*Obveznice javnog sektora alternativa i/ili dopuna klasinoj tednjiAhmed Hodi, Mr. oec.

Predsjednik uprave FIMA Int. d.o.o. SarajevoPredsjednik Udruenja Berzanskih Posrednika u FBiH

7. Meunarodna konferencija Sarajevske berze-burzeSarajevo, 19.10.2012.

Strukovno udruenje ovlatenih uesnika na tritu vrijednosnih papira u FBiH Udruenje Berzanskih Posrednika u FBiH (UBPFBiH)

*PREGLED PREZENTACIJE Pojam obveznica Problemi vezani uz obveznice Obveznice javnog sektora na SASE Potencijalne opasnosti vezane za ulaganje u obveznice

tednja Pozitivne strane vezano za ulaganje u obveznice Zakljuak Primjeri prinosa po obveznicama

*Pojedina istraivanja pokazuju da je u Bosni i Hercegovini tednja u banci i uvanje novca kod kue gotovo podjednako zastupljeno meu graanima.

Svaki trei stanovnik u BiH tedi novac.

Vrijednost tednje graana u bankama je na kraju juna ove godine iznosila 6,9 milijardi KM, to predstavlja rast od oko 250 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine, a procjena je da se jo toliko novca nalazi se u arapama i jastucima.

Prosjena kamata na oroene i tedne depozite u KM za stanovnitvo u domaim bankama za 2011. iznosi tek 2,72% i biljei pad. tednja

*Obveznica je dugoroni, prenosivi, duniki vrijednosni papir sa unaprijed odreenim rokom dospijea.

Izdavatelj obveznice je dunik koji posuuje novac od kupca i ima obvezu vratiti ga (glavnicu i kamate) po dospijeu.

Glavni motiv za ulaganja u obveznice je mogunost ostvarenja vee dobiti od kamate ostvarene dranjem slobodnih sredstava na tednji u banci ili ostvarene dobiti ulaganjem u druge namjene.

U kontekstu toga, obveznice imaju nadreeni poloaj pri raspodjeli poslovnog rezultata prije bilo kakvih isplata pa se ulaganje u obveznice odnosi na investitore s visokom averzijom prema riziku. Pojam obveznica

*Emitent: Federacija Bosne i Hercegovine Nominalna vrijednost emisija: do 1.100.000.000 KM

Vrsta obveznica: Dugorona obveznica s kamatnim prinosom, neogranieno prenosiva Nominalna vrijednost jedne obveznice: 1 KM Tip emisije: Primarna emisija

Redni broj emisije: Prva, druga, trea i etvrta emisija Rok dospijea: 6 godina Kamatna stopa: 2,5% godinje, obraunava se polugodinje Kamate e se isplaivati polugodinje i to na 31.03. i 30.09.Ukupan iznos emisija: 691 milion KM Federacija BiH Obveznice stare devizne tednje

*Emitent: Federacija Bosne i HercegovineNominalna vrijednost emisija: do 500.000.000 KM

Vrsta obveznica: Dugorona obveznica s kamatnim prinosom, neogranieno prenosiva Nominalna vrijednost jedne obveznice: 1 KM Tip emisije: Primarna emisija

Rok dospijea: 14 godina Grace period za isplatu glavnice: 9 godina Kamatna stopa: 2,5% godinje, rauna se na ostatak glavnice Kamate e se isplaivati godinje 30.06. Ukupan iznos emisija: 194 miliona KM

Federacija BIH Obveznice ratnih potraivanja

*

Federacija BIH Obveznice

ratna teta

45,747,78919599,280.0021

39,807,14720599,404.0022

34,986,08621599,668.0023

34,986,08622599,865.0024

35,138,540231,002,003.0025

190,665,6483,400,220.00194,065,868

devizna tednja

Simbol obvezniceRok dospijeaBroj emitovanih obveznica

FBIHKA31.12.2009.50,224,612.00

FBIHKB30.09.2010.51,969,540.00

FBIHKC30.09.2011.65,823,424.00

FBIHKD30.09.2012.65,834,322.00

FBIHKE30.09.2013.51,974,194.00

FBIHKF30.09.2014.60,689,179.00

346,515,271.00

Simbol obvezniceRok dospijeaBroj emitovanih obveznica

FBIHKG30.09.2010.5,889,580.00

FBIHKH30.09.2011.8,833,984.00

FBIHKI30.09.2012.5,049,044.00

FBIHKJ30.09.2013.5,046,095.00

FBIHKK30.09.2014.5,046,549.00

FBIHKL30.09.2015.12,202,078.00

42,067,330.00

Simbol obvezniceRok dospijeaBroj emitovanih obveznica

FBIHKM31.03.2012.24,898,552.00

FBIHKN31.03.2013.30,724,738.00

FBIHKO31.03.2014.31,102,714.00

FBIHKP31.03.2015.50,739,958.00

FBIHKK31.03.2016.89,649,900.00

227,115,862.00

Simbol obvezniceRok dospijeaBroj emitovanih obveznica

FBIHKS31.08.2012.9,903,111.00

FBIHKT31.08.2013.9,886,007.00

FBIHKU31.08.2014.9,982,190.00

FBIHKV31.08.2015.19,868,669.00

FBIHKZ31.08.2016.25,579,944.00

75,219,921.00

690,918,384.00

Ostale obveznice

Oznaka obvezniceKoliinaNominalnaDatum emisijeRok dospijeaKamatna stopa

Vrijednost

FBIHK3A80,0001,000.0080,000,000.0030.05.2012.30.05.2015.3 godine5.25%4,200,000.0012,600,000.00

Oznaka obvezniceKoliinaNominalnaDatum emisijeRok dospijeaKamatna stopa

Vrijednost

FBIHK4A12,8351,000.0030,000.000.0029.08.2012.27.06.2017.5 godina6.10%0.00.0

Oznaka obvezniceKoliinaNominalnaDatum emisijeRok dospijeaKamatna stopa

Vrijednost

FBH2O91220,0001,000.0020,000,000.0026.09.2012.26.09.2014.2 godine4.30%860,000.001,720,000.00

100,000,000.000.0

0.0

Analiza

Prispjelo288,426,169.00

Prispjeva201397,631,034.00

2014126,820,632.00

2015162,810,705.00

2016115,229,844.00

20170.0502,492,215.00

2018

201945,747,789.00

202039,807,147.00

202135,585,366.00

202235,585,490.00

202335,738,208.00

2024599,865.00

20251,002,003.00194,065,868.00

2026

696,558,083.00

*

Zakljuno sa 31.08.2012. godine prispjelo i isplaeno glavnice bez pripadajue kamate u vrijednosti od 288 miliona KM.

Za trenutno emitirane obveznice po svim osnovama obaveza FBiH po osnovu glavnice do 2017. godine iznosi 515 miliona KM a od 2017 do 2025. godine dodatnih 194 miliona KM tj. ukupno 710 miliona KM.

Federacija BIH Obveznice

GodinaIznos prispjele glavnice2013 97.631.034,00 2014 126.820.632,00 2015162.810.705,00 2016115.229.844,00 201712.835.000,00

*Razlog emitiranja obveznica je nuna potreba da drava rijei unutranji dug po osnovu stare devizne tednje i ratnih potraivanja na to dui rok i sa to manjom kamatom, pa samim tim nisu bile atraktivne u sekundarnom prometu za privatne ulagae iako su prodavane ili se prodaju uz dosta dobre diskonte.

Loa iskustva vezano za certifikate koje je emitirala drava u pretvorbi drutvenog kapitala u bliskoj prolosti samo su dodatno poveala podozrenje prema svemu to emituje i za ta garantira drava.

Drava je nakon dvije godine od emisije pomenutih obveznica koristila emitovanje trezorskih zapisa za isplatu kamata i glavnice na prispjele obveznice to pokazuje da drava unaprijed ne planira u budetu sredstva za ove namjene.Problemi vezani za obveznice

*Pored toga drava se dodatno zaduuje emitiranjem novih obveznica na rok od dvije do pet godina (samo u ovoj godini planirano je emitiranje 230 miliona obveznica) to e vjerojatno i u iduim godinama biti nain koji e se koristiti za pokrivanje budetskog deficita.

Trenutno najvei dio kupnje u primarnoj i sekundarnoj trgovini obveznica otpada na domae financijske institucije prvenstveno banke to moe biti ogranienje za likvidnost obveznica.

Nedovoljno znanje o obveznicama je najvei razlog malog interesa privatnih ulagaa pa ak i financijskih drutava (Osiguravajuih drutava i fondova) za investiranje u ovaj instrument trita kapitala.Problemi vezani za obveznice

*Zaustavljanje trgovanja na SASE prilikom isplate kamata i glavnice po obveznicama kao i dug rok ostavljen za isplatu.

Nemogunost da se obveznicama koje emituje drava servisiraju obaveze prema dravi po osnovu duga za poreze to bi dalo veu likvidnost obveznica sa duim rokom dospjea.

Nedovoljna edukacija domaih investitora o obveznicama.

Nedovoljna ukljuenost financijskih institucija (osiguravajuih drutava, fondova, privatnih ulagaa ...) u kupovini obveznica.

Odredba Zakona o unutranjem dugu po kojem svi investitori osim onih koji rade preko skrbnitva moraju otvoriti raun u BH bankama kako bi im se isplatila kamata i glavnica.Problemi vezani za obveznice

*Nekontrolisana emisija obveznica.

Efekat inflacije.

Servisiranje glavnice i kamata emisijom novih obveznica. Potencijalne opasnosti vezane za ulaganje u obveznice

*Monitoring Suda u Strazburu vezano za uredno izvrenje obaveza Federacije BiH po obveznicama stare devizne tednje.

Pravna lica koja imaju neizmirene obaveze prema uposlenicima, fondu penzionog osiguranja i fondovima zdravstvenog osiguranja nastale do 15.10.2009. godine duna su prvo izmiriti te obaveze sredstvima dobivenim po osnovu prometa obveznicama ili sredstvima po dospjelosti kamata ili glavnice po osnovu obveznica ratnih potraivanja.

Od poetka trgovanja na SASE obveznice karakterie solidna likvidnost i znaajan postotak uea obveznica u ostvarenom redovnom prometu SASE.Pozitivne strane vezano za ulaganje u obveznice

*Primjer 1. Ako kupite 10.000 obveznica jedne serije ratnih potraivanja po cijeni od 30% od nominalne vrijednosti uloit ete 3.000 KM. Uz kamatnu stopu od 2,5% samo na ime kamate godinje ete dobiti 250 KM ili 8,33%.

Primjer 2. Ako kupite 10.000 obveznica jedne serije stare devizne tednje po cijeni od 88% od nominalne vrijednosti, uloit ete 8.800 KM. Ako ih drite do dospjea (30.09.2014.) uz kamatnu stopu od 2,5% godinje naplatiti ete 10.500 KM ime ostvarujete prinos do dospjea od 19,31% (prosjean godinji prinos 9,65%).

Primjer 3. Ako ste kupili 10 obveznica u II emisiji obveznica javnom ponudom s rokom dospjea od 5 godine ostvarili ste prosjenu godinju kamatnu stopu 6,10%.

Primjer 4. Ako ste kupili 10 obveznica u III emisiji obveznica javnom ponudom s rokom dospjea od 2 godine ostvarili ste prosjenu godinju kamatnu stopu 4,30%. Primjeri prinosa po obveznicama

*Primjeri prinosa po obveznicama stare devizne tednje

SerijeDospjeeCijenaProsjean godinji prinos do dana dospjeaSerija E ili J30.09.2013.95,00%7,89%Serija F ili K30.09.2014.88,00%9,65%Serija L30.09.2015.80,00%5,62%Serija N31.03.2013.96,50%6,21%Serija O31.03.2014.89,90%8,39%Serija P31.03.2015.77,00%13,20%Serija R31.03.2016.73,00%12,66%Serija T31.08.2013.96,00%6,76%Serija U31.08.2014.86,00%11,04%Serija V31.08.2015.78,50%12,31%Serija Z31.08.2016.72,00%13,91%

*Iz primjera je vidljivo da se na obveznicama ostvaruju znatno vee kamate nego to su trenutno kamate koje se nude u bankama na depozite i oroenja. Ulaganje u obveznice osim kamate donosi kapitalnu dobit od rasta cijene na berzi koje su ostvarile gotovo sve serije obveznica u sekundarnoj trgovini na Sarajevskoj berzi.

Npr. obveznice ratnih teta su u zadnje dvije godine ostvarila rast cijene:

Serija A (+5,86%), serija B (+3,66%), serija C (+6,07%), serija D (+0,76%), serija E (-0,97%) dok su indexi dionica u tom periodu ostvarile slijedee negativne vrijednosti

(BIFX preko +3%; SASX-10 preko 19%; SASX-30 preko 8%).

ZAKLJUAK

*Da bi ulaganje u obveznice bilo stimulativno potrebno je da drava uvede porezne olakice za privatne ulagae prilikom ulaganja u iste.

Nuna je edukacija vezano za ulaganje u obveznice to bi trebao biti prvenstveni zadatak drave ali i svih institucija trita kapitala.

Ulaganje u obveznice bi mogla i trebala biti kvalitetnija alternativa i/ili dopuna klasinoj tednji.

Ulaganjem u obveznice se ostvaruje likvidnost ulaganja tj. obveznice moete uvijek vrlo brzo djelomino ili u cjelosti realizirati bez velikih trokova.

Iz svega prezentiranog moemo izvui zakljuak da alternativa za tednju u bankama ipak postoji u vidu ulaganja u obveznice, koje vlasniku donose sigurnost ulaganja, vee prinose i u ovim vremenima prijeko potrebnu likvidnost. ZAKLJUAK

*Udruenje Berzanskih posrednika u FBiHDemala Bijedia 144. 71000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel: +387 33 720 009 Fax: +387 33 710 842E-mail: ubpfbih@live.com

HVALA NA PANJI!Strukovno udruenje ovlatenih uesnika na tritu vrijednosnih papira u FBiH Udruenje Berzanskih Posrednika u FBiH (UBPFBiH)