Aktivno građanstvoAktivno građanstvo nudi odgovor na pitanje što dijeli građanina od podanika? Ono polazi od uvjerenja da biti građanka znači mnogo više od statusa koji dobivamo rođenjem; da je riječ o ulozi koja nam omogućuje da aktivno sudjelujemo u odlučivanju o pitanjima koja se tiču naših života i života zajednice u kojoj živimo.

Najveća snaga građanskog aktivizma leži u prepoznavanju vrijednosti solidarnosti. Aktivni građani prepoznaju svoju povezanost i međuovisnost s drugim članovima zajednice, lociraju zajedničke potrebe i usude se djelovati ka zajedničkoj promjeni na dobrobit sviju, pogotovo onih najranjivijih.

Htio/htjela bi aktivnije sudjelovati u društvu i zanima te.. .. kako se građani mogu aktivirati?

Postoje brojni oblici građanske participacije, od samoorganiziranja građana u različite inicijative ili organizacije radi ukazivanja na društvene probleme i utjecaja na donošenje odluka, provođenja kampanja, osiguravanja prostora za dijalog, tribina i rasprava; pa do protestnih akcija gdje građani iskazuju svoje neslaganje kroz demonstracije, potpisivanje peticija, sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima, te građanski neposluh.

Djelovanje kroz udruge otvara mogućnost međusobnog povezivanja građana oko zajedničkog cilja što može biti važno za solidarnost i može povećati uspješnost djelovanja.

Građani aktivno mogu djelovati i kroz humanitarne i druge direktne akcije koje promiču solidarnost i suradnju u zajednici. Također, načinom na koji trošimo novac, koje proizvode kupujemo ili odbijamo kupiti te uplatom donacija također značajno utječemo na društvo.

Različiti oblici volontiranja, to jest davanja svog slobodnog vremena i dijeljenja svojih znanja i vještina, važni su oblici građanske participacije.

.. kako napraviti prvi korak?

> uključi se: pronađi lokalne udruge i inicijative koji se bave temama koje te zanimaju, priključi se njihovim akcijama ili volonterskom timu

> pronađi saveznike: razgovaraj s prijateljima, susjedima i kolegama, provjeri što oni misle o problemu, motiviraj ih da ti se pridruže

> informiraj se: saznaj tko je odgovoran za područje kojim se želiš baviti; koji su najvažniji dionici, kako je područje regulirano

> obrati se odgovornima: napiši upit lokalnim ili državnim tijelima odgovornim za problem koji te muči, traži njihov angažman

> inspiriraj se: pronađi primjere dobrih praksi iz drugih gradova i država, pogledaj dokumentarac koji se bavi tom temom

I dalje ne znaš odakle krenuti?

Nisi jedini_a. Pitali smo građane i građanke u 5 hrvatskih gradova u što se sve mogu uključiti i njihovi odgovori su raznoliki:

> Uključivati se u rješavanje problema mladih i problema grupa u osjetljivom položaju (osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju, starih i nemoćnih, LGBT osoba);

> Brinuti o djeci i starijima, sigurnosti učenika u prometu;,

> Zalagati se za studentska prava, plaćena studentska praksa, studentska praksa u sklopu fakulteta;

> Produkcija znanja i ulaganja u istraživanja, populariziranje žena u književnosti;

> Uključivati se u procese odlučivanja, participativno donošenje odluka, odlučivanje i budžetiranje, lokalna pitanja, lokalni razvoj, aktivnosti vezane uz državni proračun, načini zapošljavanja na fakultetu;

> Uključivati se u odlučivanje o u mjesnom odboru, gradu, na radnom mjestu, na državnoj razini, javni prijevoz, nepravilnosti u radu javnih institucija;

> Zalagati se za zaštitu prirode, zaštitu voda, tla, šuma, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije.

> Zalagati se za očuvanje i zajedničko upravljanje zajedničkim prostorima (društveni centri, kulturni centri), javnim prostorima (trgovi, parkovi);

> Zalagati se za zaštitu ljudskih prava, prava izbjeglica i njihovo uključivanje u društvo.

Primjeri dobre prakse suradnje i solidarnosti u zajednici:

> DAni soliDArnosti u ZADru

U Zadru 20. i 21. lipnja 2016. godine, održali su se prvi Dani solidarnosti. Inicijativu je organizirala grupa SOL.zd koja okuplja šarolike individualke i individualce zainteresirane za teme umjetnosti, književnosti, aktivizma, društvene pravde i ljudskih prava. Akcija je organizirana s ciljem poticanja na promišljanje o značenju solidarnosti kao temeljne društvene vrijednosti kojom se zahtjeva društvena pravda te različitost u slobodi, odnosno sloboda u različitosti.

Raznolikim umjetničko-aktivističkim programom obilježio se Svjetski dan izbjeglica, te su se održala predavanja o pozitivnim primjerima solidarnosti u zajednici, dva performansa te flashmob happening, akcija Food not Boombs, a najmlađe se uključilo kroz radionicu izrade transparenta „Svi smo mi djeca svijeta”. Program je obilježila i recitacija pjesme “Zadarska” autora Želimira Periša, koju su aktivisti izveli simbolično, ispred Stupa srama na Forumu u Zadru.

https://web.facebook.com/SOL.Zadar

EDUKACIJA ZA GRAĐANEGrađani za društveni razvoj i solidarnost

EDUCATION FOR CITIZENScitizens for social development and solidarity

> PlAtformA 53 u Petrinji

Platforma 53 osnovana je u Petrinji, kao neformalna građanska inicijativa i savez 12 petrinjskih udruga koje zagovaraju demokraciju i političku kulturu, solidarnost i zaštitu ljudskih prava te pružaju socijalne usluge u zajednici. Cilj „Platforme 53“ je razvoj civilnog društva i aktivnog građanstva kroz revitalizaciju neiskorištenog javnog prostora i izgradnju društvenog centra u cilju razvoja uključive zajednice, suradnju u procesu deinstitucionalizacije i pružanju socijalnih usluga za ranjive skupine građana te transparentnom financiranju udruga iz lokalnog i županijskog proračuna.

Platforma 53 započela je aktivnosti u smjeru osiguravanja prostora za osnivanje društvenog centra u Petrinji, gdje bi prostor za rad našle udruge koje nude usluge za starije osobe, udruge i inicijative u kulturi, osobe s invaliditetom, društveni poduzetnici, obrti, obrazovni programi za sve društvene skupine.

Platformu 53 možete pratiti na Facebook stranici, ali i putem portala Grakni.hr, jedinog aktivističkog portala u Sisačko-moslavačkoj i susjednim županijama koji afirmira građanska i socijalna ljudska prava te potiče sudjelovanja građana u procesu donošenja odluka.

https://web.facebook.com/Platforma53

> VukoVArskA PoZitiVA

Potaknuti dugogodišnjom potrebom da iz Vukovara do ostatka Hrvatske dođu i pozitivne, kreativne i uspješne vijesti, neformalna inicijativa građanki i građana Vukovara odlučila je promovirati vijesti i događaje iz sretnog i kreativnog Vukovara kroz 365 dana. Vukovarska pozitiva pokrenula je Facebook stranicu na kojoj se objavljuju tekstovi, članci i fotografije koji doprinose boljem poznavanju pozitivnih primjera iz Vukovara: uspjeha, pohvalnih djela, građanskih aktivizama, volonterskih akcija, promoviranja samog grada, njegovih znamenitosti, kulturnih i zabavnih događanja, prirodnih ljepota, predstavljanja postignuća škola i učenica i učenika, udruga, sportskih klubova, kulturnih ustanova, poduzetnika/ca, pojedinaca/ki i sl.

https://hr-hr.facebook.com/VukovarskaPozitiva/

> Građanska InIcIjatIva U dobroj vjerI

Pod sloganom: „Vjernici koji žive svoju vjeru i poštuju uvjerenja drugih“, Inicijativa djeluje u smjeru otvaranja prostora za dijalog uz međusobno uvažavanje, te širenja područja razumijevanja među pojedincima i zajednicama različitih uvjerenja i vjerovanja.

Inicijativa održava javne tribine i rasprave na kojima tematizira slobodu vjerovanja, osobnu slobodu i savjest, pluralizam mišljenja, te traži odgovore na pitanja kako različiti ljudi razumiju ove teme i žive svoja uvjerenja, te raspravlja o mogućnostima društvenog uređenja koje će poštovati ljudska prava i slobode vjernika i onih koji to nisu.

https://web.facebook.com/udobrojvjeri/

koja je veza GrađanskoG odGoja I obrazovanja I aktIvnoG Građanstva?

Građanski odgoj i obrazovanje omogućava mladima da postanu odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke. Većina zemalja prepoznaje vrijednost ulaganja u aktivno i informirano građanstvo zbog čega su uključili GOO u školske kurikulume.

Građanski odgoj i obrazovanje uključuje razvijanje vrijednosti, stavova i znanja, ali i vještina i sposobnosti kako ta znanja iskoristiti u svakodnevnim situacijama. U skladu s holističkim shvaćanjem uloge aktivnog građanina i građanski odgoj pokriva više dimenzija: društvenu, ljudsko pravnu, političku, kulturnu, ekonomsku i ekološku.

U Hrvatskoj pojedine škole ili lokalne sredine provode građanski odgoj i obrazovanje kroz izvannastavne ili izborne programe koji su zaista primjer dobre prakse. Na nacionalnoj razini je mogućnost uvođenja ovog programa uvedena Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za ljudska prava iz 1999. godine, ali program nije bio obvezan pa je zaživio samo u dijelu škola. 2014. godine je građanski odgoj uveden kao međupredmetna tema koja bi se trebala provodi kroz sve predmete u određenom broju sati i kroz školske projekte na način koji planira i organizira svaka škola. Brojni učitelji, roditelji i udruge s trenutnim rješenjem nisu zadovoljni i priključili su se GOOD inicijativi za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Više o GOO-u na: http://goo.hr/

Ostaje vidjeti na koji način je provedbu moguće unaprijediti i osigurati svakoj učenici i učeniku priliku za razvoj građanske i društvene kompetencije.

Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Kuće ljudskih prava i ne predstavlja nužno stav Europske unije.

Stajališta izražena u ovom materijalu isključiva su odgovornost Kuće ljudskih prava.

Projekt je financirala Europska unija.

Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH.