AKIJSKI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA · 2019-11-28 · AKIJSKI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA U OSJEČKO ARANJSKOJ ŽUPANIJI 2016. – 2020. 1. UVOD Prema Popisu stanovništva iz 2011

AKCIJSKI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA

U OSJEČKO BARANJSKOJ ŽUPANIJI

2016. – 2020.

1. UVOD

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području Osječko-baranjske županije nalazi se 1.847

Roma. 1 Najviše Roma živi na području Općine Darda te Grada Belog Manastira. S obzirom da se radi o

broju osoba koje su se same izjasnile o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, a da karakteristike

same populacije kao i visoko prevalentna stigma protiv pripadnika romske nacionalne manjine

onemogućavaju dobivanje potpunih statističkih podataka, navedeni broj vjerojatno je i veći.

Vijeće romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije izabrano je 1. lipnja 2015. godine.

Osječko-baranjska županija financira rad i administrativne poslove za što su osigurana sredstva na

razini proračuna županije. Za programe i manifestacije romskih udruga redovito se dodjeljuju sredstva

sukladno Programu javnih potreba u kulturi i Programu financiranjua programskih aktivnosti udgura

od interesa za Županiju te iz sredstava proračunske zalihe, temeljem zahtjeva romskih udruga.

Na razini Osječko-baranjske županije od 2005. godine djeluje Savjet za nacionalne manjine koji prati

stanje i razmatra pitanja u svezi s ostvarivanjem zajajčenih sloboda i prava etničkih i nacionalnih

zajednica ili manjina iz nadležnosti Županije te potiče, podupire i predkaže mjere pospješivanja

ostvarivanja prava nacionalnih manjina na ovome području. Navedeni je Savjet radi osiguranja

kontinuiranog praćenja i poticanja provedbe mjera i aktivnosti za uključivanje Roma osnovao u veljači

2007. godine Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome. Zadaća Povjerenstva

jest pratiti provedbu programa za Rome na području Županije, predlagati i poduzimati mjere i

aktivnosti usmjerene sustavnoj i učinkovitoj realizaciji programa te izvještavati Savjet za nacionalne

manjine i nadležna državna tijela o provedbi mjera i aktivnosti na razini Županije.

Akcijski Plan za uključivanje Roma u Osječko-baranjskoj županiji proizlazi iz Nacionalne strategije za

uključianje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine u kojoj je naveden i nacionalni pravni okvir

vezan uz socijalno uključivanje Roma koji se proteže i na jedinice lokalne samouprave.

Akcijski plan uključivanja Roma jest međuresorska javna politika na županijskoj (regionalnoj) razini koja

ima karakter socijalne politike jer obuhvaća mjere vezane uz socijalnu i zdravstvenu zaštitu,

obrazovanje, zapošljavanje, obrazovanje, zaštitu prava manjinskih skupina, a povezana je sa resorima

ekonomske, infrastrukturne i kulturne politike. Ova javna politika je izrađena kroz pet faza koje su

uključivale identifikaciju načina uspostae političkih ciljeva, formulaciju sadržaja politike, utvrđivanje

legitimiteta pojedinih nositelja za provedbu aktivnosti javne politike, razradu provedbenog okvira te

1 Popis stanovništva, kućanstvava i stanova 2011. Stanovništvo prema držvljanstvu, narodnosti, vjeri i maternskom jeziku. Državni zavod za statistiku, 2013.

razradu evaluacijskog okvira i mehanizma prilagodbe. Akcijski Plan dijeli formalne i neformalne dionike

u provedbi. Pod formalnim dionicima razumiju se jedinice lokalne samouprave i njihove institucije te

tijela držane uprave onda kada je nužna suradnja sa centralnim sustavom. Neformalni dionici su Romi

kao izravno ciljana populacija, udruge Roma, udruge koje se bave pružanjem socijalnih usluga ili drugi

intervenori koji pružaju bilo kakve usluge ili potpore Romima, a koji su od humanitarnog ili kulturnog

značenja.

Prilikom razrade Akcijskog plana pažnja je posećena općenitim nedostacima ciljeva kod izrade javnih

politika s obzirom da se često postavlja veliki broj ciljeva među kojima je teško znati o kojim se ciljevma

zapravo radi, ciljevi su previše općeniti i dvosmisleni, višestruki, a ponekad i međusobno

suprotstavljeni. Kako bi se Akcijski plan kao javna politika usmjerio ciljevima prema postizanju što veće

operacionalizacije, dinamička struktura akcijskog plana podijeljena je na dugoročne te operativne

ciljeve kroz koje su specificirane mjere i aktivnosti vezane uz konkretne nositelje, dionike u provedbi,

raspoložive izvore materijalnih resursa i ljudskih kapaciteta te vremenski tijek provedbe. Akcijski Plan

temelji se na setu od šest indikatora koji su prema nacionalnim standardima procijenjeni od najveće

važnosti za uključivanje Roma u društvenu zajednicu, a to su: (1) prostorno i komunalno uređenje

naselja, stanovanje i zaštita okoliša, (2) suzbijanje siromaštva i socijalna skrb, (3) predškolski i školski

odgoj i obrazovanje, (4) zdravstvena zaštita, (5) statusna pitanja i (6) kultura, sport i druge mjere za

integraciju Roma. Akcijski Plan izrađen je u suradnji sa predstavnicima Vijeća romske nacionalne

manjine u jedinici lokalne samouprave, predstavnicima udruga Roma i predstavnicima tijela jedinica

lokalne samouprave i drugih institucija koji pomažu u provedbi mjera vezanih uz socijalno uključivanje

Roma u društveni zajednicu, dok je procesom upravljao konzultantski tim Programa za razvoj

Ujedinjenih Naroda (UNDP-Hrvatska) uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog

društva.

2. OCJENA STANJA

2.1. Prostorno i komunalno uređenje naselja, stanovanje i zaštita okoliša

Sve lokacije naseljene Romima na području Osječko-baranjske županije registrirane u Programu

aktivnosti i mjera za unapređenje stanja prostora i okoliša lokacija naseljenih Romima Osječko-

baranjske županije unesene su u građevinska područja kako bi se gospodarenje i uređenje prostora

provodilo u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji. Pokrivanjem prstora

Osječko-baranjske županije novon generacijom prostornih planova Romima su osigurani preduvjeti za

igradnju infrastrukture.

Koncentracija romskog stanovništva, a time i lokacija, najveća je na području Baranje. Lokacije naselja

romske populacije dijele se na bespravno izgrađene lokacije izvan građevinskih područja naselja,

bespravno izgrađene lokacije unutar građevinskih područja naselja na površinama sprotne namjene,

bespravno izgrađene lokacije unutar građevinskih područja na površinama planom predviđenim za

predmetnu namjenu te legalno izgrađene lokacije.

Najviše dostupnih podataka vezano je uz Općinu Darda na temelju njezine procjene. Prema

procjenama na području te opčine boravi ukupno 823 Roma. Na brojnost Roma u Općini Darda utječe

činjenica migracija, zbog preseljenja dijela stanovništva u Kanadu, Englesku i Irsku. Nedostatak

financijskih sredstava najveća je prepreka legalizaciji stambenih objekata u romskom naselju i odnosi

se na 205 stambenih objekata. Neki stambeni objekti nisu pogodni za stanovanje te ih je potrebno

srušiti i napraviti nove stambene objekte.

Građevinsko stanje objekata većinom nije zadovoljavajuće na lokacijama izvan građevinskih područja

naselja, dok je na integriranim lokacijama stanje ponekad zadovoljavajuće, a ponekad ispod standarda

stanovanja. Primjerice, u Općini Darda staje je zadovoljavajuće što se tiče opremljenosti komunalnom

infrastrukturom, no građevinski objekti nisu primjereni s obzirom da isti predstavljaju barake i nikako

ne odgovraju standardima stanovanja. Nadalje, općenito je komunalna opremljenost različita: lokacije

najčešće imaju električnu energiju (s time da u nekim naseljima, kao npr. Bistrincima, električna

energija jest dostupna, ali se priključci vode do kuća putem provizorno projektiranih bandera na

„kolcima“ što predstavlja opasnost za stanovništvo u slučaju nezgode), uličnu rasvjetu i cestu (dijelom

asfaltiranu), a najlošije je stanje po pitanju opremljenosti javnim vodovodnim te odvodnim i

kanalizacijskim sustavima. Manja naselja nemaju značajnijih izdvojenih sadržaja javne društvene

infrastrukture, već se koriste postojeći javni sadržaji, a takvo stanje može se ocijeniti zadovoljavajućim

jer su takva naselja bilo integrirana u postojeću sredinu nekog naselja većinskog stanovništva bilo

nastavak na takvo naselje koji predstavlja jedinstvenu cjelinu. Iako takva obilježja ima i naselje u Općini

Darda, izuzetak je činjenica da se radi o najvećem naselju koje ni po čemu, osim po Društvenom domu

u izgradnji, ne sadrži urbana obilježja.

Lokacije na kojima žive Romi u Osječko-baranjskoj županiji nalaze se u gradovima Beli Manastir, Belišće,

Osijek, Valpovo, Našice te općinama Bilje, Darda, Erdut, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Magadenovac,

Petlovac, Podgorač, Popovac, Semeljci i Viljevo. Lokacije koje su potpuno integrirane u sredinu

većinskog stanovništva nalaze se u općinama Erdut, Popovac, Semeljci i Viljevo.

Dosadašnji akcijski planovi županije detaljno su razrađeni i predviđaju mjere legalizacije, izgradnje

komunalne infrastrukture i objekata u gradovima Belišće, Valpovo, Beli Manastir, Osijek, Našice te

općinama Magadenovac, Bilje, Darda, Podgorač, Kneževi vinogradi, Jagodnjak i Petlovac. Jedinice

lokalne samouprave većinom su nositelji određenih mjera, no potrebna sredstva većinom su vezana

uz Državni proračun. Tako je Akcijskim planom za uključivanje Roma u Osječko-baranjskoj županiji za

2015. godinu za ispunjenje mjera u području prostornog uređenja potrebno ukupno 41.184.000,00 kn,

ali je uz Državni proračun vezano ukupno 38.664.000,00 kn (s time da se uz Državni proračun navode

JLS, ali nije jasno u kojem udjelu sredstava). Iz toga proizlazi da je za provedbu akcijskog plana u dijelu

prostornog uređenja u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji označeno svega 6,11% na razini JLS.

Usporedna analiza sa Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2015. godinu2 prvo pokazuje da

Državni proračun i županijski akcijski plan nisu usuglašeni po strukturi pa je nemoguće deducirati koje

linije Državnog proračuna se odnose na sredstva koja su potrebna za ispunjenje navedenih mjera. S

obzirom da se 93,89% ukupno potrebnih sredstava za legalizaciju, izgradnju komunalne infrastrukture

i objekata odnosi na Državni proračun, izvedena je analiza Državnog proračuna sa pomoćima JLS kako

bi se procijenila raspoloživost sredstava za tu namjenu u 2015. godini, sa projekcijama za 2016. i 2017.

godinu, kako je tabelarno prikazano. Pri tome treba napomenuti da se takve pomoći Državnog

proračuna općenito odnose na potrebe JLS, a ne isključivo na namjenu uključivanja Roma.

Linija 2015. 2016. 2017.

A557050 Grad Beli Manastir

8.984.489 8.984.489 8.984.489

A557051 Grad Belišće

2.466.825 3.291.960 4.323.380

A557194 Općina Bilje

5.209.997 5.209.997 5.209.997

A557230 4.647.270 4.647.270 4.647.270

2 Ministarstvo financija, Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu, na dan 11. srpnja 2015.

2205 – Pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Općina Darda

A557301 Općina Jagodnjak

612.834 612.834 612.834

A557332 Općina Kneževi vinogradi

2.541.706 2.541.706 2.541.706

A557376 Općina Magadenovac

437.691 485.546 545.366

A557429 Općina Petlovac

1.771.771 1.771.771 1.771.771

A557442 Općina Podgorač

742.519 742.519 742.519

Pri tome, pomoćima uopće nisu obuhvaćeni gradovi Našice, Osijek i Valpovo. Iz navedenoga proizlazi

da iz Državog proračuna nema raspoloživih sredstava za: (a) provođenje legalizacije objekata u Osijeku,

(b) izgradnje pješačkog mosta uz D515 u Vukojevcima i (c) dodjelu zamjenske građevine u Valpovu za

iznos od 70.000,00 kn. Ove mjere nisu provedive niti u 2016. i 2017. godini bez dodatnog izdvajanja

sredstava samih gradova ili povezivanja sa drugim programima namijenjenim uključivanju Roma, što

je teško očekivati s obzirom da se radi o već predviđenim projektima, često povezanim sa resursima

Europske unije, gdje su budžeti tih projekata već unaprijed određeni i povezani sa drugim konkretnim

aktivnostima ili se odnose na namjenske aktivnosti udruga koje nisu povezane sa prostornim

uređenjem naselja. Sveukupne pomoći koje su Državnim proračunom predviđene za 2015. godinu

iznose 27.415.102,00 kn. U tom smislu, čak i kada bi sve tabelarno navedene jedinice lokalne

samouprave takve pomoći utrošile na prostorno uređenje naselja, bilo bi osigurano 66,56% potrebnih

sredstava. Pri tome, uzimajući u obzir činjenicu da je najveće predviđeno ulaganje vezano uz Općinu

Darda, gdje se posve neodređeno uz Državni proračun navode i sredstva EU, a da u vrijeme izrade

ovog dokumenta nisu niti započele aktivnosti predviđene akcijskim planom, uz konstantno isti iznos

predviđenih sredstava Državnog proračuna za 2016. i 2017. godinu, nerealno je očekivati da će se

prostorno uređenje naselja provesti kako je planirano najranije do 2018. godine. Prema tome,

županijski akcijski plan je u dijelu prostornog uređenja naselja uglavnom neprovediv i zapravo ne sadrži

nikakve garancije da će se doista predviđene mjere i provesti, već u pravilu daje samo ocjenu o

potrebnim sredstvima koja evidentno nisu osigurana.

U dijelu zaštite okoliša do sada nije bilo nikakvih mjera. Legalizacija objekata, prostorno uređenje i

izgradnja komunalne infrastrukture i objekata, sami po sebi znatno povećavaju životni standard Roma

koji žive u naseljima, no bez dodatnih intervencija, kao što su i one povezane sa gospodarenjem

otpadom, nema garancija da će se promijeniti i nepovoljne životne navike populacije i povećati

higijenski standardi. Osim toga, u periodu kada zbog nedostatka resursa nije niti moguće u cijelosti

provesti intervencije izgradnje infrastrukture i objekata koji zahtjevaju značajna ulaganja, valjalo je

dobrom organizacijom postojećih resursa povećati životni standard populacije koja živi u navedenim

naseljima. No, u tom dijelu, primjećuje se kao npr. u Općini Darda, da je odvoz otpada osiguran jednom

tjedno, što je nedovoljno s obzirom na brojnost populacije i stanju objekata u tom naselju. Također,

primjećuje se i brojnost životinja bez nadzora, što upućuje na izostanak mjera povezanih sa regulacijom

populacije životinja i povezivanje sa mjerama koje su sa svrhom prevencije širenja zaraznih bolesti i

povećanja kvalitete života osigurane općoj populaciji.

2.2. Suzbijanje siromaštva i socijalna skrb

2.2.1. Zapošljavanje

Zapošljavanje je primarna mjera namjenjena suzbijanju siromaštva, s obzirom da se njime stječu

prihodi kojima se mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe. Većina mjera dostupnih za zapošljavanje

pripadnika romske nacionalne manjine vezana je uz centralizirane funkcije Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje. Trenutno je na razini Osječko-baranjske županije putem Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje prijavljeno 936 nezaposlenih Roma, od toga 470 žena.

Najveći uspjeh u zapošljavanju Roma vidi se kroz javne radove putem kojih je zaposleno 176 osoba.

Romima su dostupni svi programi za zapošljavanje koji su dostupni općoj populaciji pa je tako

zaposleno 14 Roma, a jedna je osoba upućena na stručno osposobljavanje.

Prepreke u zapošljavanju romske nacionalne manjine jesu slaba razina obrazovanja; zatim

kvalifikacijska struktura jer poslodavci traže osobe sa minimalno završenom osnovnom školom.

Nadalje, programi osposobljavanja mogući su samo za osobe koje su minimalno završile osnovnu školu.

Podaci pokazuju da 71,55% Roma u evidenciji nezaposlenih nema završenu osnovnu školu, 23,89% ima

završenu osnovnu školu, a svega 37 nezaposlenih Roma ima završeno neko srednjoškolsko

obrazovanje. Samo je u jedna osoba i to u 2013. godini evidentirana da je završila visoko-školsko

obrazovanje. Hrvatski zavod za zapošljavanje aktivno usmjerava u pravcu završavanja osnovne škole,

no postoje i prepreke koje su uvjetovane obiteljskim i socijalnim prlikama, pogotovo onima sa kojima

su suočene žene Romkinje. Sveukupno 30 Roma upućeno je na pohađanje nastave radi završavanja

osnovne škole.

Svi nezaposleni Romi prijavljeni na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje imaju profesionalni plan.

Međutim, kako se radi o neobrazovanoj strukturi dugotrajno nezaposlenih osoba koje imaju premalo

znanja i vještina za tržište rada, preferirana radna mjesta su privremenog karaktera i niže složenosti:

skupljač sekundarnih sirovina, pomoćni radnik, ratarski radnik, pomoćni građevinski radnik.

Na zapošljavanje Roma utječu i druge socijalne prilike. Nestalnost radnog odnosa, promjenjive

obiteljske prilike i siromaštvo navode pripadnike romske nacionalne manjine da radije biraju ovisnost

o sustavu socijalne skrbi nego da se zapošljavaju jer dugoročno proizlazi da se veće naknade mogu

ostvariti putem tog sustava nego putem zapošljavanja. Procedura povratka u sustav socijalne skrbi

nakon prestanka zaposlenja je izrazito spora, u kojem periodu osobe nemaju nikakvih primanja i žive u

apsolutnom siromaštvu, pa je i to jedan od čimbenika koji ima presudnu ulogu na odluku pojedinaca

da se upuste u bilo koji (privremeni) oblik zapošljavanja.

Zapošljavanje Roma u realnom sektoru je s jedne strane onemogućeno zbog nedostatka kvalifikacija i

iskustva, a s druge strane i kod onih rijetkih koji su stekli odgovarajuće obrazovanje i iskustvo prisutna

je visoko-prevalentna diskriminacija i to po osnovi boje kože i/ili zbog etničke pripadnosti.

2.2.2. Socijalna zaštita

Romi na području Osječko-baranjske županije u pravilu koriste novčane naknade prema Zakonu o

socijalnoj skrbi i to zajamčenu minimalnu naknadu uz što se, u skladu s posebnim uvjetima, mogu

kombinirati i druge naknade ili socijalne usluge. U Osečko-baranjskoj županiji je iz sredstava lokalnog

proračuna ukupno 2.352 korisnika jednokratne novčane pomoći; iako ne postoje egzaktni podaci,

iskustvo pokazuje da značajni broj Roma koristi ovaj oblik pomoći. Jednokratna pomoć daje se jednom

godišnje u iznosu od 350,00 kn, koji se povećava za 50,00 kn prema broju članova kućanstva. Nadalje,

Osječko-baranjska županija daje potpore socijalno ugroženim građanima za ogrjev, dok gradovi

pomažu pri plaćanju režijskih troškova.

Na liniji Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije kontinuirano su

predviđena sredstva u iznosu od 20.000,00 kn za zdravstvene i socijalne programe Roma te 30.000,00

kn za projekte unapređenja položaja djece pripadnika romske nacionalne manjine. Ova sredstva u

pravilu ostaju neiskorištena što zbog nedostatka kapaciteta romskih udruga za prijavljivanje i

izvještavanje po projektima, što zbog nedovoljnih sredstava za provođenje bilo kojeg relevantnijeg

projekta iz ovih područja (minimalni iznos nije niti određen). S obzirom na navedeno, neutrošena

sredstva preusmjeravaju se u program dodjele pomoći u naravi.

U gradu Osijeku postoji pučka kuhinja, ali u malim mjestima ova usluga nije dostupna.

U gradu Osijeku postoji sklonište za žene žrtve obiteljskog nasilja koje su koristile i žene Romkinje.

Također Romkinjama su se kao žrtvama nasilja pružali različiti oblici psihosocijalne podrške.

2.3. Predškolski i školski odgoj i obrazovanje

U predškolski odgoj na području Osječko-baranjske županije uključeno je 9 pripadnika romske

nacionalne manjine. Udruga „Kašmir“ u Belišću organizirala je program predškole koji se prestao

provoditi zbog nedostatka financiranja, a sada provode program za djecu polaznike osnovne škole u

smislu edukacija o osobnoj higijeni i urednim životnim navikama te pomoći pri učenju i stjecanju

socijalnih vještina.

Na području Osječko-baranjske županije učenici Romi integrirani su u redovite razredne odjele s

nastavom na hrvatskom jeziku i pismu. Sveukupno 397 učenika osnovnih i srednjih škola izjašnjavaju

se kao Romi. U svim školama na području Županije učenici Romi su integrirani u redovite razredne

odjele. Svim učenicima Romima škole su dostupne pod istim uvjetima kao i ostalim učenicima, a ukoliko

je potrebno za njh se organizira prijevoz do škole kao i za ostale učenike.

Problemi u školama vezani za Rome su nepravovremeno prijavljivanje za upis u školu, slabo predznanje

jer ne pohađaju vrtiće i program predškole, neredovito dolaženje na nastavu, nepismenost i

nesuradljivost roditelja te napuštanje škole prije navršenih 15 godina života. Iako nema egzaktnih

podataka, uočen je trend da se učenice češće ispisuju iz škole zbog ranog stupanja u brak.

2.4. Zdravstvena zaštita

Romska populacija u Osječko-baranjskoj županiji nije ažurna po pitanju poštivanja rokova za

prijavljivanje na Hrvatski zavod za zadravstveno osiguranje; zbog toga, mnogi nisu zdravstveno

osigurani. U određenom dijelu situacija je popravljena kroz program javnih radova jer je putem takvog

zapošljavanja omogućena prijava na zdravstveno osiguranje.

Žuapanijski zavod za javno zdravstvo raspolaže sredstvima za zdravstveno prosvjećivanje Roma. No,

upitno je koliko se često provode mjere deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije. Nedostatan je terenski

rad. Predstavnici romske nacionalne manjine upućuju na diskriminaciju djece u bolnicama.

2.5. Statusna pitanja

Po pitanju državljanstva, Policijska uprava osječko-baranjska uredno rješava zahtjeve i tu nema za sada

mnogo problema. Trenutno su tri osobe u postupku utvrđivanja državljanstva. U romskoj populaciji na

području Osijeka javljaju se problemi jer u Knjigu državljana nisu legalno upisani pa se brišu iz hrvatskog

državljanstva po službenoj dužnosti. Postupak za primitak u hrvatsk državljanstvo kod Roma koji su

izbrisani iz Knjige državljana nailazi na prepreke jer su Romi skloni migracijama ili ne prebivaju na

adresama na kojima su prijavljeni pa je do njih teže doći. U rješavanju tih pitanja pomaže mobilni tim

za Rome.

Ne bilježe se problemi oko utvrđivanja prebivališta, osim kada se vrše provjere da li neka osoba ne živi

na nekom mjestu. Općenito je ovdje problem pitanje legaliziranih objekata i imenovanja ulica u

naseljenim mjestima te dodjele kućnih brojeva, pa se više osoba prijavljuje na jednu adresu.

2.6. Kultura, sport i druge mjere za integraciju Roma

Zaštita kulturne baštine, jezika i sportske aktivnosti vrlo su zastupljeni u aktivnostima kako romske

nacionalne manjine tako i Odjela za prevenciju Policijske uprave osječko-baranjske. Vrlo je aktivno

Kulturno umjetničko društvo u Dardi, koje osim što predstavlja županiju predstavlja i romsku

nacionalnu manjinu na razini hrvatske, s obzirom da se ističe kvalitetom i bogatstvom programa. No,

na županijskoj razini generalno je nedostatak kulturnih manifestacija Roma, a financijska sredstva za

organiziranje manifestacija općenito su nedostatna.

Odjel za prevenciju PU osječko-baranjske provodi niz regionalnih projekata u skladu s nacionalnim

programima, kojima obuhvaćaju djecu u školama, a značajno svojim aktivnostima pokrivaju romsku

nacionalnu manjinu. Redovito obiljećavaju Međunarodni dan Roma, surađuju sa Kulturno-umjetničkim

društvom u Dardi, održavali su nogometni turnir, imali destigmatizacijske aktivnosti u Informativnom

centru policije, ostvarili suradnju sa kazalištem iz Belog Manastira, sve sa svrhom podizanja svijesti o

kulturi romske nacionalne manjine i njihovom integracijom u većinsko stanovništvo. Planira se, nadalje,

uspostaviti nogometni tim sačinjen od pripadnika romske nacionalne manjine koji će ostvariti članstvo

u Hrvatskom nogometnom savezu.

3. DOSTUPNOST EUROPSKIH FONDOVA ZA PROGRAME

INTEGRACIJE ROMA

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine otvorena je mogućnost

povlačenja europskih strukturalnih fondova namijenjenih socijalnoj integraciji Roma u većinsko

stanovništvo. S obzirom na često iskazane nedostatke financijskih resursa koji predstavljaju prepreku

u ostvarenju mjera za integraciju Roma, dobro programiranje i iskorištenost EU fondova od strane

jedinica lokalne samouprave mogu povećati izglede za uspješnu provedbu Akcijskog Plana. Europska

platforma protiv siruomaštva i socijalne isključenosti predstalja okvir za postizanje ciljeva Europske

unije vezanih uz smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna ljudi do 2020.

godine. Ta platforma među ostalime uključuje i bolje korištenje EU fondova za podršku socijalnom

uključianju i suzbijanju diskriminacije.

Nakon pristupanja Republike Hratske Europskoj uniji, postali su dostupni instrumenti kohezijske

politike, a to su Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond.

Europski fond za regionalni razvoj bavi se jačanjem ekonomske i socijalne kohezije te smanjianjem

razlika između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizodne

investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razoj malog i srednjeg poduzetništva. S

obzirom da su ciljevi ovog fonda prvenstveno povezani sa lokalnim razvojem i suzbijanjem siromaštva,

on je od krucijalne važnosti za ispunjenje mjera oog Akcijskog plana u poboljšavanju uvjeta za rast i

zapošljavanje kroz povećanje i poboljšanje kvalitete investiranja u fizički i ljudski kapital, razoj inovacija

i društva znanja, prilagodljivost gospodarskih i društenih promjena, zaštitu i poboljšanje okoliša kao i

administratinu učinkovitost.

Pozornost svakako treba obratiti i na Europski socijalni fond čiji su ciljevi smanjenje razlika u životnom

standardu i blagostanju u državama članicama Europske unije i njihovih regija te time promicanje

gospodarske i socijalne kohezije. Sredstva su namijenjena poboljšanju kvalitete života građana EU

omogućavanjem njihovog stjecanja ještina i boljih mogućnosti zapošljavanja.

Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na

području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske unije

te poticanje održiog razvoja.

Na području Osječko-baranjske županije djeluje Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje koja

predstavlja poveznicu javnog, privatnog i civilnog sektora u izgradnji strategijskih partnerstava kroz

prijavu i proedbu projekata koji doprinose podizanju životnog standarda na području Slavonije i

Baranje. S obzirom da se navedena Agencija bavi poticanjem regionalnog razvoja korištenjem

dostupnih fondoa EU i ostalih fondova međunarodne zajednice, ovaj Akcijski Plan postavlja toj Agenciji

uključivanje Roma u društvenu zajednicu kao prioritet Županijske razvojne strategije. Regionalna

razojna agencija Slavonije i Baranje će:

1. Pratiti dinamiku raspisivanja natječaja za dodjelu sredstava na linijama naprijed navedenih

fondova Europske unije;

2. Pripremati projektne prijedloge za povlačenje sredstava za Županiju, jedinice lokalne

samouprave koje pripadaju geografskom prostoru županije u skladu sa mjerama ovog

Akcijskog plana;

3. Pomagati organizacijama civilnog društva, a naročito udrugama Roma, u pripremanju

projekata za financiranje sredstvima Europske unije kada je to primjenjivo kroz naprijed

navedene fondove; te

4. Povezivati Županiju i druge pripadajuće jedinice lokalne samouprave sa jedinicama centralne

vlasti, vodeći računa o tome da Županija i navedene jedinice lokalne samouprave imaju

vodstvo nad projektima kojima se koriste sredstva europskih fondova.

Osječko-baranjska županija poduzet će se potrebne mjere za jačanje kapaciteta i usmjeravanje

Agencije prema ostvarivanju mjera ovog Akcijskog plana korištenjem fondova Europske unije.

4. MJERE ZA INTEGRACIJU ROMA 2016. – 2020.

4.1. Prostorno i komunalno uređenje naselja, stanovanje i zaštita okoliša

Opći cilj: Povećati životni standard Roma u Osječko-baranjskoj županiji

Specifični ciljevi:

1. Povećati broj legaliziranih objekata u naseljima romske nacionalne manjine

2. Izgraditi odgovarajuće stambene objekte

3. Povećati dostupnost komunalne infrstrukture, priključaka na električnu i vodoopskrbnu mrežu

4. Izgraditi urbana obilježja u naselju

5. Spriječiti ilegalno proširenje naselja

MJERE I AKTIVNOSTI

U ovom dijelu Županija već ima postojeće izrađene planove, koji se ponajviše odnose na izgradnju

infrastrukture u Općini Darda pa se sada isti ne razrađuju posebno. Napominje se da se većina mjera u

tim planovima odnosi na korištenje sredstava Državnog proračuna koji, istovremeno, nisu predviđeni

Državnim proračunom za 2015. niti projekcijama za 2016. i 2017. godinu. Slijedom toga, takve mjere

su u potpunosti neprovedive te je potrebno, posebice imajući u vidu mogućnosti korištenja fondova

Europske unije i uz aktivno djelovanje Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Akcijski Plan

nadograđivati u skladu sa naknadno danim uputama Županije o načinu prilagodbe Akcijskog Plana.

4.2. Suzbijanje siromaštva i socijalna skrb

Opći cilj: Smanjiti izloženost Roma siromaštvu


1. Povećanje uključenosti Roma u tržište rada

2. Povećanje socijalne zaštite Roma na područjima jedinica lokalne samouprave

MJERE I AKTIVNOSTI

4.2.1. Povećanje razine gospodarske aktivnosti i zapošljavanja romske populacije

Iako je ocjena stanja u ovom Akcijskom Planu ovdje pokazala visoku iskorištenost mjera javnih radova

kroz politiku Hratskog zavoda za zapošljavanje, ta je mjera odje izostavljena zbog njezinog privremenog

karaktera i nedostatka održivosti. Veću pozornost treba posvetiti mjerama nadalje tabelarno

navedenim kako bi se povećala razina gospodarske aktivnosti Roma i mogućnost njihovog

zapošljavanja.

Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela

Raspoloživi resursi

Očekivani rezultati

Rokovi provedbe

Indikatori praćenja

Informiranje, edukacija i savjetovanje Roma o mogućnosti zaošljavanja

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje Provedbeno tijelo: Područni uredi HZZ-a Suradne organizacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva.

Državni proračun – redovna djelatnost HZZ-a za 2016., 2017., 2018. u 2019. godinu Županijski i gradski proračuni za programe i projekte organizacija civilnog društva. Resursi Europske unije.

Povećan broj Roma obuhvaćen aktivnostima informiranja, edukacije i savjetovanja o mogućnostima zapošljavanja.

1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.

Broj Roma direktnih korisnika; Broj potpora organizacijama civilnog društva; Iznos potpora organizacijama civilnog društva; Količina podijeljenog informativnog i edukativnog materijala.

Rad s poslodavcima na prevladavanju

Nositelj: Primorsko-goranska županija

Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019.

Povećan broj poslodavaca koji su spremni zaposliti


Broj poslodavaca obuhvaćenih aktivnostima;

stereotipa o Romima

Provedbena tijela: Nadležni upravni odjeli; Područni ured HZZ-a Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva.

Državni proračun – redovna djelatnost HZZ-a za 2016., 2017., 2018. u 2019. godinu. Resursi Europske unije.

pripadnike romske nacionalne manjine.

broj Roma koji su se uspjeli zaposliti; Broj potpora organizacijama civilnog društva; Iznos potpora organizacijama civilnog društva; Količina podijeljenog informativnog i edukativnog materijala.

4.2.2. Unapređenje kvalitete života socijalno ugroženog romskog stanovništva




Rokovi provedbe


Povećanje dostupnosti socijalnih naknada JLS

Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama

Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019.

Smanjenje ugroženosti od siromaštva romske nacionalne manjine.


Broj Roma koji su primili socijalne naknade; Ukupan iznos podijeljenih naknada na godišnjoj razini.

Povezivanje romske populacije sa organizacijama civilnog društva pružateljicama socijalnih usluga

Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima

Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. (redovna sredstva)

Smanjenje ugroženosti od siromaštva romske nacionalne manjine.


Broj direktnih korisnika Roma koji su primili socijalne usluge.

Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva.

4.3. Predškolski i školski odgoj i obrazovanje

Opći cilj: Poboljšati obrazovnu strukturu Roma


1. Povećanje uključenosti Roma u predškolski odgoj

2. Povećanje pismenost Roma

3. Povećanje broja Roma u srednjoškolskom obrazovanju

4. Povećanje broja visoko-obrazovanih Roma

MJERE I AKTIVNOSTI

4.3.1. Osigurati predškolski odgoj romskoj djeci




Rokovi provedbe


Uključivanje asistenata u nastavi u predškolskom odgoju

Nositelji: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Upravni odjel za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine,


Povećan broj djece uključene u predškolski odgoj


Broj djece Roma uključenih u predškolski odgoj na godišnjoj razini.

Jačanje kapaciteta romskih udruga za predškolske

Nositelj: Osječko-baranjska županija


Povećane sposobnosti djece za postizanje


Broj djece Roma obuhvaćenih aktivnostima udruga;

aktivnosti i pomoć u učenju

Provedbena tijela: Grad Osijek Grad Belišće

uspjeha u osnovnoj školi.

Broj potpora dodijeljen udrugama na godišnjoj razini; Ukupni iznos potpora udrugama na godišnjoj razini.

4.3.2. Povećati osnovnoškolsko obrazovanje Roma




Rokovi provedbe


Pomoć roditeljima u svrhu uključivanja i ostanka djece u osnovnoj školi.

Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva.


Povećan broj Roma koji završavaju osnovnu školu.


Broj roditelja koji su primili pomoć; Broj djece koja su završila osnovnu školu na godišnjoj razni; Stopa napuštanja osnovnog obrazovanja.

Osnovnoškolsko obrazovanje odraslih

Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela:


Povećan broj Roma koji završavaju osnovnu školu.


Broj odraslih Roma koji su završili osnovnu školu;

Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima Učilišta

Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Europski fondovi.

Stopa napuštanja osnovnog obrazovanja.

4.3.3. Uključivanje romskih pomagača za rad u školama




Rokovi provedbe


Pomoć u provođenju nastave.

Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima MZOŠ

Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Europski fondovi.

Povećana integracija Roma u proces obrazovanja.


Broj uključenih romskih asistenata u provođenju nastave; Broj učenika kojima je pružena asistencija na godišnjoj razini; Broj učenika koji su završili osnovnu ili srednju školu.

4.4. Zdravstvena zaštita

Opći cilj: Povećati zdravstveni standard Roma.


1. Povećati znanje Roma o osobnoj higijeni i zdravim stilovima života.

2. Suzbijati zarazne bolesti u romskoj populaciji.

3. Osigurati pravo na zdravstvenu zaštitu.

MJERE I AKTIVNOSTI

4.4.1. Povećanje standarda zdravog življenja




Rokovi provedbe


Edukacija o osobnoj higijeni i zdravim stilovima života

Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo Suradnici: Gradski zavodi za javno zdravstvo; Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organzacije civildnog društva.

Županijski proračun i gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Proračuni zavoda za javno zdravstvo. Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Državni proračun; programi i projekti iz područja zdravstva.

Povećano znanje Roma o osobnoj higijeni i zdravim stilovima života.


Broj održanih eduakacija; Broj Roma obuhvaćenih edukativnim aktivnostima na godišnjoj razini.

Edukacija djevojaka i žena Romkinja o reproduktivnom zdravlju i planiranju obitelji.

Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo Suradnici: Gradski zavodi za javno zdravstvo; Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini;

Županijski proračun i gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Proračuni zavoda za javno zdravstvo. Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Državni proračun;

Povećano znanje žena Romkinja o reproduktivnom zdravlju i planiranju obitelji.


Broj održanih eduakacija; Broj Romkinja obuhvaćenih edukativnim aktivnostima na godišnjoj razini; Broj maloljetničkih trudnoća

Organzacije civilnog društva.

programi i projekti iz područja zdravstva.

4.4.2. Sprječavanje širenja zaraznih bolesti




Rokovi provedbe


Edukacija o prevenciji zaraznih bolesti

Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo Suradnici: Gradski zavodi za javno zdravstvo; Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organzacije civildnog društva.

Županijski proračun i gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Proračuni zavoda za javno zdravstvo. Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Državni proračun; programi i projekti iz područja zdravstva.

Povećano znanje Roma o načinima sprječavanja širenja zaraznih bolesti, važnosti ranog otkrivanja i liječenja.


Broj održanih eduakacija; Broj Roma obuhvaćenih edukativnim aktivnostima na godišnjoj razini; Prevalencija i incidencija zarazih bolesti u romskoj populaciji.

Povećanje procijepljenosti djece

Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo Suradnici:

Državni proračun – redovna djelatnost.

Povećan broj romske djece cijepljen na zarazne bolesti na koje se cijepi opća populacija.


Broj cijepljene djece; Prevalencija i incidencija zaraznih bolesti koje je moguće spriječiti cijepljenjem.

Gradski zavodi za javno zdravstvo; Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini.

Osiguravanje zdravstveno ispravne vode za piće

Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo

Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu – redovna djelatnost

Osigurana zdravstveno ispravna voda za piće.


Broj analiziranih vodocrpilišta; Učestalost analiziranja vodocrpilišta; Ostvarena dostupnost vode putem cisterni ili na drugi način u slučaju zagađenja.

Peventivne DDD mjere

Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo

Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu – redovna djelatnost

Regulirana populacija glodavaca i insekata.


Učestalost provođenja DDD mjera; Prevalencija i incidencija zoonotskih zaraznih bolesti.

4.4.3. Povećanje dostupnosti i prihvatljivosti zdravstvene zaštite




Rokovi provedbe


Pružanje besplatne pravne pomoći za ostvarivanje prava na ZO

Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama

Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. Ministarstvo pravosuđa – program BPP.

Povećan broj Roma sa zdravstvenim osiguranjem.


Broj Roma koji su se zdravstveno osigurali na godišnjoj razin.

Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva; Hrvatska odvjetnička komora.

Hrvatska odvjetnička komora – redovna djelatnost, BPP.

4.5. Statusna pitanja

Opći cilj: Osigurati prava Roma na priznavanje statusa.


1. Rješiti pitanje hrvatskog državljanstva Roma.

2. Urediti prebivalište Roma.

MJERE I AKTIVNOSTI

4.5.1. Stjecanje hrvatskog državljanstva i boravak stranaca




Rokovi provedbe


Pružanje besplatne pravne pomoći za stjecanje hrvatskog državljanstva i ispunjavanje obaveza stranaca.

Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini;

Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. Ministarstvo pravosuđa – program BPP. Hrvatska odvjetnička komora – redovna djelatnost, BPP.

Broj Roma bez hrvatskog državljanstva sveden na minimum.


Broj Roma koji su stekli hrvatsko državljanstvo; Broj stranaca na stalnom boravku; Broj stranaca na privremenom boravku; Broj apatrida.

Organizacije civilnog društva; Hrvatska odvjetnička komora.

4.5.2. Prebivalište Roma

Mogućnost uređenja prebivališta povezana je sa mjerama legalizacije i prostornog uređenja, a za

njegovo upisivanje primjenjuju se odredbe odgovarajućeg općeg propisa.

4.6. Kultura, sport i druge mjere za integraciju Roma

Opći cilj: Olakšati integraciju romske nacionalne manjine u većinsko stanovništvo.


1. Poticati kulturne i sportske aktivnosti Roma.

2. Poticati mjere prevencije kaznenih djela i jačanja sigurnosti.

MJERE I AKTIVNOSTI

4.6.1. Razvoj kulture romske zajednice




Rokovi provedbe


Podizanje svijesti o kulturi romske zajednice i čuvanju njene baštine

Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu; Ministarstvo kulture Suradnici: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini;

Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Savjet za nacionalne manjine – sredstva za udruge i kulturno-umjetnička društva. Ministarstvo kulture – redovna sredsva za jačanje kulturne baštine nacionalnih manjina.

Razvijena svijest romske populacije o čuvanju kulturne baštine romske zajednice.


Broj kulturno-umjetničkih manifestacija; Posjećenost kulturno-umjetničkih manifestacija; Broj dodijeljenih potpora udrugama i KUD; Iznos dodijeljenih sredstava na godišnjoj razini.

Organizacije civilnog društva;

Europska unija.

Poticanje športskih aktivnosti Roma

Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu; Ministarstvo kulture Suradnici: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva;

Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – natječaji za športske aktivnosti.

Povećana participacija Roma u sportu.


Broj Roma uključenih u sportske aktivnosti; Broj sportskih manifestacija; Broj udruga ili sportskih klubova kojima su dodjeljena sredstva na godišnjoj razini; Ukupan iznos dodijeljenih sredstava na godišnjoj razini.

Resocijalizacija maloljetnih počinitelja kaznenih djela

Nositelji: Županijska i gradska vijeća za prevenciju Provedbena tijela: Centri za socijalnu skrb; Obrazovne ustanove; Policijska uprava. Suradnici: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini;

Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. Državni proračun – redovna djelatnost socijalne skrbi.

Povećana integracija maloljetnih počinitelja kaznenih djela.


Broj maloljetnih počinitelja kaznenih djela obuhvaćen aktivnostima resocijalizacije; Incidencija kaznenih djela u maloljetničkoj populaciji.

Organizacije civilnog društva.

5. EVALUACIJA I PRILAGODBE AKCIJSKOG PLANA

Osječko-baranjska županija uspostaivit će sustav unutarnje kontrole provođenja Akcijskog plana na

način da će razraditi poseban plan praćenja na temelju indikatora kako su tabelarno navedeni.

Unutarnja evaluacija provest će se protekom svake godine ispunjenja Akcijskog plana. Nadalje, učinit

će se vanjska evaluacija za koju će se angažirati sveučilište ili agencija koja se bavi istraživanjima

provedbe učinaka javnih politika, po isteku Akcijskog plana u 2021. godini.

Mjere i aktivnosti navedene u ovom Akcijskom Planu podložne su daljnjim izmjenama i dopunama te

detaljnijoj razradi, ovisno o okolnostima koje se mogu mijenjati tijekom provedbe, no ne smiju se

izmijeniti ispunjenje nacionalne strategije kroz uvodno navedene indikatore koji su prema nacionalnim

standardima procijenjeni od najveće važnosti za uključivanje Roma u društvenu zajednicu. U pravilu,

izmjene i dopune Akcijskog plana, mogu se prilagođavati raspoloživim financijskim resursima i to na

način da se, u slučaju nedostatka sredstava odrede samo one mjere koje su provedive, a imaju izravan

učinak na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti Roma. U slučaju povećanja sredstava, a

posebice putem korištenja EU fondova, mjere se mogu mijenjati i dodavati nove, ali samo na način

kojim se ne mijenja prethodno zacrtane indikatore najveće važnosti za uključianje Roma u društenu

zajednicu.

Documents

AKIJSKI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA · 2019-11-28 · AKIJSKI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA U OSJEČKO ARANJSKOJ ŽUPANIJI 2016. – 2020. 1. UVOD Prema Popisu stanovništva iz 2011