
zaselak u svom govoru ima neku posebnost. Razlikuju se u znaËenju rijeËi,
naËinu izgovora pojedinih glasova, govornim izrazima i sl. Nekoliko satova
hrvatskog jezika posvetili smo narjeËjima Republike
Hrvatske, a posebno našem zaviËajnom govoru. Razgovarali smo o
sliËnostima i razlikama u odnosu na standardni hrvatski jezik. Jedan od
zadataka bio je napisati pjesmu ili kraÊi sastav na zaviËajnom govoru. Svi
uËenici izvršili su zadatak, ali pri Ëitanju uradaka nastali su problemi jer neki
uËenici ne govore zaviËajnim govorom pa im je Ëitanje teško. U radu su im
pomogli roditelji, bake i djedovi, susjedi. Neke glasove nisu znali napisati
jer su posebnog izgovora. UËenici su uoËili problem: svi razumiju zaviËajni
govor, ali ga malo njih koristi u razgovoru s prijateljima i u obitelji, teže ga
50
je zapisati. ZakljuËili su da se tako zaviËajni govor može izgubiti i nestati
zauvijek, ako ga djece ne koriste. Govor je jedno od osnovnih obilježja
osobnog i kulturnog identiteta i baštine te ga treba spasiti od zaborava.
OdluËili su da se tim problemom pozabave na satovima razrednog odjela.
MoguÊa rjeπenja problemaRad u grupama; prijedlozi:
1. UËenici koji govore zaviËajnim govorom mogu pouËavati ostale (u
slobodno vrijeme, na satovima razrednog odjela, i sl.).
2. U igri govoriti samo zaviËajnim govorom.
3. Snimiti starije ljude kako govore.
4. Napraviti rjeËnik zaviËajnog govora.
Najbolji pristup rjeπenju problemaNakon rasprave o prijedlozima uËenici su odabrali kombinaciju:
∑ UËenici Êe meusobno više govoriti zaviËajnim govorom (igra, slobodno
vrijeme).
∑ ZajedniËki Êe napraviti zbirku narodnih izreka. To Êe raditi u dvije grupe, a
rezultate Êe usporediti.
Na taj naËin grade svoju osobnost, Ëuvaju identitet zaviËaja i baštinu, uËe
raditi u timu i uvažavati tue mišljenje.
Za pomoÊ i suradnju Êe se obratiti: ravnatelju škole, uËitelju hrvatskog jezika,
zaviËajnim pjesnicima i piscima koji pišu na tom govoru, voditeljima školske
i gradske knjižnice, roditeljima, djedovima i bakama, udrugama “Svoj”,
“Trbuhovica” i “Katarina Zrinski”, predstojniku Ureda gradonaËelnika grada
»abra.
Plan djelovanja1. S projektom upoznati ravnatelja, uËitelje i uËenike škole, roditelje.
2. Provesti anketu za roditelje i uËenike o tom problemu.
3. Razgovarati sa uËiteljicom hrvatskog jezika u školi o toj temi i tražiti savjet
za oblikovanje zbirke narodnih izreka.
4. U školskoj i gradskoj knjižnici potražiti knjige pisaca koji pišu zaviËajnim
govorom.
ProËitati neke dijelove i zapisati zanimljive rijeËi i izraze.
5. Razgovarati s nekima od njih.
51
6. Uz pomoÊ roditelja, baka i djedova prikupiti narodne izreke i zapisati ih.
7. Razgovarati s predstavnicima navedenih udruga i predstojnikom Ureda
gradonaËelnika grada »abra o njihovim aktivnostima vezanim uz zaviËajni
govor i narodne obiËaje. UkljuËiti se u neke od tih aktivnosti
8. Predstaviti zbirku narodnih izreka svim suradnicima u projektu, lokalnoj
zajednici, uËenicima i roditeljima na kulturno-umjetniËkoj priredbi u školi.
Ostvareni rezultati1. Djeca su uvidjela važnost oËuvanja baštine i identiteta.
2. Kroz razgovore i susrete sa suradnicima na projektu unaprijedili su
vještinu komunikacije, samopouzdanje i sigurnost u nastupu.
3. Više su saznali o zaviËajnim pjesnicima.
4. UËenici i uËitelji su potaknuti na stvaranje na zaviËajnom govoru (pisano i
glazbeno stvaralaštvo).
5. Grupa uËenika naše škole nastupila je na 4.veËeri zaviËajne poezije u
Prezidu 7.ožujka 2008.godine
6. Grupa uËenika naše škole sudjelovala je na 3. smotri zaviËajnih obiËaja u
Prezidu 24. ožujka 2008. godine ∑ Stari prezidanski svatovi ∑ .
7. Napravili su zbirku narodnih izreka (svi sudionici projekta su je dobili).
Projekt je bio predstavljen:Na roditeljskom sastanku 14.veljaËe 2008. ∑ uËiteljima, uËenicima i
roditeljima od 1. do 8. razreda.
Na 4.veËeri zaviËajne poezije u Prezidu 7. ožujka 2008. godine
Na 3. smotri zaviËajnih obiËaja u Prezidu 24. ožujka 2008. godine ∑ Stari
prezidanski svatovi.
»abar, 4. travnja 2008.
52
5. Psi lutalice ∑ opasnost za djecu
Tematsko podruËje projektaosobna prava djeteta, odgovornosti i prava drugih ∑ projekt graanin
ŠkolaOsnovna škola “Đuro Ester”, Trg slobode 5, 48 000 Koprivnica
Tel.: 048-622-433; Faks: 048-625-042
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaŽeljka Đurkan
Ljiljana Škrobot
Lidija Bogadi
Maja Sinjeri
UËeniciBroj uËenika koji su sudjelovali u izradi projekta: 87
Podaci o uËenicima (ime i prezime svakog uËenika koji su sudjelovali u
izradi projekta): 1.r šk. god. 2006./07.: BabiÊ Tina, BariËeviÊ Lana, Behin
Matej, BuniÊ Domagoj, Cmrk Jurica, CvetkoviÊ Maja Martina, JajetiÊ Lovro,
KnapiÊ Simona, KodriÊ Josipa, Kosnica Ema, Lauš Lorena, LonËariÊ Lorena,
LukaËinec Vanesa, MarkušiÊ Tanja, MihokoviÊ Monika, MikulËiÊ Marija∑
Helena, Nemec Antonio, PrijiÊ Lucija, Prlog Paula, Šestanj Mario, Šumandl
Jan, Zvonarek Albert | 2.r šk. god. 2006./07.: Karlo Belec, Dominik CvitiÊ,
Paula Domijan, Lana Glad, Bruno GolubiÊ, Vanesa IvanËan, Marin Jelak,
Dominik Jembrek, Filip KodriË, Luka Komes, Anamarija Krapinec, Marija
MariÊ, Petra Orehovec, Marsel PisaËiÊ, Iva SubotiËanec, Tea Špoljar, Mata
TodoroviÊ, Franjo UdoviËiÊ | 3.r šk. god. 2006./07.: BabiÊ Tomica, Bebek
Vedran, BelkoviÊ Mihaela, Besten Mateo, Bricelj Andrija, CrnËiÊ Melita,
FuËek Isabel, IvanoviÊ Ines, JanjiÊ Ema, KošËak Doroteja, Lojan Luka,
MandiÊ Robert (J), MandiÊ Robert (Z), MikulËiÊ Eugen, Perko Luka, ŠkripaË
Robin, Špoljar Nikola, Škvorc Petra, Veljanovska Diana, ZagoršËak Ivan | 4.r šk. god. 2006./07.: Bakša Nikolina, Balaško Sven, Breznik Anamarija,
Cifrek Ema, »okonaj Goran, Dam Karlo, GaliÊ Ana, Hlevnjak Domagoj,
53
Horvat Nikola, JuratoviÊ Ivan, KopriËanec Luka, KovaË Karlo, KovaË Lana,
KrstanoviÊ Ivan, Kruhoberec Antonio, Novosel Sven, Podunajec Leon, Puž
Denis, SamošÊanec Tomislav, SoviÊ Lucija, Šaban Tamara, Šincek Matea,
Škvorc Antonio, ŠoštariÊ Jasmina, ŠurloviÊ Tajana, VaupotiÊ Denis, Vugrinec
Blanka
Popis uËenika koji Êe predstavljati projekt na Smotri (4 + 2 rezerve): Mihaela
BelkoviÊ (4. r), Bruno GolubiÊ (3. r), Ema Kosnica (2. r), Lorena LonËariÊ (2.r),
Diana Veljanovska (4. r), Ema JanjiÊ (4. r)
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaIzmeu predloženih tema (ambrozija, školsko igralište, psi lutalice, oËuvanje
šume...) uËenici su se odluËili za temu o psima lutalicama zbog vlastitih loših
iskustava i neugodnosti pri susretu s psima bez nadzora vlasnika.
Problem smo istraživali prouËavajuÊi Zakone RH, Deklaraciju o pravima
djeteta, Zakon o zaštiti životinja, knjige i Ëasopise o psima te razgovarajuÊi
s vlasnicima pasa i drugim osobama usko vezanim uz odabrani problem
(veterinar, hvataË pasa, uzgajivaË pasa, volonteri u prihvatilištu za napuštene
pse...).
MoguÊa rjeπenja problema: RaspravljajuÊi o problemu uËenici su predložili moguÊa rješenja.
∑ Anketiranjem vlasnika pasa saznali bismo na koji naËin vlasnici vode
brigu o psima kako se ne bi dogaalo da psi bez nadzora izlaze iz dvorišta i
ugrožavaju sigurnost djece i odraslih.
∑ Sazivanje roditeljskih sastanaka u svrhu rješavanja problema ∑
upoznavanje roditelja s problemom, njihovo mišljenje, razgovor i rješenje.
∑ Zvanje komunalnog redara svaki put kad vidimo psa bez vlasnika u blizini
škole.
∑ Zvanje hvataËa pasa ∑ da se pobrine za psa koji je bez vlasnika.
∑ Razgovor sa Ëlanovima MO Vinice i njihovo ukljuËivanje u rješavanje
problema.
∑ Posjet Veterinarskoj stanici.
NavodeÊi jake i slabe strane svakog rješenja dogovorili smo najbolji pristup
za rješavanje našeg problema.
54
Najbolji pristup rjeπenju problema:Prvo Êemo razgovarati sa struËnjacima (veterinar, komunalni redar) i
odgovornim osobama u MO Vinica, lokalnoj samoupravi i gradu Koprivnici
kako bi se što bolje upoznali sa svim stranama našeg problema. Napravit
Êemo anketu s vlasnicima pasa, posjetit Êemo prihvatilište za pse i vidjeti što
se zbiva s napuštenim psima pa Êemo napraviti letak kojim Êemo educirati
mještane kako bi pasa lutalica bilo što manje.
Plan djelovanja:Nakon izbora problema krenuli smo u realizaciju. UËenici su prikupljali
razliËiti materijal (novine, fotografije, knjige o psima, Ëlanke s interneta,
samostalno su pisali o svojim doživljajima u susretu sa psima bez vlasnika, o
svojoj brizi za pse koji su njihovi kuÊni ljubimci te su se i likovno izražavali ∑
dizajn letka). Pozvali smo u goste veterinara koji nam je govorio o bolestima i
opasnostima koje su moguÊe od pasa lutalica.
Komunalni redar govorio je o svojem poslu i ovlastima koje ima.
HvataË pasa upoznao nas je s naËinima hvatanja i zbrinjavanja pasa lutalica.
Intervjuirali smo vlasnike pasa i uzgajivaËe i saznali koliko su upoznati sa
zakonima o uzgoju i držanju pasa.
Posjetili smo prihvatilište za napuštene pse u Peterancu te im pomogli
s donacijom hrane za pse. Osmislili smo letak kojim bi educirali mještane
Vinice. Upoznali smo predsjednika MO Vinica s napravljenim letkom i dobili
njegovu suglasnost o podjeli letaka po poštanskim sanduËiÊima graana.
Nakon svega što smo saznali i uËinili zatražili smo od komunalnog redara
postavljanje znaka o zabrani dovoenja pasa i puštanja u park i na igralište
pokraj škole i vrtiÊa (s kojim dijelimo park i igralište). Komunalni redar uputio
nas je na Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, prostorno ureenje i
zaštitu okoliša.
Ostvareni rezultati1. lipnja 2007. ispred školskog igrališta i parka postavljen je znak zabrane
dovoenja pasa.
Prezentacija projekta bila je za mještane Vinice, predstavnike lokalne uprave,
grada Koprivnice, Ëlanove MO Vinica, ravnatelja i djelatnike škole.
Projekt je bio predstavljen 6. lipnja 2007. u 18 sati u društvenom domu na
Vinici.
55
7. Kad se male ruke sloæe
Tematsko podruËje projektaPravo djece na obrazovanje
Cilj projektaCilj projekta je osposobljavanje djece da zarade novac kako bi olakπali svima,
a ne samo uËenicima slabijeg imovinskog statusa odlazak u πkolu u prirodi
sukladno njihovim i roditeljskim æeljama. Pri tome se nismo æeljeli oslanjati
na donacije i “æicanje”, veÊ smo æeljeli vlastitim radom zaraditi novac koji
nam je potreban.
Osnovna πkolaOŠ Ksaver ©andor –alski Zabok, –aËki put 1
Tel.: 049-221-050
Voditeljice projektaVlasta PleËko
i suradnici: Biserka Hræica i Zorica Car
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 100
Podaci o uËenicima: svi uËenici Ëetvrtih razreda
Popis uËenika koji Êe predstavljati projekt na Smotri: Karla Fruk, 4.c;
Marko Æiger, 4.b; Marta Tuπek, 4.b; Filip Basa, 4.c; Manda PozaiÊ, 4.a; Sara
MrakoviÊ, 4.a
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaProblem je uoËen prilikom organizacije provoenja programa ©kole u
prirodi, kojom prilikom su djeca uoËila da je provoenje programa prema
njihovim æeljama i postojeÊem Nastavnom planu i programu (a u skladu sa
HNOS-om), skupo i roditeljima priliËno teπko.
Razmotrena je zakonska osnova za provoenje i unapreivanje projekata.
Kontaktirali smo razne institucije i orghane vlasti i lokalne uprave.
56
MoguÊa rjeπenja problemaTijekom pronalaæenja moguÊih rjeπenja problema ukazale su se brojne
moguÊnosti ∑ od pronalaæenja sponzora, kontaktiranja Centra za socijalnu
skrb, Æupnog dvora i Karitasa ∑ do prijedloga da se pokuπamo sami
organizirati, zasukati rukave i primiti se posla uz pomoÊ roditelja i svih koji
nam æele pomoÊi.
Nismo zanemarili ni moguÊnost da se u sufinanciranje ukljuËi i Grad i
Æupanija.
Najbolji pristup rjeπenju problemaTraæeÊi najbolje moguÊe rjeπenje, djeca su odluËila nastaviti veÊ nekoliko
godina postojeÊi projekt pod nazivom Kad se male ruke sloæe. Cilj tog
projekta bio je na razliËite naËine osigurati sredstva koja Êe uËenicima
slabijeg imovinskog statusa, a i svima koji se ukljuËe u projekt omoguÊiti
da πto lakπe podnesu teret financijskog dijela provoenja programa.
Financiranje cijelog programa za djecu socijalne sluËajeve odluËili smo
rijeπiti uz pomoÊ Centra za socijalnu skrb i Æupnog dvora.
Plan djelovanja∑ organizirati prodaju jesenskih plodova, kolaËa i suvenira izraenih na
satovima razrednih odjela, likovne kulture i slobodnim aktivnostima
∑ organizirati humanitarni rock koncert grupe Nautilus
∑ organizirati prodajne akcije uz pozdrav proljeÊu
∑ napraviti raspored podjele sredstava uËesnicima projekta
∑ suradnjom s medijima propagirati humanitarne aktivnosti na raznim
podruËjima
Ostvareni rezultatiTijekom aktivnosti vezanih uz Zlatnu jesen zaboËka djeca su izraivala
razne uporabne predmete i suvenire i u suradnji s roditeljima ispeËeni su
kolaËi koji su prodani na sveËanosti obiljeæavanja jeseni rezultatima akcije
obavijeπteni su mediji koji su pratili aktivnosti.
Organiziran je humanitarni koncert mlade grupe Nautilus sastavljene
od naπih bivπih uËenika koji su bili prva generacija ©kole u prirodi. U
organizaciju i provedbu koncerta bili su ukljuËeni svi uËenici Ëetvrtih
razreda, njihovi roditelji, naπi bivπi uËenici polaznici gimnazije, kao i ostalih
57
srednjih πkola diljem Zagorja koji su propagirali koncert i prodavali ulaznice
te pomagali uËenicima Ëetvrtaπima u svemu πto nam je trebalo.
U akciju su ukljuËili Radio Zabok, Radio kaj, Radio 101 i Obiteljski radio,
VeËernji list, Zagorski list, PuËko otvoreno uËiliπte Zabok, sve srednje πkole
na podruËju æupanije, Gradsko poglavarstvo, Policijska uprava, Mreæa
udruga za borbu protiv ovisnosti i svi ljudi dobre volje. Prodano je 1037
ulaznica i bez ikakvih donacija, samo je tim koncertom skupljeno viπe od
20000 kuna.
Pretpostavljamo da Êemo proljetnom akcijom sakupiti joπ oko 5000 kuna.
Sakupljenim sredstvima omoguÊit Êemo svim uËenicima sudjelovanje u
programu ©kole u prirodi.
Uspjeli smo na jednom projektu okupiti uËenike svih odjela Ëetvrtih
razreda.
Suraivali smo s uËenicima koji su bili naπi prethodnici i puno su nam
pomogli, te su time dokazali da je program ©kole u prirodi zaista vaæan
u formiranju liËnosti, a ne samo u kontekstu sakupljanja materijalnih
Ëinjenica.
Projekt Êe biti predstavljenPo njegovom zavrπetku na sjednici UËiteljskog vijeÊa naπe πkole, te na
roditeljskom sastanku 1. travnja 2008.
Projekti osnovne πkole∑ predmetna nastava
60
7. UËimo se igrati!
Tematsko podruËje projektaProjekt graanin ∑ pravo na igru i slobodno vrijeme
ŠkolaOŠ Vežica, Kvaternikova 49, Rijeka
Tel.: 453-868; Faks: 455-680
E-poπta: [email protected]. hr
Voditeljica projektaGordana Frol
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 20
Podaci o uËenicima: Sara Buneta 8. raz., Iva Gracin 8. raz., Stela PavletiÊ
8. raz., Elena Predrag 8. raz., Laura RonËeviÊ 8. raz., Lea SekuliÊ 8. raz.,
Magdalena MeštroviÊ 8. raz., Nina TerziÊ 8. raz., Jelena UkaloviÊ 8. raz.,
ŠtefaniÊ Irina 8. raz., Antonela Ban 8. raz., Maja ŠekoviÊ 7. raz., Doriana Tijan
7. raz., Veronika Kušina 7. raz., Jasna Španjol 7. raz., Marina ZeliÊ 7. raz., Ena
RibiÊ 7. raz., Maja NikiÊ 7. raz., Dora PalËevski 7. raz., Dajana BusiÊ 7. raz.
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaJesu li igre dovoljno zastupljene u školi i znaju li se djeca igrati? Na to nas
je pitanje ponukalo ponašanje uËenika za vrijeme odmora pa smo odluËili
prouËiti koliko su igre zastupljene u školi i znaju li se djeca igrati. Nakon
razgovora i ispunjavanja upitnika za prepoznavanje i rašËlambu problema,
uËenici su demokratskom metodom odluËivanja izabrali ovaj problem.
Anketirali su uËenike, roditelje i uËitelje. ProuËili su Konvenciju o pravima
djeteta, Zakon o osnovnom školstvu, Nastavni plan i program rada u osnovnoj
školi, smjernice Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Ustav Repu-
bli ke Hrvatske. Pratili su tisak i medije. Koristili su struËnu literaturu i infor-
ma cije s web stranica. Pisali su uËiteljici Aniti Letica koja je napisala knji gu
o djeËjim igrama, razgovarali su s ravnateljicom Privatne osnovne škole
Gri vica, Osnovne waldorfske škole u Rijeci i OŠ Gelsi, višom savjetnicom za
61
razred nu nastavu Jasnom VukoniÊ∑ ŽuniË i Nevenkom Braut, umirovljenom
uËite lji com naše škole. Posjetili su i o ovom problemu razgovarali s djeËjom
pravobra niteljicom Milom JelaviÊ.
MoguÊa rjeπenja problemaPrema prikupljenim podacima uËenici su sastavili popis moguÊih rješenja.
1. cjelodnevna nastava Cjelodnevna nastava jedan je od oblika nastave koji bi u potpunosti riješio
problem organiziranja djeËjih igara. Iskustvo naše škole u organiziranju
cjelodnevne nastave pomoglo im je u sagledavanju moguÊeg naËina rješenja
problema. Iako bi ova politika riješila problem, još nisu stvoreni uvjeti kako
bi se ona u potpunosti provela. Potrebno je osigurati prostor i materijalna
sredstva, zaposliti struËne suradnike. Mišljenja smo da je to moguÊe uvesti
postupno kako bi u konaËnici škola postala mjesto u kojem Êe se uËenici
osjeÊati sretno i gdje Êe moÊi zadovoljiti svoje potrebe za igrom.
2. igraËi pomagaËiZa pravilan razvoj djeteta vrlo je važno osmisliti igre jer one imaju veliki
znaËaj na obikovanje ponašanja djeteta i kreiranje buduÊih postupaka u
životu. Treba uputiti djecu kako se igrati. Sve više djece su individualci i sve
više ih se povlaËi i ne snalazi u društvu. Stoga bi ova politika imala za cilj
organizirati skupnu starijih uËenika koji bi se osposobili za igre s mlaim
uËenicima.
Najbolji pristup rjeπenju problemaUËenici su podržali politiku IgraËi pomagaËi. OdluËili su neposredno
djelovati kao grupa uËenika na na razini škole. Istakli su prednosti i
nedostatke predložene politike. Objasnili su zašto se predložena politika ne
kosi s Ustavom Republike Hrvatske.
Plan djelovanja Kako bi se izabrana politika usvojila, uËenici Êe aktivnosti zapoËeti na
školskoj razini. Upoznati Êe s planom ravnateljicu, UËiteljsko vijeÊe i
VijeÊe roditelja te tražiti njihovu potporu. Na razini odjela uz pomoÊ
razrednika organizirat Êe roditeljske sastanke. Zatražit Êe potporu djeËje
pravobraniteljice i institucija odgovornih za odgoji i obrazovanje uËenika.
Informirat Êe javnost o svojim aktivnostima te tražiti pomoÊ civilnih ∑
neformalnih inicijativa.
62
Ostvareni rezultati:UËenici su slobodno izražavali svoje stavove, mišljenja i uvjerenja.
Razgovarali su o problemu s Ëlanovima svojih obitelji, prijateljima i ljudima
iz zajednice. Demokratskom metodom odluËivanja izabrali su problem koji
Êe prouËavati. Prikupljali su podatke iz raznih
izvora znanja. NauËili su tražiti informacije na internetu, pisati e∑ mailove,
služiti se literaturom, fotokopirati imaterijale, pisati pisma, telefonirati.
Proveli su ankete, analizirali ih i napravili grafikone.
Razvili su socijalne vještine te vrijednosti koje promiËu ljudska i graanska
prava. Razgovarali su s osobama iz javnog života. Nakon prikupljenih
informacija i izbora najboljeg pristupa za rješenje problema izradili su
portofolio i mapu. Ovdje su uËenici pokazali i kreativne sposobnosti.
Rad se odvijao u srdaËnom i toplom ozraËju gdje su se uvažavale osobne
moguÊnosti uËenika, poticalo zajedništvo i radovalo svojem uspjehu i
uspjehu grupe.
Projekt je bio predstavljen:U školi. Mjesto: Rijeka
63
8. Volonteri, gdje ste?
Tematsko podruËje projektaProjekt graanin
ŠkolaOŠ “Petar Zrinski” »abar, Narodnog osloboenja 5, 51306 »abar
Tel: 051-821-147; Faks: 051-821-016
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaSanja Janeš
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 6
Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Rok Andlar, 8. r., Elena Erent,
8.r., Ivan Kvas. 8. r., Jakob Janeš, 8. r., Arijan MaËkiÊ, 7. r., Petra Ožbolt, 7. r.
Opis dijelova projektaIzbor i istraæivanje problema:Uz Dan volontera 5. prosinca 2007. uËenici su održali raspravu o toj temi.
UoËili su da malo znaju o naËinima i podruËjima djelovanja volontera te
o vrijednosti takvih akcija za pojedinca i društvo. OdluËili su više saznati o
tome i pokušati se aktivno ukljuËiti.
MoguÊa rjeπenja problema:Rad u grupama; prijedlozi:
1. Potražiti informacije na internetu , udruge, pojedinci, akcije.
2. Samostalno organizirati volontersku akciju.
3. Uspostaviti suradnju s nevladinim udrugama i socijalnim radnikom u
Gradu »abru.
Najbolji pristup rjeπenju problema:Nakon rasprave o prijedlozima uËenici su odabrali:
Uspostaviti suradnju s nevladinim udrugama i socijalnim radnikom u
Gradu »abru.
Teško je ulaziti samostalno u akcije bez potrebnog iskustva, podrške i
suradnje.
64
Volonterskim djelovanjem unaprijediti Êe svoju osobnost i naËin
razmišljanja. Uvidjet Êe da pomaganjem drugima izgrauju sebe i svojim
ponašanjem pozitivno djeluju na svoju okolinu.
Za pomoÊ i suradnju Êe se obratiti: Ravnatelju, predstavnicima udruga
“Svoj”, “Trbuhovica” i “Katarina Zrinski”, “Prosper” , socijalnom radniku,
predstojniku Ureda gradonaËelnika grada »abra.
Plan djelovanja:9. S projektom upoznati ravnatelja, uËitelje i uËenike škole, roditelje.
10. Provesti anketu za roditelje i uËenike o tom problemu.
11. Razgovarati sa socijalnom radnicom.
12. Na internetu potražiti informacije o akciji “Zavolontiraj se”
13. Razgovarati s predstavnicima navedenih udruga i predstojnikom Ureda
gradonaËelnika grada »abra o njihovim aktivnostima vezanim humanitarne
akcije i socijalnu skrb.
14. UkljuËiti se u neku od akcija.
Ostvareni rezultati:1. Upoznali su naËine volontiranja.
2. Kroz razgovore i susrete sa suradnicima na projektu unaprijedili su
vještinu komunikacije, samopouzdanje i sigurnost u nastupu te svijest o
potrebi djelovanja u zajednici.
3. Saznali su više o poslovima socijalnog radnika i potrebi takve djelatnosti.
4. UËenici su potaknuti na razmišljanje o vlastitom sudjelovanju i
pomaganju potrebitima.
5. Sudjelovali su u humanitarnoj akciji Udruge “Katarina Zrinski” u
božiÊnom darivanju starijih i potrebitih.
Projekt je bio predstavljen:Na sveËanosti završetka prvog polugodišta uoËi BožiÊa, 21. prosinca 2007.
65
9. ©kola po mjeri uËenika
Tematsko podruËje projektaDemokratsko graanstvo
Cilj projektaPoËetak nastave pomaknuti za pola sata, tako da 1. školski sat poËne u 8,30
ŠkolaOsnovna škola Podmurvice, Podmurvice 6, 51000 Rijeka
Tel.: 051-676-177; Tel./Faks: 051-678-177
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaSonja DragiËeviÊ
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 10
Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Iva VolariÊ, Matea PuliÊ, Deni
JanËiÊ, Teo Franov, Karla MamiloviÊ, Jasmina RekanoviÊ ∑ 8. razred
Naziv i opis dijelova projektaUËenici u želji da se još bolje osjeÊaju u školi naveli želje koje bi zadovoljile
njihove ineterese. U školi je puno uËenika putnika, koji se zbog kvalitete
pouËavanja, nakon 4. razreda osnovne škole Gelsi” (talijanske od 1∑8. razr., a
za uËenike od 1∑4. razreda hrvatski odjeli. Ti uËenici se opredjeljuju za neku
od hrvatskih škola, a to je ova škola.)
∑ UËenici žele uËiti (osim engleskog, njemaËkog, talijanskog, Ëeškog jezika) i
francuski i esperanto.
∑ Žele više raËunala po razredima,
∑ žele uËestvovati u kreiranju uËeniËke marende,
∑ žele umjetnu travu na igralištu,
∑ žele školske ormariÊe,
∑ žele da se ponedjeljkom i petkom ne ispituje,
∑ žele nastavu u 8,30 ujutro (škola radi u jednoj smjeni)
66
1. korak izbor problemaRadili su u grupama po 3, raspravljali su i analizirali svoje želje koje su se
poklapale, ali su izdvojili navedene u jednu zajedniËku želju.
SlijedeÊi potez je bio prezentacija pred razredom na satu razredne
zajednice (8. razr.) koji ih je podržao.
Pozvali su ravnateljicu škole i njoj su predstavili što žele.
Dobili su i povratnu informaciju kojom se veÊina stvari može riješiti
(francuski i esperanto jer za to postoje u školi kvalificirani uËitelji. Za umjetnu
travu škola je veÊ uputila upit prema gradu, Ispitivanje se može pomaknuti
gdje je to moguÊe, raËunala su u planu, a što se pomaka nastave za pola sata,
to mogu uËenici sami istražiti, ravnateljica se slaže s tom idejom.
Zašto su uËenici odabrali pomak poËetka nastave?
Problem je u osobnom iskustvu (uËenici putnici u veÊini), razgovor s
roditeljima, uËenicima, uËiteljima. RaspravljajuÊi o tom svi u grupi su se
složili da se pozabave tim problemom.
O projektu kojeg Êe provoditi uËenici su izvjestili UËitaljsko vijeÊe koje
je podržalo akciju i ukljuËit Êe se u projekt dajuÊi informacije i dozvolu
korištenja dnevnika u svrhu istraživanja
2. korak je bio istraæivanje problema ∑ grupa je podijeljena u manje skupine koja prikuplja podatke:∑ prouËavanje zakona i propisa tko odreuje poËetak nastave?) ∑ tajništvo,
ravnatelj, Pravilnik o školskom redu Osnovne škole Podmurvice ∑ Ël. 137.
Statuta OŠ Podmurvice donio je Školski odbor
∑ broj putnika u školi (svi koji stanuju više od 2 km od škole) ∑ istraživanje se
provodi preko popisa uËenika (tajništvo dalo popis po razredima)
∑ mreža gradskih i prigradskih linija autobusa ∑ elektroniËko prouËavanje
∑ izostanci s 1. sata zbog kašnjenja autobusa ili drugo ∑ dnevnici od 5 ∑ 8
razreda ∑ analizirati izostanke s prvih satova i razlog
3. korak ∑ oblikovanje moguÊih rjeπenjaSkupina se dijeli u Ëetiri manje grupe. Svaka skupina traži najbolji naËin
rješavanja problema.
Skupine traže:
∑ popis škola s podruËja grada Rijeke s interneta ∑ izdvojiti škole koje ne
poËinju u 8. sati
67
∑ rješavanje problema: kako doÊi do željenih informacija
∑ odvojiti škole koje poËinju u 8.30 od onih u 8.45
3. korak ∑ plan akcije: ∑ posjetiti πkole koje poËinju u:∑ 8 sati: sve talijanske škole (4 u Rijeci)
∑ škola “Brajda” poËinje u 8,30
∑ škola “Kozala” poËinje u 8.45
4. korak ∑ izbor najboljeg pristupa rjeπenju problemaSvaka skupina raspravlja i oblikuje najbolji naËin rješavanja problema.
OdluËuju da Êe posjetiti (1 grupa) školu “Gelsi” intervjuirati: ravnateljicu,
nekoliko djelatnika /uËitelja, domara...) i školu “Dolac”, a školu “San
Nicollo” i “Belveder” druga Êe ekipa telefonski kontaktirati. Pri tom je važna
priprema ∑ koristi se Upitnik za informacije iz pisama ili intervjua
∑ školu “Brajda” i “Kozala” Êe posjetiti uz prethodnu najavu
Analiza s terena: dobre i loše strane koje proizlaze iz pomaka nastave
∑ talijanske škole s nastavom na talijanskom jeziku više od 20 godina tako
rade i funkcioniraju dobro. Hrvatska odjeljenja rade od 8 sati ( mlai
razredi od 1∑4 razreda.
∑ škola “Brajda” radi tek 1. godinu i zadovoljni su: smanjio se broj
neopravdanih izostanaka zbog kašnjenja na autobus
∑ u školi “Kozala” sistem odliËno funkcionira jer se može u 8 sati održati
dodatna, dopunska nastava ili vjeronauk gdje nije ukljuËena veÊina djece
∑ pozitivno je da uËenici idu u školu u manje optereÊenom terminu jer su
zaposlenici veÊ na poslu
Negativni odgovori su bili da djeca kasnije dolaze kuÊi
∑ roditeljima (nekim), koji voze djecu u školu ne odgovara taj termin
5. korak ∑ razvoj plana akcije∑ sastaviti i provesti anketu u kojoj je postavljeno pitanje za uËenike,
roditelje, uËitelje,sve zaposlene u školi: Biste li željeli da nastava u školi
poËinje u 8,30?
∑ za uËenike anketa je proširena s više pitanja vezanih za dolazak u školu:
∑ analiza ankete, izraËun u postocima odgovora ZA od uËenika mlaih
razreda, viših razreda, roditelja, uËitelja, ostalih zaposlenih
68
6. korak ∑ predstavljanje plana akcije πiroj zajednici* javno predstavljanje projekta sa svim rezultatima: VeÊina od anketiranih je
bila Z A da se projekt ostvari.
Razlozi: uËenici navode što je sve pozitivno za njih: ∑ puno uËenika putnika,
57%
∑ manje izostanaka s 1. sata
∑ manja gužva u prometu, brži dolazak u školu
∑ više odmora i manje nervoze
∑ moguÊnost izborne nastave koja je samo za odreene uËenike i poËinje u
7,45 što opet pogoduje prometu
MoguÊa rješenja za uËenike, tj roditelje kojima je jednostavnije dovesti djecu
u školu kad idu na posao:
∑ radno vrijeme škole je od 6.00 ∑ 22.00. Svi uËenici veÊ od 6,00 mogu doÊi u
školu, gdje mogu boraviti u holu gdje su postavljeni stolovi pa oni koji žele
mogu napisati zadaÊu, mogu Ëitati Ëasopise koji se tamo nalaze.
7. korak: javno predstavljanje ponuenog rjeπenja problemaProjekt je predstavljen:
∑ uËenicima na UËeniËkom vijeÊu, Ëiji predstavnici razreda obavještavaju na
satovima razrednog odjela o rezultatima projekta
∑ uËiteljima na UËiteljskom vijeÊu
∑ planirano predstavljanje gradskoj upravi
∑ na roditeljskom sastanku 8. c razreda Ëiji su predstavnici radili na projektu
∑ Školskom odboru koji potvruje odluku koja je prezentirana i odobrena od
ostalih
∑ obavijestiti medije o promjeni koju je projekt ostvario ∑ Novi list, Kanal RI
Sažetak projekta (postignuÊa):UËenici su izabrali problem kojeg su pokušali zajedniËkim snagama riješiti.
Istraživali su koristeÊi se internetom, pomoÊi ravnatelja, razrednika, tajnika,
roditelja. Pri ponuenim rješenjima cijela je skupina raspravljala o dobrim
i lošim stranama. UËenici su uËili kako vještom argumentacijom projekt
može biti razumljiv i prihvaÊen. Zadovoljni su što su odradili projekt za kojeg
su zaslužni uËenici, roditelji, zaposlenici, lokalna vlast koja daje uz ostale
podršku. Projekt pomaka poËetka nastave od sljedeÊe godine starta sa novim
vremenom.
69
10. Roendanski poklon πkoli ∑ rascvjetana πkola
Tematsko podruËjeOsobna prava i odgovornosti i prava drugih
ŠkolaOsnovna πkola Antuna MihanoviÊa, Zagreb, DubeËka 5
Tel./Faks: 2924-862, 2924-863
Voditeljice projektaRenata Gredelj
Gordana IvanËiÊ
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 20
Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): 4.a razred: Carla BušiÊ, Matea
Dodig, Lea Jurenec, Matilda Prekpaljaj, Kristijan ŠeËiÊ, Sara AhmetoviÊ,
Ivana AntunoviÊ, Iva BabiÊ, Ivana Budak, Matija HanževaËki, Valentino
JagriÊ, Jelena JoviÊ, Ante Kašner, Gabrijela KoritiÊ, Tin LekiÊ, Karlo Marijan,
Katarina NevistiÊ, Domagoj Šuk, Petrit Taševci, Ivana TomljanoviÊ
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaOve godine naša škola proslavlja 35. roendan. VeÊ 4 godine i mi smo njen
dio. Lijepo nam je u školi, ali uvijek može biti još ljepše i bolje.
Naša uËiteljica nam je rekla da Êe ove školske godine uËenici naše škole
raditi nekoliko projekata povezanih s Antunom MihanoviÊem po kojem naša
škola nosi naziv. I mi smo se željeli ukljuËiti u to i pokloniti nešto školi za
roendan.
Razmišljali smo što možemo u školi poboljšati. Kako bi škola mogla postati
još ugodniji prostor za uËenje, igranje i druženje. ProuËili smo naša prava
napisana u Konvenciji o pravima djece i vidjeli da imamo pravo izraziti
svoje mišljenje, imamo pravo na obrazovanje, pravo na slobodno vrijeme i
kulturne i umjetniËke sadržaje i aktivnosti.
70
I tako razgovarajuÊi i razmišljajuÊi o našim željama i pravima, hodajuÊi
školskim hodnicima, uoËili smo jedan problem: Naša škola nema zelenila!
Na hodnicima uopÊe nema biljaka. Posjetili smo neke uËionice i vidjeli da
niti u njima nema cvijeÊa.
RaspravljajuÊi o tome uoËavali smo i neke druge probleme. Bilo je puno
razliËitih prijedloga, ali smo vidjeli da ne možemo baš sve ispuniti i zato smo
se dogovorili da Êemo glasati i tako odluËiti koji problemi su nama najvažniji
pa Êemo njih pokušati riješiti.
najviπe glasova su dobila tri prijedloga: 1. Kako bismo mogli uljepšati školu s puno zelenila?
2. Voljeli bismo u školi imati veliki akvarij s ribicama.
3. Naša škola je zaslužila imati svoj grb.
Mi mislimo da su ta tri problema važna za svakodnevni rad u školi. To smo
i potvrdili ËitajuÊi u novinama o problemima u drugim školama. Raspitali
smo se tko je odgovoran za rješavanje nekih problema u školama i saznali da
su to ministar, gradonaËelnik i ravnateljica škole. Mislimo da naši problemi
nisu tako ozbiljni, ali smo ih predstavili ravnateljici. Ona se malo iznenadila,
ali mislimo da joj je bilo drago što uËenici razmišljaju o problemima škole i
što žele nešto promijeniti.
SljedeÊi zadatak je bio istraživati problem. U uËionici je vladala prava
radna atmosfera, žamor je zamijenila žustra rasprava, svaka skupina je
ljubomorno skrivala papiriÊ svojih ideja. U jednoj skupini su uËenici sjeli na
klupe kako bi se uopÊe Ëuli. U drugoj skupini je jedan uËenik otrËao u ormar
po prospekte raznih trgovina. TreÊa skupina je nešto crtala, a Ëetvrta skupina
nije skrivala svoje uzbuenje i veselje. U svoj toj gužvi Ëuli su se i po neki
glasni komentari: ma, daj mi to ne možemo raditi, pa nismo mi direktori, piši
brže, nemoj vikati ovi Êe prepisati od nas, tko Êe nam dati novce za sve to,
nije uËi mislila da to radimo...
MoguÊa rjeπenja problemaVeÊ u tom trenutku pojedinci su pokazali veliki strah i paniku da su poneki
poslovi preteški za nas. Spontano su poËeli padati prijedlozi za uËenike
koji su u uËenju najbolji u razredu. UËiteljica je pitala zašto mislimo da bi
ti uËenici najbolje prouËavali i istraživali najteža rješenja? Trenutak je u
razredu bio tajac, a onda je netko rekao da su oni kao politiËari. Nastao je
71
smijeh. I od tada smo se podijelili u politiËare i “šljakere”. Nas Ëetvero je
pristalo na poslove politike, a ostali su nas nagradili pljeskom.
Svaka skupina je raspravljala i tražila najbolji naËin rješenja problema.
Nakon rasprave i iznošenja zakljuËaka shvatili smo da su rješenja u svim
skupinama vrlo sliËna.
utvrdili smo postupke u radu:∑ naËiniti popis svih potrebnih materijala
∑ naËiniti popis moguÊih donatora i sponzora
∑ nauËiti što je donacija i sponzorstvo, nauËiti pisati zamolbu
∑ prouËiti: Temeljne odrednice rada prema HNOS-u, Zakon o prostornom
ureenju okoliša, Ustav RH
∑ intervjuirati; profesore, uËitelje i uËenike kako bi doznali što bi za njih
znaËilo rješenje problema i jesu li nam spremni pomoÊi
∑ kontaktirati; ravnateljicu, lokalnu zajednicu, gospodarstvenike
∑ prikupiti podatke s Interneta, o vrstama cvijeÊa, naËinu saenja, i
njegovanja, na koji naËin se nešto tiska, vrstama akvarija i ribama, te
održavanju istoga.
Najbolji pristup rjeπenju problemaSve skupine su dale sliËne prijedloge za rješenje naših problema. Odmah
smo se složili.
Proveli smo intervjue iz kojih smo saznali da nas svi profesori i uËitelji
podržavaju u projektu i nude nam svoju pomoÊ Intervjuirani uËenici su
nam otkrili da ovim projektom potiËemo ostvarivanje djetetova prava
na meusobno druženje, razvijanje ekološke svijesti uËenika, razvijanje
samopouzdanja, poticanje na doprinos oËuvanja okoliša.
Posjetili smo ravnateljicu te je u cijelosti upoznali sa projektom i svime
što smo do sad uËinili. Njezin zadatak je bio da nas u potpunosti upozna sa
provedbom donacije i sponzorstva. Bio je to vrlo ugodan razgovor u kojem
smo se osjeÊali kao pravi politiËari, a naša ravnateljica vidno oduševljena
našom radoznalošÊu i samouvjerenošÊu.
Po iznošenju svih ovih ohrabrujuÊih saznanja zakljuËili smo da Êe za
realizaciju projekta još uvijek biti potrebno pjevanje pjesme “Kad se male
ruke slože” jer sav onaj uman posao i tzv. fiziËki rad bit Êe rad nas uËenika, a
problem financija i dalje ostaje na starijima.
72
Plan djelovanjaPlan djelovanja smo donijeli brzo i jednoglasno. OdluËili smo organizirati
prodajnu izložbu naših radova za Valentinovo i Uskrs. U pripremi izložbi
Êe nam pomoÊi uËenici 1.c razreda i svi oni koji su nam ponudili pomoÊ
tijekom intervjua. Ostala sredstva Êemo pokušati dobiti pisanjem molbi za
sponzorstva i donacije, a javljat Êemo se i na natjeËaje.
Ostvareni rezultatiDo sada smo uspješno organizirali i proveli dvije prodajne izložbe (ukupno
prikupivši nešto više od 4.000,00 kuna). Dobili smo i prve donacije 1.000.00
kn.
Predstavljanje projekta:Ravnateljici škole, 31. sijeËnja 2008.
UËiteljskom vijeÊu: travanj 2008.
Školskom odboru: 19. ožujka 2008.
1. c razredu: 17. ožujka 2008.
73
11. Ivan MaæuraniÊ u πkoli Ivana MaæuraniÊa
Tematsko podruËje projektaRazvoj osobnog i kulturnog identiteta
Cilj projekta∑ saËuvati stare kajkavske rijeËi od zaborava
∑ osvijestiti osjeÊaj odgovornosti prema jeziËnoj baπtini svoga zaviËaja koju
treba prenositi buduÊim generacijama
∑ razvijati i poticati ljubav prema svom zaviËaju i kajkavskom narjeËju
ŠkolaOsnovna škola Ivana MažuraniÊa, Javorinska 1, Zagreb
Tel.: 01-2852-082; Faks: 01-2992-948
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaAstrid »uliÊ, prof
Graciella Prtajin, dipl. uË. RN i prirodoslovlja
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 23
Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Drago SkoËibušiÊ, 3.a, Nikola
KlobuËar, 3.a, Dominik DuËkiÊ, 5.a, Maks Deranja 5.a, Karla Krsnik, 5b, Mia
GojeviÊ, 5.c, Marija »ulina, 5.c, Dora Habuš, 5.d, Petra Sito, 5.e, Ana MaloËa,
6.a, Lucija PavloviÊ, 6.a, Matej Bosak, 6.b, Marija BrkiÊ, 6.b, Sarah ZefiÊ, 6.c,
Matea Pleš, 6.c, Luka Valenta, 6.c, Lovro Karaula, 6.c, Rene Švaljek, 7.a, Tvrko
PetroviÊ, 7.b, Tihana KasuniÊ, 7.c, Matija Veseljak, 7.c, Ivana Komac, 8.a,
Martina Karaula, 8.a
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaOve godine naša škola slavi 60. obljetnicu rada i djelovanja na podruËju
Donje Dubrave. Na satovima razredne zajednice uËenici škole su
propitivali tko je dao ime našoj školi? Zašto je škola dobila ime baš po Ivanu
MažuraniÊu?
OdluËili smo provesti ankete za uËenike i roditelje naših uËenika s
pitanjima: Kako se zove škola u koju ideš?
74
Po kome je dobila ime? Što znaš o njemu?
AnalizirajuÊi rezultate uËenici su zakljuËili da je dio ispitane populacije
niske opÊe kulture, neinformiran o povijesti naše domovine, nema izgraen
kulturni identitet, ne osjeÊa nacionalnu pripadnost svome narodu ,
nezainteresiran za dogaaje u svojoj okolini.
Odluka UËenici su odluËili istražiti život i rad Ivana MažuraniÊa te svoje
rezultate prezentirati kako uËenicima u školi tako i roditeljima i široj
zajednici želeÊi utjecati na razvoj osobnog i kulturnog identiteta suuËenika,
roditelja i šire društvene zajednice. PoËeli su pratiti tisak i ostale medije kako
bi uoËili postoje li sliËni problemi u zajednici. Zanimalo ih je kako drugi
rješavaju probleme. Prikupljali su podatke s Interneta, propitivali starije i
prouËavali zakonske odredbe.
MoguÊa rjeπenja problemaOformila se projektna skupina u kojoj su obuhvaÊeni uËenici od 3. do 8.
razreda. Metodom sijevanja ideja uËenici su predlagali kako riješiti uoËeni
problem.
neka predloæena rjeπenja:∑ povijesna grupa treba posjetiti Hrvatski Sabor, Povijesni muzej i Državni
arhiv
∑ istražiti putem Interneta život i rad I. M. i izraditi tematski plakat
∑ dramsko-recitatorska grupa treba pripremiti prikaz Smrt Smail age »engiÊa
∑ uËenici u školi u prirodi trebaju posjetiti njegovo rodno mjesto Novi
Vinodolski
∑ likovna grupa Êe nacrtati, naslikati i izmodelirati lik I. M.
∑ zbor neka uvježba pjevanje budnica
∑ geografi istražuju na terenu gdje su spomenici I. M.
∑ matematiËari prikazuju rezultate anketa
∑ informatiËari izrauju web stranicu škole i postavljaju poseban link o I. M.
∑ sportska grupa neka održi natjecanja u njegovu Ëast
∑ izdati letke kojima Êemo informirati širu zajednicu o liku I. M.
∑ izdati brošuru o projektu, izdati monografiju škole
Najbolji pristup rjeπenju problemaProjektna skupina je održala debatu u slobodnoj formi.
75
OdluËeno je da svaki predlagaË rješenja bude ujedno i glasnogovornik
i iznese afirmativne argumente. Ostali uËenici predlagaËi rješenja su
pronalazili slabe strane argumentacije.Tako su izmjenjivali uloge. UËenici
koji nisu predlagali rješenja su bili suci. Prijedloge koji nisu bili održivi suci
su odbacili. Mnoga rješenja su se pokazala dobrima, ali svakome je nešto i
nedostajalo, a to je upravo imalo ono drugo rješenje problema. Slijedio je
zakljuËak kako je najbolje pristupiti problemu iz više pozicija kako bi krajnji
rezultat bio što potpuniji i najbolje iskoristiv.
Projektna skupina je dogovorila da Êe sva kvalitetna rješenja povezati u
cjelinu.
Plan djelovanjaKako su postavljeni zadatci izuzetno obimni i zahtjevni projektna skupina
odluËila je sljedeÊe:
1. rad na projektu proširit Êe se na sve uËenike naše škole
2. projektna skupina izradit Êe plan rada
3. uËenici razredne nastave radit Êe po razredima
4. predmetna nastava Êe se podijeliti po interesnim skupinama
5. svaka skupina Êe se baviti jednim podprojektom te svoje rezultate rada
dostaviti projektnoj skupini
6. projektna skupina Êe koordinirati radom svih podskupina i oblikovati
projekt za prezentaciju.
PROJEKTNA SKUPINA
razredna nastava predmetna nastava struËna služba
1. razredi izvannastavne pedagoška služba
2. razredi aktivnosti tajništvo i raËunovodstvo
3. razredi tehniËko osoblje
4. razredi
UËenici su na UËiteljskom vijeÊu i VijeÊu roditelja upoznali uËitelje i roditelje
sa svojim planovima. Izražena im je podrška i obeÊana potpora u realizaciji
projekta.
Kako je projekt postao izuzetno zahtjevan da bi se realizirao bilo je
potrebno pronaÊi sponzore, donatore, suradnike i pokrovitelje.
76
Plan provedbe projekta:prva faza: rujan 2007.Izbor problema
Istraživanje problema
druga faza: listopad 2007.Oblikovanje moguÊih rješenja
Izbor najboljeg pristupa rješenju problema
treÊa faza: studeni 2007.Razvoj plana akcije
Predstavljanje plana akcije široj zajednici
Ëetvrta faza: 12. prosinac 2007.Dani otvorenih vrata Škole ∑ prikaz rada na projektu
peta faza: oæujak 2008. / πesta faza: travanj 2008.Terenska nastava ∑ rad na projektu
Objedinjavanje rezultata rada na podprojektima ∑,rad na projektu
sedma faza: svibanj 2008.Javno predstavljanje ponuenog rješenja ∑ prezentacija projekta ∑ od 12. do
16. svibnja 2008. ∑ obilježavanje 60-godišnjice rada Škole
Ostvareni rezultatiTijekom posjeta Hrvatskom saboru voditeljice projekta upoznale su
predstojnika Kabineta predsjednika Sabora. Pokazao je interes i smatra da je
projekt zanimljiv i vrijedan pokroviteljstva.
Na Danima otvorenih vrata škole prikazali smo rad na projektu i poËeli
educirati uËenike i njihove roditelje. Roditelji s veÊim zanimanjem prate rad
svoje djece u školi, ukljuËuju se u rad projekta svojim radom i prikupljanjem
materijala, uËenici više vremena provode u školi, s interesom i voljom
nastoje pridonijeti što veÊem uspjehu projekta.Podižemo opÊu kulturnu
razinu populacije, zainteresirali smo ih za hrvatsku povijest, njegujemo
povijesni i kulturni identitet lokalnog stanovništva.
∑ financijski su nas pomogli: MZOŠ, Gradski ured za odgoj i obrazovanje,
Profil, i Alfa
∑ materijalnim sredstvima pomogli su nam: Školska knjiga, Algoritam, Pevec
77
∑ suradnici su: potomak Ivana MažuraniÊa gospodin Darko MažuraniÊ,
Župna crkva Sv. Mihovil, Udruga Dubrava, Udruga hrvatskih dragovoljaca
domovinskog rata, Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece,
Kazalište Dubrava, FA: VenËec, Lado, Mladost ∑ Samobor, Kupljenovo,
Zavod za folkloristiku, RK ZG Dubrava, TKD Maksimir i Fitness centar
Yump, Nazor d.o.o.
Projekt je bio predstavljenUËiteljsko vijeÊe i VijeÊe roditelja Udruga Dubrava i UHDDR ∑ 18. 9. 2007.;
Hrvatski Sabor ∑ 16. 10. 2007.
FA VenËec ∑ 9. 11. 2007.;
VijeÊe gradske Ëetvrti Donja Dubrava ∑ Ivan KozoliÊ ∑ 6. 3. 2008.
78
12. TuristiËki vodiË Dubrovnika za mlade
Tematsko podruËje projektaTurizam i mladi (turizam)
Cilj projektaPotaknuti uËenike i πiru javnost na uoËavanje problema s kojima se susreÊu
djeca bez odgovarajuÊe roditeljske skrbi. Razvijati humanitarnu aktivnost.
ŠkolaOŠ Marina GetaldiÊa, Frana Supila 3, 20 000 Dubrovnik
Tel.: 020-432-575; Faks: 020-432-575
E-mail: [email protected]
Voditeljice projektaĐurica Bender∑ Masle, [email protected], mob: 098-9971-254
Silvana BjelovuËiÊ, [email protected], mob: 098-443-802
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 6
Podaci o uËenicioma: Magda Kamber ∑ 5.a; Ivan SrezoviÊ ∑ 5.a; Mario RežiÊ
∑ 5.a; Sandra Grego ∑ 7.a; Mihaela VukojeviÊ ∑ 8.a; Tea Raguž ∑ 8.a; Maris
Laptalo ∑ 8.a
Opis projektaIzbor problema Potaknuti pozivom HTV-a da se u okviru emisije “Veliki odmor” ukljuËimo
u projekt razmjene uËenika sa Slavonskim Brodom,suoËili smo se s
problemom nedostatka odgovarajuÊih turistiËkih programa primjerenih
mladima. Kroz razgovor i raspravu s uËenicima, roditeljima i uËiteljima
utvrdili smo da su turistiËki programi i informacije svih turistiËkih vodiËa
prilagoeni strarijim uzrastima, te da nema sadržaja prihvatljivih mlaem
naraštaju.
Istraæivanje problema∑ Pregledali smo sve tiskane publikacije i web stranice o turistiËkoj ponudi
Dubrovnika koje u svojoj ponudi imaju domaÊe putniËke agencije, te
79
lokalna turistiËka zajednica. Takoer smo intervjuirali odgovorne osobe
iz turistiËke zajednice Grada i Županije, istaknute turistiËke djelatnike
(iz putniËkih agencija, hotelijere, predstavnike udruge turistiËkih vodiËa)
odnosno predstavnike ustanova u kulturi (DubrovaËke ljetne igre i Muzeji
Dubrovnik), te predstavnike lokalne i regionalne samouprave.
∑ Otišli smo na putovanje u Slavonski Brod te usporedili tamošnju ponudu
za mlade i uoËili istosti i razlike.
MoguÊa rjeπenja problema∑ ZajedniËki vodiË na razini RH pri projektu razmjene uËenika osnovnih
škola razliËitih gradova Hrvatske na prijedlog emisije HTV-a “Veliki
odmor”
∑ Promidžba turistiËke ponude Dubrovnika za mlade putem turistiËkih
informacija, medija i promidžbenih akcija Grada Dubrovnika
Najbolji pristup rjeπenju problema∑ Istražiti turistiËku ponudu Dubrovnika za mlade
∑ Istražiti interese mladih vezano uz Dubrovnik
∑ Odabrati zanimljive i mladima privlaËne naËine prezentacije spomenute
ponude
∑ PronaÊi struËne osobe koje nam mogu pomoÊi u smišljanju, izradi i
tiskanju vodiËa. Prezentacija gotovog, tiskanog materijala.
Plan djelovanja∑ Prikupljanje materijala o postojeÊoj ponudi koja je interesantna mladima
∑ Provjera interesa mladih za izabranu ponudu tijekom boravka uËenika iz
Slavonskog Broda u Dubrovniku
∑ Izbor materijala (Ëlanci, fotografije i sl.)
∑ Intervjui i ankete
∑ GrafiËka obrada izabranih materijala za vodiË
∑ Tiskanje vodiËa
Ostvareni rezultati∑ Mladi su iskazali interes da se ukljuËe u turizam koji je jedna od najvažnijih
gospodarskih djelatnosti u Dubrovniku i DubrovaËko-neretvanskoj
županiji i to kao aktivni sudionici u izradi turistiËkog vodiËa, a time i
formiranju posebne ponude za specifiËne interese mladih.
80
∑ Senzibilizirana je struka (turistiËke agencije i turistiËke asocijacije)
o potrebi drugaËijeg pristupa turizmu mladih i za mlade, te potreba
ukljuËivanja lokalnih mladih ljudi u izradu odgovarajuÊe ponude.
Projekt je bio predstavljen 10. 01. 2008. g. na UËiteljskom vijeÊu OŠ Marina
GetaldiÊa, a široj javnosti 13. 02. 2008. g. u emisiji HTV-a “Veliki odmor”,
19. 02. 2008. projekt je predstavljen na HR 1, 16. 02. 2008. izašao je Ëlanak u
“DubrovaËkom vjesniku”, a 14. 02. 2008. u “DubrovaËkom listu”.
Nakon tiskanja vodiËa Dubrovnika za mlade prezentacija istog uËenicima i
graanima Dubrovnika biti Êe organizirana u PalaËi Sponza u Dubrovniku u
lipnju 2008.
81
13. Zrnca u mozaiku
Tematsko podruËje projektaProjekt graanin
Cilj projektaNauËiti uËenike kako živjeti u multinacionalnom okruženju, poticati
toleranciju i suživot svih graana našeg zaviËaja
ŠkolaOsnovna škola Frana Krste Frankopana, Frankopanska 64, Osijek
Tel.: 031-505-820; Faks: 031-575-725
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaAnica FumiÊ
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 18 radilo, projekt prezentiraju 4+2 uËenika
rezerva
Podaci o uËenicima: Ivana JakiÊ, 7. raz., Sara Prša, 7. raz., Nora PušeljiÊ, 7.
raz., Besar ZeÊiri, 7. raz., Josip JanjiÊ, 7. raz.
Opis projektaProjekt je ostvaren kroz sedam koraka. Izbor problema olakšao nam je
boravak uËenika sedmih razreda u meunarodnom kampu uËenika u
maarskoj. Družili smo se s uËenicima iz maarske, SlovaËke, rumunjske i
Poljske, a mi smo predstavljali Republiku Hrvatsku. Saznali smo mnoštvo
podataka iz povijesti, jezika, kulture i obiËaja ovih naroda. Kako znamo da u
našem zaviËaju živi veÊi broj pripadnika maarske i slovaËke nacionalnosti,
odluËili smo upoznati njihov naËin života u Hrvatskoj.
U istraživanju nacionalnog stanovništva našega grada i županije
pomogli su nam geografi osmih razreda. Iznenadili smo se koliko razliËitih
nacionalnih manjina živi u našem okružju i shvatili kako smo pravi mozaik
nacionalnosti, religija i vjera, a da vrlo malo poznajemo sve to.
Imaju li pripadnici manjina zagarantirana sva graanska prava Ustavom
republike Hrvatske, tko je odgovoran za provedbu tih prava, kako uspijevaju
82
oËuvati svoj jezik, kulturu i obiËaje samo je dio pitanja koja su bila pred
nama.
Kako proširiti spoznaje o svojim sugraanima i njihovim problemima?
Danas je to moguÊe klikom na tipku Interneta, Ëitanjem literature,
praÊenjem medija i sliËno. Prihvatili smo sve ove moguÊnosti, ali prevagnula
je odluka da idemo u “susret uživo”. Obilazili smo škole u kojima je nastava
na jeziku manjina, razgovarali s ljudima, upoznali rad kulturno umjetniËkih
društava i zajednica manjinskih narodnosti, prisustvovali nastavi
vjeronauka. Pozvali smo predstavnike nacionalnih manjina da dio svojeg
folklora i obiËaja predstave uËenicima naše škole što su oni rado prihvatili.
ZajedniËki smo sudjelovali u gradskoj smotri ‘’Šarana jaja bojama grada’’
gdje veÊina nacionalnih manjina graanima predstavlja dio svoje kulturne
baštine. ZajedniËki smo sudjelovali u projektnom Danu škole s temom
Slavonija, 25. travnja 2008. gdje su se pripadnici manjina predstavili svoji
folklorom kao sastavni dio nacionalnog mozaika našeg zaviËaja.
Osijek, 3. travnja 2008.
Projekti ∑ srednje πkole
84
1. Eko πkola ∑ to smo svi mi
Tematsko podruËje projektaProjekt graanin
Škola Srednja škola Oroslavje, Lj. Gaja 1, 49 243 Oroslavje
Tel.: 049-588-740; Faks: 049-588-741
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaRenata »andrliÊ, prof.
Ana KneževiÊ-Hesky, prof.
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 9
Podaci o uËenicima (ime i prezime svakog Ëlana skupine, razred): Tea Tua,
2. raz.; Marta PieliÊ, 2. raz.; Marina KneževiÊ, 2. raz.; Sandra Bartol, 2. raz.;
Andreja MustaË, 2. raz.; Barbara Ozimec, 3. raz.; Anamarija SkušiÊ, 4. raz.;
Morena Šuk, 4. raz.; Viktorija Šakoronja, 4. raz.
Popis uËenika koji Êe predstavljati projekt na Smotri (4+2 rezerve): Sandra
Bartol, Anamarija SkušiÊ, Viktorija Šakoronja, Marina KneževiÊ, Barbara
Ozimec, Tea Tua
Opis projekta
Izbor i istraæivanje problemaIzmeu tri problema (nepostojanje školske dvorane, oživljavanje statusa
eko škole, nezdrava prehrana u školskoj kantini) uËenici su izabrali problem
statusa eko škole. Naša škola ima status eko škole o kojem brinu samo
uËenici koji su Ëlanovi eko∑ grupe i profesorica kao voditeljica grupe.Po
našem mišljenju to je nedostatno da održimo taj status, duh eko∑ škole
gotovo da i ne postoji osim u rijetkim prilikama a pruža nam se Ëitav spektar
razliËitih moguÊnosti, i ukljuËivanje što veÊeg broja uËenika i djelatnika škole
u razliËite akcije, te povezivanje sa lokalnom zajednicom, lokalnomj vlasti
u gradu i eko udrugama.Radi razvijanja svijesti o zajedniËkoj odgovornosti,
odluËili smo se na razliËite, atraktivne naËine potaknuti uËenike i djelatnike
85
škole da sudjeluju u našim aktivnostima, te da na taj naËin unaprijedimo
postojeÊi status i uživamo u rezultatima.
MoguÊa rjeπenja problemaAlternativne politike koje smo uoËili bile su slijedeÊe
1. Prepuštanje eko-grupi da se i dalje sama bavi ovom problematikom jer su
njezini Ëlanovi zainteresirani za postojeÊe aktivnosti i njihovo unapreivanje
2. Povremeno se ukljuËiti u neku od akcija te na taj naËin pripomoÊi
održanju statusa eko-škole
3. Aktivno se ukljuËiti na razvijanju eko ∑ svijesti, provesti školski projekt
nizom aktivnosti koje Êe se razlikocvati od dosadašnjih, povezati se sa
lokalnom zajednicom, eko-udrugama
Najbolji pristup rjeπenju problemaKao najbolji pristup izabrali smo povezivanje s eko-grupom i sudjelovanje
u njihovim redovitim aktivnostima jer to smatramo dobrim temeljem, ali
smo takoer nizom svojih aktivnosti odluËili napraviti iskorak i zanimljivim
akcijama potaknuti ostale uËenike na sudjelovanje. ProuËili smo postojeÊu
javnu politiku , Ustav RH, Zakon o zaštiti okoliša, Statut Škole i time dali
zakonski okvir našem projektu.IstiËemo važnost osobne odgovornosti
svajkog pojedinca za zdrav život u zdravom okolišu.
Plan djelovanja∑ Ureenje linka na web stranici škole sa svim informacijama o provedenim
aktivnostima, takoer i planovima
∑ Usvajanje šišmiša
∑ Usvajanje dobrog dupina
∑ Izrada mjeseËnih plakata sa eko sadržajima
∑ Obilježavanje Dana Planeta Zemlje modnom revijom ukljuËivanje u akcije
lokalne eko udruge Eko Oroslavje
∑ Pošumljavanje šume BraËak
∑ Sadnja proljetnica oko škole
∑ Izrada kutije za prikupljanje starih baterija
∑ Sakupljanje starog papira
∑ Sakupljanje plastiËne ambalaže
∑ Izložba fotografija “Misli zeleno, slikaj crno”
86
Ostvareni rezultatiPlan djelovanja je djelomiËno realiziran, a do kraja školske godine bit Êe u
potpunosti.
Projekt je bio predstavljen Na VijeÊu uËenika, a planiora se predstaviti na NastavniËkom vijeÊu i VijeÊu
roditelja tijekom mjeseca travnja.
87
2. Ogulin je lijep koliko je ureen!
Tematsko podruËjeU sklopu projektne nastave iz demokratskog graanstva (projekt graanin)
uËenici su odabrali temu brige za zelene površine grada Ogulina koje su
javne (ne privatne). Može se reÊi da je tema iz projektnog podruËja osobnih
prava i odgovnosti i prava drugih osoba jer su javne zelene površine nešto na
što graani imaju pravo, ali za što postoje i zajedniËka odgovornost.
ŠkolaGimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Struga 3, 47 300 Ogulin
Voditelj projektaHrvoje MagdiÊ, prof.
UËenici Broj uËenika u projektnoj skupini: 8
Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): III.a i III.b razredi: Marina
JarneviÊ, Marija MirosavljeviÊ, Ines Mamula, Dajana PaušiÊ, Sandra
RenduliÊ, Ana PuškariÊ, Melisa Prebeg PuškariÊ, Mario Sabljak
Opis projekta
Izbor i istraæivanje problema;Živimo u vremenu kada su ekološke teme opet postale bitne jer su ljudi
poËeli shvaÊati kuda nas vodi neodgovorno shvaÊanje prirode. Upravo stoga,
tema ovogodišnjeg projekta uËenika Gimnazije iz Ogulina vezana je uz
ureenost javnih zelenih površina grada Ogulina, brige za javne površine. Na
izbor problema uËenike je ponukala Ëinjenica da Êe se dogradnjom zgrade
njihove škole stvoriti zeleni prostor izmeu dviju zgrada koji bi trebalo
urediti. Zanimalo ih je postoji li briga za takve površine i otkuda dolaze
inicijative.
Istraživanje problema poËelo je anketom meu sugraanima koji su
upitani o zadovoljstvu ureenosti njihova grada kao i o površinama koje
smatraju lijepo ureenima ili loše ureenima. Na taj naËin saznalo se
polazišno mišljenje kao i niska razina poznavanja veÊ postojeÊih ureenih
površina ili kontejnera za razvrstani otpad. UËenici su krenuli fotografirati
88
javne površine u središtu grada i oko bitnih gradskih institucija (bolnica,
škole, domovi, dvorane) te su zamijetili kako Grad mnogo truda ulaže u
zelene površine i njihovo ureenje, ali ipak postoje i one koje bi se trebale
naÊi na popisu površina za ureivanje. Uslijedili su mnogi intervjui s
odgovornim ljudima u gradskoj upravi i Stambeno-komunalnom poduzeÊu,
ravnateljima javnih institucija oko kojih postoje zelene površine, voditeljima
ekoloških udruga ili projekata u gradu Ogulinu. UoËeni su mnogi radovi u
gradu na javnim površinama, saznalo se za projekte koji se pokreÊu kao i
za ugovore koji su potpisani o nabavci kontejnera za sva kuÊanstva grada
Ogulina. Takoer, prouËavan je i Ustav RH kao i zakoni koji reguliraju ovu
tematiku. Ono što je uoËeno kao najveÊi problem je niska razina svijesti
graana o ekološkim temama, o potrebi ureenja javnih prostora, ukazivanja
za nedostatke kao i potreba senzibiliziranja javnosti o tim problemima i
ukazivanja na njih javnoj upravi. UËenici drže kako je najvažnije razvijati
svijest o tome kako smo svi odgovorni za pokretanje inicijativa za ureenjem
javnih zelenih površina kao i potrebe zajedniËkog oËuvanja i brige.
MoguÊa rjeπenja problemaUËenici su izrazili mnoštvo moguÊih ideja kojima bi senzibilizirali javnost:
tribine u gradu, školama ili pred ravnateljima institucija koji mogu dati
poËetnu inicijativu za ureenje prostora oko njihove institucije, izrada letka
koji bi se podijelio ravnateljima, predstavnicima vlasti i graanima, bolja
kordinacija izmeu Grada Ogulina i Stambeno-komunalnog poduzeÊa,
posebni ured za brigu o ureenju javnih površina i brigu za okoliš, poticanje
institucija da predlažu projekte ureenja površina oko njihovih zgrada i
preuzimanje odgovornosti za to.
Najbolji pristup rjeπenju problem, plan djelovanjaUËenici su se usmjerili na senzibiliziranje javnosti javnom tribinom za
predstavnike gradske uprave, ravnatelje institucija, izrada i podjela letka s
dobrim i lošim primjerima ureenja javnih površina u Gradu, te pokretanje
inicijative o ureenju prostora oko vlastite škole kao primjer ostalih da se
problem može riješiti s više odgovornosti i inicijative od samih ustanova
i djelatnika. Da bi se ukazalo na problem potrebno je krenuti od vlastitog
primjera.
89
Ostvareni rezultatiUËenici su uspjeli ostvariti javnu tribinu kojom su htjeli ukazati na potrebe
zajedniËke brige za ureenje javnih zelenih površina kao i izraditi lijepi
letak kojim su fotografijama ukazali na pozitivne i negativne primjere iz
vlastite sredine. Zadnji dio projekta ostavljen je za novu školsku godinu ∑
naime, radovi na dogradnji zgrade Gimnazije još nisu završeni pa Ëim se
završe poËinje ureenje zelenog prostora oko novosagraenog dijela škole
(mali park, klupe, sjenica) u kojem Êe sudjelovati i uËenici iz projekta svojim
brojnim idejama..
Projekt je bio predstavljentravanj 2008.
90
3. Zabrana puπenja na javnim mjestima u RHTematsko podruËje projektaPrava pojedinca i odgovornosti i prava drugih
UstanovaDom za odgoj djece i mladeži Osijek, VinkovaËka 61, 31000 Osijek
Tel.: 031-274-271; Faks: 031-274-033
E-poπta: [email protected]
Voditeljice projektaMarija DržaljeviÊ, prof.
Kristina Rimac, prof.
UËeniciMario Duvnjak, 3.r. Graditeljsko-geodetske škole; Damir Dir, 3.r.
Graditeljsko-geodetske škole; Rafael Bošnjak, 3.r. Graditeljsko-geodetske
škole; Ana ŠimiÊ, 2.r. Škole za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti; Ivan
PrpiÊ, 2.r. ObrtniËke škole; Antonio RanËiÊ, 3.r. Graditeljsko-geodetske škole
Cilj projekta∑ educirati mlade o štetnim posljedicama aktivnog, ali i pasivnog pušenja
(od lakših i težih zdravstvenih tegoba do visokih stopa smrtnosti)
∑ osvijestiti razloge i poticaje radi kojih mladi poËinju pušiti (pušenje se
meu nekim mladima doživljava kao odraz zrelosti i nezavisnosti) te
diskutirati o slici pušenja koju je pažljivo i smisleno izgradila duhanska
industrija (pušenje se Ëesto prikazuje kao nešto što je “in”)
∑ prikazati uËinkovite naËine prestanka pušenja kako bismo potaknuli mlade
pušaËe na prestanak pušenja
∑ utjecati na poštivanje zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima kojega
Êe uskoro i hrvatski zakonodavac donijeti
∑ promovirati prava nepušaËa da na javnim mjestima udišu zrak bez
duhanskog dima
Opis projektaIzbor i istraæivanje problema:∑ izbor teme ∑ aktualna tema koja se tiËe i mladih te koja im predstavlja
zanimljivo podruËje
91
∑ istraživaËki rad ∑ intervjui, ankete, traženje statistiËkih i drugih podataka
o pušenju na internetu, istraživanje podruËja ljudskih prava (pravo
pojedinca, razne odredbe zakona i sl.), prikupljanje podataka iz pisanih
medija (dnevne novine, magazini i Ëasopisi)
Problem pušenja osobito je aktualan u školama i ustanovama gdje se
posredno i neposredno odgajaju mladi ljudi. Smatramo da je u sluËaju
pušenja osobito važna poruka koju mladim ljudima šalju njihovi odrasli
autoriteti, kao i ona koju prenose mediji. Zabranom pušenja na javnim
mjestima te otkrivanjem prave slike pušenja kroz medije, utjecalo bi se i na
smanjenje pušenja meu mladima. Ovim su putem mladi koje mi posredno
i neposredno odgajamo odluËili progovoriti o štetnostima pušenja te o
mnogostrukim pozitivnim stranama zakonske zabrane pušenja na javnim
mjestima u RH koja bi uskoro trebala biti donesena.
MoguÊa rjeπenja problema:BuduÊi da u RH još nije donesen zakon o zabrani pušenja na javnim
mjestima, donošenje takvog zakona svakako bi utjecalo na smanjenje
broja pušaËa. Svakako, pušaËi mogu pušiti i u prostorijama vlastitog
doma te smatramo da osim zakonskih zabrana, treba utjecati i na javnost
“raskrinkavanjem” poticajnih slika pušenja u medijima te isticanje štetnosti
pasivnog pušenja.
Najbolji pristup rjeπenju problema:Smatramo da je najbolji pristup rješenju problema (smanjenje broja pušaËa
i nepušenje na javnim mjestima) edukacija mladih koji Ëesto podcjenjuju
opasnosti od posljedica pušenja te stvaranje predodžbe da pušenje nije “in”.
Plan djelovanja:∑ izrada letaka i majica na odabranu temu (informacije o štetnostima
pušenja,simboli zabrane pušenja i sl.)
∑ debata na temu pušenja
∑ upoznavanje struËnih djelatnika ustanove s Projektom
Projekt je bio predstavljen:Ekonomska škola Osijek ∑ Otvoreni dani ekonomske škole i Dom za odgoj
djece i mladeži Osijek, pred struËnim djelatnicima ustanove
92
4. Ljudsko pravo na zdravlje ∑ pravilna prehranaCilj projektaLjudska prava
ŠkolaUpravna i birotehniËka škola, Varšavska 17, 10000 Zagreb
Tel.: 01-4780-773; Faks: 023-689-852;
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaprof. Đurica VukmiroviÊ
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 15
Podaci o uËenicima: Ida DojËinoviÊ, 3.e; Kristina GlaviniÊ, 3.e; Nikola
Kodžoman, 3.e; Monika Maran, 3.d
Rezerve: Valentina BanoviÊ, 3.e; Tamara Berati, 3.e
Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaProšle godine, na poziv Vladinog ureda za ljudska prava prisustvovali smo,
i u kasnijoj raspravi sudjelovali, okruglom stolu na temu “Ljudsko pravo
na zdravlja ∑ poremeÊaji u prehrani”. Kako su nas zainteresirali problemi
poremeÊaja u prehrani, ali i spoznaja da uËenici naše škole nemaju
moguÊnosti nutritivno kvalitetne prehrane (za vrijeme nastave), odluËili smo
te probleme obraditi kroz projekt.
Probleme poremeÊaja u prehrani pratili smo kroz medije, organizirali
smo posjete struËnjaka. Tako smo imali priliku diskutirati i istraživati u
razgovorima s predsjednicom Udruge za prevenciju prekomjerne težine
Sonjom NjunjiÊ , kustosicom Etnografskog muzeja Željkom JelaviÊ,
psihijatricom Mirtom Mahnik i dugogodišnjom anoreksiËarkom Mirjanom,
pravobraniteljicom za djecu Milom JelaviÊ, glavnim tajnikom udruge Nada
Hrvojem RenduliÊem, lijeËnikom iz tima dr. KoršiÊa doktorom Jozom
JelËiÊem, predsjednicom Hrvatske mljekarske udruge Verom VolariÊ.
93
MoguÊa rjeπenja problema: Tijekom istraživanja problema spoznali smo nekoliko moguÊih rješenja
problema. Optimalno rješenje bi bilo uvaanje školske kuhinje u srednju
školu, zatim organizacija jednog “mlijeËnog” dana svakog mjeseca,
organizacija “školskog boravka” ∑ prostorije u kojoj bi se za vrijeme
Ëekanja nastave mogli okrijepiti, organizacija tribina i dodatne edukacije o
poremeÊajima u prehrani.
Najbolji pristup rjeπenju problema:Kako bismo upoznali roditelje uËenika naše škole, na roditeljskim
sastancima smo održavali kratko prezentaciju i anketu o rješenju problema.
»ak 99% roditelja podržalo je uvaanje školske kuhinje, a 98% roditelja bi
pristalo da se njihovo dijete tamo hrani. Jednaki postotak je izjavio da su
voljni sufinancirati rad školske kuhinje. Na satovima razredne zajednice
održane su radionice i ankete kojima smo ispitali mišljenje uËenika.
Takoer smo organima lokalne uprave i samouprave i državnim uredima
prezentirali najbolje rješenje problema. Tako smo dobili potpore od
predstojnika Vladinog ureda za ljudska prava Luke MaeriÊa, predsjednika
Gradskog ureda za obrazovanje, športa i znanosti Pavle KaliniÊa,
pravobraniteljice za djecu Mile JelaviÊ. Trenutno pokušavamo dobiti termin
kod ministra obrazovanja, znanosti i športa prof. Dragana Primorca.
Kroz rješavanje problema, saznali smo da u prostoru namjenjenom za
preseljenje naše škole, osigurana i predviena jedna prostorija za osnivanje
školske kuhinje.
BuduÊi da do tada treba naËin naËin rješavanja problema, odluËili
smo organizirati “mlijeËni dan” u našoj školi. Ostvarili smo suradnju sa
Hrvatskom mlijekarskom udrugom te u travnju namjeravamo ostvariti tu
ideju.
Plan djelovanja:studeni 2007. ∑ prezentiranje rada i anketiranje na roditeljskim sastancima
prosinac
sijeËanj
veljaËa
ožujak
razgovori sa struËnjacima, državnim uredima i lokalnom
upravom i samoupravom, Hrvatskom mlijekarskom udrugom
94
travanj 2008. ∑ provedba radionica i anketiranje uËenika na satovima
razredne zajednice
∑ organizacija i provedba “mlijeËnog dana” u našoj školi
Ostvareni rezultati:1. Održane prezentacije i anketa roditelja
2. Održane tribine, posjete struËnjaka (navedeni u izbor i istraživanje
problema)
3. Državni uredi, lokalna uprava i samouprava upoznate sa projektom, izdale
potpore
4. ostvarena suradnja sa Hrvatskom mlijekarskom udrugom
5. Održane radionice i anketa uËenika
6. Projekt predstavljen u školi
Projekt je bio predstavljen∑ mjesto: Upravna i birotehniËka škola, Varšavska 17, 10000 Zagreb
∑ datum: 7. 12. 2007.
95
5. Krojimo li obrazovanjem svoju buduÊnost?
Tematsko podruËje projekta Projekt graanin
Cilj projektaSenzibilizacija druπtva na probleme uËenika kroz njihovo aktivno
ukljuËivanje u druπtvenu zajednicu i strukture vlasti koje su zaduæene za
rjeπavanje tog problema i za preseljenje πkole na novu lokaciju.
Škola II. Gimnazija Osijek, K. Firingera 5, 31000 Osijek
Tel.: 031-207-157; Faks: 031-207-156
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaMarijana Kuπen, prof.
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 5
Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Tihana Rudež (4.); Olja NiËiÊ
(3.); Iva Vrebac (3.); Tonja Korosteljev (3.); Marina Šobota (4.)
Cilj projekta: Potaknuti društvo da u procesima promjena u školstvu uvaži i percepciju
samih uËenika i studenata o procesu njihova obrazovanja te njihovu viziju
vlastite buduÊnosti.
Opis projekta∑ uoËiti i definirati problem ∑ putem anketa, interneta i novinskih Ëlanaka
doÊi do rezultata koji govore o ovoj problematici;
∑ spoznati pravnu i ostalu opravdanost rješavanja problema ∑ uvidjeti što se
na ovom podruËju veÊ poduzimalo i jesu li drugi i na koji naËin pokušali
riješiti ovaj problem;
∑ ustanoviti što se može uËiniti i napraviti na tom planu ∑ jer izbor životnog
zanimanja najvažnija je odluka koju donosimo;
∑ evaluirati rezultate projekta ∑ osvrt na sve postignuto.
96
Sažetak projekta (postignuÊa): Smatramo da je svako zanimanje dobro ako služi nekoj svrsi. Živimo
u vremenu koje zahtjeva trajnu razmjenu znanja i iskustava. Prisiljeni
smo da u svom radu nastojimo postiÊi najveÊi moguÊi uspjeh. Meutim,
uspjeh ne dolazi sam od sebe, potrebno je uložiti veliki napor u vlastito
obrazovanje kao temelj kvalitetnog rada i uspjeha. Proces obrazovanja na
svim razinama u Hrvatskoj posljednjih godina doživljava uËestale mijene.
Promjena radi promjene, promjena radi poboljšanja obrazovnih procesa,
promjena koja treba ostvariti temeljno drugaËiji proizvod obrazovanja od
onog dosadašnjeg; sve su to pitanja na koja traže odgovor ponajprije uËenici
i studenti kao objekti i suuËesnici tih procesa. Njihovo oko vidi ono što
kreatori procesa možda ne uzimaju u obzir. Njihova pitanja obuhvaÊaju
nedoumice o rezultatima nametnutih procesa o kojima Êe ovisiti njihova
buduÊnost. Stoga, s pravom postavljaju pitanje: Krojimo li obrazovanjem
svoju buduÊnost?
Projekt je bio predstavljenu školi
Mjesto: II. Gimnazija Osijek, Osijek
Datum: 14. ožujka 2008.
97
6. Problem pretilosti kod mladih
Tematsko podruËje projektaProjekt graanin
Cilj projekta∑ potaknuti uËenike na obogaÊivanje znanja, razvijanje vrlina i sposobnosti
za stvaranje okruæja u kojem se razvija demokratsko druπtvo
∑ upozoriti na problem odlaska mladih u kladionice i kockarnice, stvaranje
ovisnosti o tom vidu zabave, te negativan utjecaj i posljedice ovog poroka
na æivot mladih
∑ pronaÊi uzroke problema i naËine prevladavanja problema
ŠkolaIV gimnazija “Marko MaruliÊ”, ZagrebaËka 2
Tel.: 021-344-8484; Faks: 021-315-632
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaNatalija PalËiÊ, prof.
UËeniciPodaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Tanja KatiÊ 2E, Marko UgrËiÊ 2E,
Maja »elan 2F, Lada Raa 2F, Nino Pleština 2F, Domagoj Erceg 2F
Opis projektaIzbor i istraæivanje problema: Pretilost se definira kao suvišak, odnosno prisutnost prevelike koliËine
tjelesne masti ili adipoznog tkiva u odnosu na nemasnu (ili mišiÊnu) tjelesnu
masu. Može se reÊi da je osoba pretila kada je koliËina adipoznog tkiva u
njenom tijelu 20% viša u odnosu na optimalnu koliËinu. Danas problem
pretilosti nije samo estetski, veÊ postaje ozbiljan javno-zdravstveni problem.
Zbog svog punašnog izgleda takvi mladi ljudi mogu imati brojne psihiËke
tegobe. Od toga, na kraju, ne pate samo mladi ljudi veÊ i društvo u cjelini
koje postaje “bolesno”, te ima za posljedicu visoke troškove lijeËenja, radnu
nesposobnost i neefikasnost...
98
MoguÊa rjeπenja problema:Istražili smo koje se politike provode za rješenje ovog problema i zakljuËili da
u najveÊem broju sluËajeva problem se nastoji rješiti:
a) provoenjem dijete kojom se relativno brzo gubi višak kilograma, no
dugoroËno ne predstavlja rješenje
b) promjenom jelovnika, osobito u školama, no provodi se u vrlo malom
broju.
c) edukacijom kojom se nastoji osvijestiti graane i ugraditi im osjeÊaj za
prepoznavanje važnosti zdrave prehrane i zdravog života, opÊenito.
Najbolji pristup rjeπenju problema: Nakon provedenog istraživanja zakljuËili smo da je najbolji pristup rješenju
problema onaj edukativni. Prednosti edukacije su u tome što direktno utjeËe
na ljude koji imaju navedeni problem, te djeluje preventivno na ostale
kako bi se sprijeËilo napredovanje i širenje problema pretilosti, a samim
time i širenje bolesti uzrokovanih pretilošÊu. Edukacijom se potiËe mlade
na zdraviji naËin prehrane i prakticiranje fiziËke aktivnosti, kao preduvjeta
zdravijeg naËina života.
Plan djelovanja:Plan djelovanja imao je za cilj edukaciju mladih o važnosti promjene naËina
prehrane, odnosno redovitosti kvalitetnih obroka i fiziËke aktivnosti, te
zahtjev prema nadležnim institucijama da djeluju unutar svojih nadležnosti,
kao npr. gradski ured za zdravstvo i socijalnu skrb, da se promjene jelovnici
u školskim kuhinjama. Da bi ukazali na prednosti naše politike organizirali
smo izlet u prirodu, u NP PlitviËka jezera i Liku, gdje smo uz ugodnu fiziËku
aktivnost, blagovali zdravu, domaÊu hranu. Takoer smo na školskim
panoima izložili naše edukativne poruke o važnosti brige o svom zdravlju.
Ostvareni rezultati:Proveli smo razne akcije kojima smo ukazali da su takve promjene u
ponašanju mladih moguÊe i lako ostvarive, te zakljuËili da treba ustrajati
na prevenciji i to u što ranijoj dobi. Najbolji primjer za to je veliki broj
mladih koji su nam se rado pridružili na organiziranom izletu i koji su sa
zanimanjem otkrivali predložene promjene prehrambenih navika.
99
Projekt je bio predstavljen:IV gimnazija “Marko MaruliÊ”
∑ izborna nastava PiG-a ožujak, travanj
Ured župana Splitsko-dalmatinske županije 29.02.2008.
TV Jadran 18.03.2008
Ured gradonaËelnika grada Splita 19.03.2008.
100
7. ©kolovanje mladih u Obrovcu
Tematsko podruËje projekta©kolstvo
ŠkolaSrednja πkola Obrovac, Obala Hr. Ëasnika Senada Æupana 17, 23450 Obrovac
Tel.: 023-689-852, 023-689-058; Faks: 023-689-852
E-poπta: [email protected]
Voditelji projektaDarko TokiÊ
Irena Šimurina
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: pet (5)
Podaci o uËenicima: Martina BašiÊ 2b, Ivana Jurica 2b, Ivana Karamarko 3b,
Nikolina Klanac 2b, Morena Župan 2b
Cilj projektaProjekt je osmišljen u svrhu zadržavanja uËenika i njihova daljnjeg
školovanja u Obrovcu
Naziv i opis dijelova projektaUoËavanje problemaS obzirom na dosadašnje godine upisa u SŠ Obrovac i provedene ankete, sve
manji broj uËenika želi ostati i školovati se u našoj maloj sredini, Obrovcu.
Provedena anketa kao i prošlogodišnja upisna lista pokazala je jako mali
interes uËenika za gimnaziju i nedovoljnu informiranost uËenika i njihovih
roditelja o novim izmjenama u školstvu. Želimo informirati mlade, roditelje
i lokalne vlasti o državnoj maturi, obveznom upisu u srednju školu te o
znaËenju i opstanku škole za ovo podruËje.
MoguÊa rjeπenje problemaOrganizirali smo radionicu u kojoj je svatko od Ëlanova radne grupe dobio
po jedan medij (novine, Internet, gradska knjižnica) iz kojega je trebalo
prikupiti potrebne nam informacije.
101
Proveli smo ankete u OŠ Obrovac i podruËnim školama kako bi vidjeli interes
uËenika za njihovo daljnje školovanje.
ProuËili smo Zakon o izmjenama i dopunama zakona o srednjem školstvu
i proveli anketu s upitnicima o zadovoljstvu uËenika u našoj školi.
Plan djelovanjaNakon provedenih anketa i prouËavanja zakona odluËili smo posjetiti
mjerodavne institucije u gradu Obrovcu te im iznijeti naše mišljenje o
sveukupnoj situaciji.
Razgovarali smo s ravnateljem Osnovne škole Obrovac o problemu manjka
uËenika koji se upisuju u SŠ Obrovac i kako Êe se to odraziti na našem
podruËju te o mjerama javne politike, mišljenjima i stavovima gradske
vlasti i svakog pojedinca, što Êe dalje utjecati na cjelokupno odvijanje ovog
problema.
Rjeπenje problemaNaše rješenje ovog problema, kojeg Êemo Vam pokušati prikazat kroz
portfelj i plakate je osim pokušaja promjene mišljenja potencijalnih uËenika
i materijalna pomoÊ iz “stipendija” koju smo zatražili od gradske vlasti kao
poticaj uËenicima da nastave školovanje u našem malom gradu.
Organizirali smo i prezentacije putem kojih smo predstavili našu školu i
usmjerili pažnju roditelja i uËenika na važnost njihova daljnjeg školovanja,
zaposlenja i moguÊnosti ostanka u njihovom rodnom kraju.
Sažetak projekta (postignuÊa)Projekt je usmjeren na školstvo, njegovu ulogu i znaËenje, kako u malom
tako i u velikom gradu što se kasnije odražava i na cijelu državu. Problem
koji smo htjeli istaknuti je odlazak mladih iz Obrovca. Ono što smo postigli
ovim projektom je promjena mišljenja i stavova uËenika, roditelja i lokalne
vlasti.
Projekt je bio predstavljenMjesto: Srednja škola Obrovac
Datum: 26. 02. 2008.
102
8. Koliko se poznajemo?
Tematsko podruËje projektaLjudska prava i demokratsko graanstvo
ŠkolaUpravna i birotehniËka škola Zagreb, Varšavska 17
Tel./Faks: 01-4830-774
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaOndina Mesar
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 6
Podaci o uËenicima: Marta PašaliÊ, II C; Petra BrckoviÊ, II D; Sanja StarËeviÊ,
II C; Sara VuletiÊ, II D; Karlo Novosel, II D; Andrea GrgiÊ, II C
Opis projektaProblemRazmatrajuÊi koju Êemo temu obraivati u projektu, uËenici su istakli
problem koji njih dosta zaokuplja, a to je koliko se meusobno poznajemo,
problem otuenja i samoopstojnosti meu ljudima posebice mladima,
nedostatak komunikacije i prekomjerno korištenje suvremene tehnologije
umjsto zabave i druženja (korištenje mobitela, kompjutora, TV, raznih
slušalica itd.). UËenici smatraju da bi se taj problem mogao sagledati na
više razina i planova djelovanja, a to su prvenstveno komunikacija uËenik ∑
uËenik, uËenik ∑ roditelj, uËenik ∑ profesor.
U tom smjeru provedene su ankete u školi meu uËenicima, roditeljima i
nastavnicima koje su dale oËekivane rezultate. Zaista se ne poznajemo!
Alternativna politikaProuËavali smo pozitivnu zakonsku regulativu od Ustava RH; OpÊe
deklaracije o pravima Ëovjeka, Konvencije o pravima djece, Zakona o
komunikacijama, Zakona o okupljanjima, Obiteljski zakon, Zakon o
srednjem školstvu i ostale zakone i došli smo do zakljuËka da javna politika
postoji ali se ne provodi u mjeri koja bi bila zadovoljavajuÊa. Takoer postoji
103
djelovanje medija koje potiËe komercijalno otuenje i kupnju proizvoda
kojima se meusobno udaljavamo i otuujemo umjesto zbližavamo. Najgori
primjeri takve politike su devijantna ponašanja meu mladima, razorene
obitelji i nasilje u svim oblicima.
Predloæene mjereU osmišljavanju akcije predložili smo neke konkretne mjere u našoj sredini
(školi) koje su bile sa zadovoljstvom prihvaÊene. Najprije smo na satovima
SRZ-a provodili mini radionice o prijateljstvu i pokazivanju koliko je važno
meusobno poznavanje i druženje. To je temelj buduÊnosti društva, jer u
školi provodimo dosta vremena i trebamo ga provoditi što kvalitetnije u
smislu uËenja, ali ne zanemariti odgojnu komponentu koja je i te kakako
važna i doprinosi boljem meusobnom poznavnaju.
AkcijaU provoenju akcije imali smo punu podršku uËenika, roditelja i nastavnika,
te smo realizirali mnogobrojna druženja i radionice s ciljem boljeg
meusobnog upoznavanja. Proveli smo radionice s uËenicima, roditeljima
i uËenicima i uËenicima i profesorima. Najuspješnija je bila Dan obrnutih
uloga gdje su uËenici u potpunosti mijenjali sve nastavno i nenastavno
osoblje na njihovim poslovima i zadacima i tako metodom empatije
upoznali svoje profesore.
Projekt Êe biti predstavljen na Danu škole i na Danu otvorenih vrata u
svibnju, te na Državnoj smotri Nacionalnog programa za demokratsko
graanstvo i ljudska prava.
104
9. Sudjelovanje u odluËivanju kroz vijeÊe uËenika
Tematsko podruËje projektaOsobna prava i odgovornosti i prava drugih
ŠkolaUgostiteljsko-turistiËka škola, Osijek, RadiÊeva 20., 31000 Osijek
Tel.: 031-211-095, 031-212-980; Faks: 023-689-852
E-poπta: [email protected]
Voditeljica projektaNada ToliÊ,prof.
UËeniciMartina Na, 3.raz.; Lidija PetroviÊ, 3.raz.; Željka Hajba, 3.raz.; Nikolina
ŠarËeviÊ, 3.raz.
Cilj projektaProjekt je osmišljen u svrhu zadržavanja uËenika i njihova daljnjeg
školovanja u Obrovcu
Naziv i opis dijelova projektaIzbor i istraæivanje problema:∑ izbor teme ∑ uËenici su u školi Ëesto suoËeni s problemom artikulacije
svojih želja i potreba ,kao i problemom realizacije svojih prijedloga i
zahtjeva. Osnivanjem VijeÊa uËenika Ëinilo se da Êe taj problem biti
riješen,ali nije. UËenike je zanimalo zašto njihovo sudjelovanje u radu
VijeÊa uËenika ne znaËi i sudjelovanje u odluËivanju u školi.
∑ istraživaËki rad ∑ uËenici su proveli anketu meu uËenicima škole, obradili
dobivene odgovore i napravili analizu ankete, prouËili su Ustav RH, Zakon
o srednjem školstvu i Statut škole, zatim su napravili intervju s ravnateljem
škole, predsjednikom VijeÊa uËenika i profesoricom zaduženom za rad
VijeÊa uËenika , a brojne informacije su prikupili putem interneta. S
obzirom da su uËenice ovog tima ujedno i Ëlanice Europskog kluba mladih
naše škole, kontaktirale su svoje kolege iz drugih škola u RH i usporedile
105
iskustva u radu u VijeÊima uËenika. Takoer su istraživali iskustva o
sudjelovanju uËenika u odluËivanju u školi u drugim europskim državama,
tražeÊi pozitivne primjere koji bi mogli poslužiti kao model našim školama.
MoguÊa rjeπenja problemaistraživanje je pokazalo da se sudjelovanje uËenika u odluËivanju u školi
može realizirati na naËin koji je zastupljen u veÊini i naših i europskih škola,
a to znaËi naËelno deklarirano uËeniËko suodluËivanje, koje se u realizaciji
svodi samo na formalno sudjelovanje, ili uËiniti korak naprijed ,kao rijetki
primjeri, u osposobljavanju i uËenika i nastavnika za novi model škole u
kojoj Êe suradnja uËenika i nastavnika biti osnova svih odnosa u školi.
Najbolji pristup rjeπenju problemasmatramo da je najbolji pristup rješenju problema uËenje o pravima i
odgovornostima, te o suradniËkom odnosu. Ovo uËenje bi trebalo obuhvatiti
i uËenike i nastavnike, kako bi i jedne i druge osposobilo za nove odnose i
ciljeve koje vizija škole za 21.st. podrazumijeva.
Plan djelovanjapredstavljanje projekta VijeÊu uËenika i NastavniËkom vijeÊu, te
organiziranje debate o temi funkcioniranja VijeÊa uËenika u školi
Projekt Êe biti predstavljenna Otvorenim danima Ekonomske škole Osijek 22. travnja 2008.god.
106
10. Mladi i “alkohol ∑ zabave” u naπem gradu
Tematsko podruËje projektaOsobna prava i odgovornosti i prava drugih: pravo na zdrav život i
odgovorno ponašanje prema svom zdravlju (Prevencija ovisnosti o alkoholu)
©kolaTehniËka škola i prirodoslovna gimnazija Ruera BoškoviÊa
Vukovarska 209, 31000 Osijek
Tel.: 031-501-933; Faks: 031-505-341
E-pošta: [email protected]
Voditelj projektaJasna SudariÊ, prof. i Gordana PopoviÊ, prof.
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 5
Podatci o uËenicima (ime, prezime i razred): Nikolina Grbec, Marina
KovaËeviÊ, Tihana, KlariÊ, Melani Felja, Marijana AniÊ (svi iz 3.a)
Naziv i opis dijelova projekta:uoËavanje i definiranje problema:
putem anketa i intervjua koje smo proveli u našoj školi uvjerili smo se u ono
o Ëemu stalno slušamo, gledamo i Ëitamo u raznim medijima o tome da se
sve manje mladi zabavljaju bez alkohola.
Alternativne politikeprikupljali smo i prouËavali razliËite pristupe rješavanju problema i naišli
na nedosljednosti u praksi glede zakonitosti, odnosno istraživali smo što se
konkretno po tom pitanju poduzimalo u našem gradu
Naπe rjeπenjebuduÊi da smo putem ankete i iz ostalih izvora zakljuËili da je potrebno
osvijestiti mlade edukativnim putem, odluËili smo se djelovati putem raznih
brošura, letaka, plakata te Ëlanaka u tisku na lokalnoj razini
107
Akcijski planposjet Gradskom poglavarstvu i ostalim kompetentnim institucijama u
našem gradu, promidžbe putem raznih medija te sudjelovanje u struËnim i
drugim tijelima naše i drugih škola
Sažetak projekta:VeÊ dugi niz godina pasivno slušamo, iako nas nažalost sve manje
iznenauje, o alarmantnim podatcima statistika iz raznih medija o
konzumiranju alkohola velikoga broja mladih ljudi, odnosno svjesni smo
da se mladi ljudi zabavljaju iskljuËivo ispijajuÊi alkohol. Fraze “Na mladima
svijet ostaje!” i “U mladosti je naša buduÊnost!” kao da su izgubile svoj
pravi smisao. Potaknuti ovakvim razmišljanjima odluËili smo se zaviriti u
navedeni problem te otvoriti Pandorinu kutiju.
Proveli smo ankete koje su nam potvrdile veÊ poznate Ëinjenice, a u
koje smo se uvjerili i prošetavši našom popularno prozvanom “Pijanom
promenadom”.
ProuËili smo zakone i uputili se mjerodavnima tijelima u našem gradu
u cilju istraživanja trenutaËne situacije. Posjetom Gradskom poglavarstvu
utvrdili smo da grad organizira brojne kulturne i sportsko-rekreativne
aktivnosti o kojima su mladi slabo informirani. Stoga, spoznali smo da nam
kao najbolje moguÊe rješenje mogu poslužiti razni edukativno-promidžbeni
materijali kojima bismo mogli motivirati i informirati mlade ljude te važnost
prevencijskoga djelovanja za proces rješavanja navedenoga problema.
Projekt je bio predstavljenu školi
Mjesto: Osijek
Nadnevak: 4. travnja 2008.
108
11. Kreiranje πkolske politike
Tematsko podruËje projektaProjekt graanin
©kolaNadbiskupska klasiËna gimnazija s pravom javnosti
VoÊarska 106, 10 000 Zagreb
Tel.: 01-4680-425
E-pošta: [email protected]
Voditelj projektaAna KneæeviÊ-Hesky, prof.
UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 13
Popis uËenika koji Êe predstavljati projekt na smotri: Owa Ozeke, Mia
ÆuljeviÊ, Ilona SpajiÊ, Zrinka Suk, Ilija Dogan, Josipa MajiÊ
Naziv i opis dijelova projektaIzbor i istraæivanje problemaIzmeu tri problema (politiËka edukacija mladih, nasilje u πkoli i kreiranje
πkolske politike) uËenici su izabrali problem kreiranja πkolske politike preko
VijeÊa uËenika. Naπa πkola je u ovoj πkolskoj godini formirala VijeÊe uËenika
koje bi zajedno s ravnateljem, NastavniËkim vijeÊem, VijeÊem roditelja,
a u skladu sa svim pozitivnim propisima trebalo sudjelovati u kreiranju
πkolske politike. UËenici su svjesni potrebe da πkoli, lokalnoj zajednici, crkvi
i ostalim segmentima druπtvenog æivota trebaju aktivno pristupiti, unijeti
novu kvalitetu u proces donoπenja odluka koje ih se tiËu a ujedno i tijekom
vremena steÊi vjeπtine participiranja u politiËkom æivotu svoje zajednice.
Takoer su svjesni nedovoljne informiranosti o zakonodavnom okviru
odgojno-obrazovnog sustava, o svojim pravima i obvezama, te nedostatnosti
vjeπtina koje su potrebne za aktivno sudjelovanje, politiËku participaciju u
bilo kojem obliku. Ovim projektom æele uËiniti iskorak, unaprijediti vlastita
znanja i vjeπtine, dodati novu kvalitetu æivotu u πkoli i stvoriti zajedno s
ostalim sudionicima prepoznatljivi identitet katoliËke πkole.
109
MoguÊa rjeπenja problemaAlternativne politike koje su razvili bile su sljedeÊe
1. Educiranje uËenika za sudjelovanje u kreiranju πkolske politike preko
VijeÊa uËenika
2. Prepuπtanje Ëlanovima VijeÊa uËenika kreiranje πkolske politike nadajuÊi
se da Êe oni dobro uËiniti i tek se povremeno ukljuËiti.
3. Deklarativno podræati rad VijeÊa uËenika zbog nepovjerenja u bilo kakve
moguÊnosti utjecanja na πkolsku politiku.
Najbolji pristup rjeπenju problemaZa najbolji pristup izabrali su educiranje uËenika za sudjelovanje u kreiranju
πkolske politike. Taj pristup pruæa najveÊe moguÊnosti i ujedno odraæava
æelju za aktivnim ukljuËivanjem u πkolski æivot, bit Êe prvi korak mnogima
u stjecanju iskustva aktivnog graanina, politiËke kulture, te ga opremiti
vrijednim znanjima i vjeπtinama za bolje snalaæenje u æivotu, preuzimanje
odgovornosti i zasluga za kvalitetne izbore.
Plan djelovanja
∑ Anketiranje uËenika treÊih i Ëetvrtih razreda o pojmu participacije
∑ Suradnja s ravnateljem i tajnicom πkole pri upoznavanju πkolskih akata
∑ Priprema i organiziranje pedagoπkih radionica za Ëlanove VijeÊa uËenika
∑ Voenje pedagoπkih radionica u razrednim odjelima
∑ Izrada oglasne ploËe s vaænim informacijama za uËenike
∑ Osmiπljavanje i izrada sanduËiÊa za pitanja uËenika
∑ Ureenje linka na web stranici
Ostvareni rezultatiPlan djelovanja je djelomiËno realiziran, a do kraja πkolske godine bit Êe u
potpunosti
Projekt je bio predstavljenBio je predstavljen na VijeÊu uËenika a planira se predstaviti na
NastavniËkom vijeÊu.
Dodaci
113
08.30 � 09.00
09.00 � 09.30
09.30 � 09.45
09.45 � 10.00
10.00 � 11.30
11.30 � 13.00
13.00 � 15.00
15.00 � 16.00
Registracija sudionikaZgrada Starogradske vijeÊnice, ∆irilometodska 5
Pozdravni govoriMr. sc. Tatjana Holjevac, predsjednica Gradske skupπtine Grada
ZagrebaVinko FilipoviÊ, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanjeVini RakiÊ, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i
πportaLuka MaeriÊ, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade
Republike HravtskeJurica MalËiÊ, puËki pravobranitelj
DjeËje stvaralaπtvo � djeca DV “©umska Jagoda”, Zagreb
Uvod u SmotruNevenka LonËariÊ JelaËiÊ, predsjednica Dræavnoga povjerenstva
za provedbu smotre
Prikaz i obrana projekata
Stanka za osvjeæenje � prostor u prizemlju desno
Nastavak prikaza i obrane projekata
Dodjeljivanje pohvala i zahvala uËenicima i sudionicima
Posjeta uËenika Hrvatskom Saboru prema protokolu
Dolazak i smjeπtaj sudionika iz udaljenih mjestaHotel Laguna, Zagreb
VeËera 19.00 � 21.00
Program smotre
Srijeda | 7. svibnja 2008.
»etvrtak | 8. svibnja 2008.
114
17.00 � 18.00
19.00 � 21.00
VeËera za uËenike i uËitelje koji zbog udaljenosti koriste smjeπtaj
Hotel Laguna
07.30 � 09.00 DoruËakHotel Laguna
Odlazak u prijepodnevnim satima
Petak | 9. svibnja 2008.
115
Organizatori smotre
Organizatori Smotre projekata iz podruËja Nacionalnog programa odgoja
i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo su Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske i Agencija za odgoj i
obrazovanje.
»lanovi Dræavnog povjerenstva za organizaciju i provedbu SmotreDræavno povjerenstvo za organizaciju i provedbu Smotre projekata iz
Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko
graanstvo
Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, predsjednica
povjerenstva
Jasna TomiÊ, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, tajnica povjerestva
Ante Akmadæa, prof., ÆeljezniËka tehniËka πkola, Zagreb
Viπnja Biti, HRT, Hrvatski radio
Jelena Gaal, DjeËji vrtiÊ Ciciban, Velika Gorica
Zdravka Giacometti, HRT, Redakcija Dobro jutro Hrvatska
Branimir Katalenac, SŠ “Dugo Selo”, Dugo Selo
Renata Horvat, Osnovna πkola Josipa RaËiÊa, Srednjaci b.b., Zagreb
Đura KuluπiÊ, dipl. uË., Agencija za odgoj i obrazovanje
Ksenija Matuπ, prof., Gimnazija Bjelovar
Toni RajkoviÊ, OŠ Šestine, Zagreb
Biljana Petljak JakuniÊ, dipl. uË., Agencija za odgoj i obrazovanje
Snjeæana RomiÊ, uËiteljica savjetnica, O© Lijepa Naπa, Tuhelj
mr. sc. Andreja SiliÊ, Agencija za odgoj i obrazovanje
Elvira Skender MiliËeviÊ, prof., Upravna i birotehniËka πkola, Zagreb
Nataπa VuliÊ, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje
116
Suci / procjenitelji
Suci/procjenitelji prikazivanja i obrane uËeniËkih projekata imaju vrlo
znaËajnu ulogu u vrednovanju cjelokupne smotre. Biraju se iz reda uglednih
i utjecajnih graana u javnosti.
U ovogodiπnjoj Smotri Êe sudjelovati:Akmadæa, Ante, prof., zamjenik ravnatelja ŽeljezniËke tehniËke πkole u
Zagrebu
BariÊ DadiÊ, Tamara, naËelnica u Odgojnom zavodu Turopolje
BiliÊ, Branimir, novinar, urednik TV emisije “Misli 21. stoljeÊa”, HRT Zagreb
Biti, Viπnja, novinarka, voditeljica emisije “Zaπto tako?”, HRT Zagreb
Katalenac, Branimir, prof., SŠ “Dugo Selo”, Dugo Selo
Gaal, Jelena, DV Ciciban, Velika Gorica
Giacometti, Zdravka, novinarka, redakcija “Dobro jutro Hrvatska”, HRT,
Zagreb
KuluπiÊ, Đura, viπa savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje
MaeriÊ, Luka, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske
Maleπ, prof. dr. sc. Dubravka, Filozofski fakultet, Zagreb
Matuπ, Ksenija, profesorica savjetnica, Gimnazija Bjelovar
MilanoviÊ, dr. sc. Mirjana, UËiteljski fakultet, Petrinja
Mr. sc. MrËela, Marin, predsjednik Kaznenog odjela Županijskog suda u
Zagrebu
Omejec, dr. sc. Jasna, sudica Ustavnog suda Republike Hrvatske
Poænjak∑MalobabiÊ, Alka, Agencija za odgoj i obrazovanje
PrelogoviÊ, Sanja, uËiteljica savjetnica, Osnovna πkola Đuro Ester,
Koprivnica
RomiÊ, Snjeæana, uËiteljica savjetnica, OŠ “Lijepa naπa”, Tuhelj
Seme StojnoviÊ, Inga, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje
Sessa, Đuro, sudac Županijskog suda u Zagrebu, Predsjednik Udruge
hrvatskih sudaca
117
SpajiÊ∑Vrkaπ, prof. dr. sc.,Vedrana, Centar za ljudska prava Filozofskog
fakulteta u Zagrebu
SuËeviÊ, Mirjana, uËiteljica savjetnica, OŠ “Josip RaËiÊ”, Zagreb
Skender MiliËeviÊ, Elvira, profesorica savjetnica, Upravna i birotehniËka
πkola, Zagreb
Šalaj, dr. sc, Berto, Fakultet politiËkih znanosti, Zagreb
Uzelac, mr. sc., Maja, predsjednica Udruge Mali korak ∑ Centar za kulturu
mira i nenasilja
VidoviÊ, Tijana, Agencija za odgoj i obrazovanje
118
Sudionici smotre
Moj razred ima zoo vrt
SunËane rolete
Zebrane jestvine
“DamaËa rejË ∑ posebna i samo naπa”
∑ Odgojitelji u predπkolskom odgoju
∑ UËenici razredne nastave u osnovnoj πkoli
∑ UËenici predmetne nastave u osnovnoj πkoli
∑ UËenici srednjih πkola
Ana »ubeliÊKati KeziÊMaja ErcegoviÊ, Lina KuzmaniÊ, Ivana KrstuloviÊJelena OruËHeidi VukoviÊ
Filip Stjepan Hanæek
Karlo GajπakSandra
HercigonjaPaula ©kreblinSilvija IliÊMonika LonËariÊ
Ana Marija-OrloviÊ
Josipa ZgorelecGoran KrajcarLuka KunπtiÊMatea BekautoTena ©uto
Andrea PojeStella OæboltMaja TurkPetra KajiÊ
1.rn
2.rn
3.rn
4.rn
O© Bol Split
O© Lijepa naπa Tuhelj, Tuhelj
O© Josipa Broza Kumrovec
O© “Petar Zrinski” »abar
Blanka Ljubenkov
Snjeæana RomiÊ
Boæica MandiÊBranko
PratengrazerAna Harapin
Darinka RaËkiSilvana ©ebalj-
MaËkiÊ
R. b
r.
Naziv projekta ©kola Mentor UËenici
119
Roendanski poklon πkoli ∑ rascvjetana πkola
Kad se male ruke sloæe
UËimo se igrati
Volonteri, gdje ste?
©kola po mjeri uËenika
Roendanski poklon πkoli ∑ rascvjetana πkola
Ivan MaæuraniÊ u πkoli Ivana MaæuraniÊa
UËenice/ci 4.a
Karla FrukMarko ÆigerMarta TuπekFilip BasaManda PozaiÊSara MrakoviÊ
20 uËenika/ca u skupini
Rok AndlarElena ErentIvan KvasJakob JaneπArijan MaËkiÊPetra Oæbolt
Ivana VolariÊMatea PuliÊDeni JanËiÊTeo FranovKarla MamiloviÊJasmina
RekanoviÊ
20 uËenika/ca razredne i predmetne nastave
23 uËenika/ca razredne i predmetne nastave
5.rn
6.rn
7.pn
8.pn
9.pn
10.pn
11.pn
O© Antuna MihanoviÊa Zagreb
O© Ksavera ©andora –alskog, Zabok
O© Veæica Rijeka
O© “Petar Zrinski” »abar
O© Podmurvice Rijeka
O© Antuna MihanoviÊa Zagreb
O© Ivana MaæuraniÊa Zagreb
Renata GredeljGordana IvanËiÊ
Vlasta PleËko
Gordana Frol
Sanja Janeπ
Sonja DragiËeviÊ
Renata GredeljGordana IvanËiÊ
Astrid »uliÊGraciella Prtajin
R. b
r.
Naziv projekta ©kola Mentor UËenici
120
Magda KamberIvan SrezoviÊMario ReæiÊSadra GregoMihaela
VukojeviÊTea RaguæMaris Laptalo
Ivana JakiÊSara PrπaNora PuπeljiÊGordan
MarijanoviÊBesar ZeÊiriJosip JanjiÊ
Sandra BartolAnamarija SkuπiÊViktorija
©akoronjaMarina KneæeviÊBarbara OzimecTea Tua
Marina JarneviÊMarija
MirosavljeviÊInes MamulaDajana PauπiÊSandra RenduliÊAna PuπkariÊMelisa Prebeg
PuπkariÊMario Sabljak
Mario DuvnjakDamir DirRafael BoπnjakAna ©imiÊIvan PrpiÊAntonio RanËiÊ
12.pn
13.pn
1.sπ
2.sπ
3.sπ
O© Marina GetaldiÊa Dubrovnik
O© Frana Krste Frankopana Osijek
Srednja πkola Oroslavje, Oroslavje
Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin
Dom za odgoj djece i mladeæi Osijek, Osijek
–urica Bender-Masle
Silvana BjelovuËiÊ
Anica FumiÊ
Renata »andrliÊAna KneæeviÊ-
Hesky
Hrvoje MagdiÊ
Marija DræaljeviÊKristina Rimac
TuristiËki vodiË Dubrovnika za mlade
Zrnca u mozaiku
Eko πkola ∑ to smo mi
Ogulin je lijep koliko je ureen
Zabrana puπenja na javnim mjestima u RH
R. b
r.
Naziv projekta ©kola Mentor UËenici
121
Ljudsko pravo na zdravlje ∑ pravilna prehrana
Krojimo li obrazovanjem svoju buduÊnost
Problem pretilosti kod mladih
©kolovanje mladih u Obrovcu
Koliko se poznajemo?
Sudjelovanje u odluËivanju kroz vijeÊe uËenika
Mladi i “alkohol zabave” u naπem gradu
Ida DojËinoviÊKristina GlaviniÊNikola KodæomanMonika MaranValentina
BanoviÊTamara Berati
Tihana RudeæOlja NiËiÊIva VrebacTonja KorosteljevMarina ©obota
Tanja KatiÊMarko UgrËiÊMaja »elanLada RaaNino PleπtinaDomagoj Erceg
Martina BaπiÊIvana JuricaIvana KaramarkoNikolina KlanacMorena Æupan
Marta PaπaliÊPetra BrckoviÊSanja StarËeviÊSara VukeliÊKarlo NovoselAndrea GrgiÊ
Martina NaLidija PetroviÊÆeljka HajbaNikolina ©arËeviÊ
Nikolina GrbecMarina KovaËeviÊTihana KlariÊMelani FeljaMarijana AniÊ
4.sπ
5.sπ
6.sπ
7.sπ
8.sπ
9.sπ
10.sπ
Upravna i birotehniËka πkola Zagreb
II. Gimanzija OSijek, Osijek
IV. gimnazija “Marko MaruliÊ” Split
Srednja πkola Obrovac, Obrovac
Upravna i birotehniËka πkola Zagreb, Zagreb
Ugostiteljsko-turistiËka πkola Osijek
TehniËka πkola i prirodoslovna gimnazija Ruera BoπkoviÊa Osijek
–urica VukmiroviÊ
Marijana Kuπen
Natalija PalËiÊ
Darko TokiÊIrena ©imurina
Ondina Mesar
Nada ToliÊ
Jasna SudareviÊGordana PopoviÊ
R. b
r.
Naziv projekta ©kola Mentor UËenici
122
Owa OzekeMia ÆuljeviÊIvona SpajiÊZrinka SukIlija DoganJosipa MajiÊ
11.sπ
Nadbiskupska klasiËna gimnazija s pravom javnosti Zagreb
Ana KneæeviÊ-Hesky
Kreiranje πkolske politike
R. b
r.
Naziv projekta ©kola Mentor UËenici
123
Na Smotri mogu sudjelovati projekti iz sljedeÊih tematskih podruËja:
1. predπkolski odgoj:∑ osobna prava i odgovornosti i prava drugih;
∑ pravo na zdravu okolinu;
∑ ponos i Ëuvanje baπtine.
2. razredna nastava: ∑ osobna prava i odgovornosti i prava drugih
∑ zaπtita voda u zaviËaju;
∑ gospodarstvo u zaviËaju;
∑ projektna nastava iz demokratskog graanstva ∑ projekt graanin;
∑ zaπtita okoliπa;
∑ moj zaviËaj ∑ dio Republike Hrvatske;
∑ razvoj osobnog i kulturnog identiteta;
∑ jeziËne / dijalektalne razliËitosti zaviËajnih regija;
∑ razvoj identiteta i interkulturalnosti.
3. osnovna πkola i srednje πkole:∑ osobna prava i odgovornosti i prava drugih;
∑ razvoj osobnog i kulturnog identiteta;
∑ interkulturalnost;
∑ demokratsko graanstvo;
∑ europske integracije;
∑ projektna nastava iz demokratskog graanstva ∑ projekt graanin;
∑ kulturoloπko podruËje.
Programske teme
124
Svaki projekt djece u djeËjim vrtiÊima, uËenica/uËenika osnovnih i srednjih πkola treba imati sljedeÊe sastavnice:
opÊi podaci:∑ ime i prezime voditelja projekta;
∑ naziv djeËjeg vrtiÊa/πkole, adresa, telefon, faks, E-poπta;
∑ podaci o uËenicama/uËenicima.
opis projekta:∑ naziv projekta;
∑ tematsko podruËje projekta;
∑ izbor i istraæivanje problema;
∑ moguÊa rjeπenja problema
∑ najbolji pristup rjeπenju problema
∑ plan djelovanja
∑ ostvareni rezultati
125
Predπkolski odgoj i obrazovanjeProces odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgovornosti u sustavu
predπkolskog odgoja ostvaruje se na tri razine:
∑ Cjelokupno ozraËje u kojem dijete æivi u obitelji i vrtiÊu (prostor, ritam
æivota, materijalno okruæje odnosi i interakcije s drugima)
∑ Svakodnevne æivotne situacije (zadovoljavanje osnovnih potreba i dr.)
∑ Planirani poticaji za raznovrsne igre i planirana zbivanja u odgojnoj
skupini i vrtiÊu te okruæju.
U izboru tematike projekta valja polaziti od potreba i moguÊnosti djece i
uvaæavati naËela i metode integriranog razvojnog kurikuluma. Projekt treba
imati elemente akcijskog istraæivanja.
Izbor teme koja je relevantna za æivot djetetaIzbor teme se mora temeljiti na intrinziËnoj motivaciji djeteta. Polaziπte je
u nekom, za djecu vaænom æivotnom problemu i interesu koji je svojstven
njihovim razvojnim osobinama. Teme iz podruËja predπkolskog odgoja i
obrazovanja integriraju Ëetiri grupe prava: pravo na preæivljavanje, pravo na
razvojne poticaje, pravo na sudjelovanje i zaπtitna prava;
2. Razvoj projektaa) stvaranje materijalnog i interakcijskog okruæjaOsiguranje poticajne materijalne sredine i πto raznovrsnijih izvora znanja.
Osigurati timski pristup i partnersku suradnju svih sudionika projekta: u
odgojnoj skupini, unutar vrtiÊa, s roditeljima djece i s lokalnom zajednicom.
b) aktivna ukljuËenost djeteta ∑ uËenje Ëinjenjem, informacije iz prve rukeRad na projektu odvija se u kontekstu koji potiËe djecu na pregovaranje,
suradnju, preuzimanje odgovornosti za traæenje odgovora, provjeravanje
svojih otkriÊa i traæenje vlastitih pristupa rjeπavanju problema.
Iskustva koja djeca stjeËu tijekom projekta moraju biti relevantna za
njegov æivot.
Opis provedbe projekata
126
c) kreativno izraæavanje i konstruktivno ponaπanje NaËin ponaπanja djece u igri i produkti djeËjeg stvaranja (govornog,
likovnog, glazbenog i praktiËnog) sredstvo su motiviranja za dalja
istraæivanja, ali i mjerilo rasta i razvoja djeteta te postignuÊa vezanih za temu
projekta.
3. Evaluacija procesa i postignuÊaProcjenjuje se praktiËna primjena novih znanja i vjeπtina djece. Procjenu vrπi
odgojitelj, odnosno tim koji radi na projektu, na temelju promatranja djeËje
igre i stvaranja.
Tijek rada na provedbi projekta uËenika osnovnih i srednjih πkolaProjektna nastava ostvaruje se kroz najmanje sedam koraka zbog toga
da se oËuva demokratska procedura rjeπavanja problema. Takvo uËenje
namijenjeno je uËenicima razredne nastave i predmetne nastave osnovnih
πkola i uËenicima srednjih πkola. Za ostvarenje projekta potrebno je
najmanje 15 πkolskih sati.
Svaki sat planira se tako da ukljuËuje interdisciplinarni pristup u
oblikovanju sata kao πto su: Ëitanje, diskusija, pisanje, analiza grafova,
rjeπavanje problema u malim skupinama, socijalno uËenje, tehnike
suradniËkog uËenja, igru uloga, prouËavanje zakona i Ustava RH, pisanje
dopisa, molbi itd.
Procedura se sastoji u tome da uËenici izabiru problem, sustavno ga
istraæuju, dokumentiraju i oblikuju plan rjeπavanja problema. U ostvarivanje
projekta ukljuËuju se roditelji i ljudi iz lokalne zajednice koji mogu pomoÊi u
rjeπavanju problema.
1. Izbor problemaPrepoznavanje problema u svojoj sredini kroz osobno iskustvo,
razgovor s roditeljima, roacima, prijateljima, uËiteljima. Raspravljanje i
selekcioniranje problema kojim Êe se razred ili skupina baviti veÊinskim
brojem glasova razreda.
2. Istraæivanje problemaProuËavanje zakona i propisa koji se odnose na problem. Upoznavanje
ustavnih odredbi iz podruËja rješavanja problema. PraÊenje tiska i ostalih
medija. Korištenje biblioteka i Ëitaonica, udžbeniËke literature, prikupljanje
informacija elektronskom poštom, slaganje dokumentacijskih mapa.
127
3. Oblikovanje moguÊih rjeπenja problemaDijeljenje projektne skupine u Ëetiri manje skupine. Svaka skupina raspravlja
i oblikuje najbolji naËin rješavanja problema. Utvruju se naËini, pristupi,
postupci, identificiraju se lokalni nositelji vlasti u Ëije podruËje rada spada
problem i koji mogu pomoÊi u rješavanju problema.
4. Izbor najboljeg pristupa rjeπenju problemaGlasnogovornik svake skupine pred cijelim razredom obrazlaže pristup
skupine rješavanju problema. Cijeli razred raspravlja o jakim i slabim
stranama ponuenog rješenja. Na kraju razred izabire najuspješnije rješenje
meu ponuenima.
5. Razvoj plana akcijeProjektna skupina razvija plan akcije, odnosno planiranje aktivnosti koje Êe
se poduzeti kako bi se proveo plan i došlo do rješenja problema. Projektna
skupina izrauje dokumentacijsku mapu rješavanja problema.
6. Predstavljanje plana akcije πiroj zajedniciS planom akcije upoznaju se ostali uËenici, roditelji, razrednici, predstavnici
lokalne zajednice. Tako se stvara pozitivno ozraËje za prihvaÊanje
ponuenog rješenja problema. Može se provesti interna prezentacija
rješavanja problema u školi pred nastavnicima, uËenicima, na roditeljskom
sastanku i sl. Bit je u tome da uËenici uËvršÊuju svoje vještine argumentacije,
javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove, upoznaju u oËima drugih svoju
osobnost.
7. Javno predstavljanje ponuenog rjeπenja problema.Ponueno rješenje problema može se prezentirati široj skupini uËenika u
školi, na razini sedmih ili osmih razreda odreene škole, na razini cijele škole
itd.
Za prezentiranje izvan škole potrebno je pomoÊi uËenicima tako da voditelj
projekta unaprijed dogovori odlazak predstavnicima lokalnih vlasti koji
su nadležni za rješavanje problema. Može se uputiti obavijesti medijima o
mjestu i vremenu susreta s predstavnicima lokalnih vlasti.
Za javnu prezentaciju potreno je pripremiti usmeno obrazlaganje rješenja
problema te pismeno dokumentiranje ponuenog rješenja izradom
razrednog portfolija, mapama, plakatima i drugim prikladnim oblicima.
128
Na portfolijo se stavljaju samo najreprezentativniji dokumenti (fotografije,
isjeËci iz novina, Ëlanci zakona, tekstualni zapisi uËenika itd.) prikupljeni i
nastali u pojedinim koracima rješavanja problema.
Sadræaj smotre i vrednovanje postignuÊa:I. Pokazna mapa koja se sastoji od Ëetiri spojena hamera (portfelj, portofolio)
i dokumentacijske mape projekta ∑ format A4 ili A5
II. Obrazloæenje i obrana projektnog cilja (do 16 minuta ) ∑ skupina od Ëetiri
uËenika pred prosudbenim povjerenstvom.
Voditelji projektaProjekt vodi/e samo oni voditelji koji su proπli struËnu edukaciju za
primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava, za
aktivne metode uËenja i pouËavanja i projektnu nastavu.
Selekcija projekataIzbor najkvalitetnijih projekata izvrπit Êe Dræavno povjerenstvo te o
rezultatima izbora obavijestiti voditelje projekata. Izbor Êe se izvrπiti prema
sljedeÊim okvirnim kriterijima:
∑ izbor teme i postupak provedbe treba biti u skladu s uputama;
∑ projekt treba imati obiljeæja integriranog razvojnog kurikuluma i uvaæavati
zadaÊe i naËela odgoja i obrazovanja za demokratsko graanstvo i ljudska
prava i odgovornosti;
Literatura:Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko
graanstvo, Vlada Republike Hrvatske, Nacionalni odbor za obrazovanje o
ljudskim pravima, Zagreb, 1999.
Temeljni meunarodni dokumenti iz podruËja odgoja i obrazovanja
za ljudska prava, Vlada Republike Hrvatske, Nacionalni odbor za
obrazovanje o ljudskim pravima, Zagreb, 1999.
Maleπ, Dubravka, StriËeviÊ, Ivanka: Odgoj za demokraciju u ranom
djetinjstvu. PriruËnik za rad s djecom predπkolske dobi na usvajanju
humanih vrijednosti: Udruæenje Djeca prva, Zagreb, 2005.
Maleπ, Dubravka i suradnici: Živjeti i uËiti prava, Zagreb 2003., Filozofski
fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, IstraæivaËko ∑ obrazovni centar za ljudska
prava i demokratsko graanstvo
129
MarkoËiÊ, Matilda: Igrom do πkole, Udruæenje “Djeca prva“, Zagreb, 2003.
Projekt graanin, priruËnik za nastavnike: Centar za graanski odgoj i
Ministarstvo prosvjete SAD, Zagreb,1998.; http://zavod.skolstvo.htnet.hr
SpajiÊ∑ Vrkaπ, V., StriËeviÊ I., Maleπ D., MatijeviÊ M.: PouËavati prava i
slobode∑ priruËnik za uËitelje osnovne πkole s vjeæbama za razrednu
nastavu, Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, IstraæivaËko ∑ obrazovni
centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo, Zagreb 2004.
Kompas, PriruËnik o odgoju i obrazovanju mladih za ljudska prava,
Europski dom Slavonski Brod, 2004.
Slunjski, Edita: Mali profesor, Integrirani razvojni kurikulum, Zagreb 2001.
130
Ova je smotra prikaz postignuÊa predškolske djece i uËenika iz cijele
Hrvatske u podruËju odgoja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.
U predškolskom odgoju i u razrednoj nastavi odgoj za ljudska prava i
demokratsko graanstvo integrira se kroskurikularno, kroz teme koje su
zastupljene u redovitom programu. U razrednoj i predmetnoj nastavi u
osnovnoj školi postoje brojne moguÊnosti za integriranje Nacionalnog
programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo:
kroz projektnu nastavu, kroskurikularno, kroz sve predmete gdje postoje
programske teme bliske temama ljudskih prava, kao izborni predmet, kroz
sat razrednika, kroz izvannastavne aktivnosti.
U projektnoj nastavi rezredi/skupine su, u suradnji s roditeljima i svojim
nastavnicima pošli od prepoznavanja nekog važnog problema u njihovoj
sredini. Nakon prepoznavanja problema, cijeli razred je podijeljen u
istraživaËke timove radi prikupljanja podataka u knjižnicama, tiskovinama,
na radiju i televiziji, od profesora i znanstvenika, odvjetnika i sudaca,
udruga, interesnih skupina, ureda za zakonodavstvo i upravnih službi.
Portfelj ∑ izloæbeni dio portfelja i mapa s dokumentacijomRazred je zatim saËinio portfelj na temelju prethodnog istraæivanja. UËenici
su se podijelili u Ëetiri skupine, od kojih je svaka bila odgovorna za jedan od
Ëetiri dijela portfelja.
zadatak prve skupineObjasniti problem koji je razred izabrao ∑ zaπto je vaæan i zaπto bi se
zakonodavne ili izvrπne vlasti njime trebale pozabaviti.
zadatak druge skupineOcjeniti alternativne prijedloge koji su bili predloæeni radi rjeπavanja
problema.
zadatak treÊe skupineZacrtati i obrazloæiti pristup/javnu politiku kojom Êe se problem rjeπavati.
Upute za suce/procjenitelje
131
zadatak Ëetvrte skupineZacrtati plan djelovanja kako bi se nadleæna tijela vlasti privoljela na
prihvaÊanje predloæenog rjeπenja problema.
Portfelj se sastoji od dvije komponente ∑ izloæbene i dokumentacijske..
izloæbena komponentaCijeli izloæbeni dio se sastoji od Ëetiri postera∑ ploËe veliËine 100 x 80 cm.
Rad svake od Ëetiri skupine izlaæe se na jednoj od ploËa.
dokumentacijska komponentaOva komponenta treba sadræavati materijale koji na najbolji naËin
dokumentiraju istraæivanje koje je skupina provela. Materijali sve Ëetiri
skupine trebaju biti sastavni dio mape debljine 4∑ 5 cm. Mora postojati
sadræaj za svaki od Ëetiri dijela. Osim toga, mora postojati peti dio mape
koji sadræi uËeniËku evaluaciju i osvrt na steËeno iskustvo. Cijeli razred je
odgovoran za taj dio mape.
Postupak smotre
PortfeljPortfelj se sastoji od dva osnovna dijela ∑ izloæbenog i dokumentacijskog.
izloæbeni dio se sastoji od:»etiri (4) panel ploËe ili ploËe od pjenastog materijala ili sliËnog, s time da je
svaka ploËa veliËine 100 x 80 cm i ne smije biti veÊa; svaka od Ëetiri skupine
u razredu dobiva jednu ploËu na kojoj izlaæe svoje radove; svaka ploËa mora
sadræavati:
a) pismeni saæetak propisanih tema za tu skupinu
b) crteæe izvore iz kojih su uËenici pribavili informacije
dokumentacijski dio se sastoji od:∑ pet (5) dijelova koji su stavljeni u mapu s metalnim umetkom ukupne
debljine od najviπe 4∑ 5 cm; svaki dio mora biti odvojen posebnom
stranicom za odvajanje u boji
∑ sveobuhvatnog sadræaja i posebnog sadræaja za svaki dio
∑ kopije najvaænijih informacija koje je svaka skupina pribavila za svoj dio, a
koje najbolje biljeæe i svjedoËe o njihovom istraæivanju
∑ petog dijela koji sadræi ocjene i osvrt na steËenu iskustvo
132
Usmeno predstavljanje i obrana projektaUsmena predstavljanja i obrana održavaju se pred sudskim vijeÊem odraslih.
Usmeno predstavljanje portfelja se može održati i pred drugim razredima,
roditeljima ili drugim skupinama predstavnika zajednice, kao što su
Zajednica doma i škole i razne druge udruge i organizacije. Ta Êe aktivnost
uËenicima biti dragocjeno iskustvo u predstavljanju njihovih ideja drugima
i uvjeravanju slušateljstva o stavovima glede nekog vitalnog problema javne
politike.
∑ Na natjecanju/smotri sudjeluju Ëetiri uËenika. Svaki uËenik prestavlja
jedan dio portfelja.
∑ Svaki uËenik treba pripremiti izlaganje u trajanu od Ëetiri minute. Nakon
toga, uËenici Ëetiri minute odgovaraju na pitanja sudaca. “Mjeritelj
vremena” upozorava uËenike i suce kad im preostane samo jedna minuta.
∑ Za vrijeme usmenog predstavljanja, uËenici se mogu u bilo koje vrijeme
posluæiti izloæbenim dijelom portfelja.
Mjeritelji vremenaSvakom sasluπanju mora biti prisutna osoba koja je “mjeritelj vremena”.
To ne smije biti jedan od sudaca. Mjeritelj vremena se mora Ëvrsto dræati
okvira od po dvadeset minuta po svakom projektu: Ëetiri minute za usmeno
predstavljanje dijela portfelja i Ëetiri minute za odgovaranje na pitanja.
Mjeritelji vremena tiho upozoravaju skupine tako πto podiæu karticu na kojoj
piπe da je preostala jedna minuta za usmeno izlaganje te tiho obavjeπtavaju
suce kada im preostane samo jedna minuta za pitanja. Kada vrijeme istekne,
mjeraitelj vremena zaustavlja sve sudionike rijeËju “vrijeme!”.
Nuæno je voditi raËuna o vremenu. Suci mogu, meutim, dati dodatno
vrijeme u sluËaju kada neka situacija znaËajno skrati vrijeme odgovaranja na
postavljena pitanja. Na primjer, ako sudac potroπi pretjerano puno vremena
za postavljanje pitanja, dodatno vrijeme se moæe dati uËenicima kako bi na
njih odgovorili.
Odabir sudacaSljedeÊe informacije mogu biti od pomoÊi pri odabiranju sudaca za
natjecanje.
∑ za svakih pet projekata trebalo bi postojati vijeÊe od tri suca.
133
∑ sudsko vijeÊe bi morali saËinjavati pojedinci koji su upuÊeni u politiËki
postupak i znaju kako on funkcionira, koji poznaju probleme trenutaËne
javne politike i graanskog odgoja te povezanosti s graanskim
sudjelovanjem.
∑ suci bi trebali biti i poznati i dobro obavijeπteni graani iz javnog i
privatnog sektora. To mogu biti: Nastavnici druπtvenih predmeta, izabrani
i imenovani javni djelatnici, novinari, odvjetnici, suci, osoblje zaduæeno za
provedbu zakona, sveuËiliπni profesori politiËkih znanosti, prava i drugi.
MaterijaliSvakom sucu mora biti osigura odgovarajuÊi broj primjeraka sljedeÊih
materijala:
∑ upute za suce
∑ obrazac za ocjenjivanje usmenog predstavljanja i obrane projekta te
portfelja i dokumentacijske mape
Suenje∑ odræati kratak sastanak sa sucima i paæljivo ponoviti cjelokupne ciljeve
smotre/natjecanja.
∑ naglasiti da suci trebaju uËenicima dati pozitivnu povratnu informaciju i
ponuditi im sugestije o tome kako mogu poboljπati svoj portfelj i njegovo
usmeno predstavljanje.
∑ pokupiti od sudaca obrasce za ocjenjivanje na kraju suenja. Provjeriti jesu
li svi obrasci te jesu li Ëitljivi i potpuni.
∑ provjeriti toËnost zbroja na obrascu za ocjenjivanje portfelja. Sastaviti tim
od dvoje∑ troje ljudi za zbrajanje rezultata. Nakon πto je utvrena toËnost,
uËiniti sljedeÊe korake:
∑ zbrojiti bodove; najveÊi ukupni rezultat pobjeuje
u sluËaju nerijeπenog rezultata formirati vijeÊe sudaca iz reda postojeÊih
vijeÊa, kako bi odredili pobjednika
Nakon natjecanja∑ izvijestiti sve sudionike o rezultatima natjecanja.
∑ uruËiti potpisane pohvale, zahvale i diplome uËenicima.
∑ ako je moguÊe, organizirati da ugledni predstavnik uruËi pohvale/diplome
razredu/skupini koja je pobijedila i to na posebno organiziranoj sveËanosti.
134
1. ZnaËajJe li skupina izabrala najvažnije informacije za ukazivanje na znaËaj
problema i moguÊnost njegova rjeπenja?
2. RazumijevanjeJesu li izlagatelji pokazali razumijevanje prirode i opsega problema s
obzirom na alternativne pristupe rjeπenja problema koje su prepoznali? Jesu
li pokazali razumijevanje svojeg plana djelovanja?
3. Obrana stajaliπtaJe li skupina na odgovarajuÊi naËin predstavila svoje stajaliπte? Jesu li uËenici
branili svoja stajaliπta na odgovarajuÊi naËin prilikom odgovaranja na
postavljena pitanja?
4. ToËnost u odgovaranjuJesu li odgovori na pitanja sudaca bili uspjeπni?
5. Suradnja unutar skupine/timski radJesu li se izlagatelji držali onog dijela rjeπenja problema za koji su bili
odgovorni? Jesu li se nadopunjavali uvažavajuÊi pritom miπljenja ostalih?
Kriteriji za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta
1. UvjerljivostJe li izlaganje u cjelini uvjerljivo ukazalo da je izabrani problem važan?
2. PraktiËnost i usklaenostJe li predloženi pristup za dobivanje potpore ostvarljiv? Jesu li uzeta u obzir
stvarna ograniËenja?
Je li odnos izmeu izlaganja sva Ëetiri uËenika bio jasan? Je li se svako
izlaganje nadovezivalo na ono prethodno ili prethodna?
Kriteriji za vrednovanje obrane projekta
135
3. Obrana stajaliπtaU kojoj su mjeri uËenici uspjeli dokazati da je njihov plan djelovanja
razuman? U kojoj su mjeri uspjeli dokazati da mogu osigurati potporu i
prevladati otpor u zajednici i kod izvrπne i zakonodavne vlasti u odnosu na
njihov plan djelovanja?
4. ToËnost u odgovaranjuU kojoj su mjeri odgovori uËenika bili toËni u odnosu na pitanja?
5. SuradnjaJesu li izlaganja uËenika pokazala da su razgovarali o postignutom i nauËili
suraivati radeÊi na projektu?
U vrednovanju predstavljanja i obrane rjeπenja problema i prateÊeg portfelja
treba uzeti u obzir cjelokupnu uËinkovitost izlaganja, kao i kreativnost i
originalnost.
Obrana projekta vrednuje se opisno.
136
1. UvjerljivostU kojoj mjeri je predstavljanje u cjelini uspjelo uvjeriti sluπatelje da je projekt koji je razred predloæio vaæan?
2. PraktiËnostU kojoj mjeri je predloæeno rjeπenje ostvarljivo? U kojoj mjeri su pristupi za dobivanje potpore ostvarljivi? U kojoj mjeri predloæeni pristupi za dobivanje potpore uvaæavaju stvarna ograniËenja?
3. UsklaenostU kojoj mjeri je odnos izmeu svakog od Ëetiri izlaganja portfelja bio jasan? Je li svako izlaganje bilo utemeljeno na prethodnom i proπirivalo ga?
4. Osvrt � navesti jake strane projektaU kojoj mjeri je predstavljanje projekta pokazalo da su se uËenici paæljivo osvrnuli na steËeno iskustvo? U kojoj mjeri je usmeno predstavljanje projekta pokazalo da su uËenici neπto nauËili radeÊi na projektu?
Projekt:
©kola:
Predstavljanje i obrana Opisna ocjena
Obrazac za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta
137
UvjerljivostUvjerava da∑ je problem vaæan∑ predloæenim pristupom rjeπava se problem∑ predloæeni projekt je ustavan∑ projekt moæe dobiti javnu potporu
PraktiËnost∑ predloæen projekt je ostvariv∑ pristupi za dobivanje potpore su ostvarivi∑ prepoznata su i uzeta u obzir stvarna ograniËenja
UsklaenostDijelovi portfelja∑ su meusobno povezani∑ izbjegnuta su ponavljanja
Osvrt∑ omoguÊava osvrt∑ omoguÊava uËenje
Portfelj i dokumentacijska mapa Opisna ocjena
Sudac: Datum:
Biljeπke