AKADEMSKA 2016./2017. GODINA SEMESTAR lingvistika FIL ROM …ff.unsa.ba/files/16_17/silabusi/ljeto/romanistika.pdf · Filozofski fakultet u Sarajevu 1 S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017

Filozofski fakultet u Sarajevu 1

S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra Francuska lingvistika FIL ROM 414

Predmetni nastavnik prof. dr. Alma Sokolija

Sedmica Nastavna jedinka 1.

Začetci i značaj francuske lingvistike

2.

Pojam iskaza

3.

Situacija iskazivanja

4. Deiktici

5.

Plan iskazivanja

6.

Modaliteti iskazivanja

7.

Organizacija teksta u lingvistici

8. Provjera znanja studenata

9.

Anafora .

10.

Katafora

11.

Koherencija teksta

12. Pragmatika

13.

Pojam jezičkog čina

14.

Vrste jezičkih činova

15.

Druga parcijalna provjera znanja


16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu

PROVJERE ZNANJA

Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku

semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim

elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:

(Navesti učešće u ocjeni (%) po elementima koji ulaze u ocjenu (npr. aktivnost, seminarski

radovi, eseji, prezentacije, kvizovi, polusemestralna provjera znanja i sl. i završni ispit)

VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA

Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i

ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;

b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;

c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;

d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;

e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;

f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog

roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.

Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,

u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.

Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata

nego pod brojem indeksa.


S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra ITALIJANSKI JEZIK II FIL ITA 152

Predmetni nastavnik doc. dr. Nermina Čengić

Saradnik ass. Nerma Kerla, MA

Sedmica Nastavna jedinka 1. Prisvojni pridjevi (oblici i upotreba)

Passato prossimo (tvorba i upotreba) 20.-24.2. 2017.

2. Karakteristike pridjeva quello i bello Passato prossimo (prelazni i neprelazni glagoli; povratni glagoli, modalni glagoli) Karakteristike upotrebe prisvojnih pridjeva

27.2.-3.3. 2017.

3. Neke nepravilnosti imenica (razlike: književni / govorni italijanski jezik) Imperfetto (tvorba i upotreba) Upotreba nekih leksičkih elemenata

6.-10.3. 2017.

4. Passato prossimo i imperfetto: karakteristike upotrebe Upotreba nekih leksičkih elemenata

13.-17.3. 2017.

5. Tvorba komparativa i superlativa Upotreba nekih leksičkih elemenata

20.-24.3. 2017.

6. Komparacija pridjeva: karakteristike upotrebe oblika komparativa i superlativa Oblici i karakteristike upotrebe pravilnih i nepravilnih glagola (presente, passato prossimo, imperfetto)

27.-31.3. 2017.

7. Upotreba obrađenih glagolskih vremena Upotreba nekih leksičkih elemenata

3.4.-7.4. 2017.

8. Kontinuirana provjera znanja studenata – 1. dio 10.-14.4.

2017.

9. Futuro semplice, futuro anteriore (tvorba i upotreba) Upotreba nekih leksičkih elemenata

17.-21.4. 2017.

10. Futuro semplice, futuro anteriore (nepravilni oblici) Imenice s dva oblika (Nomi mobili): oblici i upotreba

24.-28.4. 2017.

11. Naglašene lične zamjenice (oblici, upotreba) Nenaglašene lične zamjenice: oggetto indireto, oggetto diretto (oblici, upotreba) Upotreba nekih leksičkih elemenata

1.-5.5. 2017.

12. Imperativo (tvorba i upotreba) Karakteristike upotrebe nenaglašenih ličnih zamjenica

8.-12.5. 2017.

13. Karakterisitke upotrebe imperativa Imperativ sa nenaglašenim ličnim zamjenicama (oggetto indireto, oggetto diretto) Gerundio (tvorba i upotreba)

15.-19.5. 2017.

14. Revizija pređenog gramatičkog gradiva Upotreba nekih leksičkih elemenata 22.-26.5.

2017.

15. Kontinuirana provjera znanja studenata – 2. dio 29.5.-2.6.

2017.

16.


Završni ispit

Način provjere znanja: pismeno 1 test sredinom semestra nakon prvih sedam sedmica nastave + 1 test na kraju semestra u 15. sedmici nastave u semestru, od kojih svaki nosi 20 bodova. Prisustvo sa aktivnošću se ocjenjuje sa 10 bodova. Završni ispit nosi 50 bodova. Skala ocjenjivanja: 55 – 64 = 6 (E), 65-74 =7 (D), 75 – 84 =8 (C), 85 – 94 = 9 (B), 95 – 100 = 10 (A)



Naziv predmeta i šifra ITALIJANSKI JEZIK IV FIL ITA 252



Sedmica Nastavna jedinka 1. Congiuntivo presente (tvorba i upotreba)

Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija 20.-24.2. 2017.

2. Congiuntivo passato / imperfetto / trapassato (tvorba i upotreba) Slaganje vremena u konjunktivu 27.2.-3.3.

2017.

3. Slaganje vremena u konjunktivu Indikativ, konjunktiv (karakteristike upotrebe) 6.-10.3.

2017. 4. Karakteristike upotrebe glagolskih načina (indikativ, konjunktiv, infinitiv, imperativ)

Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija 13.-17.3. 2017.

5. Gerundio semplice (upotreba) Gerundio composto (upotreba) Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija

20.-24.3. 2017.

6. Upotreba nenaglašenih ličnih zamjenica sa neodređenim glagolskim načinima Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija 27.-31.3.

2017.

7. Karakteristike upotrebe određenih i neodređenih glagolskih načina Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija 3.4.-7.4.

2017.


2017.

9. Condizionale semplice (tvorba i upotreba) Condizionale composto (tvorba i upotreba) Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija

17.-21.4. 2017.

10. Upotreba pogodbenog načina Futur u odnosu na prošlost Sintaksa prijedloga i člana

24.-28.4. 2017.

11. Discorso diretto e indiretto (karakteristike upotrebe) Karakteristike slaganja vremena 1.-5.5.

2017.

12. Perifrastične glagolske konstrukcije (oblici i upotreba) Discorso diretto e indiretto (karakteristike upotrebe) Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija

8.-12.5. 2017.

13. Eksplicitna i implicitna rečenica (karakteristike konstrukcija) Discorso diretto e indiretto (karakteristike upotrebe) Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija

15.-19.5. 2017.

14. Karakteristike upotrebe određenih i neodređenih glagolskih načina Semantičke vrijednosti nekih leksičkih konstrukcija 22.-26.5.

2017.


2017.

16.


Završni ispit


S Y L L A B U S

KATEDRA ZA LATINSKI JEZIK I RIMSKU KNJIŽEVNOST, AK. GOD. 2016./2017. – ljetni semestar

Naziv predmeta i šifra: Latinski jezik II. (FIL LAT 192), [2/I. ciklus]

Predmetni nastavnik: Izv. prof. dr. Drago ŽUPARIĆ (2P)

Suradnik: Viši ass. Dijana BELJAN, MA (2V)

TJEDAN NASTAVNA JEDINICA

1. Predavanja: GLAGOL (VERBUM): o latinskom glagolskom sustavu.

VJEŽBE: M. T. Ciceronis de re publica liber secundus

2. Predavanja: Morfologija prezentske osnove.


3. Predavanja: Morfologija perfektne osnove.


4. Predavanja: Morfologija participske osnove.


5. Predavanja: Verba deponentia i verba semideponentia.


6. Predavanja: Glagoli s posebnom konjugacijom (Verba anomala).


7. Predavanja: Prilozi i prijedlozi.


8. PROVJERA ZNANJA STUDENATA

9. Predavanja: Perifrastična konjugacija aktivna, atributni i predikatni particip.


10. Predavanja: Participium coniunctum i ablativ apsolutni.


11. Predavanja: Gerund i gerundiv; perifrastična konjugacija pasivna.


12. Predavanja: Infinitiv i supin.


13. Predavanja: Akuzativ s infinitivom.

VJEŽBE: T. Macci Plauti AVLVLARIA

14. Predavanja: Nominativ s infinitivom.


15. Predavanja: Pismeni test iz glagola prema tvorbi perfektne osnove.


Bodovanje provjere znanja: Bodovanje provjere znanja: Tijekom semestra studenti pišu

pismenu provjeru znanja gramatike i vokabulara koja iznosi 40 % ocjene, a dolascima na nastavu ostvaruju 10 %

ocjene. Završni ispit je usmeni i iznosi maksimalnih 50 % ocjene. Na završnom ispitu vrednuje se izgovor,

vokabular te prepoznavanje morfologije imenâ i glagola na zadanim tekstovima.

Studenti su dužni redovno pohađati predavanja i spremati se za vježbe. Dozvoljena su najviše tri

izostanka. Ukoliko student ne položi pismenu provjeru, u ispitnom terminu piše integralnu pismenu provjeru

znanja gramatike i vokabulara da bi mogao pristupiti završnom ispitu.

NAPOMENA: Sve navedeno tiče se i izvanrednih studenata.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: manje od 55 bodova = 5 (F, FX: ne zadovoljava minimalne kriterije);

55–64 = 6 (E: zadovoljava minimalne kriterije); 65-74 =7 (D: općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima);

75–84 =8 (C: prosječan, s primjetnim greškama); 85–94 = 9 (B: iznad prosjeka, s ponekom greškom); 95–100 =

10 (A: izuzetan uspjeh bez grešaka ili s neznatnim greškama).

S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Uvod u latinsku filologiju II. (FIL LAT 194), [2/I. ciklus]

Predmetni nastavnik: Izv. prof. dr. Drago ŽUPARIĆ

Suradnik: Viši ass. Dijana BELJAN, MA (2P)


1. Ponavljanje: određenje i povijest filologije. Filologija i jezikoslovlje (Šrepel,

Jäger).

2. Ponavljanje: povijest knjige. Europsko SREDNJOVJEKOVLJE. Sudbina

knjige. Samostanska knjižna kultura. Karolinška renesansa.

3. KRITIKA TEKSTA: recensio, examinatio, emendatio.

4. Kritičko IZDANJE teksta. Apparatus critici.

5. Određenje i povijesni pregled INDOEUROPEISTIKE. Klasifikacija ie. jezika

(Matasović, Palmer, Sihler).

6. Indoeuropljani: jezik, arheologija, mit (Mallory).

7. Ie. rječnik: sus/porcus; pecu/pecunia (Benveniste).

8. Ie. rječnik: vokabular srodstva; vlast-pravo-religija (Benveniste).

9. Razvoj grčkog i latinskog alfabeta. ORTOGRAFIJA (Jäger, Novak).

10. Povijest latinskog i grčkog jezika. DIJALEKTOLOGIJA (Jäger, Matasović,

Palmer, Sihler).

11. Začeci grčke književnosti: ΙΛΙΑΣ (bilo koje izdanje).

12. Začeci grčke književnosti: ΟΔΥΣΣΕΙΑ (bilo koje izdanje).

13. Počeci rimske književnosti: ANALISTI (Historicorum Romanorum Reliquiae).

14. Počeci rimske književnosti: ANALISTI (Historicorum Romanorum Reliquiae).

15. PONAVLJANJE I PRIPREMA ZA ISPIT

Bodovanje provjere znanja: Završni ispit je pismeni koji iznosi 90 % ocjene.

Nazočnost na nastavi i aktivno sudjelovanje iznose 10 % ukupne ocjene. Studenti izlaze na

ispit ukoliko su uredno izvršili svoje obaveze tijekom semestra.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: manje od 55 bodova = 5 (F, FX: ne zadovoljava

minimalne kriterije); 55–64 = 6 (E: zadovoljava minimalne kriterije); 65-74 =7 (D: općenito

dobar, ali sa značajnim nedostacima); 75–84 =8 (C: prosječan, s primjetnim greškama); 85–94

= 9 (B: iznad prosjeka, s ponekom greškom); 95–100 = 10 (A: izuzetan uspjeh bez grešaka ili

s neznatnim greškama).

S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Osnove grčkog jezika II (FIL GRK 182), [2/I. ciklus]


Suradnik: Viši ass. Dijana BELJAN, MA (1P+1V)


1. Ponavljanje: deklinacija i upotreba člana. A-deklinacija.

VJEŽBE: Podjela A-deklinacije na purum/impurum.

2. Ponavljanje: osobitosti A-deklinacije. Masculina.

VJEŽBE: pisanje, čitanje. Pridjevi A- i O-deklinacije.

3. Ponavljanje: morfološke kategorije grčkog glagola. Mediopasiv u grčkom

jeziku. Prezent i imperfekt. VJEŽBE: izbor iz tekstova.

4. Podjela treće deklinacije. Guturalne/labijalne/dentalne osnove.

VJEŽBE: osobitosti dentalnih osnova. Rad na odabranim tekstovima.

5. Treća deklinacija: ντ-osnove. Particip prezenta aktivnog.

VJEŽBE: odabrani tekstovi.

6. Treća deklinacija: ν-osnove. VJEŽBE: odabrani tekstovi.

7. Pridjevi treće deklinacije. VJEŽBE: odabrani tekstovi.


9. Glagoli: druga konjugacija. τίθημι, δίδωμι, ἵημι, ἵστημι. VJEŽBE: odabrani

tekstovi.

10. Treća deklinacija: likvidne osnove. VJEŽBE: odabrani tekstovi.

11. Sigmatske osnove. VJEŽBE: Homeri Ilias.

12. Glagoli na –(ν)νυμι. VJEŽBE: Homeri Ilias.

13. Glagoli φημί, εἶμι. VJEŽBE: Homeri Ilias.

14. Accusativus cum infinitivo u grčkom. VJEŽBE: Homeri Ilias.

15. Osobne i posvojne zamjenice u grčkom. VJEŽBE: Homeri Ilias.

Bodovanje provjere znanja: Na početku semestra studenti će dobiti sve tekstove

potrebne za usvajanje navedenih nastavnih jedinica. Tijekom semestra studenti pišu dvije

pismene provjere znanja gramatike i vokabulara od kojih svaka iznosi 20 % (ukupno 40 %)

ocjene, dok dolascima na nastavu ostvaruju 10 %. Završni ispit je usmeni i iznosi

maksimalnih 50 % ocjene. Na završnom ispitu vrednuje se izgovor, vokabular te

prepoznavanje morfologije imenâ i glagola na zadanim tekstovima.

Studenti su dužni redovno pohađati predavanja i spremati se za vježbe. Dozvoljena su

najviše tri izostanka. Ukoliko student ne položi spomenute dvije pismene provjere, u ispitnom

terminu piše integralnu pismenu provjeru znanja gramatike i vokabulara da bi mogao

pristupiti završnom ispitu.







S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Pregled rimske književnosti II (FIL LAT 196), [2/I. ciklus]

Predmetni nastavnik: Doc. dr. Sanja LJUBIŠIĆ (2P)

Suradnik: Viši ass. Dijana BELJAN, MA (1S)


1. PREDAVANJE: Augustovo doba: 30. pr. Kr. – 14. god. August i njegov odnos

prema književnosti. SEMINAR: Podjela tema za seminar

2.

PREDAVANJE: Estetsko ozračje klasicizma. Mecenatov i drugi književni

krugovi

SEMINAR: Uvod u akademsko pisanje

3. PREDAVANJE: Vergilije i Horacije – vrhunci rimskog pjesništva. Laudator

temporis acti (Tit Livije). SEMINAR: Upute za pisanje seminara

4. PREDAVANJE: Elegičari. Dramsko pjesništvo i govorništvo

5. PREDAVANJE: ČETVRTO RAZDOBLJE ILI SREBRENI VIJEKI: 14–117.

god. Seneka i Petronije

6. PREDAVANJE: Basna. Lukan i Perzije. Klasicistička reakcija na novi stil

7. PREDAVANJE: Marcijal i Juvenal – najviši domet epigrama i satire

8. PRVA PISMENA PROVJERA

9. PREDAVANJE: Kvintilijan i Plinije Mlađi

10. PREDAVANJE: Najveći rimski povjesničar (Kornelije TACIT)

SEMINAR: Izlaganja studentskih seminara.

11. PREDAVANJE: Jezikoslovlje, historiografija i stručna književnost


12. PREDAVANJE: PETO RAZDOBLJE ILI STOLJEĆA PROPADANJA: 117-524.

god. Drugo stoljeće; SEMINAR: Izlaganja studentskih seminara.

13. PREDAVANJE: Treće stoljeće. Apologeti kršćanstva


14. PREDAVANJE: Četvrto stoljeće. Veliki crkveni oci. Aurelije Prudencije

Klement. Manji pjesnici i prozni pisci.


15. DRUGA PISMENA PROVJERA

Bodovanje provjere znanja: Tijekom semestra studenti pišu dvije pismene provjere

znanja od kojih svaka iznosi 15 % (ukupno 30 % ) ocjene. Studenti su dužni u unaprijed

naznačenom terminu izraditi seminar na zadanu temu, čime ostvaruju 10% ocjene. Dolasci i

aktivno sudjelovanje na nastavi iznose 10 % ocjene. Završni ispit je usmeni i iznosi

maksimalnih 50 % ocjene. Studenti izlaze na ispit ukoliko su uredno izvršili svoje obaveze

tijekom semestra. Ukoliko student ne položi pismene provjere, u ispitnom terminu piše

integralnu pismenu provjeru znanja da bi mogao pristupiti završnom ispitu.







S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Osnove latinskog jezika II (FIL ROM 101) (zajed. predmet),

[2/I. ciklus]




1.

Ponavljanje. A- i O- deklinacija imenica i pridjeva. Prezent aktivni svih

konjugacija (indikativ). VJEŽBE: Lingua Latina per se illustrata I: I. Imperium

Romanum: III. Puer improbus.

2. Ponavljanje. Imperativ I. svih konjugacija. Treća deklinacija: konsonantske

osnove. VJEŽBE: LL per se illustrata I: IV. Dominus et servi.

3. Osobne zamjenice, zamjenica is, ea, id. Genitiv posvojni.

VJEŽBE: LL per se illustrata I: V. Villa et hortus. Elementa Latina.

4. Prezent glagola ire. Izricanje pasiva u latinskom. Prijedlozi.

VJEŽBE: LL per se illustrata I: VI. Via Latina. Elementa Latina.

5. Tvorba i deklinacija komparativa i superlativa pridjeva A- i O- deklinacije.

VJEŽBE: LL per se illustrata I: VII. Puella et rosa.

6. Nepravilna komparacija: bonus, malus, magnus, parvus, multus. Zamjenice.

VJEŽBE: LL per se illustrata I: VIII. Taberna Romana.

7. Ponavljanje. Treća konsonantska deklinacija. I- osnove.

VJEŽBE: Elementa Latina (vježbe: ). LL per se illustrata I: IX. Pastor et oves.


9. Pridjevi III. deklinacije: deklinacija, tvorba komparativa i superlativa.

VJEŽBE: Elementa Latina. LL per se illustrata I: XI. Corpus humanum.

10. Prilozi. Vrste priloga. Tvorba priloga načina u latinskom jeziku.

VJEŽBE: Elementa Latina. LL per se illustrata I: XII. Miles Romanus.

11. Četvrta i peta deklinacija. Paradigme: casus, cornu, dies, res. VJEŽBE:

Elementa Latina. LL per se illustrata I: XIII. Annus et menses.

12. Osnovne napomene o latinskoj onomastici. Uvod u epigrafiku.

VJEŽBE: arhajski natpisi: Fibula Praenestina, Lapis niger, Duenos.

13. Pokazne zamjenice: hic, haec, hoc i ille, illa, illud. VJEŽBE: Elementa Latina.

Elogia Scipionum (podjela natpisa i uvodne napomene).

14. Ponavljanje pokaznih zamjenica.

VJEŽBE: Elogia Scipionum.

15. Vremenski okvir rimske književnosti. Zlatno doba rimske proze: Cezar i

Ciceron. VJEŽBE: Commentariorum belli Gallici liber primus (cap. I).

Bodovanje znanja tijekom semestra i završni ispit: Studenti će tijekom semestra dobiti sve tekstove i

vježbe potrebne za usvajanje navedenih nastavnih jedinica. U osmom radnom tjednu studenti pišu pismenu

provjeru znanja koja nosi 40% ocjene. Studenti su dužni dolaziti na nastavu i aktivnim sudjelovanjem na

vježbama i izradom zadaća ostvariti 10% ukupnog broja bodova. Ukoliko tijekom semestra student nije

zadovoljio spomenuta bodovanja, na kraju semestra piše integralni pismeni iz gramatike i vokabulara da bi

mogao pristupiti završnom ispitu. Završni ispit je usmeni i iznosi 50% ocjene.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 55 - 64 = 6 (E), 65 - 74 = 7 (D), 75 - 84 = 8 (C), 85 - 94 = 9 (B), 95 - 100

= 10 (A).

S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Latinski jezik IV (FIL LAT 292), [4/I. ciklus]




1.

SLOŽENA REČENICA: Indikativ u zavisnim rečenicama; Konjunktiv u

zavisnim rečenicama (Consecutio temporum); Apsolutna upotreba

konjunktivnih vremena. VJEŽBE: Albius Tibullus, Elegiae I 1-2; III 12, 19.

2. ZAVISNO SLOŽENE REČENICE:

I. UPITNE REČENICE. VJEŽBE: Sextus Propertius, Elegiae I 1, II 16.

3. II. ZAHTJEVNE REČENICE: Rečenice uz verba postulandi i curandi

VJEŽBE: P. Ovidius Naso, Tristia IV 4.

4. Rečenice uz verba postulandi impediendi; Rečenice uz verba timendi

VJEŽBE: P. Ovidius Naso, Metamorphoses.

5. Namjerne (finalne) rečenice. VJEŽBE: P. Ovidius Naso, Metamorphoses.

6.

III. IZJAVNE REČENICE. Vremenske (temporalne) rečenice; Veznik cum (s

indikativom i konjunktivom); Ostali vremenski veznici.

VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Aeneis I.

7. Uzročne (kauzalne) rečenice. Rečenice sa quia, quoniam, quandoquidem

Rečenice sa quod, cum causale. VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Aeneis I.


9. Posljedične (konsekutivne) rečenice: Prave posljedične rečenice; Rečenice sa

quin. VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Aeneis I.

10. Pogodbene (hipotetičke ili kondicionalne) rečenice): realni, potencijalni i irealni

hipotetički period; Si non, sin, nisi forte; Zavisni hipotetički period; Rečenice uz

dum, modo, dummodo s konjunktivom. VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Aeneis I.

11. Dopusne (koncesivne) rečenice. VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Aeneis I.

12. Poredbene (komparativne) rečenice). VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Aeneis I.

13. Odnosne (relativne) rečenice: Relativne rečenice s indikativom i konjunktivom.

VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Aeneis I.

14. Neupravni govor (oratio obliqua). A.) Nezavisne rečenice.

VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Eclogae I.

15. B.) Zavisne rečenice; Red riječi i rečenica.

VJEŽBE: P. Vergilius Maro, Eclogae IV.

Bodovanje provjere znanja: Na početku semestra studenti će dobiti sve tekstove

potrebne za usvajanje navedenih nastavnih jedinica. U osmom radnom tjednu studenti pišu

pismenu provjeru znanja gramatike koja iznosi 40% ocjene. Studenti su dužni redovno

pohađati nastavu i aktivnim sudjelovanjem na nastavi i vježbama osvojiti 10% ukupnog broja

bodova. Ako je student zadovoljio spomenuta bodovanja, može pristupiti završnom usmenom

ispitu koji nosi maksimalnih 50% ocjene. Ukoliko nije, na kraju semestra student piše

integralnu pismenu provjeru gramatike da bi mogao pristupiti završnom ispitu.






S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Rimska književnost II (FIL LAT 294), [4/I. ciklus]




1. Katul i neoterici. SEMINAR: PODJELA TEMA ZA SEMINARSKI RAD.

2. Lukrecije. SEMINAR Podjela tema.

3. Filologija, biografija, antikvarijanizam.

4. Cezar. SEMINAR: izlaganje studentskih seminara.

5. Salustije. SEMINAR: izlaganje studentskih seminara.

6. Ciceron. SEMINAR: izlaganje studentskih seminara.

7. Ponavljanje gradiva. SEMINAR: izlaganje studentskih seminara.


9. Augustov vijek.

10. Vergilije. SEMINAR: izlaganje studentskih seminara.

11. Horacije. SEMINAR: izlaganje studentskih seminara.

12. Ovidije, elegija. SEMINAR: izlaganje studentskih seminara.

13. Livije, historiografija.

SEMINAR: izlaganje studentskih seminara.

14. Tehničke discipline. SEMINAR: panorama pročitanih tekstova.

15. DRUGA PISMENA PROVJERA

Bodovanje provjere znanja: Tijekom semestra studenti pišu dvije pismene provjere

znanja od kojih svaka iznosi 15 % (ukupno 30 %) ocjene . Također, u unaprijed predviđenom

terminu studenti izlažu seminarski rad na zadanu temu i predaju ga u pismenom obliku prema

uputama predmetnog nastavnika Izrada seminara iznosi 10 % ocjene. Nazočnost i aktivno

sudjelovanje na nastavi iznose 10 % ocjene. Završni ispit je usmeni i iznosi najviše 50 %

ocjene. Studenti izlaze na ispit ukoliko su uredno izvršili svoje obaveze tijekom semestra.

Ukoliko nije položio pismene provjere, na kraju semestra student piše integralnu pismenu

provjeru znanja da bi mogao pristupiti završnom ispitu.







Naziv predmeta i šifra: Latinska historijska gramatika I (FIL LAT 298), [4/I. ciklus]




1. Upoznavanje s literaturom. Uvodno predavanje: LATINSKI I ITALSKI

JEZICI. Primjeri najstarijih natpisa italske jezične skupine.

2. VOKALIZAM. Podjela ie. vokala i diftonga; fonetika dugih i kratkih vokala.

3. VOKALIZAM. Kako su se očuvali ie. vokali u latinskom na početku riječi?

VJEŽBE: (pojedinačni) slučajevi slabljenja vokala (primjeri: Sihler, Meiser).

4. VJEŽBE: (pojedinačni) slučajevi slabljenja vokala (primjeri: Sihler, Meiser).

5. VOKALIZAM. Monoftongizacija ie. diftonga u latinskom u početnom slogu.

VJEŽBE: zadani primjeri (Sihler, Meiser).

6. VOKALIZAM. Pregled slogotvornih konsonanata. Likvide i nazali.


7.

VOKALIZAM. Prijevoj. Prijeglas.

VJEŽBE: zadani primjeri (bilo koja gramatika bosanskog, hrvatskog ili

srpskog jezika; Sihler, Meiser).

8. VOKALIZAM. Odrazi prijevoja u latinskom, grčkom i modernim ie. jezicima.


9.

VOKALIZAM. Pojašnjenje pojmova: slabljenje, sinkopa, apokopa, asimilacija,

stezanje, kraćenje, duljenje i razvijanje vokala, monoftongizacija.


10. VOKALIZAM. Vokalske promjene u latinskom u srednjim slogovima i na

kraju riječi. Lachmannov zakon; Zakon o jampskom pokraćivanju.


11. KONSONANTIZAM. Podjela ie. konsonanata. Pregled konsonantskih

promjena u latinskom.


12. KONSONANTIZAM. Ortografija: problem adaptacije guturala u latinskom.

Razvoj ie. guturala: P i Q dijalekti.


13. KONSONANTIZAM. Glasovne promjene: asimilacija i disimalicija likvida;

pojednostavljenje konsonantskih skupina.

VJEŽBE: zadani primjeri (Sihler, Meiser)..

14. KONSONANTIZAM. Ostale glasovne promjene kod konsonanata u latinskom:

epentetski konsonant, haplologija, metateza.

VJEŽBE: zadani primjeri (Sihler, Meiser)..

15. PISMENA PROVJERA ZNANJA

Bodovanje provjere znanja: U posljednjem radnom tjednu studenti pišu pismenu provjeru

znanja koja iznosi 40 % ocjene . Nazočnost i aktivno sudjelovanje na nastavi iznose 10 % ocjene.

Završni ispit je usmeni i iznosi najviše 50 % ocjene. Studenti izlaze na ispit ukoliko su uredno izvršili

svoje obaveze tijekom semestra. Ukoliko nisu položili pismenu provjeru tijekom semestra, u ispitnom

terminu studenti pišu integralnu pismenu provjeru znanja da bi mogao pristupiti završnom ispitu.






S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Lektira II (FIL LAT 394), [6/I. ciklus]




1. Podjela tekstova. Antički autori o osnutku grada Rima.

VJEŽBE: M. T. Cicero, Oratio in Catilinam Prima in Senatu Habita.

2. T. Livi ab Urbe condita liber primus (P. Ovidius Naso, Fasti, passim).





VJEŽBE: M. T. Cicero, In L. Catilinam Oratio Quarta Habita in Senatu.


VJEŽBE: M. T. Cicero, In L. Catilinam Oratio Quarta Habita in Senatu.


VJEŽBE: G. Sallustius Crispus, Bellum Catilinae.












VJEŽBE: P. Cornelius Tacitus, Dialogus de Oratoribus .






Bodovanje provjere znanja: Na početku semestra studenti će dobiti sve tekstove i literaturu potrebnu

za usvajanje navedenih nastavnih jedinica. U 15. radnom tjednu ili u jednom od ispitnih terminâ studenti pišu

pismenu provjeru iz dijela obrađenog na nastavi na kojoj se vrednuje poznavanje književnosti, gramatike i

vokabulara i koja iznosi najviše 40 % ocjene. Prisustvo na nastavi i aktivno sudjelovanje na vježbama iznose 10

% ocjene. Ako je student zadovoljio spomenuto, može pristupiti završnom (usmenom) ispitu koji iznosi najviše

50 % ocjene. Ukoliko nije zadovoljio spomenuta bodovanja, u ispitnom terminu student piše integralnu pismenu

provjeru znanja (koja uključuje sav tekstualni materijal) da bi mogao pristupiti završnom ispitu.

NAPOMENA: Studenti imaju mogućnost tijekom semestra polagati pojedinačne autore i time steći 50

% ocjene koje nosi završni ispit. Sve navedeno tiče se i izvanrednih studenata.

S Y L L A B U S






S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Rimska književnost IV (FIL LAT 392), [6/I. ciklus]




1. VALERI MAXIMI FACTORVM ET DICTORVM MEMORABILIVM LIBRI

NOVEM, Lib. III 2. 1. SEMINAR: Podjela tema za seminar.

2.

VALERI MAXIMI FACTORVM ET DICTORVM MEMORABILIVM LIBRI

NOVEM, Lib. III 3. 1; Lib. IV. 1. ext. 6.

SEMINAR: Apuleius, Metamorphoses: Liber I.

3. Gaius Suetonius Tranquillus, De divo Iulio (7, 31, 32, 33, 37, 82).

SEMINAR: Apuleius, Metamorphoses: Liber I.

4. Gaius Suetonius Tranquillus, De divo Iulio (7, 31, 32, 33, 37, 82).

SEMINAR: Apuleius, Metamorphoses: Liber I

5. Gaius Suetonius Tranquillus, Vita Neronis.

SEMINAR: Gaius Suetonius Tranquillus, Vita Divi Augusti.

6. AULUS GELLIUS, Noctes Atticae I, 17; II, 16; III, 6; III,15; V, 5; V, 9;

SEMINAR: Gaius Suetonius Tranquillus, Vita Divi Augusti.

7. AULUS GELLIUS, Noctes Atticae VII, 17; XIII, 17; IX, 3; XI, 2; XI, 14; XIII,

3. SEMINAR: Gaius Suetonius Tranquillus, Vita Divi Augusti.


9. APULEIUS LUCIUS, Metamorphoses VI, 22-24 (Amor i Psiha).

SEMINAR: Macrobius, Saturnalia: Liber I (studentska izlaganja).

10. APULEIUS LUCIUS, Metamorphoses XI, 1


11. LUCIUS ANNAEUS FLORUS, Epitomae XXI; XXIX; XXIII; XXIIII; XXV;

III, 12. SEMINAR: Macrobius, Saturnalia: Liber I (studentska izlaganja).

12. AURELIUS AUGUSTINUS, Confessiones VI, 8


13. AURELIUS AUGUSTINUS Confessiones VII, 5, 7; Confessiones III, 4;

Retractationes II 43, 1.


14. Justinijan I. Veliki (Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus), De iustitia et iure

(Instit. I 1); De iure personarum (Instit. I 3); De patria potestate (Instit. I 9).


15.

Justinijan I. Veliki (Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus), DE IUSTITIA ET

IURE (Instit. I 1); DE IURE PERSONARUM (Instit. I 3); DE PATRIA

POTESTATE (Instit. I 9).


Bodovanje provjere znanja: U osmom radnom tjednu studenti pišu jednu pismenu provjeru znanja

koja iznosi 30 % ocjene. Također, u unaprijed predviđenom terminu studenti izlažu seminarski rad na zadanu

temu koji iznosi 10 % ocjene. Seminarski rad studenti su dužni izlagati i predati u pismenom obliku prema

uputama predmetnog nastavnika. Nazočnost i aktivno sudjelovanje na nastavi iznose 10 % ocjene. Ukoliko izvrši

sve obaveze tijekom semestra, student pristupa završnom (usmenom) ispitu koji iznosi 50 % ocjene. Ukoliko

nije položio pismene provjere, u ispitnom terminu student piše integralnu pismenu provjeru znanja da bi mogao

pristupiti završnom ispitu.





S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Lektira II (FIL LAT 496), [2/II. ciklus]




1. Uvodno predavanje. Podjela tekstova potrebnih za ispit.

2. PREDAVANJA: P. C. Tacitus, Annales, Liber I.

VJEŽBE: P. C. Tacitus, Historiae, Liber I.














VJEŽBE: Gaius Petronius Arbiter, Cena Trimalchionis.












Bodovanje provjere znanja: Na početku semestra studenti će dobiti sve tekstove potrebne za

usvajanje navedenih nastavnih jedinica. Studenti su dužni za ispit pripremiti i tekst DIVI CLAVDII

ΑΠΟΚΟΛΟΚΥΝΤΩΣΙΣ. U 15. radnom tjednu studenti pišu pismenu provjeru iz dijela teksta

obrađenog na nastavi, na kojoj se vrednuje poznavanje književnosti, gramatike i vokabulara i koja nosi

najviše 40% ocjene. Prisustvo na nastavi i aktivno sudjelovanje nose najviše 10% ukupnog broja

bodova. Student je dužan spremati se za nastavu i redovno je pohađati. Dozvoljena su najviše tri

izostanka. Ako je student zadovoljio spomenuto, može pristupiti završnom usmenom ispitu koji nosi

najviše 50% ocjene. Ukoliko tijekom semestra student nije ostvario spomenuta bodovanja, piše

pismenu provjeru koja uključuje sav tekstualni materijal potreban za ispit.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: manje od 55 bodova = 5 (F, FX: ne zadovoljava minimalne

kriterije); 55–64 = 6 (E: zadovoljava minimalne kriterije); 65-74 =7 (D: općenito dobar, ali sa

značajnim nedostacima); 75–84 =8 (C: prosječan, s primjetnim greškama); 85–94 = 9 (B: iznad

prosjeka, s ponekom greškom); 95–100 = 10 (A: izuzetan uspjeh bez grešaka ili s neznatnim

greškama).

S Y L L A B U S


Naziv predmeta i šifra: Rimska književnosti I: Proza zlatnog vijeka (FIL LAT 491), [2/II. ciklus] Predmetni nastavnik: Izv. prof. dr. Drago ŽUPARIĆ (1P)

Suradnik: Viši ass. Dijana BELJAN, MA (1S+2V)


1. PREDAVANJE: Uvodni sat. Upoznavanje s literaturom.

VJEŽBE: Podjela tekstova. SEMINAR: Cic. ad Atticum I 1

2. PREDAVANJE: Ciceronov vijek: 80 – 30. god. pr. Kr.

VJEŽBE: M. T. Cicero: Somnium Scipionis. SEMINAR: Cic. ad Atticum I 12, 14

3. PREDAVANJE: Govorništvo (općenito)

VJEŽBE: M. T. Cicero: Somnium Scipionis. SEMINAR: Cic. ad Atticum I 13, 16

4.

PREDAVANJE: M. Tullius Cicero: porijeklo i obrazovanje, pravnička i državnička

karijera.

VJEŽBE: Cornelius Nepos: Hannibal. SEMINAR: Cic. ad Atticum II 19, 21

5.

PREDAVANJE: M. Tullius Cicero: književni rad (govori, retorički spisi, filozofski

spisi, pisma).

VJEŽBE: Cornelius Nepos: Hannibal. SEMINAR: Cic. ad Atticum XVI 1-4

6. PREDAVANJE: M. Tullius Cicero: utjecaj.

VJEŽBE: Cornelius Nepos; Cato. SEMINAR: Cic. ad Atticum XVI 10

7. PREDAVANJE: Znanost. M. Terentius Varro.

VJEŽBE: Cornelius Nepos: Atticus. SEMINAR: Cic. ad Atticum II 1

8.

PREDAVANJE: Povjesništvo: C. Julius Caesar, Cornelius Nepos, T. Pomponius

Atticus, G. Sallustius Crispus.

VJEŽBE: Cornelius Nepos: Atticus. SEMINAR: Cic. ad Atticum II 16

9.

PREDAVANJE: Povjesništvo: C. Julius Caesar, Cornelius Nepos, T. Pomponius

Atticus, G. Sallustius Crispus.

VJEŽBE: Cornelius Nepos: Hannibal. SEMINAR: Cic. ad Atticum II 18

10. PREDAVANJE: Augustov vijek: 30. pr. Kr. – 14. AD.

VJEŽBE: Cornelius Nepos; Cato. SEMINAR: Cic. ad Atticum XVI 13-14

11. PREDAVANJE: Govorništvo i filozofija Augustova doba: L. Annaeus Seneca.

VJEŽBE: M. T. Varro: De Lingua Latina, liber I. SEMINAR: Cic. ad Atticum XVI 15

12. PREDAVANJE: Povjesništvo. Titus Livius (književna djelatnost, Livijeva povijest i

njezini izvori, idealizacija prošlosti – Laudator temporis acti.).

VJEŽBE: M. T. Varro: De Lingua Latina, liber I. SEMINAR: Izlaganje seminara

13. PREDAVANJE: Stručna književnost (M. Valerrius Flaccus, G. Iulius Hyginus,

Vitruvius Pollio).


14. PREDAVANJE: Ponavljanje gradiva.



Bodovanje provjere znanja: 30% pismena provjera; 10% nazočnost i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Ukoliko nije zadovoljio spomenuta bodovanja na kraju semestra, student piše integralni pismeni da bi mogao

pristupiti završnom ispitu koji iznosi 40% ocjene. Na početku semestra svaki je student dužan uzeti temu za

seminarski rad iz odabranih tekstova, izlagati ga u unaprijed određenom terminu i potom ispraviti prema

uputama predmetnog nastavnika te predati u pismenoj formi. Izrada seminara nosi 10% ocjene. Ako je student

zadovoljio spomenuto, može pristupiti završnom usmenom ispitu koji nosi 40% ocjene.








Naziv predmeta i šifra Kontrastivna analiza francuski-bhs II FIL ROM 413

Predmetni nastavnik Prof. dr. Alma Sokolija

Saradnik __________________________________________________________________


Kontrastivna analiza na morfosintaksičkom nivou

Glagolski aspekat

2.

Kontrastivna analiza na morfosintaksičkom nivou

Glagolski aspekat

3.

Kontrastivna analiza na sintaksičkom nivou - prijedlozi

4.


5.


6.

Kontrastivna analiza na diskursivnom nivou – idiomatski izrazi

7.

Kontrastivna analiza na diskursivnom nivou – idiomatski izrazi


9.

Kontrastivna analiza na diskursivnom nivou - poslovice .

10.

Kontrastivna analiza na diskursivnom nivou - poslovice

11.

Kontrastivna analiza na sintaksičkom nivou – veznici

12.

Kontrastivna analiza na sintaksičkom nivou – veznici

13.

Kontrastivna analiza na sintaksičkom nivou – konektori

14.

Primjena kontrastivne analize u prevodjenju

15.



16.

Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu

PROVJERE ZNANJA






















S I L A B U S - AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra Morfosintaksa francuskog jezika II FIL ROM 213

Predmetni nastavnik Doc. dr. Lejla Tekešinović Saradnici Ass. Bisera Cero, Ass. Emir Šišić

Sedmica Nastavna jedinka 1. Zamjenice: vrste zamjenica, lične zamjenice (naglašene i nenaglašene), povratne zamjenice;

2. Pokazne i prisvojne zamjenice (oblici i upotreba); Upitne zamjenice (jednostavne i složene);

3. Neodređene zamjenice; Odnosne / relativne zamjenice (jednostavne i složene); Relativna

zamjenica dont;

4. Priloške zamjenice: en, y, dessus, dessous i dedans;

5. Opće osobine priloga; Vrste priloga;

Stepenovanje priloga;

6. Priloški izrazi; Mjesto priloga;

7. Tvorba priloga na –ment;


9. Glagoli: glagolske kategorije (lice, broj, vrijeme, aspekt, način, stanje); .

10. Pronominalni glagoli: refleksivni, recipročni, glagoli sa pasivnim značenjem, leksikalizovani

isključivo pronominalni glagoli;

11. Defektivni i nepravilni glagoli;

12. Aspekatski i modalni glagoli;

13. Infinitiv (upotreba i funkcije), participi (oblici, razlika između participa sadašnjeg i

glagolskog pridjeva), gerundiv;

14. Prijedlog i prijedložna sintagma; Značenja prijedloga; Specifičnosti u poređenju sa b/h/s jezikom;

15. Revizija pređenog gradiva/materije; Prevođenje rečenica sa b/h/s jezika na francuski jezik;

Rad na tekstu.

16.



PROVJERE ZNANJA


semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim


Dvije pismene provjere, jedna sredinom, druga na kraju semestra, od kojih svaka nosi

maksimalnih 20 bodova. Prezentacija koja nosi 10 bodova te prisustvo sa aktivnošću također 10

bodova. Ako je student zadovoljio pomenuta bodovanja, može pristupiti završnom usmenom

ispitu koji nosi maksimalnih 40 bodova. Ili završni pismeni ispit koji nosi 40 bodova . Prisustvo

sa aktivnošću tokom semestra 10 bodova, prezentacija 10 i završni usmeni ispit od maksimalnih

40 bodova.


















Naziv predmeta i šifra Francuski jezik II – opći predmet FIL ROM 103

Predmetni nastavnik Dr. Lejla Tekešinović, docent


Brojevi; Upitna i odrična forma

2.

Neodređene zamjenice

3.

Neodređeni pridjevi

4.

Složene relativne zamjenice

5.

Infinitiv prošli

6.

Gerundiv

7.

Slaganje vremena indikativa

8.

Provjera znanja studenata

9.

Upravni i neupravni govor .

10.

Kondicional prezenta

11.

Kondicional prošli

12.

Konjuktiv

13.

Konjuktiv

14.

Revizija pređenog gradiva

15.

Druga provjera znanja

16.



PROVJERE ZNANJA


semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim



















NAČIN PROVJERE ZNANJA: Pismeno 1 test sredinom + 1 test na kraju semestra, od kojih

svaki nosi maksimalnih 20 bodova. Prisustvo sa aktivnošću se ocjenjuje sa maksimalnih 10 bodova.

Ako je student zadovoljio pomenuta bodovanja, može pristupiti završnom usmenom ispitu koji nosi

maksimalnih 50 bodova. Ili, završni pismeni ispit 40 bodova, prisustvo sa aktivnošću 10 bodova i

završni usmeni ispit od maksimalnih 50 bodova.

Skala ocjenjivanja je sljedeća:

95 – 100 = 10 (A)

85 – 94 = 9 (B)

75 – 84 =8 (C)

66-75 =7 (D),

55 – 64 = 6 (E),


S I L A B U S

AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra OPĆA LINGVISTIKA II FIL ITA 422

Odgovorni nastavnik dr. Nermina Čengić


Sedmica Nastavna jedinka 1. Pojam jezikoslovlja

Početak razmišljanja o jeziku. Teorije o samom nastanku jezika

Čovjekova antropološka specijalizacija za govor

20. – 24. febr.

2017.

2.

Nauka o jeziku u doba antike 27. febr. – 03. mart

2017.

3.

Nauka o jeziku u drevnoj Indiji 06. – 10. mart 2017.

4.

Nauka o jeziku u doba srednjeg vijeka 13. – 17. mart 2017.

5.

Nauka o jeziku u doba humanizma i renesanse 20. – 24. mart 2017.

6.

Nauka o jeziku u doba prosvjetiteljstva 27. – 31. mart 2017.

7.

Nauka o jeziku kao samostalna naučna disciplina 03. – 07. april 2017.

8. Provjera znanja studenata 10. – 14.

april 2017.

9.

Mladogramatičari 17. – 21. april 2017.

10.

Strukturalizam. Saussureovi učenici 24. – 28. april 2017.

11.

Praška škola. Glosematika 01. – 05. maj

2017.

12. Američka lingvistika

Leonard Bloomfield 08. – 12. maj

2017.

13. Generativna gramatika

Noam Chomsky 15. – 19. maj


2017.

14.

Lingvistika u IT tehnologijama 22. – 26. maj

2017.

15.

Revizija pređenog gradiva

29. maj – 02. juni 2017.

16.





Naziv predmeta i šifra Historija talijanskog jezika II FIL ITA 354

Predmetni nastavnik doc.dr. Nermina Čengić

Saradnik viši asistent mr.sc. Dijana Kapetanović-Ljubas


Predznanstveni interes za talijanistiku i prvobitne klasifikacije romanskih idioma. Danteova podjela

romanskih narječja.

2. Talijanski u savremenim klasifikacijama romanskih jezika.

3. Dijalekti savremenog talijanskog. Podjela na osnovu geografskog principa.

4. Dijalektalne i regionalne specifičnosti talijanskog jezika.

5. Fenomen italijanizacije dijalekata. Razlozi i posljedice.

.

6. Standardizacija talijanskog jezika i stvaranje jezičke norme.

7. Jezički pluralizam u ranom srednjem vijeku. Kulturno-historijski kontekst.


9. Prva svjedočanstva italoromanskog idioma. Indovinello Veronese. Analiza i prevod teksta.

10. Franci, Arapi, Normani i njihov uticaj na evoluciju talijanskog jezika.

11. Od jezičkog mozaika XIII st. do odabira jezičke norme.

12. Književni trojac: Dante, Bocaccio, Petrarca : jezička i književna policentričnost.

13. Komentari odabranih tekstova I

14. Komentari odabranih tekstova II

15. Sinteza pređenog gradiva i priprema za završnu provjeru znanja

16.

Kontinuirana provjera znanja studenata


PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: (Navesti učešće u ocjeni (%) po elementima koji ulaze u ocjenu (npr. aktivnost, seminarski radovi, eseji, prezentacije, kvizovi, polusemestralna provjera znanja i sl. i završni ispit) VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:









Naziv predmeta i šifra Pregled francuske gramatike II FIL ROM 113

Predmetni nastavnik doc.dr. Lejla Tekešinović

Saradnik ass. Bisera Cero, ass. Emir Šišić, MA


Tipovi rečenica. Prosta izjavna rečenica i njena sastavnička struktura.

2. Analiza funkcije rečeničnih elemenata. Subjekt. Predikat

3. Prosto proširena rečenica. Ekspanzija. Jezgro, fakultativni i obligatorni rečenični konstituenti.

4. Imenska grupa.

5. Modifikatori imenske grupe: pridjev u funkciji epiteta, imenska dopuna, apozicija, relativna rečenica

6. Glagolska grupa. Modifikatori glagolske sintagme.

.

7. Objekt (neprelazna, prelazna direktna i indirektna konstrukcija, promjena tranzitivnosti)

.

8. Provjera znanja studenata .

9. Adverbijalne dopune prosto proširene rečenice (mjesto, vrijeme, način)

10. Atributska konstrukcija. Glagol-kopula .

11. Pasivna konstrukcija

12. Fenomen slaganja vremena u složenoj rečenici .

13. Grafičko strukturalno i funkcionalno prikazivanje rečenične strukture

14. Funkcionalna analiza rečeničnih konstituenata u romanu Etranger

.

15. Funkcionalna analiza rečeničnih konstituenata u romanu Etranger

16.



PROVJERE ZNANJA

















Naziv predmeta i šifra Romanska medijevistika FIL ROM 515

Predmetni nastavnik prof.dr. Alma Sokolija

Saradnik viši asistent mr.sc. Dijana Kapetanović-Ljubas

Sedmica Nastavna jedinka 1. Uvod u paleografiju i dijahronijsko izučavanje jezičkih fenomena.

2. Antički volumen i srednjovjekovni codex: od svitka do knjige.

3. Kodikologija i materijalni aspekti rukopisa.

4. Na marginama manuskripta.Rukopisni tekst, minijature. .

5. Prepisivač i scriptorium. Rubrikator i iluminator.

6. Kako čitati i transkribovati srednjovjekovni rukopis? Restituiranje skraćenica.

7. Kritički aparat. Varijante i odbačene lekcije.

8. Provjera znanja studenata .

9. Počeci francuskog izdavaštva srednjovjekovnih tekstova. Méthode lachmanienne vs. méthode bédiériste. Cesare Sègre. Approche « moyenne ». Digitalno izdavaštvo srednjovjekovnih

tekstova i digitalne baze podataka

10. Bernard Cerquiglini: Nouvelle philologie. Pojam varijante u rukopisnoj tradiciji.

11. Paul Zumthor i mouvance des textes.

12. Srednjovjekovna poetika intertekstualnosti. Michel Riffaterre. Transtextualité Gérard Genettea.

Hypotexte, hypertexte, architexte, paratexte.

13. Latinski exordum i srednjovjekovni prolog u književnoj produkciji XII i XIII st.

14. Analiza prologa u djelima Marie de France i Chretien de Troyes.

15. Status autora u srednjovjekovnoj književnosti

16.



PROVJERE ZNANJA

















Naziv predmeta i šifra Savremeni francuski jezik II FIL ROM 514

Predmetni nastavnik Prof. dr. Alma Sokolija

Saradnik __________________________________________________________________


Međuregistarsko prevodjenje u jeziku

2.

Semantičke odlike žargonske leksike

3.

Prosedei kreacije u jeziku

4.

Prosedi kreacije u žargonu

5.

Formalni prosedei

6.

Semantički prosedei

7.

Posudjenice


9.

Proliferacija polisemije .

10.

Proliferacije sinonimije

11.

Medjujezicke univerzalije

12.

Medjujezički specifikumi

13.

Strukturalne specifičnosti

14.

Elipse

15.


16.



PROVJERE ZNANJA























Naziv predmeta i šifra SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK II FIL ITA 452


Saradnik

Sedmica Nastavna jedinka 1. Lessicologia italiana (Dizionari: tipi ed uso)

Lingua standard / Lingua parlata 20.-24.2.

2017.

2. Prestito linguistico. Neologismi Lingua standard / Lingua parlata

27.2.-3.3. 2017.

3. Fraseologia di lingua italiana Funzioni dei prodotti linguistici in un testo giornalistico (titolo, pubblicità)

6.-10.3. 2017.

4. Modi di dire; Espressioni idiomatiche; Verbi fraseologici Funzioni dei prodotti linguistici in un testo giornalistico (titolo, pubblicità)

13.-17.3. 2017.

5. Discorso diretto e discorso indiretto in un testo narrativo Uso dei tempi nella narrazione

20.-24.3. 2017.

6. Discorso diretto e discorso indiretto in un testo narrativo Valori aspettuali di alcune strutture verbali

27.-31.3. 2017.

7. Discorso indiretto libero nella narrativa moderna Valori aspettuali di alcune strutture verbali

3.4.-7.4. 2017.


2017.

9. Comprensione del testo ed analisi contrastiva della traduzione 17.-21.4.

2017.


2017.


2017.

12. Particolarità del linguaggio nella narrazione letteraria del romanzo Il Gattopardo di Giuseppe Tomasi di Lampedusa

8.-12.5. 2017.

13. Particolarità del linguaggio nella narrazione letteraria del romanzo Il Gattopardo di Giuseppe Tomasi di Lampedusa

15.-19.5. 2017.

14. Particolarità del linguaggio nella narrazione letteraria del romanzo Il Gattopardo di Giuseppe Tomasi di Lampedusa 22.-26.5.

2017.


2017.

16.

Završni ispit





Naziv predmeta i šifra SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK IV FIL ITA 552


Saradnik

Sedmica Nastavna jedinka 1. Registri linguistici (alcune particolarità)

Valori semantici di alcune costruzioni lessicali 20.-24.2.

2017.

2. Registri linguistici (alcune particolarità)

Valori semantici di alcune costruzioni lessicali 27.2.-3.3.

2017.

3. Linguaggio dei media (alcune particolarità)

Valori semantici di alcune costruzioni lessicali 6.-10.3. 2017.

4. Linguaggio dei media (alcune particolarità)


2017.

5. Analisi contrastiva di alcuni testi (aspetti vari)


2017.



2017.


Valori semantici di alcune costruzioni lessicali 3.4.-7.4.

2017.

8. Kontinuirano praćenje i vrednovanje rada studenata 10.-14.4.

2017.

9. Analisi sintattica di alcuni testi tradotti in italiano


2017.



2017.



12. Analisi morfologica e strutturale di alcuni testi tradotti in italiano






15. Kontinuirano praćenje i vrednovanje rada studenata 29.5.-2.6.

2017.

16.

Kontinuirano praćenje i vrednovanje rada studenata



FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA ROMANISTIKU

Ime nastavnika i saradnika: odgovorni nastavnik: doc. dr. Mirza Mejdanija

Naziv predmeta i šifra: Italijanska civilizacija II FIL ITA 416

Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar drugog ciklusa studija

jednopredmetni studij italijanski jezik i književnost: 1 sat predavanja + 1 vježbi, 2 ECTS;

dvopredmetni studij italijanski jezik i književnost i francuski jezik i književnost: 1 sata

predavanja + 1 vježbi, 2 ECTS;

dvopredmetni studij italijanski jezik i književnost i druga studijska grupa: 1 sata predavanja

+ 1 sat vježbi, 1 ECTS

Trajanje: I semestar

Tip kolegija: predavanja, vježbe

Status predmeta: obavezni, a na grupi italijanski jezik i književnost i druga studijska,

izborni.

Cilj predmeta:

Predmet ima za cilj da se student upozna sa najznačajnijim društvenim, političkim i

kulturnim prilikama, pokretima i događajima italijanske historije od XVII. stoljeća do

polovine XX. stoljeća.

Sadržaj predmeta:

Barok. Francuska revolucija i njene posljedice u Italiji. Risorgimento, nastanak i razvoj

italijanske Monarhije. Nastanak i razvoj fašističke Italije. Republika Italija poslije II.

svjetskog rata. Referendum i novi ustav.

Preduvjeti za upis predmeta: Položen ispit iz Italijanske civilizacije I (FIL ITA 413)

Način provjere znanja:

Pismeno 1 test sredinom semestra nakon prvih sedam sedmica nastave + 1 test na kraju

semestra u 15 sedmici nastave u semestru, od kojih svaki nosi maksimalnih 20 bodova.

Prisustvo sa aktivnošću se ocjenjuje sa maksimalnih 10 bodova. Ako je student zadovoljio

pomenuta bodovanja, može pristupiti završnom usmenom ispitu koji nosi maksimalnih 50

bodova. Ili, završni pismeni ispit 40 bodova, prisustvo sa aktivnošću 10 bodova i završni

usmeni ispit od maksimalnih 50 bodova.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 55 – 64 = 6 (E), 65-74 =7 (D), 75 – 84 =8 (C), 85 – 94 = 9

(B), 95 – 100 = 10 (A).

Napomena: Seminarski rad, onda kada je predviđen, potpada pod ocjenu i bodove parcijalnih

ispita.

Obavezna literatura:

1.Ž. Đurić, Uvod u italijansku kulturu, Obod, Cetinje, 1991.

2.Paolo E. Balboni, M. Santipolo, Profilo di storia italiana per stranieri, Guerra Edizioni,

Perugia, 2004.

Dodatna i preporučena literatura:

1.Cristina Maddoli, L'italiano al cinema, L'Italiano: civiltà, costume, storia, letteratura,

musica degli Italiani, L'Italiano: lessico, modi di dire, varietà della lingua dall'Italiano colto

all'Italiano popolare, Guerra Edizioni, Perugia.

RASPORED PREDAVANJA PO SEDMICAMA

NAZIV PREDMETA: Italijanska civilizacija II

ŠIFRA PREDMETA: FIL ITA 416

ZIMSKI-LJETNI SEMESTAR: ljetni

ODGOVORNI NASTAVNIK: doc. dr. Mirza Mejdanija

Sedmica Nastavna jedinka

1 Barok

2 Barok

3 Risorgimento, nastanak i razvoj italijanske Monarhije

4 Risorgimento, nastanak i razvoj italijanske Monarhije

5 Nastanak i razvoj fašističke Italije

6 Nastanak i razvoj fašističke Italije

7 Italija tokom Drugog svjetskog rata

8 POLUSEMESTRALNI ISPIT

9 Republika Italija poslije Drugog svjetskog rata



12 Referendum i novi ustav



15 ZAVRŠNI SEMESTRALNI ISPIT



Naziv predmeta i šifra Francuski Novi Roman FIL ROM 371

Predmetni nastavnik Dr. Vesna Kreho, vanredni profesor

Saradnik Dr. Lejla Osmanović, docent


1. Pojava i pojam Novog Romana; Teorijski okvir

2. Tradicionalni vs. Novi Roman; Poetika Novog Romana

3. Teorijska i kritička djelatnost romanopisaca; Glavni predstavnici i njihova djela

4. Alain Robbe-Grillet – autor i teoretičar Novog Romana,

Pour un nouveau roman

5. Alain Robbe-Grillet, La Jalousie

6. Michel Butor i njegova koncepcija romana

7. Michel Butor, La Modification


9. Nathalie Sarraute, L’Ère du soupçon

10. Nathalie Sarraute, Les Fruits dór

11. Claude Simon-problem vremena u romanu

12. Claude Simon, Histoire

13. Nasljeđe Novog Romana

14. Utjecaj Novog Romana na film i vice versa

15. Završni ispit


PROVJERA ZNANJA

Provjera znanja vrši se dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja

u toku semestra.

Za ovaj kolegij predviđena je isključivo pismena provjera znanja. Tokom semestra rade se

dva eseja od kojih svaki nosi maksimalnih 45, a prisustvo sa aktivnošću 10 bodova. Ili: integralni

pismeni ispit (80 bodova), prisustvo sa aktivnošću (20 bodova).


Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se

i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:






f) 5 (F) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.


roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Fakulteta.







Naziv predmeta i šifra Strukturalizam i poststrukturalizam FIL ROM 523

Predmetni nastavnik Doc. dr. Lejla Osmanović


Književno-teorijsko mišljenje u novom ključu. „Smrt dijalektike“ i „smrt autora“.

2.

Claude Lévi-Strauss i strukturalna antropologija

3.

Roland Barthes semiotičar. Mythologies, 1957.

4.

Roland Barthes strukturalist. Le Degré zéro de la littérature, 1953.

5.

R. Barthes : Sur Racine, 1963. „Homo racinianus“

6.

Michel Foucault : „strukturalizam bez struktura“

7.

Jacques Lacan i strukturalistička psihoanaliza

8.


9.

Poststrukturalizam, Roland Barthes poststrukturalist. S/Z, 1970. .

10.

R. Barthes S/Z

11.

Michel Foucault poststrukturalist

12.

Jacques Derrida i „dekonstrukcija“

13.

Julija Kristeva: semanalitički poststrukturalizam

14. Žensko pismo : strukturalizam i poststrukturalizam. Hélène Cixous, Catherine Clément : La

Jeune-née, 1975

15.

Revizija pređene materije

16. Završni pismeni ispit


PROVJERA ZNANJA


u toku semestra (aktivnost, prezentacije, seminarski...), kao i na zvršnom ispitu na kojem se

utvrđuje konačna ocjena.

Tokom semestra rade se dva eseja od kojih svaki nosi maksimalnih 20, a prisustvo sa

aktivnošću 10 bodova. Ako je student postigao zadovoljavajući broj bodova, može pristupiti

završnom usmenom ispitu (maksimalno 50 bodova). Ili: integralni pismeni ispit (40 bodova),

prisustvo sa aktivnošću (10 bodova) i završni usmeni ispit (50 bodova).


















Naziv predmeta i šifra Francuska književnost baroka i klasicizma FIL ROM 132

Predmetni nastavnik Prof. dr. Vesna Kreho, vanredni profesor

Saradnik Doc. dr. Ivan Radeljković


Opći uvid u književnost 17. stoljeća Francuska poezija na prelazu iz 16. u 17. stoljeće

2. Barok u francuskoj poeziji – tumačenje estetičke suštine pojma, povijesno situiranje, izmijenjena vizija svijeta i njezino reflektiranje u umjetnosti i književnosti

F. Malherbe – reformator i pjesnik. Osnovni postulati njegove reforme poezije i jezika – značaj i dometi

3. Barokni dramski žanrovi – tragikomedija i dramska pastorala – modernistički otklon od normi klasične dramaturgije

Velika debata 30-tih god. 17.st. - konfrontiranje zagovornika barokne i klasicističke estetike u dramskom stvaranju – Aristotelovci vs. Moderni

4. Formiranje doktrine klasicizma (1630-1660) – teoretičari i njihova borba za uvođenje pravila u dramsko stvaranje – Velika polemika oko Corneilleovog Cidea.

Opći uvid u književnost 17. stoljeća

5. Francuska poezija na prelazu iz 16. u 17. stoljeće Barok u francuskoj poeziji – tumačenje estetičke suštine pojma, povijesno situiranje,

izmijenjena vizija svijeta i njezino reflektiranje u umjetnosti i književnosti

6. F. Malherbe – reformator i pjesnik. Osnovni postulati njegove reforme poezije i jezika – značaj i dometi

Barokni dramski žanrovi – tragikomedija i dramska pastorala – modernistički otklon od normi klasične dramaturgije

7. Velika debata 30-tih god. 17.st. - konfrontiranje zagovornika barokne i klasicističke estetike u

dramskom stvaranju – Aristotelovci vs. Moderni


9.

Trijumf estetike klasicizma (1660-1680) – od doktrine do estetike i poetike

10.

N. Boileau (L'Art poétique) - Osnovni principi estetike klasicizma – smisao i značaj

11.

Corneilleov junak – na primjeru tragikomedije/tragedije Le Cid.

12.

Racineov junak – na primjeru tragedije Phèdre

13.

Molièreova komedija – Le Tartuffe

14.

Roman 17. st.

15. Revizija pređene materije

16.

Završni ispit


PROVJERA ZNANJA


u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu na kojem se utvrđuje konačna ocjena.






















Naziv predmeta i šifra Francuska književnost 20. st. II FIL ROM 322

Predmetni nastavnik Prof. dr. Vesna Kreho, vanredni profesor

Saradnik Dr. Lejla Osmanović, docent


Uvod u književna zbivanja između dva svjetska rata

2.

Transformacije romana

3.

André Gide

4.

Roman akcije, energije i bratstva

5.

André Malraux, angažovani pisac

6.

A. Malraux, La Condition humaine

7.

Antoine de Saint-Exupéry, Vol de nuit


9. Egzistencijalizam

.

10.

Jean-Paul Sartre, angažirani pisac

11.

Teatar ideja, teatar situacija; Jean-Paul Sartre, Huis clos

12.

Filozofija apsurda

13.

Albert Camus, LÉtranger

14.

Albert Camus, LÉtranger

15. Revizija pređene materije

16. Završni ispit


PROVJERA ZNANJA
























Naziv predmeta i šifra Sartre i njegovo doba FIL ROM 422

Predmetni nastavnik Doc. dr. Lejla Osmanović


Osnovni koncepti egzistencijalističke filozofije

2.

Egzistencijalizam u književnosti

3.

Jean-Paul Sartre, La Nausée, 1938. Osjećanje života „sklono užasu“

4.

J.-P. Sartre, La Nausée

5.

Angažirana književnost : Qu'est-ce que la littérature?, 1947.

6.

Qu'est-ce que la littérature?

7.

Sartreovo pozorište, Les Mains sales, 1948.

8.


9.

Jean-Paul Sartre, Les Chemins de la liberté II : Le Sursis, 1945. .

10.

Jean-Paul Sartre, Le Sursis, 1945.

11.

Jean-Paul Sartre, Les Mots, 1964 (protiv vlastitog djetinjstva, protiv Nobelove nagrade)

12.

J.-P. Sartre, Les Mots

13.

Sartre i Camus : filozofija egzistencije i filozofija apsurda

14.

Feminizam u egzistencijalističkom ključu. Simone de Beauvoir : Le Deuxième sexe, 1949.

15.

Revizija pređene materije

16. Završni ispit


PROVJERA ZNANJA























S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ljetni SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra: Francuska civilizacija II FIL ROM 232

Predmetni nastavnik doc.dr. Ivan Radeljković


Savremena francuska kultura

2. XX vijek i moderno doba

3. Moderna misao i francuska filozofija

4. Moderna misao i francuska umjetnost

5. Moderna misao i francuska nauka

6. Moderna misao i francuska društvo

7. Novi izražajni i komunikacijski mediji i popularna kultura


9. Izlaganja studenata na odabranu temu






15. Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu

Način provjere znanja: pismeno 1 test sredinom semestra nakon prvih sedam sedmica nastave + 1 test na kraju semestra u 15. sedmici nastave u semestru, od kojih svaki nosi 20 bodova. Prisustvo sa aktivnošću se ocjenjuje sa 10 bodova. Završni ispit nosi 50 bodova.

Skala ocjenjivanja: 55 – 64 = 6 (E), 65-74 =7 (D), 75 – 84 =8 (C), 85 – 94 = 9 (B), 95 – 100 = 10 (A).




Naziv predmeta i šifra Francuska književnost druge polovine XIX vijeka FIL ROM 272



Elementi poetike realizma

2. Flaubert, Mme Bovary

3. Maupassantove priče i romani

4. Zola i pozitivistički san

5. Baudelaire, Petits poèmes en prose (Le Spleen de Paris)

6. Isidore Ducasse, comte de Lautréamont i veličanje zločina

7. Novi Parnasse i L'art pour l'art


9. Verlaine i muzika stiha

10. Verlaine i muzika stiha

11. Rimbaud i revolt

12. Rimbaud i vizionarstvo

13. Stephane Mallarmé

14. Lica simbolizma u Francuskoj i Belgiji






S I L A B U S

AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra Španski jezik II IP (I ciklus) FILSPA

Predmetni nastavnik dr. Edina Spahić

Saradnik MA Vanessa Ruiz

Programa de contenidos gramaticales basado en los manuales de ELE Aula Internacional 1, (nivel A1) y Aula

Internacional 2 (Nivel A2) Autores: Corpas, J.; García, E.; Garmendia, A.; Sánchez, N. y Soriano, C. Editorial: Difusión,

España, Barcelona, 2006

Sedmica Nastavna jedinka 1. Revisión del presente de indicativo.

2. Exponentes necesarios para expresar prohibición y obligatoriedad.

3. Exponentes necesarios para identificar y describir físicamente a personas poniendo en relación el parecido entre ellas: SER/ESTAR +Adj.TENER/LLEVAR +SN, PARECERSE y PARECER, LLEVARSE BIEN/MAL CON. Pronombres demostrativos

4. Perífrasis verbales.LLEVAR + GERUNDIO, EMPEZAR A + INFINITIVO, SEGUIR + GERUNDIO, VOLVER A + INFINITIVO, DEJAR DE + INFINITIVO, ACABAR DE + INFINITIVO, ESTAR + GERUNDIO.

5. 1. Pretérito imperfecto (revisión).Pretérito indefinido (revisión). Pretérito perfecto. (revisión)

6. Contraste entre pretérito imperfecto/pretérito indefinido. Marcadores temporales para relatar.La perífrasis ESTAR+ GERUNDIO con pretérito perfecto, pretérito imperfecto, pretérito indefinido.

7. Presentación del Pretérito Pluscuamperfecto de indicativo.


9. Recursos para contar anécdotas, mostrar interés y reaccionar al escuchar una anécdota.

.

10. Conectores discursivos:secuenciar acciones y organizar un relato De repente, en aquel momento, entonces, etc. Explicar las causas de los acontecimientos:Es que y porque

11. El imperativo afirmativo y negativo.Formas irregulares de imperativo en la 2ª persona del

singular: PON, HAZ, SAL, TEN, VEN, DI, SÉ,VE. Colocación de los pronombres en español: regla general.

12. Pronombres de OI y de OD de 3ª persona.

13. Práctica con el imperativo para dar consejos y recomendaciones con probombres.

14. Morfología del futuro imperfecto de indicativo.(revisión) Verbos regulares e irregulares. Exponentes necesarios para formular hipótesis:SI+ PRESENTE+FUTURO, DEPENDE DE +SUSTANTIVO, DEPENDE DE SI+ PRESENTE

15. Revisión del presente de indicativo.


16.


PROVJERE ZNANJA

Pismeno 1 test sredinom semestra nakon prvih sedam sedmica nastave + 1 test na kraju semestra u 15

sedmici nastave u semestru, od kojih svaki nosi maksimalnih 20 bodova. Prisustvo sa aktivnošću se

ocjenjuje sa maksimalnih 10 bodova. Ako je student zadovoljio pomenuta bodovanja, može pristupiti

završnom usmenom ispitu koji nosi maksimalnih 50 bodova. Ili, završni pismeni ispit 40 bodova,

prisustvo sa aktivnošću 10 bodova i završni usmeni ispit od maksimalnih 50 bodova.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 55 – 64 = 6 (E), 66-75 =7 (D), 75 – 84 =8 (C), 85 – 94 = 9 (B), 95 – 100 =

10 (A)


S I L A B U S


Naziv predmeta i šifra Španski jezik II IP (II ciklus) FILSPA 472

Predmetni nastavnik doc. dr. Edina Spahić

Saradnik MA Vanessa Ruiz / Miriam Requena

Sedmica Nastavna jedinka 1. El imperativo afirmativo y negativo.Formas irregulares de imperativo en la 2ª persona del

singular: PON, HAZ, SAL, TEN, VEN, DI, SÉ,VE. Colocación de los pronombres en español: regla general. (revisión)

2. Acciones que suceden en el momento en el que hablamos y acciones que presentamos como no definitivas o temporales: ESTAR + GERUNDIO. La formación del gerundio, verbos regulares e irregulares

3. El estilo indirecto para transmitir información y transmitir una pregunta.Verbos de lengua (con dos argumentos): pedir, recomendar, sugerir, etc.Verbos que rigen preposición: despedirse de, felicitar por, protestar por, etc.

4. El estilo indirecto para transmitir información y transmitir una pregunta. (revisión)

5. Presentación del Presente de Subjuntivo. Paradigma de verbos regulares Verbos irregulares. Exponentes para:expresar deseos, reclamaciones y necesidad: QUERER/ PEDIR /EXIGIR + INF./ + QUE + PRESENTE DE SUBJUNTIVO.

6. Presente de Subjuntivo. Verbos irregulares.

7. Presente de Subjuntivo. Exponentes paraValorar: ES/ ME PARECE+ ADJ./SN + QUE + PRESENTE DE SUBJUNTIVO / INFINITIVO ESTÁ/ ME PARECE BIEN/ MAL + QUE + PRESENTE DE SUBJUNTIVO


9. Exponentes para proponer soluciones y reivindicar: HABRÍA QUE/ (SE) DEBERÍA + INFINITIVO

. 10. Condicional Simple. Paradigma de verbos regulares.Verbos irregulares.

11. Condicional simple. Exponentes necesarios para dar consejos y sugerir:DEBERÍAS/ PODRÍAS + INFINITIVO¿POR QUÉ NO + PRESENTE DE INDICATIVO, YO EN TU LUGAR/ SI ESTUVIERA EN TU LUGAR/ YO QUE TÚ / YO + CONDICIONAL

12. Presente de subjuntivo. Exponentes para dar consejos y recomendaciones: TE/LE/OS/LES RECOMIENDO/ SUGIERO/ ACONSEJO/ QUE+ PRESENTE DE SUBJUNTIVO.

13. Estructuras para pedir cosas, acciones y favores:¿Me da(s)/deja(s)/presta(s) ...? ¿Me puede(s) dar/dejar/prestar...? ¿Me podría(s) dar/dejar/prestar ...? Estructuras para pedir y dar permiso.

14. Pretérito Imperfecto de subjuntivo. Verbos SER/IR/ESTAR/PODER. Exponentes para evocar

situaciones imaginarias: SI + PRETÉRITOIMPERFECTO DE SUBJUNTIVO + CONDICIONAL

15. El imperativo afirmativo y negativo.Formas irregulares de imperativo en la 2ª persona del


singular: PON, HAZ, SAL, TEN, VEN, DI, SÉ,VE. Colocación de los pronombres en español: regla general. (revisión)

16.


PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: (Navesti učešće u ocjeni (%) po elementima koji ulaze u ocjenu (npr. aktivnost, seminarski radovi, eseji, prezentacije, kvizovi, polusemestralna provjera znanja i sl. i završni ispit) VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:







Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.

Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.

Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego

pod brojem indeksa.



Naziv predmeta i šifra Književnost francuskog romantizma FIL ROM 222


Sedmica Nastavna jedinka 1. Francuska Revolucija i Napoleonovo doba

Predromantizam (Chateaubriand, Mme de Stael, Sand, Constant)

2.

Elementi poetike romantizma, evropski romantizam (De Stael, Stendhal, Hugo)

3. Karakteristike poezije romantizma (motivi, teme; deskripcija, ispovijest; pjesnički gigantizam, vizionarska

poezija): Lamartine i Hugo.

4. Najvažniji predstavnici francuskog romantizma:

Lamartine


Musset


Vigny


Hugo,


9. Gérard de Nerval

10. Gérard de Nerval Istorijski i psihološki roman (Igo, Stendal). – Balzakova Ljudska komedija. – Flober

11. Baudelaireova poetika









Ime nastavnika i saradnika: odgovorni nastavnik doc. dr. Mirza Mejdanija

Naziv predmeta i šifra: Italijanska književnost II FIL ITA 157

Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar,

jednopredmetni studij italijanski jezik i književnost: 2 sata predavanja + 1 seminar + 1

vježbi, 8 ECTS;


predavanja + 1 vježbi, 5 ECTS;

dvopredmetni studij italijanski jezik i književnost i druga studijska grupa: 2 sata

predavanja + 1 sat vježbi, 3 ECTS


Tip kolegija: predavanja, seminar, vježbe

Status predmeta: obavezni

Cilj predmeta:

Upoznavanje sa književnim periodima i autorima počev od perioda verizma pa do druge

polovine 20. stoljeća.

Sadržaj predmeta:

Kratki pregled književnih perioda i autora počev od verizma do druge polovine XX.

stoljeća. Recepcija italijanske književnosti općenito i njeno mjesto i uloga u okviru

svjetskog književnog stvaralaštva.

- Verizam: Giovanni Verga

- Doba dekadentizma: Pascoli, D'Annunzio, Svevo, Pirandello

- Krepuskolarizam i futurizam. Hermetizam (karakteristike književnih pravaca i

najznačajniji autori).

- Neorealizam. Moravia, Vittorini, Pavese, Pasolini/Postmoderno. Eco, Calvino.

Preduvjeti za upis predmeta: Položen ispit iz Italijanske književnosti I (FIL ITA 156)









(B), 95 – 100 = 10 (A).

Napomena: Seminarski rad, onda kada je predviđen, potpada pod ocjenu i bodove

parcijalnih ispita.


1.G. Ferroni, Istorija italijanske književnosti, CID, Podgorica, 2005.


1.F. Čale – M. Zorić, Talijanska književnost u Povijest svjetske

književnosti. Knjiga IV, Liber-Mladost, Zagreb, 1977.

2.Cultura italiana del Novecento, Letteratura (a cura di Cesare Segre), pp. 37-422.


NAZIV PREDMETA: Italijanska književnost II





1 Romantizam

A. Manzoni, G. Leopardi

2 Historijski roman

N. Tommaseo, I. Nievo

3 Književnost ujedinjene Italije

G. Carducci

4 Verizam G. Verga, F. De Roberto, L. Capuana

5 Dekadentizam

G. Pascoli; G. D'Annunzio; I. Svevo; L. Pirandello

6 Vociani

Clemente Rebora; Camillo Sbarbaro; Dino Campana; Piero Jahier

7 Crepuscolari

Segio Corazzini; Guido Gozzano; Marino Moretti; Nino Oxilia

8 POLUSEMESTRALNI ISPITI

9 Futurizam

Filippo Tommaso Marinetti

10 Hermetizam

Giuseppe Ungaretti; Eugenio Montale; Umberto Saba

11 Neorealizam

Elio Vittorini; Cesare Pavese; Beppe Fenoglio; Vasco Pratolini; Carlo Levi

Primo Levi; Alberto Moravia

12 Neorealizam

Elio Vittorini; Cesare Pavese; Beppe Fenoglio; Vasco Pratolini; Carlo Levi

Primo Levi; Alberto Moravia

13 Postmoderno

Umberto Ecco; Italo Calvino

14 Postmoderno

Umberto Ecco; Italo Calvino




Ime nastavnika: odgovorni nastavnik doc. dr. Mirza Mejdanija

Naziv predmeta i šifra: Italijanska književnost IV FIL ITA 257

Semestar, broj sati i broj bodova: IV. semestar,

jednopredmetni studij italijanski jezik i književnost: 2 sata predavanja + 2 vježbi, 9

ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i književnost i francuski jezik i književnost: 2

sata predavanja + 2 vježbi, 5 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i književnost i

druga studijska grupa: 2 sata predavanja + 2 sat vježbi, 4 ECTS.


Tip kolegija: predavanja, vježbe


Cilj predmeta:

Period Humanizma i Renesanse u italijanskoj književnosti. Italijanska književnost XVII. i

XVIII. stoljeća.

Sadržaj predmeta:

Humanizam i Renesansa – Glavne značajke i stilističke tendencije; Machiavelli –

Principe, Ariosto – Orlando Furioso, Tasso – Gerusalemme liberata.

Italijanska književnost XVII. i XVIII. stoljeća. Smjena različitih književnih ideja i

pravaca (od baroka do neoklasicizma); najvažniji autori: Goldoni, Parini, Alfieri;

Preduvjeti za upis predmeta: Položen ispit iz Italijanske književnosti III. (FIL ITA 256)









(B), 95 – 100 = 10 (A).


parcijalnih ispita.


1.Ariosto – Orlando Furioso

2.Machiavelli – Principe

3.Tasso – Gerusalemme liberata

4.Goldoni – Locandiera

Sva djela s popisa obavezne lektire studenti čitaju u komentiranim izdanjima.


1.Erih Auerbah, Mimesis, Esej Farinata i Cavalcanti.

2.Tvrtko Kulenović, Lektira II (dio o Danteu)

3.Cesare Segre, Clelia Martignoni, Guida alla letteratura italiana, Edizioni scolastiche

Bruno Mondadori, Milano, 1992.

4.Natalino Sapegno, Disegno storico della letteratura italiana, Firenze, 1970.

5.Letteratura italiana – I Maggiori, Marzorati, Milano, 1969.

6.Giulio Ferroni, Istorija italijanske književnosti, CID, Podgorica, 2005.


NAZIV PREDMETA: Italijanska književnost IV





1 Humanizam

osnovne značajke, historijski kontekst – usporedba sa Srednjim vijekom

2 Najznačajniji predstavnici Humanizma

– Salutati, Niccoli.

– Pulci, Salernitano

- Boiardo De Medici, Poliziano, Da Vinci

3 Renesansa

osnovne značajke

4 Najznačajniji predstavnici Renesanse

- Machiavelli, Bembo, Castiglione

5 L. Ariosto

- Orlando Furioso

6 L. Ariosto

- Orlando Furioso

7 N. Machiavelli

- Il Principe


9 T. Tasso

- Gerusalemme Liberata

10 XVII. stoljeće – Barok

- najznačajniji predstavnici

11 XVIII. stoljeće – Prosvjetiteljstvo

- općenito

12 Carlo Goldoni

- La Locandiera

13 Giuseppe Parini

14 Vittorio Alfieri




Ime nastavnika i saradnika: doc.dr. Mirza Mejdanija

Naziv predmeta i šifra: Italijanska književnost VI FIL ITA 357

Semestar, broj sati i broj bodova: VI. semestar

jednopredmetni studij italijanski jezik i književnost: 2 sata predavanja + 1 seminar + 1

vježbi, 8 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i književnost i francuski jezik i

književnost: 1 sata predavanja + 1 seminar + 1 vježbi, 4 ECTS; dvopredmetni studij

italijanski jezik i književnost i druga studijska grupa: 1 sat predavanja + 1 sat vježbi, 2

ECTS.


Tip kolegija: predavanja, seminar, vježbe


Cilj predmeta:

Prezentiranje glavnih književnih pravaca u XX. stoljeću i njihovih najznačajnijih

predstavnika.

Sadržaj predmeta:

Književnost XX. stoljeća: poetski pravci, prozno stvaralaštvo, dekadentizam, hermetizam,

neorealizam, angažirana književnost postneorealizma, industrija i književnost, žensko

pismo, postmoderna;

Preduvjeti za upis predmeta: Položen ispit iz Italijanske književnosti V (FIL ITA 356)









(B), 95 – 100 = 10 (A).


parcijalnih ispita.


1.Italo Svevo – La coscienza di Zeno

2.Cesare Pavese – La luna e i falò

3.Carlo Cassola – La ragazza di Bube

4. Paolo Volponi – Memoriale

5.Elsa Morante - Menzogna e sortilegio

6. Italo Calvino – Se una notte d'inverno un viaggiatore

Dodatna i preporučena literatura: 1.Salvatore Guglielmino, Guida al Novecento, Principato, Milano, 1986.

2.Natalino Sapegno, Disegno storico della letteratura italiana, Firenze, 1970.

3.Letteratura italiana – I Maggiori, Marzorati, Milano, 1969.

4.Giuliano Manacorda, Storia della letteratura italiana contemporanea (1940 – 1965),

Editori Riuniti, Rim, 1967.

6.Giuliano Manacorda, Storia della letteratura italiana tra le due guerre 1919 – 1943,

Editori Riuniti, Rim, 1980.

7.G. Ferroni, Istorija italijanske književnosti, CID, Podgorica, 2005.

8.Mejdanija, Mirza, Italo Svevo dal naturalismo all'invito al raccoglimento,

Mediterranea, Trieste, 2013.

9. Mejdanija, Mirza, La memoria di Aaron e Italo Svevo, Aonia edizioni, 2013.

10. Mejdanija, Mirza, Nesposobni – neprilagođeni junak Itala Sveva, Pismo, 2009.

11. Mejdanija, Mirza, Poetika Neorealizma, Sophos, 2010.


NAZIV PREDMETA: Italijanska književnost VI



NASTAVNIK: doc. dr. Mirza Mejdanija


1 Društvene i historijske prilike u XX. stoljeću

2 Dekadentizam

I. Svevo; L. Pirandello; G. Pascoli; G. D'Annunzio

3 I. Svevo – život

4 I. Svevo – La coscienza di Zeno

5 Hermetizam

G. Ungaretti,; E. Montale; U. Saba

6 Neorealizam

E. Vittorini; C. Pavese; B. Fenoglio; V. Pratolini; C. Levi

P. Levi

7 C. Pavese – La luna e i falò

8 POLUSEMESTRALNI ISPIT

9 Angažirana književnost postneorealizma

Giuseppe Tomasi di Lampedusa; Carlo Cassola; Giorgio Bassani

10 Industrija i književnost Ottiero Ottieri; Paolo Volponi; Goffredo Parise; Lucio Mastronardi

11 Paolo Volponi – Memoriale

12 Žensko pismo

Matilde Serrao; Ada Negri; Grazia Deledda; Sibilla Aleramo; Elsa Morante;

Natalia Ginzburg; Lalla Romano; Anna Maria Ortese; Dacia Maraini;

Susanna Tamaro

13 Postmoderno

Eco, Calvino

14 I.Calvino – Se una notte d'inverno un viaggiatore




Ime nastavnika i saradnika: doc. dr. Mirza Mejdanija

Naziv predmeta i šifra: Italijanska književnost VIII: Neorealizam FIL ITA 459

Semestar broj sati i broj bodova: II. semestar drugog ciklusa studija

jednopredmetni studij italijanski jezik i književnost: 2 sata predavanja + 1 seminar, 6

ECTS;


predavanja + 1 seminar, 3 ECTS;

dvopredmetni studij italijanski jezik i književnost i druga studijska grupa: 2 sat

predavanja + 1 seminar, 3 ECTS.


Tip kolegija: predavanja, seminar


Cilj predmeta:

Iscrpno prezentiranje neorealizma u italijanskoj književnosti. Teorijske postavke i glavni

predstavnici.

Sadržaj predmeta:

Književna i društvena klima u Italiji prije, tokom i nakon rata. Uzroci pojave ovog pravca,

njegove teorijske osnove. Najvažniji predstavnici: Moravia, Jovine, Silone, Vittorini,

Pavese, C. Levi, Pratolini, Fenoglio, P. Levi, Pasolini. Tematiziranje i diskurs o njihovim

djelima i pojedinačnim doprinosima razvoju italijanske književnosti u ozračju

neorealizma.

Preduvjeti za upis predmeta: Položen ispit iz Italijanske književnosti VII: Dekadentizam

(FIL ITA 458)









(B), 95 – 100 = 10 (A).


parcijalnih ispita.


1.Alberto Moravia – Gli indifferenti

2.Elio Vittorini - Conversazione in Sicilia

3.Carlo Levi – Cristo si è fermato a Eboli

4.Alberto Moravia – La romana

5.Pavese - La casa in collina

6.Alberto Moravia – La Ciociara

7.Beppe Fenoglio – Il partigiano Johnny

8.Primo Levi – Se questo è un uomo

9.Pier Paolo Pasolini – Ragazzi di vita


1.Rabac-Čondrić Glorija, Neorealizam u italijanskoj prozi, Veselin Masleša, Sarajevo,

1965.

2.Salvatore Guglielmino, Guida al Novecento, Principato, Milano, 1986.

3.Cesare Segre, Clelia Martignoni, Guida alla letteratura italiana, Edizioni scolastiche



NAZIV PREDMETA: Italijanska književnost VIII: Neorealizam





1 Društvena klima u Italiji tokom 50-tih godina XX. stoljeća

2 Nastanak neorealizma, političko-kulturološka debata, nova objektivnost

3 Alberto Moravia - život

4 Alberto Moravia – Gli indifferenti

5 Elio Vittorini – Conversazione in Sicilia

6 Carlo Levi – Cristo si è fermato a Eboli

7 Alberto Moravia – La romana


9 Cesare Pavese – La casa in collina

10 Alberto Moravia – La Ciociara

11 Beppe Fenoglio – Il partigiano Johnny

12 Primo Levi – Se questo è un uomo

13 Pier Paolo Pasolini – život

14 Pier Paolo Pasolini – Ragazzi di vita




Ime nastavnika: doc. dr. Mirza Mejdanija

Naziv predmeta i šifra: Italijanski roman XX. stoljeća FIL ITA 557

Semestar, broj sati i broj bodova: X. semestar,

2 sat predavanja + 1 seminara, 3 ECTS


Tip kolegija: predavanja, seminari


Cilj predmeta:

Predstaviti studentima “stvaralačku nit” italijanskog romana u XX. stoljeću. Studenti

trebaju dobiti s jedne strane detaljan uvid u romanesknu produkciju, a s druge strane

dobro upoznati strukturu romana, u najširem smislu.

Sadržaj predmeta:

Nakon Verizma-Naturalizma – Pirandello – dva različita pisanja romana u razmaku od 9

godina (Il fu Mattia Pascal – I vecchi e i giovani). Historijski roman – da ili ne? - Metello

od Pratolinija, Lampedusin il Gattopardo. Nakon neorealizma: Calvino, Sciascia.

Umberto Eco.

Studente upoznati sa poetikom romana, različitim predstavljanjem vremena, likova,

pejzaža, odnosa lik-lik, lik-društvo, lik-priroda. Utjecaj romana na društvo i obrnuto.

Preduvjeti za upis predmeta: položen ispit iz Italijanske književnosti IX: od Calvina do

naših dana (FIL ITA 556)









(B), 95 – 100 = 10 (A).


parcijalnih ispita.


1.Cesare Segre, Clelia Martignoni, Leggere il mondo, volume ottavo, Edizioni scolastiche



1.Remo Ceserani, Lidia De Federicis, Manuale di letteratura – Ottocento e Novecento – Il

materiale e l'immaginario, Loescher editore, 1997.

2.Salvatore Guglielmino, Guida al Novecento, Principato, Milano, 1986.


NAZIV PREDMETA: Italijanski roman XX. stoljeća


ZIMSKI-LJETNI SEMESTAR/AKADEMSKA GODINA: ljetni



1 Pirandello – dva različita pisanja romana u razmaku od 9 godina (Il fu

Mattia Pascal – I vecchi e i giovani).

2 Il fu Mattia Pascal – I vecchi e i giovani

3 Historijski roman – da ili ne?

4 Metello od Pratolinija

5 Nakon neorealizma

6 Calvino

7 Sciascia


9 Umberto Eco

10 Poetika romana

11 Različito predstavljanje vremena

12 Različito predstavljanje likova

13 Različito predstavljanje pejzaža

14 Predstavljanje odnosa lik-lik, lik-društvo, lik-priroda

Utjecaj romana na društvo




Predmetni nastavnik: doc. dr. Lejla Tekešinović

Saradnik: as. Emir Šišić, MA

Naziv predmeta i kôd: Osnovi francuskog pravopisa i izgovora II FIL ROM

114

Semestar, broj sati i broj bodova: II semestar, 1 sat, jednopredmetni studij 3 ECTS,

dvopredmetni studij 2 ECTS, kombinovana grupa 1 ECTS

Trajanje: 1 semestar

Tip kolegija: predavanje

Status predmeta: obavezan

Cilj predmeta:

Dalje upoznavanje s osnovama francuskog fonematskog sistema s težištem na

samoglasnicima koji predstavljaju posebnu poteškoću u izgovoru u poređenju s maternjim

jezikom, ali istovremeno i s nekim pravopisnim specifičnostima koje se na njih odnose.

Sadržaj predmeta:

Zaobljeni samoglasnici i njihovi fonogrami. Nestabilno /e/, izgovor i osnovna ortoepska

pravila. Nazalni samoglasnici i njihovi fonogrami. Nazalni samoglasnici i vezivanje.

Otvoreno i zatvoreno /e/. Osnovna ortoepska pravila izgovora i karakteristične grafije.

Izgovorne i pravopisne specifičnosti nekih glagola prve grupe (alternacije nestabilnog /e/ i

otvorenog i zatvorenog /e/. Otvoreno i zatvoreno /o/ i njegova osnovna ortoepska pravila.

Glas /EU/ i njegovi fonogrami. Transkripcija teksta. Ulančavanje riječi.

Preduslov za upis predmeta FIL ROM 114: položen Osnovi francuskog pravopisa i

izgovora I (FIL ROM 112)

Način provjere znanja: pismeno (1 polusemestralni test u osmoj sedmici nastave i završni

pismeni ispit). Čitav ispit rade studenti koji nisu položili polusemestralni test, a oni koji jesu

polažu samo drugi dio ispita, tj. gradivo nakon polusemestralnog testa. Napomena: nastava

se izvodi na bosanskom/hrvatskom/srpskom i francuskom jeziku kao i polusemestralne

provjere i finalni ispiti.

Literatura:

ABRY, D. et CHALARON, M.-L., (1994), Phonétique. 350 exercices avec six cassettes.

Coll. Exerçons-nous, Paris, Hachette.

LÉON, P.-R., (1983), Prononciation du français standard, Paris, Didier.

Posljednja promjena nastavnog plana: oktobar 2016

SILABUS

AKADEMSKA 2016/2017 GODINA – LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra: Osnovi francuskog pravopisa i izgovora II FIL ROM 114

Nosilac predmeta: doc. dr. Lejla Tekešinović

Izvođač: as. Emir Šišić, MA

Sedmica Nastavna jedinica

1.

Zaobljeni samoglasnici i njihovi fonogrami

2.

Nestabilno /e/, izgovor i osnovna ortoepska pravila

3.

Nazalni samoglasnici i njihovi fonogrami/transkripcija

4.

Nazalni samoglasnici i vezivanje/transkripcija

5.

Otvoreno i zatvoreno /e/ u transkripciji

6.

Osnovna ortoepska pravila izgovora i karakteristične grafije

7. Izgovorne i pravopisne specifičnosti nekih glagola prve grupe (alternacije

nestabilnog /e/ i otvorenog i zatvorenog /e/

8.


9.

Otvoreno i zatvoreno /o/ i njegova osnovna ortoepska pravila

10.

Glas /EU/ i njegovi fonogrami

11.

Transkripcija teksta

12.

Ulančavanje riječi

13.

Vježbe pravopisa i izgovora (transkripcija)

14.

Vježbe pravopisa izgovora (transkripcija)

15.

Vježbe pravopisa i izgovora (transkripcija)

16.

Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu

PROVJERE ZNANJA

Provjera znanja iz predmeta Osnovi francuskog pravopisa i izgovora II vrši se putem

parcijalnog testa u osmoj sedmici semestra i junskog/julskog ispita. U ispitnom roku studenti

rade završni ispit (drugi dio gradiva) ili integralni ispit. Drugi dio ispita rade studenti koji su

položili parcijalni test u toku semestra, a oni koji nisu pristupili ispitu ili nisu zadovoljili rade

integralni ispit. Parcijalni test nosi 40%, završni ispit 50% i prisustvo na nastavi 10%.



ocjenjuje sistemom uporedivim s ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:







Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog roka,

rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Fakulteta. Rezultati ispita moraju biti objavljeni

po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-

naučnog vijeća Fakulteta. Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati pod

imenima studenata nego pod brojem indeksa.





Naziv predmeta i kôd: Fonologija francuskog jezika FIL ROM

214

Semestar, broj sati i broj bodova: IV semestar, jednopredmetni studij: 2 sata, 3 ECTS,

dvopredmetni studij: 1 sat, 1 ECTS, kombinovana grupa: 1 sat, 1 ECTS


Tip kolegija: predavanja i vježbe


Cilj predmeta: upoznavanje s osnovama fonološkog pristupa u opisivanju glasova govora

Sadržaj predmeta:

Predmet fonologije. Osobenosti jezičkog znaka. Prva i druga jezička artikulacija. Fonem i

morfem. Razlikovna obilježja. Fonem i fon. Paradigmatsko i sintagmatsko određenje

fonemâ. Slobodne varijante. Konsonant /R/. Položajne varijante. Martinetov princip

pertinentnosti u fonologiji. Suglasnički fonemi i njihov fonološki status. Poluvokali i njihov

fonološki status. Samoglasnički fonemi i njihov fonološki status. Nestabilni fonološki status

samoglasnika dvostruke boje. Komplementarna distribucija. Neutralizacija. Arhifonem.

Fonološki status samoglasnika dvostruke boje i ortoepska norma. Fonološki status nazalnih

vokala. Fonološki status stražnjeg /a/ i nestabilnog /e/. Praktični tekstovi iz fonologije.

Preduslov za upis predmeta FIL ROM 214: položen ispit iz Fonetike francuskog jezika

(FIL ROM 212)

Način provjere znanja: pismeno i usmeno (1 polusemestralni test u osmoj sedmici nastave

i završni pismeni ispit). Čitav ispit rade studenti koji nisu položili polusemestralni test, a oni

koji jesu polažu samo drugi dio ispita, tj. gradivo nakon polusemestralnog testa. Napomena:

nastava se izvodi na francuskom jeziku kao i polusemetralne provjere i završni ispiti.

Literatura:

DE SAUSSURE, F., (1967), Cours de linguistique générale, Paris, Éditions Payot &

Rivages.

MARTINET, A., (1970), La linguistique synchronique, Paris, Presses Universitaires de

France.

WIOLAND, F., (1991), Prononcer les mots du français. Des sons et des rythmes, Paris,

Hachette F.L.E.

Pored obavezne literature studentima će biti podijeljeni razni internetski članci i tekstovi.


SILABUS


Naziv predmeta i šifra: Fonologija francuskog jezika FIL ROM 214




1.

Predmet fonologije

2.

Osobenosti jezičkog znaka

3.

Prva i druga jezička artikulacija

4.

Fonem i morfem

5.

Razlikovna obilježja. Fonem i fon

6.

Paradigmatsko i sintagmatsko određenje fonemâ

7.

Slobodne varijante. Konsonant /R/ i alofonija

8.


9.

Položajne varijante

10.

Martinetov princip pertinentnosti u fonologiji

11. Suglasnički fonemi i njihov fonološki status. Poluvokali i njihov fonološki status.

Samoglasnički fonemi i njihov fonološki status

12. Nestabilni fonološki status samoglasnika dvostruke boje. Komplementarna

distribucija. Neutralizacija. Arhifonem

13.

Nina Catach i tipologija grešaka u fonologiji

14.

Hiperkorekcije u fonologiji

15.

Roman Jakobson i fonologija

16.


PROVJERE ZNANJA

Provjera znanja iz predmeta Fonologija francuskog jezika vrši se putem parcijalnog testa u

osmoj sedmici semestra i junskog/julskog ispita. U ispitnom roku studenti rade završni ispit

(drugi dio gradiva) ili integralni ispit. Drugi dio ispita rade studenti koji su položili parcijalni

test u toku semestra, a oni koji nisu pristupili ispitu ili nisu zadovoljili rade integralni ispit.

Studenti koji polože pismeni ispit izlaze na usmeni ispit. Parcijalni test nosi 30%, završni ispit

40%, usmeni ispit 20% i prisustvo na nastavi 10%.

















Predmetni nastavnik: prof. dr. Alma Sokolija


Naziv predmeta i kôd: Teorija i praksa prevođenja I FIL ROM

415

Semestar, broj sati i broj bodova: VIII semestar, jednopredmetni studij: 2 sata, 3 ECTS,

dvopredmetni studij: 1 sat, 2 ECTS, kombinovana grupa: 1 sat, 2 ECTS


Tip kolegija: 1 sat predavanja i 1 sat vježbi


Cilj predmeta: upoznavanje s osnovama teorije i prakse prevođenja

Sadržaj predmeta:

Šta je prevođenje? Obavijest i poruka. Različite definicije prevođenja. Društvene funkcije

prevođenja. Uloga prevođenja. Historija prevodilaštva. Vrste i oblici prevođenja. Ljudsko i

strojno prevođenje. Pismeno i usmeno prevođenje. Pomagala i resursi u prevođenju.

Komunikacijski model prevođenja. Pitanja teorije prevođenja. Šta je teorija prevođenja?

Proces prevođenja u glavi prevodioca. Prevođenje elemenata kulture i civilizacije.

Prevođenje kao jezički cilj. Prevodna ekvivalencija i formalna korespondencija. Razne

kontrastivne analize.

Preduslov za upis predmeta FIL ROM 415: nema

Način provjere znanja: pismeno i usmeno. Na polusemestralnom testu u osmoj sedmici

studenti rade dva prevoda (version i thème). U ispitnom roku studenti koji nisu nijedan dio

zadovoljili rade integralni ispit (oba prevoda) ili samo onaj dio koji nisu položili tokom

semestra. Studenti koji polože oba prevoda nakon toga izlaze na usmeni ispit. Napomena:

nastava se izvodi na francuskom jeziku kao i polusemetralne provjere i završni ispiti.

Literatura:

IVIR, V., (1984), Teorija i tehnika prevođenja. Udžbenik za III i IV razred srednjeg

obrazovanja prevodilačke struke, Novi Sad, Centar „Karlovačka gimnazija“, Sremski

Karlovci, Zavod za izdavanje udžbenika u Novom Sadu. (poglavlja prevedena na francuski)

SELESKOVITCH, D., (1975), Langage, langue et mémoire, Paris, Lettres Modernes

Minard.

SELESKOVITCH, D., (1968), L’interprète dans les conférences internationales, Paris,

Lettres Modernes Minard.

Različiti rječnici, priručnici i tekstovi za prevođenje koji će biti obrađivani na vježbama.

Studenti će biti naknadno obaviješteni o mogućnostima korištenja elektroničkih izvora.


SILABUS


Naziv predmeta i šifra: Teorija i praksa prevođenja I FIL ROM 415

Nosilac predmeta: prof. dr. Alma Sokolija



1.

Šta je prevođenje?

2.

Obavijest i poruka

3.

Različite definicije prevođenja

4.

Društvene funkcije prevođenja

5.

Uloga prevođenja. Historija prevodilaštva

6.

Vrste i oblici prevođenja. Ljudsko i strojno prevođenje

7.

Pismeno i usmeno prevođenje

8.


9.

Pomagala i resursi u prevođenju

10.

Komunikacijski model prevođenja. Pitanja teorije prevođenja

11.

Šta je teorija prevođenja?

12.

Proces prevođenja u glavi prevodioca

13.

Prevođenje elemenata kulture i civilizacije

14.

Prevođenje kao jezički cilj

15.

Prevodna ekvivalencija i formalna korespondencija. Razne kontrastivne analize

16.


PROVJERE ZNANJA

Provjera znanja iz predmeta Teorija i praksa prevođenja I vrši se putem parcijalnog testa u

osmoj i petnaestoj sedmici semestra i junskog/julskog ispita. U osmoj sedmici tokom semestra

studenti rade dva prevoda, s francuskog na b/h/s jezik (version) i s b/h/s jezika na francuski

jezik (thème). Ispit se smatra položenim ako su studenti zadovoljili na oba pismena dijela kao i

na usmenom ispitu. Oni studenti koji ne polože prevode rade integralni ispit (oba prevoda) u

previđenom ispitnom roku ili samo jedan dio, tj. onaj prevod koji nisu položili tokom semestra.

Dva prevoda nose 40%, usmeni ispit 50% i prisustvo na nastavi 10%.


















Saradnici: as. Emir Šišić, MA

Naziv predmeta i kôd: Metodika nastave stranog jezika i hospitacije II FIL ROM

342

Semestar, broj sati i broj bodova: VIII semestar, 2 sata, jednopredmetni studij: 3 ECTS,

dvopredmetni studij: 2 ECTS


Tip kolegija: 2 sata predavanja


Cilj predmeta: dalje upoznavanje s osnovama metodike nastave romanskih jezika s

primjenom praktičnog dijela.

Sadržaj predmeta:

Vještine usmenog i pismenog razumijevanja. Vještine usmenog i pismenog izražavanja.

Metode i metodologije u nastavi stranog jezika. Tradicionalne metode. Gramatičko-

prevodilačka metoda. Čitalačko-prevodilačka metoda. Prirodna metoda. Direktna metoda.

Audio-oralna metoda. Strukturalno-globalno audiovizuelna metoda. Komunikativni pristup.

Approche actionnelle. Nekonvencionalne metode u nastavi (društvena metoda, metoda,

tišinom, metoda pokretom, sugestopedija).

Preduslov za upis predmeta FIL ROM 342: položen ispit iz Metodike nastave stranog

jezika i hospitacije I (FIL ROM 341)

Način provjere znanja: pismeno (1 polusemestralni test u osmoj sedmici nastave) i pismeni

ispit u ispitnom roku. Čitav ispit rade studenti koji nisu položili polusemestralni test, a oni

koji jesu polažu samo drugi dio ispita, tj. gradivo nakon polusemestralnog testa. Finalna

ocjena se izvodi na osnovu postignuća na polusemestralnom testu i integralnom ispitu.

Literatura:

CUQ, J.-P., GRUCA, I. (2005), Cours de didactique du français langue étrangère et seconde,

Grenoble, Presses Universitaires de Grenoble.

BESSE, H., (1992), Méthodes et pratiques des manuels de langue, Paris, Didier.

MARTINEZ, P. (2002), La didactique des langues étrangères, Que sais-je ?, Paris, PUF.

POLOVINA, P. (1989), Metodika nastave francuskog jezika, Beograd.

Pored obavezne literature studentima će biti podijeljeni razni internetski članci i tekstovi.


SILABUS


Naziv predmeta i šifra: Metodika nastave stranog jezika i hospitacije II FIL ROM 342


Izvođači: as. Emir Šišić, MA


1.

Vještine usmenog i pismenog razumijevanja

2.

Vještine usmenog i pismenog izražavanja

3.

Metode i metodologije u nastavi stranog jezika

4. Tradicionalne metode. Gramatičko-prevodilačka metoda. Čitalačko-prevodilačka

metoda

5.

Prirodna metoda. Direktna metoda

6.

Audio-oralna metoda

7.

Strukturalno-globalno audiovizuelna metoda

8.


9.

Komunikativni pristup

10.

Approche actionnelle

11.


12.


13.


14. Metoda tišinom (La méthode par silence), metoda pokretom (La méthode par le

mouvement), sugestopedija (La suggestopédie)

15.

Sistematizacija gradiva

16.


PROVJERE ZNANJA

Provjera znanja iz predmeta Metodika stranog jezika i hospitacije II vrši se putem parcijalnog

testa u osmoj sedmici semestra i junskog/julskog ispita. U ispitnom roku studenti rade završni

ispit (drugi dio gradiva) ili integralni ispit. Drugi dio ispita rade studenti koji su položili

parcijalni test u toku semestra, a oni koji nisu pristupili ispitu ili nisu zadovoljili rade integralni

ispit. Parcijalni test nosi 40%, završni ispit 50% i prisustvo na nastavi 10%.

















Naziv predmeta i šifra Sintaksa francuskog jezika II FIL ROM 314

Predmetni nastavnik Doc. dr. Lejla Tekešinović Saradnici Ass. Bisera Cero, Ass. Emir Šišić

Sedmica Nastavna jedinka 1. Složena rečenica; Sintaksički odnosi: jukstapozicija, koordinacija, subordinacija, insercija;

2. Subordinacija; Podjela i ilustracija zavisnih rečenica;

3. Zavisne rečenice koje direktno ovise o glavnom glagolu:

zavisne rečenice primarnih funkcija: subjekatska, atributska,

4. objekatska rečenica ( infinitivna rečenica);

5. Cirkumstancijalne / adverbijalne rečenice: vremenske rečenice,

6. uzročne, posljedične, namjerne rečenice,

7. pogodbene rečenice,


9. poredbene rečenice,

.

10. dopusne rečenice;

11. Participska rečenica - specifičnosti u odnosu na odgovarajuću konstukciju u bosanskom,

hrvatskom, srpskom jeziku;

12. Zavisne rečenice koje indirektno ovise o glavnom glagolu: zavisne determinativne rečenice,

13. Zavisne apozitivne rečenice;

14. Revizija pređenog gradiva/materije

Rad na tekstu: prevođenje sa b/h/s jezika na francuski jezik;

15. Revizija pređenog gradiva/materije

Rad na tekstu: prevođenje sa b/h/s jezika na francuski jezik;

16.



PROVJERE ZNANJA


semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim


Dvije pismene provjere, jedna sredinom, druga na kraju semestra, od kojih svaka nosi

maksimalnih 20 bodova. Prezentacija koja nosi 10 bodova te prisustvo sa aktivnošću također 10

bodova. Ako je student zadovoljio pomenuta bodovanja, može pristupiti završnom usmenom

ispitu koji nosi maksimalnih 40 bodova. Ili završni pismeni ispit koji nosi 40 bodova . Prisustvo

sa aktivnošću tokom semestra 10 bodova, prezentacija 10 i završni usmeni ispit od maksimalnih

40 bodova.

















S I L A B U S

AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra SINTAKSA ITALIJANSKOG JEZIKA II FIL ITA 352



Sedmica Nastavna jedinka 1. Sintassi della frase complessa o periodo

Struttura del periodo (proposizione principale, coordinata, subordinata) Valori semantici di alcune costruzioni lessicali

20.-24.2. 2017.

2. Proposizione coordinata alla principale Proposizine subordinata alla principale Proposizione coordinata alla subordinata Valori semantici di alcune costruzioni lessicali

27.2.-3.3. 2017.

3. Diverse forme di coordinazione Tipi di proposizione coordinata Valori aspettuali di alcune strutture verbali

6.-10.3. 2017.

4. Proposizini subordinate Forma delle proposizioni subordinate: esplicita, implicita Tipi di subordinazione Valori aspettuali di alcune strutture verbali

13.-17.3. 2017.

5. Proposizioni subordinate (diversi tipi) Analisi logica del periodo Valori aspettuali di alcune strutture verbali

20.-24.3. 2017.

6. Proposizioni subordinate (diversi tipi) Analisi logica del periodo Lingua parlata e lingua scritta (particolarità)

27.-31.3. 2017.

7. Proposizioni subordinate (diversi tipi) Analisi logica del periodo Lingua parlata e lingua scritta (particolarità)

3.4.-7.4. 2017.


2017.

9. Proposizioni subordinate (diversi tipi) Analisi logica del periodo Linguaggio dei media (alcune particolarità)

17.-21.4. 2017.

10. Proposizioni subordinate (diversi tipi) Analisi logica del periodo Linguaggio dei media (alcune particolarità)

24.-28.4. 2017.

11. Proposizioni subordinate (diversi tipi) Analisi logica del periodo Analisi contrastiva di alcuni testi (aspetti vari: morfologico, sintattico, strutturale)

1.-5.5. 2017.


8.-12.5. 2017.


15.-19.5. 2017.



22.-26.5. 2017.


2017.

16.

Završni ispit



1 S I L A B U S


Naziv predmeta i šifra ŠPANSKI JEZIK II FILROM 162

Predmetni nastavnik doc.dr. Edina Spahić

Saradnik ass. Miriam Requena


1. Glagoli: glagolski načini; pomoćni glagoli; ser i estar,

Mijenjanje vrijednosti pridjeva uz glagole ser i estar;

2. Tri pravilne konjugacije, AR; ER; IR; Pasivni oblik; Povratni oblik

3. Polunepravilni glagoli (5 skupina)

4. Nepravilni glagoli

5. Indikativ prezenta, perfekta,

6. Indikativ aorista, imperfekta, pliskvamperfekta

7. Uporedna upotreba prošlih vremena


9. Indikativ futura (futuro simple); kondicional (condicional simple)

10. Pasiv; gerund; particip

11. Prilozi: vremena, mjesta, načina, količine, afirmacije, negacije

12. Prijedlozi: prosti i složeni

13. Veznici: prosti i složeni;

14. Uzvici; Ponavljanje cjelikupnog gradiva


16.


PROVJERE ZNANJA


Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: (Navesti učešće u ocjeni (%) po elementima koji ulaze u ocjenu (npr. aktivnost, seminarski radovi, eseji, prezentacije, kvizovi, polusemestralna provjera znanja i sl. i završni ispit) VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:










pod brojem indeksa.



Naziv predmeta i šifra Španski jezik IV FILROM262

Predmetni nastavnik doc. dr. Edina Spahić

Saradnik lektor Vanessa Ruiz

Sedmica Nastavna jedinka 1. Dijelovi rečenice, Prosta i složena rečenica, jukstapozicija, koordinacija, subordinacija

2. Nezavisno- složena rečenica: kopulativne, distributivne, disjunktivne, adverzativne

3. Zavisno složena rečenica; Imeničke zavisne rečenice: subjekatske

4. Objekatske ( direktne i indirektne) i rečenice dopune okolnosti

5. Relativne rečenice; finalne rečenice

6. Priloške zavisne rečenice: Mjesne rečenice

7. Prevod i analiza književnih tekstova: Juan Rulfo »Pedro Páramo«; Mario Benedetti »Cuentos«;

8. Provjera znanja studenata (kontinuirana provjera znanja u vidu pismenog testa)

9. Priloške zavisne rečenice: Vremenske rečenice

10. Priloške zavisne rečenice: Poredbene rečenice, uzročne rečenice

11. Priloške zavisne rečenice: Posljedične rečenice

12. Priloške zavisne rečenice: Dopusne rečenice

13. Priloške zavisne rečenice: Pogodbene recenice (ostvariv uvjet, neostvarici i hipotetički uvjet)

14. Prevod i analiza književnih tekstova: Carmen Martín Gaite: »El planeta de cristal«

15. Kontinuirana provjera znaja II dio u vidu pismenog testa

16.


PROVJERE ZNANJA


Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: (Navesti učešće u ocjeni (%) po elementima koji ulaze u ocjenu (npr. aktivnost, seminarski radovi, eseji, prezentacije, kvizovi, polusemestralna provjera znanja i sl. i završni ispit) VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:










pod brojem indeksa.

Documents

AKADEMSKA 2016./2017. GODINA SEMESTAR lingvistika FIL ROM …ff.unsa.ba/files/16_17/silabusi/ljeto/romanistika.pdf · Filozofski fakultet u Sarajevu 1 S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017