ALAC komponente:

0800 55 555 je besplatna linija za prijavu slučajeva korupcije. Linija je dostupna svim građanima, svakim radnim danom od 09 - 17h. Služi kao primarno komunikaciono sredstvo na kojem lica mogu dobiti osnovne informacije:

• Radi zaštite njihovih prava i kratke analize njihovog problema,

• Davanjem kontakt podataka nadležnih institucija ili nevladinih organizacija u BiH,

• Usmenim saopštavanjem administrativnih procedura u slučajevima posto-janja koruptivnog elementa.

STA JE

ALAC?V

ALAC – Advocacy and Legal Advice Cen-tre je projekat koji je osmišljen od strane Transparency International-a iz Berlina. Projekat je 2003. godine krenuo sa im-plementacijom od Transparency Inter-national Rumunije, Makedonije i Bosne i Hercegovine. U današnje vrijeme, pos-toji preko više od 50 zemalja ( od Istočne Evrope, Balkana i Južnog Kavkaza preko Afrike, Azije, Latino Amerike i Bliskog

Istoka), koji rukovode ALAC projektom ili tzv. Centrima koji pružaju besplatnu pravnu pomoć u borbi protiv korupcije.

ALAC pruža alternativni instrument pravne, logističke i informativne pomoći svima građanima i građankama na području Bosne i Hercegovine, koji su suočeni sa problemima korupcije.

Elektronske prijave korupcije u zadnjih dvije godine rada ALAC-a predstavljaju najefikasniju, najpouzdaniju i najčešće korišćenu metodu prijave korupcije ko-

risnika koji se služe internetom. Raširena mogućnost prijave putem interneta se može koristi putem zvaničnog sajta TI BiH ili putem socijalnih mreža.

Redovnom godišnjom promocijom ALAC-a na lokalnom (opštinskom) nivou, ostvaruje se vidljivost projekta za udaljena (kao i ruralna) mjesta Bosne i Hercegovine.

ALAC funkcioniše:

• Primanjem građanskih prijava.

• Vršenjem analize slučajeva i davanjem neobavezujućih pravnih savjeta.

• Vršenjem pritiska na državne organe s ciljem donošenja zakonite odluke zasno-vane na vladavini prava.

• Aktivnim radom i saradnjom sa strankama pri rješavanju specifičnih slučajeva kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama i Zakon o sukobu interesa.

• Informisanjem i edukacijom građana i građanki BiH o korišćenju pravnih sredstava koje im stoje na raspolaganju.

• Vršenjem monitoringa nad radom javne administracije.

• Obaviještavanjem javnosti o radu ALAC-a na osnovu press izvještaja i saradnjom sa novinarima i akademicima.

ALAC projekat je dio globalnog pokreta, čija je misija zaustavljanje korupcije i promovisanje transparentnosti, odgovornosti i integriteta u svim sektorima društva.

Kako je nastala ideja ALAC-a i ko je bio idejni tvorac projekta?

Srđan: Ideja za nastanak ALAC-a je u stvari bila logičan nastavak svega onog što je Transparency International (TI) radio do tada širom svijeta. U njegovom pokretu je sve više rasla svijest, da iza urađenih nalaza, istraživanja, indexa i analiza korupcije - stoje ljudi kao individue, koje je korupcija lično pogodila. U tom periodu je veliki doprinos operacionalizaciji ideje dao Ben Elers.

Slagjana: Makedonija se prije uspostavljanja ALAC modela, u 2002. g. suočavala sa problemom nefukcionalnih institucija, kada su se građani počeli obraćati kancelariji Transparency Makedonija (TM), radi prijave problema u vezi s korupcijom. Nakon što je ideja pružanja besplatnih pravnih savjeta bila prezentovana na regionalnom sastanku u Berlinu, sa predstavnicima iz Rumunije, Srbije, BiH, Hrvatske, Makedonija i Bugarske, ista je bila prihvaćena u smislu približavanja antikorupcijskih aktivnosti - građanima.

INTE

RVJU

!U intervjuu o nastanku, razvoju i

modelu projekta ALAC – Advocacy and Legal Advice Centre, izjave

su davali Srđan Blagovčanin, izvršni direktor Transparency

International BiH i Slagjana Taseva, predsjednica Transparency

International Makedonija.

ALAC PROBIJA TAMU BALKANA

Možete li nam ukratko približiti sliku ranih početaka funkcionisanja ALAC projekta iz 2003. godine?

Srđan: Bilo je poteškoća u ranim počecima, od tehničkih problema - uspostavljanja i funkcionisanja besplatne telefonske linije (0800 55 555), do pronalaženja pravnih stručnjaka za oblast besplatne pravne pomoći u spregi sa korupcijom. U to vrijeme, sjećam se da su advokatske komore bile protiv ALAC projekta, iz straha da bi potencijalnog gubitka klijenata.

Gledajući unazad, kako se projekat razvio do današnjeg vremena i šta se sve promjenilo?

Slagjana: Snaga ALAC Centara potiče iz sprege Građanin – ALAC – Institucije.

Srđan: Gledajući projekat iz regionalnog ugla, na kojem je radilo nekolicina ljudi, sa minimalnim finansijskim sredstvima - danas imamo sliku da se ALAC implementira u skoro 60 zemalja širom svijeta u kojima je više od 120 000 ljudi primilo osnovnu vrstu pravne pomoći, savjeta, itd.

Kakvu ulogu ALAC igra u radu nacionalnog ogranka Transparency International?

Srđan: ALAC je najdugovječniji projekat orgnaizacije, na kojem radi većina zaposlenih lica i spoljnih saradnika. Identifikacijom problema iz ALAC-a se daje odlična osnova za razvoj drugih projekata.

Slagjana: ALAC u svojoj punoj zrelosti inspiriše alternativne modele, a međunarodna zajednica prepoznaje takav uticaj u radu i značaju TI ogranka.

Možete li pojasniti koja je direktna korist od ALAC projekta i kako se ljudska prava ostvaruju kroz ALAC?

Srđan: Korist se ostvaruje direktnim putem, pružanjem besplatne pravne pomoći njegovim korisnicima - građanima, čime se ostvaruje zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda. Druga je okrenuta ka sistemskom rješavanju uočenih problema (na koje građani ukazuju), kroz prijedloge unaprijeđenja državnih politika i/ili izmjenama zakonskih okvira.

Slagjana: Dobijajući nepristrasan i besplatan pravni savjet, građanin prestaje biti žrtva i postaje dio mehanizma u borbi protiv korupcije. Svijest o pravima kod građana - doprinosi sprečavanju korupcije.

Kojim modelom rada se ALAC najbolje bori protiv korupcije i kakvi su njegovi rezultati na tom polju?

Srđan: Ideja ALAC-a je bila i ostala da se na pojedinačnim slučajevima pokušavaju rješavati sistemski problemi. Ponosan sam što smo i pored brojnih pritisaka i zastrašivanja nastavili da pružamo pomoć svima koji su to od nas tražili.

Slagjana: Snaga ALAC-a potiče od individua. Transparentnost postupka je u suštini stvari. Informacija je onaj deo građanske svakodnevice kojom se najčešće manipuliše. Svojim svjetlom ALAC probija tamu. On informiše građane o njihovim pravima i dobija informacije od institucija, na osnovu kojih traži promjene u sistemu.

Da se nečije pravo ostvari ili adekvatno zaštiti, potrebna je i saradnja sa javnim ali i civilnim sektorom? Kako funkcioniše institucionalna i međunarodna podrška projektu?

Srđan: Postoji kvalitetna saradnja sa pojedinim državnim akterima, iako se generalno stanje saradnje može ocijeniti kao nezadovoljavajuće. Bez međunarodne podrške ALAC ne bi ni postojao.

Slagjana: Međunarodna podrška projektu je prepoznatljiva. Donatori iz Evrope, vremenom sve više razumijevaju potrebe ALAC Centara.

Na koji način ALAC javno zagovara borbu protiv korupcije?

Srđan: Putem socijalnih mreža, koje okupljaju ogroman dio internet populacije. Najveći broj zaprimljenih prijava dolazi elektronskim putem. Slanjem promotivnog materijala lokalnim opštinama se vodi računa i o starijim generacijama.

Slagjana: Mi se obraćamo građanima i institucijama. Naš je poziv na bilbordima, internetu i trgovima. I mi smo građani i tamo smo gdje su i oni.

Šta biste poručili svima osobama koji imaju stav da je korupcija stvar običaja ili jedan od načina tzv. „balkanskog“ poslovanja?

Srđan: To je samo izgovor da se ne čini ništa! Riječ je o uspostavljanju sistema, a nikakvom genetskom problemu ili prokletstvu ovih prostora.

Slagjana: To govore ljudi koji bi htjeli da ovi prostori zauvijek ostanu tamnice! Oni koji razmišljaju o svojoj i budućnosti svoje djece, koji posluju časno - ne pronalaze u sebi takav “običaj”, a još manje norme poslovanja... INTE

RVJU

!

STATISTIKA

ANTI

-KO

RUPC

ION

A PO

LITI

KA:

2003

10000+12

00+

ALAC CENTAR OPO^EO

SA RADOM

GRA\ANKI I GRA\ANABIH KONTAKTIRALO ALAC PUTEM LINIJE

0800 555555

SLU^

AJEV

A RE

GIST

ROVA

NO

god.

STATISTIKAKO PRIJAVLJUJE KORUPCIJU?

60%

MU[KARCI

Anonimne prijave u najve}em broju dolaze putem email-a20%

@ENE20%

SLU^AJEVA INICIRANO

OD TI BiH

Najveći broj lica sa kojima ALAC radi su žrtve korupcije!

IZ LICNOGUGLA STUDENTSKA PRIČA

Možeš li mi objasniti kako je došlo do toga da si danas, u septembarskom ispitnom roku, posjetila jedan od privatnih fakulteta u Banjaluci i polagala ispit za drugu studentkinju ?

G.T.: Prazan novčanik. Studentkinja sam, imam puno troškova, a volim i da hodam po kafanama kada imam vremena. Roditelji mi plaćaju školarinu i mjesečnu kartu, ali za ostalo se sama moram snalaziti. Ne mogu tražiti od roditelja za kafu, pa radim svašta: branje kukuruza, kupljenje šljiva, instrukcije...ništa od navedenog nije stabilno i uvijek moram da tražim nove načine da zaradim. Pošto mi od ruke idu prirodne nauke, a to je većini bauk, desilo se da sam počela polagati ispite za druge. Uz nadoknadu, naravno.

Pretpostavljam da si u cijeli ovaj proces ušla preko preporuke ili kontakta?

G.T.: Da, metoda prijateljičina prijateljica. Jednoj od studentikinja na privatnom fakultetu je bilo neophodno da položi ispit za uslov. Otišli smo na kafu i ja sam pristala. Prije samog ispita, pokazala mi je ko je profesor, a ko asisent, čisto da se lakše snađem. Bez problema sam uradila pismeni dio ispita sa njenim indeksom, iako uopšte ne ličimo. Imala sam i svesku sa urađenim zadacima u slučaju da zatreba, ali da budem iskrena, kada sam je otvorila umrla sam od smijeha. Sprdačina od zadataka i ispita. Ispit je trajao pola sata, a ja sam uradila zadatke za pet minuta, ali nisam smjela odmah izaći jer bi profesor posumnjao u brzinu, a samim time u identitet. A

Studirati na državnom ili privatnom univerzitetu postaje sve veća dilema. Dok državni fakulteti u Bosni i Hercegovini drže “gard” koji se oslanja na iskustvo, tradiciju i znanje, privatni fakulteti u posljednjih nekoliko godina privlače sve više mladih predvidljivim nastavnim programom koji obećava brzo sticanje diplome ukoliko ste redovan platiša. Iako takvu dilemu nije imala naša sagovornica, koja studira na državnom fakultetu u Banjoj Luci, život i loša situacija u visokom obrazovanju mijenjaju tokove njenih planova. Njena priča o polaganju ispita u ime drugih studenata je mnogima poznata, ali zbog osjetljivosti teme i mogućih posljedica, identitet ostaje tajan ( G.T.).

V

STUDENTSKA PRIČA

KENAN HALILOVIĆ

zadaci, kao što rekoh, su za djecu smijurija, tipa 2X + 5 = 9. Čak sam uspjela da uradim ispit i za nekoliko studenata koji su sjedili u blizini, da ubijem vrijeme. Inače, profesor i asistent se smjenjuju na ispitu i lakše je sve ovo uraditi kod asistenta.

Niko nije posumnjao da ti ne studiraš na tom fakultetu?

G.T.: Ma, jok. Kada dođeš na ispit, profesor ne otvara prvu stranu indeksa. To je strana koja se ne otvara. Ne bih sad da ulazim u to da li je slučajno ili namjerno. Ja nisam imala problema do sada, možda zato što sam često mijenjala i boju kose. Mislim, dešavalo se slučajno. Ukoliko ima usmeni dio ispita, profesor često pita odakle sam. Jednom sam bila iz Bihaća, čini mi se.

Koliko koštaš?

G.T.: Dvadeset maraka je za tebe. Inače, trideset.

Zar to nije niska cijena?

G.T.: Pa i ne mora da bude. Izlazila sam na ispit za troje studenata istovremeno, tj. dobro sam unovčila provedeno vrijeme. Od dvije djevojke sam tražila četrdeset ali eto, one su mi dale pedeset, a momak je dao tideset maraka. Znači, ukupno sedamdeset maraka. Je li sedamdeset maraka malo danas?

Kakve ocjene dobijaš?

G.T.: Uradim sve tačno ali prošli put sam dobila šest jer sam automatski napisala rezultat. Znala sam napamet koliko je korijen iz sto dvadeset i jedan, a profesor je posumnjao da sam prepisala. Stvarno ne bi bilo smisla da se prepirem, uostalom ocjena nije ni bitna. Bilo je i većih ocjena, osmica. Ali cijena je uvijek ista.

Dešava li se da ti studenti ne plate?

G.T.: Nisam ja toliko često polagala ispite za druge, upravo sam odbila jednu djevojku jer

imam strah da će me profesor prepoznati. Do sada je sve plaćeno. Kad se završi ispit, ja sa indeksom izađem napolje i slijedi primopredaja.

Imaš li iskustva na državnim fakultetima?

G.T.: Mnogi govore kako je na državnim fakultetima sve “čisto” ali znamo da nije. Istina je da se teže može polagati ispit za drugog, ali tu je tehnologija poput MMS-a, recimo. Kada profesor da zadatke, student uslika kamerom, meni stigne MMS, ja pošaljem rješenja na isti način.

Planiraš li da proširiš “tržište” i kakvo je stanje sa konkurencijom?

G.T.: Ima konkurencije, sve moje kolege rade isto. I nisu u pitanju samo prirodne nauke, poput matematike ili statistike. Kolege sa engleskog ili njemačkog jezika takođe imaju posla. Na ovim fakultetima na kojima to sad radim, planiram i dalje da ostanem, a nisam sigurna da li bih proširivala. Imala sam ponudu da za osnovca radim zadatke ali bilo mi bezveze, neka nesto nauči.

Ti to kao imaš etiku?

G.T.: Da!

Šta očekuješ u budućnosti?

G.T.: Razmišljala sam o mogućnosti studiranja na privatnom fakultetu, imala bih pravo automatskog upisa na četvrtu i studentskim mukama brzo došao bi kraj. Svjesna sam šta radim i situacije oko sebe. Znam da će studenti za koje polažem ispite sutra biti na funkcijama a da ću ja možda biti nezaposlena. Uostalom, moj otac je radio istu stvar za druge. Oni su sada ti koji donose odluke, a šta je on? Običan radnik. Ali, meni je potreban novac.

Jasna DragojevićUniverzitet u Banjoj Luci

Fakultet političkih naukaMaster Komunikologije

U okviru redovnih aktivnosti i postig-nutih rezultata, ALAC razvija priče o prirodi slučajeva sa kojima se bavi, institucionalnim preprekama i postig-nutim ciljevima.

U sljedećem primjeru, vršenjem pra-vovremenog institucionalnog pritiska, ALAC je uz pomoć Ombudsmana BiH uspio da ostvari pozitivan rezultat na polju dokazivanja posredne diskrimi-nacije, izmjenom pravilnika koji će u budućnosti omogućiti veću jednakost svim licima u konkurenciji bavljenja taksi djelatnosti, na području Opštine Zenica.ST

A SM

OPO

STIG

LIDiskriminacija TAXI djelatnosti u ZeniciALAC SLUČAJ

V

Polovinom marta 2012.g., na adresu Transparency International BiH (TI BiH) je došlo lično pismo oštećenog građanina, u kojem su bile iznijete osnovane pritužbe na rad Udruženja taksista „Zenica taksi“. U predstavci je bio opisan način na koji je Udruženje po ovlašćenju od Opštine Zenica - sprovodilo različita bodovanja kandidata, po pitanju dobijanja prvenstva za dodjelu taksi stajališta, omogućavajući direktnu favorizaciju jednih kandidata naspram drugih. Opština je odlukom ov-lastila Udruženje taksista „Zenica taksi“ da pravno raspored taksi vozila na taksi stajalištima, kriterijume za red prvenstva i rangiranja kandidata na listi prioriteta za raspored na staksi stajalištima.

„Zenica taksi” je spornim Pravilinkom favorizovala djecu taksista u odnosu npr. boračku populaciju i redovne kandidate, obzirom da se taksi stajališta dodijeljuju na osnovu bodovanja. Po praviliniku dje-ca taksista koja su obavljala djelatnost ili djeca taksista u penziji, su dobijala 8 bo-dova, dok bi redovni kandidati (za svaku godinu čekanja) dobijali po samo 1 bod! U prevodu, obični građanin koji se ne bi vodio na listi prioriteta, bi trebao da provede na čekanju 8-10 godina, kako bi eventualno ostvario mogućnost dobi-janja taksi stajališta. Sporni Pravilnik je posredno diskriminirao i osobe ženskog pola, zato što se pri kandidovanju za taksi stajališta, dodatno bodovalo i učešće u Oružanim snagama Federacije BiH.

Transparency International BiH se prvobitno obratio Opštini Zenica, objašnjavajući da Pravilnik sadrži dis-

kriminatorne odredbe, i da nije usklađen sa Odlukom o organizaciji i načinu obav-ljanja taksi prevoza putnika na nivou ZD Kantona, pri tome tražeći zvaničan stav opštinske Službe za ekonomske odnose i preduzetništvo. U odgovoru, Opština Zenica je citirala kantonalne odredbe o prenosu nadležnosti (u tom pitanju) na Udruženje „Zenica taksi“, ne odavajući ni-kakvu zainteresovanost ili zabrinutost za eventualno oštećena lica.

Zbog postojanja posredne diskriminacije u konkretnom slučaju, TI BiH se obratio Instituciji Ombudsmana za ljudska prava u BiH. Po otvaranju postupka, TI BiH je iznio argumentovana mišljenja i dokaze evidentne diskriminacije. U preporuci Opštini, Ombudsman BiH je nesumnjivo utvrdio „da se zbog odredbe o različitom bodovanju djeca taksista i kandidata koji to nisu, te dvije grupe dovode u različit položaj, iako se nalaze u sličnoj situaciji, jer se kandiduju za isto mjesto, a jednako ispunjavaju ostale formalne uslove za vršenje taksi službe.”

Postupak je okončan u našu korist, izda-vanjem negativne preporuke Udruženju taksista „Zenica Taksi“ s ciljem izmjene spornih odredbi.

Diskriminacija TAXI djelatnosti u Zenici

KREATIVNOST

RAZBIJA KORUPCIJU

ELVIS DOLIĆ

U sklopu generalnog opredjeljenja Transparency International BIH, s ciljem podizanja svijesti u borbi protiv korupcije, 2010.g. je rađeno niz kreativnih radionica sa omladinom u Banja Luci.

Projektom se obuhvatio umjetnički, kulturni i društveno korisni angažman omladinske populacije, kroz njihov stvaralački rad i angažman.

VEDAD ŠABANADŽOVIĆ

GRAFIKA I ANTIKORUPCIJA

DEJAN ŠIJUK

FEĐA BEŠLAGIĆ

FILIP KOSTESISANDRO FAZLINOVIĆ

GRAFIKA I ANTIKORUPCIJAFILIP ANDRONIK

GOCI STOJKOVIĆ

RESAD SULTANOVIĆEMIR DURMIŠEVIĆ

Izložba slika učenika srednjih škola i studenata Umjetničke Akademije, Banja Luka

GRAFIKA I ANTIKORUPCIJAZORAN PEJIĆ ZDRAVKO CVJETKOVIĆ

ALDIN OKERSONJA HORVAT

GRAFIKA I ANTIKORUPCIJA

09.12.2010.g. TI BiH je organizovao izložbu radova na temu korupcije, kao rezultat kreativnog rada sa umjetnicima i učenicima srednjih škola iz Banja Luke.

Role-play intervju između učenika:

1. Da li ti znaš šta je korupcija?• Za mene korupcija predstavlja

korištenje moći i novca da bi se ostvario neki privatni cilj bez razmišljanja o posljedicama.

• Za mene je korupcija vid potplaćivanja naših državnih organa.

2. Šta bi uradio da bi spriječio korupciju ili smanjio u našoj državi?

• Jao, pa gdje ćeš se boriti protiv toga. Ne možeš se protiv toga boriti. To samo vode ovi veliki ljudi.

3. A kako se oni mogu boriti protiv toga?• Šta se oni imaju boriti protiv toga,

oni hoće korupciju.4. Da li znaš neki primjer za korupciju? Da li ti se nešto desilo ili si čuo za nešto?

• Pa najviše slučajeva imamo u našoj policiji. To sam bio svjedok jedno 3-4 puta.

• Pa primjer, korupcija je, znači,

kada uradimo neki prekršaj i naletimo na policajca koji nam znači, nakon što mu damo mito, to oprosti.

5. Po tvom mišljenju, kako bi se trebali boriti protiv korupcije?

• Pa, demokratijom. To je jedini način.

• Pa, više bih alarmirao našu zajednicu, po pitanju toga pisao više projekata, više spominjao toga u medijima i upozoravao ljude da je to kazneno djelo.

• Protiv korupcije se treba boriti tako što se prvo treba napraviti politička volja da se to riješi, a to znači prvo donošenje dobrih zakona, i naravno ono što je još važnije, dobro provođenje tih zakona.

• Pa mislim da svaki čovjek treba poći od sebe, znači ja prvi ću reći „ja neću primiti korupciju“ i tako ću poboljšati stanje u državi.

SVJE

SNO

ST M

LADI

H U

VRE

MEN

U K

ORU

PCIJE

DOBRO SE

CUVAJ!Tokom 2010. TI BiH je s podrškom NVO POP (Partnerski Omladinski Pokret) realizovao seriju kreativnih radionica sa učenicima iz srednjih škola u Banja Luci, s ciljem podizanja svijesti omladine u borbi protiv korupcije. Pored snimanja videa i izložbe slika na temu „Omladina protiv korupcije“, učenici Katoličke gimnazije KŠC „BL. IVAN MERZ“ Banja Luka su bili uradili i improvizovani tzv. „role-play“ intervju. Tom prilikom su rađeni i intervjui sa nastavnicom informatike i direktorom gimnazije.

V

Ivica Božinov, ravnatelj, Direktor, Katolička gimnazija Banja Luka

1.Kako iskorijeniti korupciju? • U današnje vrijeme,

pogotovo sad vi kad pitate o školi, treba naglasiti to da je škola dio društva, dakle nije ona nešto što je izdvojeno. Mladi ljudi danas gledaju starije i kao svoje uzore odnosno trebali bi ih vidjeti kao svoje uzore. No, često puta doživljavaju da njihovi uzori nemaju nikakvih vrednota i tu je zapravo pravi problem.

• Ljudi koji bi trebali biti primjer i tako dalje na ovaj ili onaj način se daju potkupiti i onda djeca zaključe svijet funkcionira tako i moram se u to uključiti. I nije kriv. Dakle, rekao bih, treba se vratiti odgoju savjesti, to je najbitnije, odgoj savjesti.

Gordana Šeho, profesor informatike

1.Kako iskorijeniti korupciju? • Mislim da se to nosi iz kuće

jer, evo situacije kad dođe roditelj i ja kažem vaše dijete ne znam ima već tri keca iz nekog predmeta, ja kao razredni starješina, molim vas nađite nekog iz familije, ima li ikog da mu nešto pomogne da se prevaziđe taj problem, a meni roditelj kaže: „Oprostite, a koliko košta ta dvica?“ Znači, to se donese od kuće, ja na to ne mogu uticati, nažalost.

• Učenici su jako svjesni da postoji korupcija jer ako je upis samo za odlične i u nekim školama koje su tako aktuelne kako da kažem ne znam ekonomska, gimnazija, medicinska, ako se upisuju samo odlični i nema mjesta za vrlo dobre, a ipak moj kolega koji je prošao vrlo dobrim ili dobrim se upiše u medicinsku školu, znači, ne treba meni neko da objašnjava šta je korupcija, ja znam da ona postoji.

DOBRO SE

CUVAJ!

Video je dostupan na You Tube-u, s naslovom: Kreativnost Vs. Korupcija.

INTERVJUI SA NASTAVNICOM INFORMATIKE I DIREKTOROM GIMNAZIJE

Povodom 9. decembra 2011.godine, Međunarodnog dana borbe protiv korupcije organizovan je bio koncert benda Dubioza Kolektiv.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. decembar, obilježava se s ciljem ukazivanja na problem i posljedice korupcije, te promovisanja mehanizama za borbu protiv ove štetne pojave.

ZERO TOLERANCE4CORRUPTION

28. Septembar 2009

Promocija Međunarodnog Dana Slobode Pristupa Informacijama

V

ULICNI AKTIVIZAM