Akcize

Student:

Jelena Radanović

Br. Indeksa: 281/06

Uvod

Akcize (trošarine) su oblici dopunskog pojedinačnog oporezivanja potrošnje, prometa. Spadaju u grupu indirektnih poreza. Objektivno - analitčkog su karaktera, jer pojedinačno oporezuju tačno imenovne proizvode, najčešće iz oblasti široke potrošnje: sol, šećer, alkohol, duhan, nafta i sl. U fiksalno pravnoj praksi se pojavljuju već u drevnim civilizacijama: u Kini u 13 stoljeću prije nove ere, zatim u Indiji i Egiptu u obliku akcize na sol. Susrećemo ih u Babilonu, Fenikiji, Kartagi, a i u starom Rimu. Smatra se da je feudalno uređenje sistem u kojem su akcize imale najveći značaj. Tako je bilo već u 15. i 16. vijeku široko rasprostranjeno oporezivanje rakije, soli, duhana, šibica, a potom čaja, kave, a negdje i piva.

Uvod

To su porezi najopštijeg karaktera , odnose se na sve stanovnike u državi, bez obzira da li su strani ili domaći državljani, siromašni ili bogati, a jednostavno se obračunavaju tako, da ih sam poreski obveznik za sebe može utvrditi. Ukoliko puši cigaretu, pije alkohol i sl. platiće tačno određeni iznos poreza, a ako ne puši i ne pije, tj. ako apstinira onda neće biti dužan platiti porez.U zemljama savremene tržišne privrede primjenjuju se akcize na motorna vozila, luksuzne proizvode i sl.Osnovni cilj uvođenja akciza je fiskalni i do danas je ostao isti. Akcize su analitički porezi na specifične ili određene proizvode prema količini ili jačini, prema težini, ili u procentu od vrijednosti.

Za razloge uvođenja akciza u fiksalne sisteme savremenih zemalja obično se ističu sledeći argumenti:

Da su akcize vrlo izdašan poreski oblik, posebno pogodan za finansiranje lokalnih društveno-političkih zajednica,

Da su akcize administrativno tehnički gledano vrlo jednostavan, a i ekonomičan instrument oporezivanja,

Da akcize mogu djelovati pozitivno na smanjenje potrošnje, proizvoda štetnih po zdravlje ( akcize na alkoholna pića, na duvan i duvanske prerađevine)

Da akcize mogu pozitivno uticati na sprečavanje ekološkog zagađenja i zaštitu okoline ( akcize na pescitide, umjetna gnojiva i sl.)

Negativne strane akciza su:

Regresivni potrošno poreski učinci, koji se ispoljavaju u činjenicama, što akcize plaćaju najčešće osobe sa niskim platama ( alkohol i duhan najviše konzumira sirotinja)

Porodice sa većim brojem uzdržavanih članova (akcize na šećer, sol, čokoladu), tako da mogu izazvati i vrlo negativne sociopolitičke učinke

Proizvođač, odnosno uvoznik dužan je da na etiketi i drugom dokumentu,koji prati akcizne proizvode označi sirovinski sastav, vrstu, kvalitet i druga svojstva akciznih proizvoda bitna za utvrđivanje poreske obaveze, te da u fakturi navede nominalni iznos i mjernu jedinicu, odnosno, stopu po kojoj se obračunava i plaća akciza kao i iznos poreske obaveze.

Akcize (trošarine) u Bosni i Hercegovini

Na osnovu člana IV Ustava BiH, Parlamentarna skupština BiH, na 49. sjednici Predstavničkog doma i 36. sjednici Doma naroda, koje su održane 29. decembra 2004. godine, usvojen je Zakon o akcizama u BiH, koji je objavljen u “Službenom glasniku BiH” broj 62/04, te dopunjen izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH (“Službeni glasnik BiH” br.48/05).

Na osnovu člana 14. stav 3) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH («Službeni glasnik BiH», broj: 44/03 i 52/04) i člana 28. stav (1) Zakona o akcizama u BiH («Službeni glasnik BiH», broj: 62/04) Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na sjednici održanoj 21.decembra 2004. godine, donio je, Pravilnik o primjeni zakona o akcizama u BiH.

Akcize (trošarine) u Bosni i Hercegovini

Zakonom o akcizama BiH uređuje se oporezivanje prometa određenih vrsta proizvoda i to posebnim oblikom poreza - akcizom, na teritoriji BiH. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na putarinu. Prihodi po osnovu akciza uplaćuju se na jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, a njihova raspodjela vrši se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.Predmet oporezivanja je promet akciznih proizvoda. Akciznim proizvodima smatraju se:

1. derivati nafte;2. duhanske prerađevine;3. bezalkoholna pića;4. alkohol i alkoholna pića;5. pivo i vino6. kafa (sirova, pržena, mljevena i ekstrakti kafe);

Akcize (trošarine) u Bosni i Hercegovini

Obaveza obračunavanja akcize po osnovu prometa akciznih proizvoda nastaje:1. u trenutku izdavanja računa o prodaji, odnosno, u trenutku isporuke proizvoda drugom licu, ako je isporuka obavljena prije izdavanja računa;2. u trenutku carinjenja pri uvozu akciznih proizvoda i isporuke akciznih proizvoda u slobodne carinske zone i specijalizovana skladišta.

Obaveza obračunavanja akcize nastaje i u trenutku:1. utvrđivanja manjka, koji se ne može pravdati višom silom;2. rashodovanja (kalo, rastur, kvar i lom), iznad količine određene aktom Upravnog odbora;3. sopstvene potrošnje akciznih proizvoda.

Za duhanske prerađevine, porezna obaveza nastaje podnošenjem zahtjeva za štampanjem poreskih markica. Za alkoholna pića poreska obaveza nastaje preuzimanjem kontrolnih markica.

Akcizni proizvodi

Na promet derivata nafte akciza se plaća po litru, i to na:1. petrolej 0,30 KM;2. dizel-gorivo 0,30 KM;3. ulje za loženje ekstra lako (ES) i lako specijalno (LS) 0,30 KM;4. motorni benzin - bezolovni 0,35 KM;5. motorni benzin 0,40 KM.

Akciza na naftne derivate plaća se po litri pri temperaturi +15 stepeni celzijusaProdaja ulja za loženje (EL I LS) može se obavljati samo iz posebno uređenih skladišta, koja se moraju prijaviti Upravi za indirektno oporezianje. Na promet derivata nafte (petrolej, dizel-gorio, ulje za loženje, motorni benzin-bezolovni i motorni benzin) plaća se putarina po litru u iznosu od 0.15 KM.

Akcizni proizvodi

Na promet sljedećih alkoholnih i bezalkoholnih pića akciza se plaća po litri i to:1. bezalkoholna pića 0.10 KM;2. pivo 0.20 KM;3. vino 0.25 KM.Bezalkoholnim pićima, ne smatraju se prirodni sokovi bez konzervansa i prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode. Ako se uvoze ili proizvode praškovi za osvježavajuća bezalkoholna pića akciza se plaća za količinu bezalkoholnog pića, koje se dobije nakon otapanja praška u vodi prema priloženoj uputi

Pivom se smatra pjenušavo osvježavajuće piće sa određenom količinom CO2 i alkohola, dobiveno od vode, ječmenog slada, kvasca, nesladiranih žitarica i hmelja, koje se stavlja u promet kao pivo. Pivom se smatra i bezalkoholno pivo, koje sadrži ispod 0,5% alkohola.Na promet alkohola i alkoholnih pića (alkoholnim pićima

smatraju se pića, koja sadrže više od 2% alkohola i stavljaju se u promet u bocama ili drugoj prikladnoj ambalaži.

Akcizni proizvodi

Akciza se plaća po litri apsolutnog alkohola, i to:1. alkoholna pića 15 KM;2. etil-alkohol 15 KM.Količna apsolutnog alkohola u alkoholu i alkoholnim pićima utvrđuje se tako, da se količina alkohola ili alkoholnog pića pomnoži sa postotkom alkohola i podijeli sa 100.

Ako se pića bilo, da su alkoholna ili bezalkoholna stavljaju u promet u pakovanju većem ili manjem od jednog litra, akciza se plaća srazmjerno količini u pakovanju. Obračunavanje akcize za alkoholna pića vrši se tako što obveznik akcize sačinjava dokument, u kojem iskazuje podatke o vrsti, jedinici mjere i količini alkoholnih pića u pakovanju većem ili manjem od jednog litra, procentu apsolutnog alkohola sadržanog u alkoholnom piću, iznosu akcize po jedinici mjere alkoholnih pića i ukupno obračunatom iznosu akcize po dokumentu.Poreska obaveza za alkoholna pića nastaje u trenutku preuzimanja kontrolnih markica.

Akcizni proizvodi

Na promet kafe akciza se plaća po kilogramu, i to za:1. sirovu kafu 1,00 KM;2. prženu i mljevenu kafu 2,50 KM;3. ekstrakt kafe, pržene ljuspe i opne 3,50 KM.

Kafom se smatra kafa i prerađevine od kafe sa kofeinom ili bez kofeina, zamjene kafe, koje sadrže kafu, ekstrakti, esencije, koncentrati kafe i preparati na bazi tih ekstrakata, esencija ili koncentrata na bazi kafe.Predmet oporezivanja je kafa koja se uvozi, proizvodi ili prerađuje u Bosni i Hercegovini.Ako se kafa stavlja u promet u pakovanjima većim ili manjim od jednog kilograma, akciza se plaća srazmjerno količini u pakovanju.

Akcizni proizvodi

Na promet duhanskih prerađevina akciza se plaća po stopi od 49% na osnovicu utvrđenu u skladu sa maloprodajnom cijenom u koju nije uračunat porez na dodatu vrijednost.Duhanskim prerađevinama smatraju se cigarete i ostale duhanske prerađevine. Ostalim duhanskim prerađevinama smatraju se:1. Cigare i cigarilosi;2. Duhan za lulu i duhan za pušenje;3. Duhan za šmrkanje, žvakanje i druge duhanske prerađevine.

Druge duhanske prerađevine su duhanske prerađevine, koje su pogodne za pušenje i priređene za prodaju.Poreska obaveza za duvanske prerađevine nastaje u trenutku podnošenja zahtjeva za štampanje markica.

Akcizni proizvodi

Akciza za navedene akcizne proizvode se obračunava i u posebnim slučajevima i to prilikom:

1. davanja proizvoda bez naknade (poklon, ustupanje i slično), ili u zamjenu za drugi proizvod ili uslugu,2. iskazivanja manjka proizvoda, koji se ne može pravdati višom silom ili na drugi dopušten način. Višom silom smatrju se elementarne nepogode (poplava, požar, potres i drugo), ratna razaranja i provalne krađe, a na osnovi zapisnika nadležnog organa,3. iskazivanja rashoda (kala, rastura, kvara i loma) iznad količine utvrđne u sledećoj tabeli, kod proizvođača akciznih proizvoda,4. korištenjem proizvoda sopstvene proizvodnje.

Akcizni proizvodi

Visina dopuštenog rashoda po osnovi tehnološkog, skladišnog i transportnog kala, rastura, kvara i loma iznosi:

1. Alkoholna pića, uključujući pivo i vino 0,50 %

2. Bezalkoholna pića 0,50 %

3. Duvanske prerađevine osim cigareta 0,50 %

Cigarete 0 %

4. Pivo – gubitak od hladne sladovine do otočenog piva u ambalažu

8 %

5. Naftni derivati:

petrolej 0,15 %

dizel gorivo 0,325 %

ulje za loženje EL i LS 0,325 %

motorni benzini 0,425 %

6.Kafa svih vrsta u pakovanju 0,80 %

u prženju 20 %

Akciza se ne plaća na:

1. akcizne proizvode koje se izvoze;2. akcizne proizvode koje se pod nadzorom poreskog organa uništavaju ili čine neupotrebljivim za korištenje.

Obračunatu akcizu poreski obaveznik dužan je da uplati u rokovima propisanim Zakonom o akcizama u BiH.

Npr. Za duhanske prerađevine, obaveza plaćanja obračunate akcize nastaje u trenutku preuzimanja poreskih markica;

Za alkoholna pića obaveza plaćanja obračunate akcize nastaje po preuzimanju kontrolnih markica;

Za etil-alkohol obavezno se polaže garancija banke, koju prihvati Uprava na iznos obračunate akcize, a koja se oslobađa preuzimanjem kontrolnih markica za akcizni proizvod za koji je etil-alkohol korišten kao reprodukcioni materijal.

Prinudna naplata

Na iznos akcize koja nije plaćena u zakonom propisanom roku i na propisani račun plaća se kamata u visini od 0.06% dnevno.Od poreskog obaveznika, koji akcizu nije uplatio u propisanom roku i na propisani račun naplata će se izvršiti prinudnim putem.Nadležna poreska uprava postupak prinudne naplate sprovodi izdavanjem naloga za prisilnu naplatu putem prenosa sredstava sa računa poreskog obaveznika na odgovarajući račun za uplatu poreza.

Ako na taj način ne može u potpunosti da se naplati poreska obaveza, nadležna poreska uprava donosi rješenje o prisilnoj naplati poreza iz cjelokupne imovine poreskog obaveznika, te troškovi prisilne naplate padaju na teret poreskog obveznika.

Protiv rješenja o prinudnoj naplati poreski obveznik ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.Žalba se podnosi direktoru Uprave putem organa nadležne poreske uprave, koji je donio prvostepeno rješenje.Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Poreske i kontrolne markice

Duhanske prerađevine u prometu u BiH moraju da budu označene poreskim markicama. Oblik, sadržinu i zaštitu poreskih markica, proceduru štampanja, čuvanja i postupanja propisuje Upravni odbor posebnim aktom.

Alkoholna pića i vino, koji su u prometu u BiH, moraju da budu označeni kontrolnim markicama. Alkoholna pića koja sadrže do 5% alkohola mogu da se stavljaju u promet bez kontrolnih markica.

Poreske i kontrolne markice izdaju i štampaju entitska Ministarstva finansija i Poreska uprava Brčko Distrikta, osim ako Upravni odbor ne donese odluku kojom se odobrava štampanje i izdavanje jedinstvene poreske i kontrolne markice.

Poreske i kontrolne markice

Duhanske prerađevine, alkoholna pića i vino bez poreskih, odnosno kontrolnih markica smatraju se akciznim proizvodima na koje nije obračunata akciza.

Duhanske prerađevine, alkoholna pića i vino koji se izvoze, osim onih koji se prodaju u slobodnim carinskim prodavnicama,specijalizovanim skladištima i u slobodnim zonama, ne moraju da budu obilježeni poreskim, odnosno, kontrolnim markicama, ali na ambalaži ili na posebnoj markici moraju da imaju utisnute riječi: "samo za izvoz" ili na engleskom jeziku: "for export only".

Kontrola obračunavanja i plaćanja akciza

Kontrolu obračuna i uplate akcize vrši Uprava.Ako Uprava kontrolom utvrdi, da poreski obveznik nije obračunao, nije tačno obračunao i/ili platio akcizu, donijeće rješenje o utvrđivanju poreske obaveze i naložiti uplatu.Ako se u toku kontrole utvrdi da poslovne knjige nisu vođene ili nisu vođene uredno, Uprava će da utvrdi poresku obavezu na osnovu raspoloživih podataka. Ako takvi podaci ne postoje, odnosno, nisu dostupni, utvrđivanje poreske obaveze izvršiće upoređivanjem sa drugim obveznikom, koji obavlja istu ili sličnu djelatnost pod istim ili približno istim uslovima.

Povrat poreza

Poreski obveznik, koji izvozi akcizne proizvode za koje je prethodno plaćena akciza ima pravo na povrat uplaćenog iznosa.

Poreski obveznik, koji je prethodno uplatio akcizu, koju nije bio dužan da plati, ima pravo na povrat iznosa uplaćenog po osnovi akcize, kamate, troškova prinudne naplate i/ili novčane kazne, ako akcizu nije obračunao i naplatio od drugog lica.

Kaznene odredbe

Novčanom kaznom od 3.000 KM do 20.000 KM kažnjava se za prekršaj pravno lice i preduzetnik ako:1. ne obračuna ili netačno obračuna akcizu,2. ne prijavi mjesto obavljanja djelatnosti,3. ako se na dokumentu, koji prati akcizni proizvod ili na akciznom proizvodu ne nalaze podaci o sirovinskom sastavu, vrsti, kvalitetu i drugim svojstvima bitnim za utvrđivanje poreske obaveze ili ako su ti podaci netačni ili ako faktura ne sadrži propisane podatke,4. ne ugradi mjerne instrumente i uređaje ili ne pribavi potvrdu nadležnog organa za metrologiju,5. akcizu ne plati na propisani račun ili je ne plati u propisanom roku,6. ne vodi propisane evidencije ,7. ne izvrši popis zaliha akciznih proizvoda i repromaterijala ,8. ne prijavi maloprodajne cijene duhanskih preradevina Upravi prije puštanja u promet ili ako ih prodaje po višim ili nižim cijenama od prijavljenih,9. duhanske prerađevine i alkoholna pića stavi u promet, a da pojedinačno svaki akcizni proizvod nije obilježen poreskom, odnosno, kontrolnom markicom, izuzev alkoholnih pića do 5% alkohola.

Zaključak

U fiksalno pravnoj praksi akcize se pojavljuju već u drevnim civilizacijama, a i danas imaju veliki značaj u svim poreskim sistemima savremenih država.Akcize predstavljaju poreze na specifične ili određene proizvode (prema količini, težini, ili u procentu), koje opterećuju derivate nafte, motorna vozila, duvanske prerađevine, kafu i alkoholna pića. Akcize pogađaju veliku lepezu transakcija u čijoj strukturi dominira potrošnja proizvoda sa neelastičnom tražnjom i proizvodi, koji se ne mogu supstituisati. Njima se vrši preraspodjela dohotka posredstvom većeg oporezivanja luksuznih proizvoda i sprovođenje politike većim stopama oporezivanja zagađivača okoline. Pored fiskalnih, akcize imaju i druge ciljeve:

- zaštitnu mjeru za domaću industriju (automobilska industrija),- ekonomisanje tražnje za energijom (naftna industrija) i- redukcija plaćanja javnih troškova (zdravstveni troškovi u vezi sa pušenjem i alkoholizmom).