AGENCIJA ZA LOKALNE RAZVOJNE INICIJATIVE Monitoring potivanja ekonomskih i socijalnih prava u BiH Ugovor: 02-PP-07 Uz pomo Fonda otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina

KO KRI NAA PRAVA?Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u potivanju i razvoju ekonomskih i socijalnih prava u 2007. godini u okviru procesa EU integracija sa preporukama

Februar 2008

AGENCIJA ZA LOKALNE RAZVOJNE INICIJATIVE Monitoring potivanja ekonomskih i socijalnih prava u BiH Ugovor: 02-PP-07 Uz pomo Fonda otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina

Ko kri naa prava? Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u potivanju i razvoju ekonomskih i socijalnih prava u 2007. godini u okviru procesa EU integracija sa preporukama

Februar 28, 2008

ALDI Agencija za lokalne razvojne inicijative Bosna i Hercegovina Panorama b.b. 73 0000 Gorade http://www.aldi.ba2

SADRAJUvod Zato ekonomsko-socijalna prava? Koja su ekonomsko-socijalna prava predmet ovog izvjetaja? Svrha izvjetaja PRVI DIO EKONOMSKO-SOCIJALNA PRAVA Zato su ekonomsko-socijalna prava vana za prosperitet stanovnika Bosne i Hercegovine I. 1. 2. II. PRISTUP SOCIJALNIM PRAVIMA Evropski korijeni socijalnih prava Barijere koje sputavaju jaanja ekonomsko-socijalnih prava RAZVOJ SOCIJALNIH PRAVA DRUGI DIO STVARNI IVOT Nivo potivanja ekonomsko-socijalnih prava u zemljama Evropske unije, kandidatima za lanstvo u EU i u Bosni i Hercegovini UVOD III. 1. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. JEDNAKOST POLOVA Jednakost polova u zakonodavstvu Evropske unije Jednakost polova u Kraljevini vedskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti jednakosti polova u vedskoj Ciljevi vedske politike na polju jednakosti polova Jednakost polova u Republici Irskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti jednakosti polova u Irskoj Ciljevi irske politike na polju jednakosti polova Jednakost polova u Velikoj Britaniji Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti jednakosti polova u Velikoj Britaniji Ciljevi britanske politike na polju jednakosti polova Jednakost polova u Republici Hrvatskoj Zakonodavstvo 54 55 55 56 56 57 58 59 59 60 60 61 61 61 62 63 633

10 10 11 14

31 31 34 40

5.2. 5.3. 6. 6.1. 6.2. 6.3. IV. 7. 7.1. 8. 8.1. 8.2. 8.3. 9. 9.1. 9.2. 9.3. 10. 10.1. 10.2. 10.3. 11. 11.1. 11.2. 11.3. 12. 12.1. 12.2. 12.3. V. 13. 13.1. 14. 14.1. 14.2. 14.3.

Trenutno stanje u oblasti jednakosti polova u Hrvatskoj Ciljevi hrvatske politike na polju jednakosti polova Jednakost polova u Bosni i Hercegovini Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti jednakosti polova u Hrvatskoj Ciljevi Bosanskohercegovake politike u oblasti jednakosti polova DJEIJA PRAVA Djeija prava u zakonodavstvu Evropske unije Ciljevi EU politike u oblasti djeijih prava Djeija prava u Kraljevini vedskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti djeijih prava u vedskoj Ciljevi vedske politike u oblasti djeijih prava Djeija prava u Republici Irskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti djeijih prava u Irskoj Ciljevi irske politike u oblasti djeijih prava Djeija prava u Velikoj Britanijij Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti djeijih prava u Velikoj Britaniji Ciljevi britanske politike u oblasti djeijih prava Djeija prava u Republici Hrvatskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti djeijih prava u Republici Hrvatskoj Ciljevi hrvatske politike u oblasti djeijih prava Djeija prava u Bosni i Hercegovini Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti djeijih prava u Bosni i Hercegovini Ciljevi Bosanskohercegovake politike u oblasti djeijih prava PRAVA OSOBA SA ONESPOSOBLJENJEM Prava osoba sa onesposobljenjem u Evropskoj uniji Ciljevi Evropske unije na polju zatite osoba sa onesposobljenjem Zatita osoba sa onesposobljenjem u Kraljevni vedskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zatite osoba sa onesposobljenjem u vedskoj Ciljevi vedske politike na polju zatite osoba sa onesposbljenjem

63 64 64 64 65 65

67 67 68 68 69 69 70 70 71 72 73 73 73 74 75 75 76 77 78 78 79 82

85 85 86 86 86 884

15. 15.1. 15.2. 15.3. 16. 16.1. 16.2. 16.3. 17. 17.1. 17.2. 17.3. 18. 18.1. 18.2. 18.3. VI. 19. 20. 20.1. 20.2. 20.3. 21. 21.1. 21.2. 21.3. 22. 22.1. 22.2. 22.3. 23. 23.1. 23.2. 23.3. 24. 24.1. 24.2.

Zatita osoba sa onesposobljenjem u Republici Irskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zatite osoba sa onesposobljenjem u Irskoj Ciljevi irske politike na polju zatite osoba sa onesposbljenjem Zatita osoba sa onesposobljenjem u Velikoj Britaniji Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zatite osoba sa onesposobljenjem u Britaniji Ciljevi britanske politike na polju zatite osoba sa onesposbljenjem Zatita osoba sa onesposobljenjem u Republici Hrvatskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zatite osoba sa onesposobljenjem u Hrvatskoj Ciljevi hrvatske politike na polju zatite osoba sa onesposobljenjem Zatita osoba sa onesposobljenjem u Bosni i Hercegovini Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zatite osoba sa onesposobljenjem u Bosni i Hercegovini Ciljevi Bosanskohercegovake politike na polju zatite osoba sa onesposbljenjem RADNA PRAVA Radna prava u zakonodavstvu Evropske unije Radna prava u Kraljevni vedskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti radnih prava u vedskoj Ciljevi vedske politike na polju polju radnih prava Radna prava u Republici Irskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti radnih prava u Irskoj Ciljevi irske politike na polju radnih prava Radna prava u Velikoj Britaniji Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti radnih prava u Britaniji Ciljevi britanske politike na polju polju radnih prava Radna prava u Republici Hrvatskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti radnih prava u Hrvatskoj Ciljevi hrvatske politike na polju radnih prava Radna prava u Bosni i Hercegovini Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti radnih prava u Bosni i Hercegovini

88 88 89 90 91 91 91 93 93 93 94 95 96 96 97 98

99 100 100 101 103 103 103 104 105 106 106 106 107 107 107 108 108 109 109 1105

24.3. VII. 25. 25.1. 26. 26.1. 26.2. 26.3. 27. 27.1. 27.2. 27.3. 28. 28.1. 28.2. 28.3. 29. 29.1. 29.2. 29.3. 30. 30.1. 30.2. 30.3.

Ciljevi Bosanskohercegovake politike na polju radnih prava ZDRAVSTVENA PRAVA Zdravstvena prava u Evropskoj uniji Ciljevi Evropske unije u oblasti zdravstva Zdravstvo u Kraljevni vedskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zdravstva u vedskoj Ciljevi vedske politike na polju zdravstva Zdravstvo u Republici Irskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zdravstva u Irskoj Ciljevi irske politike na polju zdravstva Zdravstvo u Velikoj Britaniji Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zdravstva u Velikoj Britaniji Ciljevi britanske politike na polju zdravstva Zdravstvo u Republici Hrvatskoj Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zdravstva u Hrvatskoj Ciljevi hrvatske politike na polju zdravstva Zdravstvo u Bosni i Hercegovini Zakonodavstvo Trenutno stanje u oblasti zdravstva u Bosni i Hercegovini Ciljevi Bosanskohercegovake politike na polju zdravstva TREI DIO UMJESTO RECEPTA

112

114 114 115 115 115 117 118 118 118 119 120 120 121 121 122 122 123 124 122 125 125 126

Uklanjanje barijera koje oteavaju potivanje meunarodno priznatih ekonomsko-socijalnih prava

UVODVIII. KLJUNI PROBLEMI

129131

31. 32.33. 34. 35. 36.

Kljuni problemi u potivanju prava u oblasti jednakosti polova Kljuni problemi u potivanju djeijih prava Kljuni problemi u potivanju prava osoba sa onesposobljenjima Kljuni problemi u potivanju radnih prava Kljuni problemi u potivanju zdravstvenih prava Zbirni pregled kljunih problema u potivanju ekonomsko-socijalnih prava

131 133137 139 145 149

6

36.1. 36.2. 36.3. 36.4. 36.5. 36.6. 36.7. 36.8.

Prava na jednakost polova Prava djeteta Pravo na obrazovanje Prava starijih lica

150 151 151 152 152 153 155 156

Prava osoba sa onesposobljenjem Pravo na socijalno osiguranje i socijalnu pomoRadna prava Zdravstvena zatita

IX.

PROBLEM ALOKACIJE RESURSA

37.38. 38.1. 38.2. 39. 39.1. 39.2.

Polazne informacije Finansiranje socijalnog sektora u Bosni i Hercegovini Rast bruto drutvenog proizvoda Rast ukupne javne potronje Promjene u strukturi finansiranja socijalne zatite etiri modela socijalne zatite Korisnici socijalne zatite Finansiranje i naknade Pregled efekata opcija za reformu socijalnog sektora Opcija/Model 1 (Kontinentalni model) Model/Opcija 2 (Skandinavski model) Model/Opcija 3 (Mediteranski model) Model/Opcija 4 (Anglosaksonski model) Resursi nisu problemiPREPORUKE

157158 159 161 165 166 168

39.3.40. 40.1. 40.2. 40.3. 40.4. 41. X. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49.

170172 172 175 178 180 181

Preporuke u oblasti jednakosti polova Preporuke u oblasti prava djeteta Preporuke u oblasti prava na obrazovanje Preporuke u oblasti prava starijih lica Preporuke u oblasti prava osoba sa onesposobljenjem Preporuke u oblasti prava na socijalno osiguranje i socijalnu pomo Preporuke u oblasti radnih prava Preporuke u oblasti zdravstvene zatite

185 186 187 187 188 189 190 192

7

Ovaj Izvjetaj je dio serije povremenih izvjetaja koje objavljuje ALDI. Nai povremeni izvjetaji mogu ukljuivati informativnu perspektivu o pojedinim pitanjima vladinih politika, poziciji pojedinih grupa u drutvu, poziciji procesa tranzicije i procesa Evropskih integracija, o rezultatima drugih istraivanja ili drugih izvjetaja prezentovanih na konferencijama ili u javnosti. Svi nai povremeni izvjetaji prolaze interne provjere, kako bi obezbijedili da su dostigli standard u istraivakoj kvaliteti i objektivnosti. ALDI udruenje graana je neprofitna i nevladina organizacija koja podrava razvoj otvorenog drutva i ekonomski nezavisnih graana. Sve publikacije ALDI u.g. ne reflektuju uvijek zvanina miljenja naih klijenata, niti organizacija koja sponzoriraju naa istraivanja. Ovaj izvjetaj je za javnu upotrebu, uz obavezno navoenje naziva i autora prilikom citiranja izvjetaja. Elektronska forma izvjetaja je besplatna.

Na istraivanju i izradi ovog dokumenta su radili: Demir Imamovi, Edita Belija, Fatima Imamovi i Vildana Kadri.

Proces interne provjere je sastavni dio svih istraivakih projekata ALDI u.g. Sve aktivnosti koje su prethodile publikaciji ovog dokumenta bile su predmet procesa obezbjeenja kvaliteta, kako bi se obezbijedilo da istraivanje dostigne slijedee standarde: da je problem dobro formulisan; da su sva istraivanja dobro dizajnirana i pravilno izvrena; da su informacije i pretpostavke jasne; da je sva dokumentacija tana, razumljiva i ubjedljva i vremenski prihvatljiva; da je istraivanje obavljeno nezavisno i izbalansirano. ALDI u.g. je koristio sve raspoloive informacije prikupljene u procesu istraivanja koje su bez diskriminacije ukljuene u izvjetaj. U sluaju nepostojanja preciznih ili vremenski odgovarajuih statistikih informacija u istraivanju su koritene racionalne pretpostavke.

Objavljeno u februaru 2008. godine od strane ALDI, Udruenje graana Panorama b.b. 73 000 Gorade Da naruite nae dokumente ili da dobijete dodatne informacije, moete nas kontaktirati: telefon: +387 (0)38 227 850, Fax: +387 (0)38 228 594, e-mail aldi@aldi.ba ALDI u.g. Internet: http://www.aldi.ba

8

''Poto su poslanici francuskog naroda, sakupljeni u Nacionalnoj skuptini, spoznali da su neznanje, zaboravljanje i nepotivanje ljudskih prava jedini uzroci javne nesree i propasti vlade, odluili su se da prirodna, neotuiva i sveta prava ovjeka definiraju u jednoj sveanoj Povelji, da bi ona svim lanovima drutva stalno bila pred oima i neprekidno ih podsjeala na njihova prava i obveze; da bi se djelovanje zakonodavne i izvrne vlasti u svakom momentu moglo usporediti s konanom svrhom svakog politikog ureenja i da bi se samim tim vie potovalo; da bi se prava graanina zasnovana na jednostavnim i neospornim naelima uvijek mogla upravljati prema odranju Ustava i opem dobru.''

Deklaracija o Pravima ovjeka i graanina, Nacionalne skuptine Francuske, 26. avgusta 1789.

9

UVODU ovom izvjetaju govorimo o potivanju ekonomskih i socijalnih prava u Bosni i Hercegovini. Vie od 200 godina Francuska Deklaracija o Pravima ovjeka i graanina podsjea da vlast konstantno mora osiguravati potivanje ideje o slobodi i jednakosti svih ljudi kroz zatitu osnovnih ljudskih prava kao to su sloboda, privatna svojina, sigurnost i neugnjetavanje. Pravo na zatitu od nezaposlenosti, pravo na platu koja minimalno zadovoljava ivotne potrebe radnikove porodice, pravo na minimalni ivotni standard, pravo na djeiju zatitu i porodiljsko odsustvo, pravo na zdravstvenu i socijalnu zatitu su neka od ekonomskosocijalnih prava koja su garantovana Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima usvojenim od strane Generalne skuptine Ujedinjenih nacija. Potivanjem ekonomsko-socijalnih prava drutvo pokazuje da svoje kljune vrijednosti zasniva na vjeri u ljudsko dostojanstvo i jednakost izmeu ljudi. Takvo drutvo neprekidno radi na socijalnom napretku i poboljanju ivotnih uslova, istovremeno sa smanjenjem glavnih izvora neslobode kao to su: siromatvo isto kao i tiranijske vlade, male ekonomske mogunosti kao i sistematske socijalne oskudice, zanemarivanje javnih usluga isto kao i netolerantnost represivne vlade. Bez obzira to danas imamo izuzetno poveanje sveukupnog bogastva, ogroman broj, moda i veina stanovnitva u svijetu ivi u drutvima koja ne obezbjeuju potivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ovaj izvjetaj nema primarnu namjeru da ukae da li se vlasti u Bosni i Hercegovini svojim postupcima svrstavaju u one koji vjeruje u puno potivanje ljudskih prava ili i dalje kao drutvo pripadamo veini koja zanemaruje osnovna ljudska prava, prvenstveno iz razloga to je oigledno da Bosna i Hercegovina kao drava ne potuje meunarodno garantovana osnovna ljudska prava. Iz tog razloga, kao to se iz samog naslova moe zakljuiti ovaj izvjetaj ima za cilj da pomogne u traenju odgovora na pitanje ko i zato kri ova osnovna prava u Bosni i Hercegovini.

Zato ekonomsko-socijalna prava? Ovaj izvjetaj je posveen specifinoj grupi osnovnih ljudskih prava, koja su u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima kategorisana kao ekonomska, socijalna i kulturna prava.1 U ovu kategoriju ljudskih prava spadaju sva prava koja su u Univerzalnoj deklaraciji uvrtena kako bi omoguila ''promociju

socijalnog napretka i poboljanja uslova ivota u veoj slobodi'', i koja postavlja obavezu svakoj dravilanici UN da omogui da ''Svako, kao lan drutva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje

privredna, drutvena i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za slobodan razvoj svoje linosti, uz pomo drave i putem meunarodne saradnje, a u skladu sa organizacijom i sredstvima svake drave.'' 2Kako bi se na najbolji nain shvatili razlozi zbog kojih ovaj izvjetaj obuhvata samo ovu kategoriju prava

1

Od lana 22 do lana 27 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Usvojena kao Rezolucija 217 A (II) od strane Generalne skuptine 10 Univerzalna deklaracija, lan 22

decembra 1948. godine.2

10

potrebno je razumjeti jednu kljunu razliku koja ovu kategoriju prava odvaja od osnovnih ljudskih prava iz kategorije graanskih prava kao to su pravo na ivot, zabrana ropstva, zabrana samovoljnog hapenja, pravo na privatnost, ili prava iz kategorije politikih prava kao to su sloboda govora, sloboda udruivanja i mirnog okupljanja, pravo graana da biraju i da budu birani u organe vlasti i da neposredno ili posredno uestvuju u upravljanju javnim poslovima. Univerzalna deklaracija od zemalja lanica UN zahtijeva da prihvate Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao meunarodni standard koji treba biti ispunjen od strane svake zemlje lanice. Ispunjavanje ovih meunarodnih standarda u kategoriji graanskih i politikih prava je obavezno za svaku zemlju lanicu i nije ogranieno bilo kakvim uslovima. Ni jedna zemlja lanica UN ne smije ljudska bia drati u ropstvu ili potinjenosti i nikakav razlog ne moe sluiti kao opravdanje za nepotivanje ovog prava. Sa druge strane, u standardu potivanja ekonomskih, socijalnih i kluturnih prava postavljen je zahtjev osiguranja prava u skladu sa organizacijom i sredstvima drave, to znai da osnovna ljudska prava iz ove kategorije trebaju biti osigurana, ali da je mogue da iz opravdanih razloga drava ova prava ne osigurava istovremeno ne krei Univerzalnu deklaraciju. Upravo iz razloga to je dravama lanicama omogueno da opcionalno svojim graanima garantuju potivanje meunarodno priznatih ekonomsko-socijalnih prava u zavisnosti od organizacije javne administracije i njenih realnih mogunosti da garantuju primjenu ovih prava u praksi, ovaj izvjetaj je fokusiran na utvrivanje injenica da li je stvarni nivo potivanja ekonomsko-socijalnih prava u Bosni i Hercegovini u skladu sa organizacijom i sredstvima drave, odnosno drugim rijeima, da li je trenutni nivo potivanja ovih prava u skladu sa mogunostima i potrebama Bosanskohercegovakog drutva. Obzirom da je sa jedne strane potivanje i razvoj ovih prava od kljune vanosti za socijalni napredak drutva, a sa druge strane izuzetno teak zadatak utvrivanja razlika, i izvora razlika, izmeu trenutnog nivoa potivanja ovih prava, meunarodno prihvaenih i realno moguih, ovaj izvjetaj ima sporednu ulogu da pomogne u rasvjetljavanju kompletne slike koja se odnosi na potivanje i razvoj i znaaj ekonomsko-socijalnih prava na ukupnu sigurnost i prosperitet svih stanovnika Bosne i Hercegovine.

Koja su ekonomsko-socijalna prava predmet ovog izvjetaja? Ekonomsko-socijalna prava spadaju u relativno noviju kategoriju ljudskih prava koja su svoje mjesto u katalogu ljudskih prava pronala tek u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine. Ranijim poveljama o pravima skoro da nije bilo naznake da su neka ekonomska i/ili socijalna prava bila tretirana kao ljudska prava iako zakonodavstvo pojedinih evropskih zemalja odavno priznaje pravo svojim dravljanima na minimalan socijalni standard kroz postavljanje obaveza nacionalnim vlastima da tite drutveni poloaj siromanih ili lica koja ostaju bez posla, kao to je to Elizabetanski zakon o siromanim iz 1601. godine. U najranijim poveljama o pravima, kao to je Velika povelja o pravima, nije bilo rijei o ovim pravima, pa ak niti u historijski znaajnim deklaracijama o pravima kao to su Virdinijski zakon o pravima ili Francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina, koji su doneeni nakon to je u Engleskoj stupio na snagu Zakon o siromanima.

11

Slika 1. Poloaj ekonomsko-socijalnih pravaMAGNA CHARTA LIBERTATUM (Velika povelja o pravima) 1215 Pravo nana Pravo na Pravo pravicno sudjenje Zastit a od proizvoljnog hapsenja Pravo na Pravo na VIRGINIA BILL OF RIGHTS () 1776 Pravo nana ot i slobodu Pravo na Pravo ziv Pravo nana Pravo slobodu medija Slobodana Pravo vjeroispovjesti Pravo nana Pravo slobodne izbore DEKLARACIJA O PRAVIMA COVJEKA I GRADJANINA 1789 Pravo nana Pravo na Pravo slobodu Pravo nana Pravo na Pravo pravicno sudjenje Pravo poreskih obveznikaPravo navlasti na ucesce u

Pravo na otpor ugnjetavanju Pravo naPravo na sigurnost UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA 1948 Pravo nana slobodu i bezbjed Pravo na Pravo zivot, Pravo na ucesce u javnim poslovima Pravo na Pravo nana Pravo slobodne izbore Pravo nana Pravo rad Pravo na na Pravo sindikat Pravo na socijalno osiguranje Pravo na min imalan standard zivota Pravo na MEDJUNARODNI PAKT O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA (1966) Pravo na rad Pravo na Pravo na pravicnu platu Pravo na Pravo na na Pravo socijalno osiguranje Pravo nana Pravo zastitu od gladi

Pravo jednakost pred zakonom Pravo na Pravo na na

MEDJUNARODNI PAKT O GRADJANSKIM I POLITICKIM PRAVIMA (1966) Pravo na zivot, slobodu i bezbjed Pravo na na Pravo slobodu izrazavanja Pravo na sudjelov. u javnim poslovima

Pravo na Pravo nana Pravo jednakost polova

EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA (1961) Pravo na na Pravo pomoc pri zaposljavanju Pravo zastitu u slucaju gubitka posla Pravo na Pravo placeno porodiljsko odsustvo Pravo na Pravo na socijaln u i medicinsku pomoc Pravo na Pravo na na Pravo djeciju zastitu Pravo starijih lica na drustvenu zastitu (88) Pravo na Pravo na na od siromastva (96) Pravo zastitu Pravo na na Pravo smjestaj (1996) EU POVELJA O OSNNOVNIM PRAVIMA (2000) Dostojanstvo: - Pravo na zastitu dostojanstva - Zabrana diskrimin acije - Jednakost zena i muskaraca Gradjanska prava: - Bir acko pravo - Pravo na dobru administraciju - Pravo pristupa dokumentima Sloboda: - Pravo na slobodu i sigurnost - Postovanje privatnosti - Sloboda misljenja - Sloboda izrazavanja - Pravo na obrazovanje - Pravo na slob izbor zanimanja Jednakost: - Jednakost pred zakonom - Zabrana diskrimin acije - Jednakost zena i muskaraca - Pravo na djeciju zastitu - Pravo starijih na dostojanstv. Zivot - Integracija lica sa onesposobljenjima Solidarnost: - Pravo na socijalnu zastitu porodice - Pravo na socijalnu sigurnost u slucaju materinstva, bolesti, starosti, gubitka posla - Pravo preventivnu zdravstvenu zastitu

Tek sa usvajanjem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima u katalog osnovnih ljudskih prava se uvrtavaju ekonomska prava kao to su: ''pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i

zadovoljavajue uslove rada i na zatitu od nezaposlenosti', pravo na pravednu i zadovaljavajuu naknadu(za rad) koja njemu i njegovoj porodici obezbjeuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja

e, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zatite''3 ili kao to su to prava naosnivanje sindikata, lanstvo u njemu, pravo na odmor i povremeno plaeni odmor i pravo na razumno ogranienje radnog vremena. Obzirom na blisku povezanost ekonomskog i socijalnog ivota svake osobe, Univerzalna deklaracija zajedno sa ekonomskim pravima definisala je i neka temeljna socijalna prava koja su uvrtena u katalog osnovnih ljudskih prava kao to su pravo na minimalni socijalni standard koje je3

lan 23, Taka 1, i Taka 3 Univerzalne deklaracije

12

definisano kao: ''pravo na standard ivota koji obezbjeuje zdravlje i blagostanje, njegovo i njegove

porodice, ukljuujui hranu, odjeu, stan i ljekarsku njegu i potrebne socijalne slube kao i pravo na osiguranje u sluaju nezaposlenosti, bolesti i onesposobljenja, udovita, starosti..'',4 pravo na socijalnuzatitu jednaku za sve majke sa djecom kao i pravo na obrazovanje.5 Obzirom da su ova prava definisana na nain da svaki lan drutva ima pravo na ostvarivanje ovih prava uz pomo drave kako smo ve napomenuli u skladu sa organizacijom i sredstvima drave, ovaj izvjetaj ne obuhvata sva ekonomsko-socijalna prava koja su definisana u Univerzalnoj deklaraciji ve samo dio prava ije ispunjavane zavisi od raspoloivih sredstava drave obzirom da su predmet ovog istraivanja ekonomski, politiki i socijalni razlozi koji utiu na potivanje ekonomsko-socijalnih prava u praksi. Meutim, ovaj izvjetaj u pojedinim segmentima obuhvata i druga ekonomsko-socijalna prava koja nisu ukljuena u Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, ali ipak predstavljaju prava koja su meunarodno prihvaena kao standard koji treba potivati ili su prava koja su direktno ili indirektno propisana zakonima Bosne i Hercegovine, kao to je Ustavom BiH propisano uivanje prava i sloboda navedenih u Meunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. godine, te Konvencije o pravima djeteta iz 1989. godine ili ustavi entiteta Federacije BiH i Republike Srpske koji prema Ustavu BiH imaju nadlenosti u oblasti potivanja ekonomsko-socijalnih prava. Uvrtavanje ekonomskosocijalnih prava, koja su definisana u ovim dokumentima, ima izuzetnu vanost obzirom na ustavno ureenje Bosne i Hercegovine. Tako na primjer Ustav Federacije BiH garantuje da e Federacija ''osigurati

primjenu najvieg nivoa meunarodno priznatih prava i sloboda utvrenih u aktima navedenim u Aneksu'' 6,gdje jasno stoji katalog ekonomsko-socijalnih prava koja se garantuju na prostoru F BiH preuzetih iz Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali i prava koja su precizirana u dokumentima koja nisu predviena Ustavom BiH kao to je Evropska socijalna povelja i prvi dopunski protokol, koji je pomenut u navedenom u aneksu Ustava F BiH. Situacija u Republici Srpskoj je drugaija nego u F BiH obzirom da se Ustavom RS garantuje potivanje i zatita ljudskih prava u skladu sa meunarodnim standardima, dok je u preambuli Ustava i samom tekstu Ustava jasno naznaeno da je ustavno ureenje RS utemeljeno na ''socijalnoj pravdi'', to je i potvreno u samom Ustavu.7 Iz tog razloga ekonomsko-socijalna prava koja su predmet ovog istraivanja, su u ovom izvjetaju obuhvaena kao prava koja su definisana Univerzalnom deklaracijom UN, Meunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Evropskom socijalnom poveljom i dodatnim (I, II i III) protokolima. Pored toga, imajui u vidu optu prihvaenost tenje ka ostvarivanju budunosti unutar Evropske unije od strane cjelokupne zajednice u Bosni i Herecegovini, u ovom izvjetaju su koriteni i standardi i vrijednosti koji su postavljeni u Povelji o osnovnim pravima Evropske unije koja je stupila na snagu u 2000-toj godini i koja se primjenjuje na prostoru cijele Evropske unije, kao primjer meunarodnog standarda ili visine najvieg nivoa meunarodno prihvaenih prava, a koja e ulaskom BiH u Evropsku uniju biti u potpunosti primjenjivana na prostoru cijele Bosne i Hercegovine bez diskriminacije.

4 5 6 7

Isto, lan 25, Stav 1 Isto, lanovi 25. i 26. Dio II, lan 2. Ustava Federacije BiH lan 5, Stav 1. i 3. Ustava RS

13

Obzirom na sve prethodno pobrojane razloge, predmet ovog istraivanja su specifina ekonomskosocijalna prava koja se u meunarodnim sporazumima razliito kategoriu, ali koja se u Povelji o osnovnim pravima u EU svrstavaju u grupu prava koja reguliu pitanje jednakosti i solidarnosti. Izmeu irokog spektra prava u okviru ova dva poglavlja u ovom izvjetaju su tretirana prava koja se tiu jednakosti polova,

djeijih prava, radnih prava, prava na zdravstvenu zatitu i prava osoba sa onesposobljenjem, a specifinapitanja kao to su pravo na zatitu socijalno ugroenih ili pravo na socijalnu zatitu i socijalnu sigurnost su razmatrana na specifinim mjestima u okviru tretiranih prava obzirom na visok stepen meuzavisnosti pojedinih ekonomsko-socijalnih prava.

Svrha izvjetaja Razlog za odabir ovih pet kategorija osnovnih prava, pored njihove specifinosti u potivanju od strane vlasti Bosne i Hercegovine (uslovljenost obzirom na mogunosti), nalazi se u samoj svrsi ovog izvjetaja. Naime, svrha ovog izvjetaja jeste objavljivanje nezavisnih informacija o trenutnim problemima i postignuima na ispunjavanju politikih i ekonomskih zahtjeva koji se postavljaju pred vlasti Bosne i Hercegovine od strane Evropske unije na putu ka punopravnom lanstvu. Kako bi bili u stanju da donose ispravne odluke po pitanju uslova koje Bosna i Hercegovina treba da ispuni na evropskom putu, Evropska komisija krajem svake godine objavljuje Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka lanstvu u EU. U tom izvjetaju u posebnoj sekciji koja se odnosi na politike kriterije, a u okviru nje dio koji obuhvata pitanja potivanja ljudskih prava i zatitu manjina, Evropska komisija prezentira najznaajnije informacije o potivanju graanskih i politikih prava i ekonomskih i socijalnih prava. U dijelu koji se odnosi na napredak u potivanju ekonomskih i socijalnih prava nabrojana su prava ije stanje, potivanje i napredak su povezani sa ispunjavanjem politikih kriterija za napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji. To su slijedea prava: enska prava; Djeija prava; Prava u oblasti obrazovanja; Prava socijalno ugroenih osoba i osoba sa onesposobljenjima; Radna prava; Prava na organizovanje sindikata; Antidiskriminacijske politike; Oblast socijalnog dijaloga izmeu vlasti, sindikata i poslodavaca; i Imovinska prava. Jedna od najvanijih svrha ovog izvjetaja jeste davanje nezavisne ocjene o potivanju ekonomskih i socijalnih prava kao meunarodno zagarantovanih ljudskih prava uzimajui u obzir stvarne mogunosti i tretiranje potivanja ovih prava u praksi od strane vlasti Bosne i Hercegovine. Pored ovoga,14

nita manje vana svrha ovog izvjetaja jeste ukazivanje na mogua poboljanja u primjeni i potivanju ekonomskih i socijalnih prava u Bosni i Hercegovini na nain da primjena tih prava utie na dodatno ubrzanje procesa Evropskih integracija jer prihvatanje i potivanje ekonomskih i socijalnih prava koja su trenutno na snazi u zemljama Evropske unije ne samo da pokazuje stvarne sposobnosti Bosne i Hercegovine da u praksi provede najhumanije Evropske vrijednosti, ve time garantujemo da su uz visok stepen zatite ekonomskih i socijalnih prava graani potpuno slobodni i nezavisni u koritenju graanskih i politikih prava to je jedan od kljunih kriterija za lanstvo u Evropskoj uniji.

15

Prilog 1: Deklaracija o Pravima ovjeka i graanina 1789

Oni koji samovoljno izdaju, izvravaju ili daju na izvravanje neke naredbe, trebaju biti kanjeni. Ipak, svaki graanin koji po slovu zakona bude pozvan na sud ili uhapen, smjesta se mora tome povinovati. Ukoliko to odbije, moe ga se kazniti. VIII Zakon treba da odredi samo one kazne, koje su oigledno neophodne. Niko ne moe biti kanjen po osnovu zakona, koji nije usvojen, objavljen i zakonski primjenjiv prije poinjenog djela. IX Poto je svaki ovjek nevin, dok mu se ne dokae krivica, mora se paziti da se pri njegovom hapenju, ukoliko se smatra da je ono neophodno, izbjegne svaka nepotrebna grubost. X Nitko ne smije biti uznemiravan zbog svog miljenja ili zbog njemu svojstvene religije, sve dok njegovo izjanjavanje ne ometa zakonom odreeni javni red i mir. XI Slobodno izraavanje miljenja je jedno od najvrijednijih ljudskih prava. Dakle, svaki ovjek moe slobodno pisati, govoriti i tampati svoja djela pod odgovornou da ne zloupotrebljava ovu slobodu u sluajevima odreenim zakonom. XII Osiguranje ljudskih i graanskih prava zahtijeva prisustvo oruanih snaga. Ove snage bivaju, dakle, angairane u cilju dobrostanja svih, a ne u cilju ostvarivanja posebne koristi onih, kojima je povjereno zapovjedanje istim. XIII Za izdravanje javne sile, i za trokove uprave, neophodan je zajedniki doprinos. On mora biti podjednako raspodijeljen meu svim graanima, prema njihovim mogunostima. XIV Svi graani imaju pravo da direktno ili putem svojih poslanika odreuju potrebnost javnih dabina, da ih odobre, da preispitaju njihovo koritenje, te da odrede njihovu visinu, razrez, plaanje i duinu plaanja. XV Zajednica ima pravo da od svakog javnog slubenika zatrai izvjetaj o njegovom radu. XVI Drutvo u kojem prava nisu zagarantovana i gdje ne postoji podjela vlasti nema Ustava. XVII S obzirom da je privatna svojina nepovredivo i sveto pravo, ona nikome ne moe biti oduzeta, osim ako za to ne postoji oigledna zakonski regulisana javna potreba ili pod uslovom pravednog i ve ranije odreenog obeteenja.

Nacionalne skuptine Francuske, 26. avgusta 1789.PREAMBULA Poto su poslanici francuskog naroda, sakupljeni u Nacionalnoj skuptini, spoznali da su neznanje, zaboravljanje i nepotivanje ljudskih prava jedini uzroci javne nesree i propasti vlade, odluili su se da prirodna, neotuiva i sveta prava ovjeka definiu u jednoj sveanoj Povelji, da bi ona svim lanovima drutva stalno bila pred oima i neprekidno ih podsjeala na njihova prava i obveze; da bi se djelovanje zakonodavne i izvrne vlasti u svakom momentu moglo uporediti s konanom svrhom svakog politikog ureenja i da bi se samim tim vie potovalo; da bi se prava graanina zasnovana na jednostavnim i neospornim naelima uvijek mogla upravljati prema odranju Ustava i opem dobru. Kao posljedicu toga Nacionalna skuptina sad prepoznaje i proglaava slijedea ljudska i graanska prava pod zatitom Svevinjeg: PRVI LAN Ljudi jesu i nakon svog roenja ostaju slobodni i jednakopravni. Socijalne razlike smiju biti obrazloene samo u smislu ope koristi. II Cilj svakog politikog udruenja je odranje prirodnih i neotuivih ljudskih prava. Ova prava su sloboda, privatna svojina, sigurnost i otpor ugnjetavanju. III Porijeklo svakog suvereniteta poiva u naciji. Ni jedno udruenje, niti individua ne mogu koristiti vlast koja ne potie od njih samih. IV Sloboda se sastoji u tome da svako moe initi sve to ne teti nekom drugom; tako da ostvarivanje prirodnih prava svakog ovjeka ima za granicu samo osiguranje jednakih prava i za ostale lanove drutva. Ove se granice mogu regulisati zakonski. V Samo zakon ima pravo da zabrani djelovanja koja su tetna za drutvo. Sve to nije zabranjeno zakonom ne moe biti ni sprijeeno, i nitko ne moe biti prisiljen da uini neto, to zakon ne nalae. VI Zakon je izraz ope volje. Svi graani imaju pravo da uestvuju lino, ili preko svojih predstavnika, u njegovom donoenju. On mora biti isti za sve, bilo da titi, bilo da kanjava. Poto su svi graani jednaki pred njim, podjednako su im dostupna, prema njihovoj sposobnosti, sva dostojanstva, mjesta i javne slube, bez obzira na bilo kakvu razliku osim one koja se tie njihovih vrlina i njihovih talenata. VII Svaki ovjek moe biti optuen, uhapen i zatvoren, ali samo u sluajevima odreenim zakonom i u formama koje on propisuje.

16

Prilog 2: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948

lan 1. Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svjeu i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva. lan 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglaene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika,

Generalne skuptine Ujedinjenih nacija

Preambula Poto je priznavanje uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svijetu; Poto je nepotovanje i preziranje ljudskih prava vodilo varvarskim postupcima, koji su vrijeali savjest ovjeanstva, i poto je stvaranje svijeta u kojem e ljudska bia uivati slobodu govora i ubjeenja i biti slobodna od straha i nestaice proglaeno kao najvia tenja svakog ovjeka; Poto je bitno da ljudska prava budu zatiena pravnim poretkom kako ovjek ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja; Poto je bitno da se podstie razvoj prijateljskih odnosa meu narodima; Poto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju vjeru u osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ovjekove linosti i ravnopravnost mukaraca i ena i poto su odluili da podstiu drutveni napredak i poboljaju uslove ivota u veoj slobodi; Poto su se drave lanice obavezale da u saradnji s Ujedinjenim nacijama obezbijede opte potovanje i primjenu ljudskih prava i osnovnih sloboda; Poto je opte shvatanje ovih prava i sloboda od najvee vanosti za puno ostvarenje ove obaveze; Sada, zbog toga, Generalna Skuptina proglaava ovu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedniki standard koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na umu, teio da uenjem i vaspitavanjem doprinese potovanju ovih prava i sloboda i da postupnim unutranjim i meunarodnim mjerama obezbijedi njihovo opte i stvarno priznanje i potovanje kako meu narodima samih drava lanica, tako i meu narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom.

vjeroispovijesti, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili drugih okolnosti. Dalje, nee se praviti nikakva razlika na osnovu politikog, pravnog ili meunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi nain ograniena. lan 3. Svako ima pravo na ivot, slobodu i bezbjednost linosti. lan 4. Niko se ne smije drati u ropstvu ili potinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim oblicima. lan 5. Niko se ne smije podvrgnuti muenju ili svirepom, neovjenom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju. lan 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. lan 7. Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve razlike na podjednaku zatitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zatitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se kri ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju. lan 8. Svako ima pravo na djelotvorni pravni lijek pred nadlenim nacionalnim sudovima protiv djela kojima se kre osnovna prava koja su mu priznata ustavom ili zakonima. lan 9. Niko ne smije biti proizvoljno uhapen, pritvoren, niti protjeran. lan 10. Svako ima potpuno jednako pravo na pravino javno suenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji e odluiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti svake krivine optube protiv njega. lan 11. 1. Svako ko je optuen za krivino djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na osnovu zakona krivica ne dokae na javnom pretresu na kojem su mu obezbjeena sva jamstva potrebna za njegovu odbranu. 2. Niko se ne smije osuditi za djela ili proputanja koja nisu predstavljala krivino djelo po unutranjem ili meunarodnom pravu u vrijeme kada su izvrena. Isto tako ne smije se izricati tea kazna od one koja se mogla primijeniti u vrijeme kada je krivino djelo izvreno. lan 12. Niko se ne smije izloiti proizvoljnom mijeanju u privatni ivot, porodicu, stan ili prepisku, niti napadima na ast i ugled. Svako ima pravo na zatitu zakona protiv ovakvog mijeanja ili napada.

17

lan 13. 1. 2. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine drave. Svako ima pravo da napusti svaku zemlju, ukljuujui svoju vlastitu, i da se vrati u svoju zemlju. lan 14. 1. 2. Svako ima pravo da trai i uiva u drugim zemljama azil od proganjanja. Na ovo pravo se ne moe pozvati u sluaju gonjenja koje se istinski odnosi na krivina djela nepolitike prirode ili na postupke protivne ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. lan 15. 1. 2. Svako ima pravo na dravljanstvo. Niko ne smije samovoljno biti lien svog dravljanstva niti prava da promijeni dravljanstvo. lan 16. 1. Punoljetni mukarci i ene, bez ikakvih ogranienja u pogledu rase, dravljanstva ili vjeroispovijesti, imaju pravo da sklope brak i da zasnuju porodicu. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda. 2. 3. Brak se moe sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak lica koja stupaju u brak. Porodica je prirodna i osnovna elija drutva i ima pravo na zatitu drave i drutva. lan 17. 1. 2. Svako ima pravo da posjeduje imovinu, sam i u zajednici s drugima. Niko ne smije biti samovoljno lien svoje imovine. lan 18. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; ovo pravo ukljuuje slobodu promjene vjeroispovijesti ili uvjerenja i slobodu da ovjek sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, manifestuje svoju vjeru ili uvjerenje poduavanjem, obiajima, molitvom i obredom. lan 19. Svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, to obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog miljenja, kao i pravo da trai, prima i iri obavjetenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. lan 20. 1. 2. 1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja. Niko se ne moe primorati da pripada nekom udruenju. Svako ima pravo da uestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. 2. 3. Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu slubu u svojoj zemlji. Volja naroda je osnova dravne vlasti: ova volja treba da se izraava na povremenim i slobodnim izborima, koji e se sprovoditi optim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajuim postupkom kojim se obezbjeuje sloboda glasanja. 2. 1. 3. lan 21. 2. 1. 2. 4. 3. 2. lan 22. Svako, kao lan drutva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje privredna, drutvena i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za slobodan razvoj svoje linosti, uz pomo drave i putem meunarodne saradnje, a u skladu sa organizacijom i sredstvima svake drave. lan 23. 1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i zadovoljavajue uslove rada i na zatitu od nezaposlenosti. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuu naknadu koja njemu i njegovoj porodici obezbjeuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja e, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zatite. Svako ima pravo da osniva sindikat i ulanjuje se u njega radi zatite svojih interesa. lan 24. Svako ima pravo na odmor i razonodu, ukljuujui razumno ogranienje radnog vremena i povremeno plaeni odmor. lan 25. 1. Svako ima pravo na standard ivota koji obezbjeuje zdravlje i blagostanje, njegovo i njegove porodice, ukljuujui hranu, odjeu, stan i ljekarsku njegu i potrebne socijalne slube, kao i pravo na osiguranje u sluaju nezaposlenosti, bolesti, onesposobljenja, udovitva, starosti ili drugih sluajeva gubljenja sredstava za izdravanje usljed okolnosti nezavisnih od njegove volje. Majke i djeca imaju pravo na naroito staranje i pomo. Sva djeca, roena u braku ili van njega, uivaju jednaku socijalnu zatitu. lan 26. Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno bar u osnovnim i niim kolama. Osnovno obrazovanje je obavezno. Tehniko i struno obrazovanje treba da bude svima podjednako dostupno na osnovu njihove sposobnosti. Obrazovanje treba da bude usmjereno ka punom razvoju ljudske linosti i uvrivanju potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unaprjeuje razumijevanje, trpeljivost i prijateljstvo meu svim narodima, rasnim i vjerskim grupama, kao i djelatnost Ujedinjenih nacija za odranje mira. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju decu. lan 27. Svako ima pravo da slobodno uestvuje u kulturnom ivotu zajednice, da uiva u umjetnosti i da uestvuje u naunom napretku i u dobrobiti koja otuda proistie. Svako ima pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa koji proistiu iz svakog naunog, knjievnog ili umjetnikog djela iji je on tvorac.

18

lan 28. Svako ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni. lan 29. 1. 2. Svako ima obaveze prema zajednici u kojoj je jedino mogu slobodan i pun razvoj njegove linosti. U vrenju svojih prava i sloboda svako se moe podvrgnuti samo onim ogranienjima koja su predviena zakonom iskljuivo u cilju obezbjeenja potrebnog priznanja i potovanja prava i sloboda drugih, kao i zadovoljenja pravinih 3. zahtjeva morala, javnog poretka i opteg blagostanja u demokratskom drutvu. Ova prava i slobode se ni u kom sluaju ne mogu ostvarivati protivno ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. lan 30. Nijedna odredba ove Deklaracije ne moe se tumaiti kao pravo za ma koju dravu, grupu ili lice da obavlja bilo koju djelatnost ili da vri bilo kakvu radnju usmjerenu na ruenje prava i sloboda koji su u njoj sadrani.

19

Prilog 3: Meunarodni Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima G.A. res. 2200A (XXI), 21 U.N.GAOR Supp. (No. 16) at 49, U.N. Doc. A/6316 (1966), 993 U.N.T.S. 3, stupila na snagu Jan. 3, 1976. PREAMBULA Drave ugovornice ovog Pakta, Smatrajui, u skladu s naelima izraenim u Povelji Ujedinjenih nacija, da je priznanje priroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svijetu, Priznajui da ova prava proizilaze iz priroenog dostojanstva ljudske linosti, Priznajui da u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, ideal slobodnog ljudskog bia osloboenog straha i oskudice, moe biti postignut samo ako su stvoreni uslovi koji omoguavaju svakome da uiva svoja ekonomska, socijalna i kulturna prava, isto tako kao i svoja graanska i politika prava, Smatrajui da Povelja Ujedinjenih nacija namee dravama obavezu unaprijeenja sveopteg potovanja ljudskih prava i sloboda, Uzimajui u obzir da pojedinac ima dunosti prema drugim pojedincima i prema zajednici kojoj pripada i da je duan teiti unaprijeenju i potivanju prava priznatih u ovome Paktu, Saglasile su se o slijedeim lanovima: PRVI DIO lan 1. 1. Svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. Na osnovu ovog prava oni slobodno odreuju svoj politiki poloaj i slobodno sprovode svoj privredni, drutveni i kulturni razvoj. 2. Radi ostvarenja svojih ciljeva, svi narodi mogu slobodno raspolagati svojim prirodnim bogatstvima i izvorima, bez utrba po obaveze koje proizlaze iz meunarodne privredne saradnje, zasnovane na naelima uzajamne koristi i meunarodnom pravu. Ni u kom sluaju jedan narod ne moe biti lien svojih vlastitih sredstava opstanka. 3. Drave ugovornice ovog Pakta, ukljuujui tu i one koje su odgovorne za upravljanje nesamoupravnim teritorijama i teritorijama pod starateljstvom, dune su da olakaju ostvarenje prava naroda na samoopredjeljenje i potivae ovo pravo shodno odredbama Povelje Ujedinjenih nacija. DRUGI DIO lan 2. 1. Svaka drava ugovornica ovog Pakta obavezuje se da poduzima korake do maksimuma svojih raspoloivih resursa, kako putem vlastitog napora tako i kroz meunarodnu pomo i saradnju, naroito na ekonomskom i tehnikom planu, u cilju postepenog obezbjeenja punog ostvarivanja prava priznatih u ovom Paktu putem svih pogodnih sredstava, ukljuujui tu naroito usvajanje zakonodavnih mjera.

2. Drave ugovornice ovog Pakta obavezuju se da jame da se prava koja su u njemu proglaena izvravaju bez ikakve diskriminacije vjeroispovijesti, drugom statusu. 3. Zemlje u razvoju, uz dunu panju prema ljudskim pravima i svojoj nacionalnoj privredi, mogu odrediti u kojem e obimu garantovati ekonomska prava priznata u ovom Paktu licima koja nisu njihovi dravljani. lan 3. Drave ugovornice ovog Pakta obavezuju se da obezbijede jednako pravo mukaraca i ena na koritenje svih ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava koja su nabrojana u ovom Paktu. lan 4. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju da, u uivanju onih prava koje drava obezbjeuje u skladu s ovim Paktom, drava moe podvrgnuti ova prava samo onim ogranienjima utvrenim zakonom, i to jedino u mjeri koja je u skladu sa prirodom tih prava iskljuivo u cilju unaprijeenja opteg blagostanja u jednom demokratskom drutvu. lan 5. 1. Nijedna odredba ovog Pakta ne moe se tumaiti kao da daje bilo kojoj dravi, grupi ili pojedincu ma kakvo pravo da se uputa u bilo koju djelatnost ili da vri bilo koji in kojem je svrha unitenje prava ili sloboda priznatih u ovom Paktu, ili na ogranienja ireg obima nego to su ona predviena u ovom Paktu. 2. Nee biti doputeno nikakvo ogranienje ili ukidanje osnovnih ljudskih prava, priznatih ili koja su na snazi u nekoj zemlji na osnovu zakona, konvencija, propisa ili obiaja, pod izgovorom da ih ovaj Pakt ne priznaje ili ih priznaje u uem obimu. TREI DIO lan 6. 1. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju pravo na rad, koje podrazumijeva pravo svakog lica da dobije mogunost da obezbijedi sebi sredstva ovog prava. 2. Mjere koje e svaka drava ugovornica ovog Pakta poduzeti da bi se postiglo puno ostvarenje ovog prava ukljuie tehniko usmjeravanje i struno obrazovanje, izradu programa obuke, politika i tehnika za postizanje stabilnog ekonomskog, drutvenog i kulturnog razvoja i punog zaposlenja i proizvodnosti, pod uslovima koji e pojedincu sauvati uivanje osnovnih politikih i ekonomskih sloboda. za ivot slobodno izabranim ili prihvaenim radom, te e poduzeti odgovarajue mjere za zatitu zasnovane politikom na ili rasi, kakvom boji, polu, jeziku, miljenju, drugom

nacionalnom ili drutvenom porijeklu, imovini, roenju ili nekom

20

lan 7. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju pravo svakome na uivanje pravednih i povoljnih uslova rada, koji obezbjeuju naroito: a) nagraivanje koje, kao minimum, donosi svakom radniku: 1) pravednu platu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti bez ikakve razlike; posebno, enama moraju biti garantovani uslovi koji nisu loiji od onih koje uivaju mukarci, uz jednaku nagradu za jednak rad. 2) pristojan ivot za njih i njihove porodice shodno odredbama ovog Pakta; b) bezbjedne i zdrave uslove rada; c) podjednaku mogunost za svakog da bude u svom radu unaprijeen u odgovarajuu viu kategoriju uzimajui u obzir jedino duinu radnog staa i sposobnost; d) odmor, slobodno vrijeme, razumno ogranienje radnog vremena i povremeno plaeno odsustvo, kao i nagradu za dravne praznine dane. lan 8. 1. Drave ugovornice ovog Pakta obavezuju se da obezbijede: a) pravo svakog lica da sa drugima obrazuje sindikate i da stupa u sindikat po svom izboru, zavisno jedino od pravila koja je utvrdila odnosna organizacija, a radi zatite i unaprijeenja svojih ekonomskih i socijalnih interesa. Vrenje ovog prava moe biti predmet jedino zakonom predvienih ogranienja, koja su neophodna drugih lica; b) pravo sindikata da osnivaju nacionalne federacije ili konfederacije i pravo ovih federacija i konfederacija da osnivaju meunarodne sindikalne organizacije ili da se u njih ulanjuju; c) pravo sindikata da slobodno obavljaju svoju djelatnost bez ikakvih drugih ogranienja sem onih koja su u interesu nacionalne bezbjednosti ili javnog reda, ili zatite prava i sloboda drugih lica; d) pravo na trajk, s tim da se ono vri u skladu sa zakonima svake pojedine zemlje. 2. Ovaj lan ne sprjeava uspostavljanje zakonskih ogranienja koritenja ovih prava od strane pripadnika oruanih snaga, policije ili dravne uprave. 3. Nijedna odredba ovog lana ne ovlauje drave ugovornice Konvencije Meunarodne organizacije rada iz 1948. o sindikalnim slobodama i o zatiti sindikalnih prava da poduzimaju zakonodavne mjere koje bi bile na utrb ili da primjenjuju zakon na nain koji bi bio na utrb jemstva predvienih u pomenutoj Konvenciji. lan 9. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju pravo svakog na socijalno obezbjeenje, ukljuujui tu i socijalno osiguranje. lan 10. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju da: 1. Najira mogua zatita i pomo treba da se prui porodici, koja je prirodna i osnovna elija drutva, posebno za njeno zasnivanje u jednom demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbjednosti ili javnog reda, ili radi zatite i slobode

i dok je ona odgovorna za izdravanje i odgoj djece o kojoj se stara. U brak se moe stupiti samo po slobodnom pristanku buduih suprunika. 2. Posebna zatita treba da bude pruena majci u toku razumnog vremenskog perioda prije i poslije poroaja. U toku ovog perioda zaposlene majke treba da koriste plaeno odsustvo ili odsustvo uz odgovarajua davanja socijalnih beneficija. 3. Posebne mjere pomoi i zatite treba da se poduzmu u korist sve djece i omladine bez ikakve diskriminacije zbog porijekla ili drugih razloga. Djeca i omladina tebaju biti zatieni od privrednog i drutvenog iskoritavanja. Njihovo zapoljavanje na radovima tetnim po njihov moral i zdravlje, koji dovode u opasnost njihov ivot ili mogu sprijeiti normalan razvoj, bie kanjeno po zakonu. Drave takoe treba da odrede granicu starosti ispod koje e zapoljavanje djeije radne snage biti zabranjeno i kanjivo po zakonu. lan 11. 1. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju pravo svakog lica na ivotni standard adekvatan za njega i njegovu porodicu, ukljuujui tu i odgovorajuu ishranu, odijevanje i stanovanje, kao i stalno poboljanje ivotnih uslova. Drave ugovornice e poduzeti odgovarajue mjere za obezbjeenje ostvarivanja ovog prava, priznajui u tu svrhu sutinsku vanost slobodno prihvaene meunarodne saradnje. 2. Drave ugovornice ovog Pakta, priznajui svakome osnovno pravo da bude zatien od gladi, poduzee pojedinano i putem meunarodne saradnje potrebne mjere, ukljuujui tu i konkretne programe potrebne: a) za poboljanje metoda proizvodnje, ouvanja i raspodjele ivotnih namirnica punim koritenjem naunih i tehnikih saznanja, irenjem znanja o naelima ishrane i razvojem ili reformom agrarnih sistema na takav nain da se postigne najefikasnije iskoritavanje i upotreba prirodnih resursa; b) za obezbjeenje pravedne raspodjele svjetskih izvora hrane u odnosu na potrebe, vodei rauna o problemima koji se postavljaju kako u zemljama uvoznicama tako i u izvoznicama prehrambenih namirnica. lan 12. 1. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju pravo svakog lica da uiva najbolje stanje fizikog i drutvenog zdravlja koje moe postii. 2. Mjere koje e drave ugovornice ovog Pakta poduzeti u cilju potpunog ostvarivanja ovog prava moraju obuhvatati mjere neophodne za: a) smanjenje broja mrtvoroenadi i djeije smrtnosti, te mjere za zdrav razvoj djeteta; b) poboljanje svih vidova industrijske higijene i higijene okoline; c) sprjeavanje, lijeenje i kontrola zaraznih, endeminih, profesionalnih i drugih oboljenja; d) stvaranje uslova koji e svima osigurati ljekarske usluge i ljekarsku njegu u sluaju bolesti.

21

lan 13. 1. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju pravo svakog lica na obrazovanje. One su saglasne da e obrazovanje biti usmjereno ka punom razvoju ljudske linosti i osjeanju njenog dostojanstva kao i da e jaati potivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. One su takoe saglasne da obrazovanje mora da omogui svakome da igra korisnu ulogu u slobodnom drutvu, da unaprijedi razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo meu svim nacijama i svim rasnim, etnikim ili vjerskim grupama i da pomogne razvoj djelatnosti Ujedinjenih nacija za ouvanje mira. 2. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju da u cilju postizanja potpunog ostvarivanja ovog prava: a) osnovno obrazovanje e biti obavezno i besplatno dostupno svima; b) srednje obrazovanje u svojim raznim oblicima, ukljuujui tu tehniku i strunu nastavu, mora se uiniti optim i dostupnim svakome putem svih odgovarajuih sredstava, a posebno postepenim uvoenjem besplatne nastave; c) vie obrazovanje ima se uiniti podjednako dostupnim svakome prema njegovim sposobnostima putem svih odgovarajuih sredstava, a naroito postepenim uvoenjem besplatne nastave; d) osnovno obrazovanje treba da se podstie ili pojaa koliko je god mogue za ona lica koja nisu uopte dobila osnovno obrazovanje ili ga nisu u potpunosti dovrila; e) aktivno e se nastojati na razvoju kolske mree na svim stupnjevima, ustanovljavati podesan sistem stipendija i neposredno poboljavati materijalni uslovi nastavnog osoblja. 3. Drave ugovornice ovog Pakta obavezuju se da potuju slobodu roditelja, i u sluaju potrebe, zakonskih staratelja, da izaberu za svoju djecu druge prosvjetne ustanove sem onih koje je osnovala javna vlast, ali koje su u skladu s najnunijim propisima koji mogu biti odobreni od strane drave u oblasti obrazovanja radi obezbjeenja vjerskog i moralnog vaspitanja njihove djece u skladu sa njihovim vlastitim ubjeenjem. 4. Nijedna odredba ovog lana ne treba da bude tumaena tako da se uplie u slobodu pojedinca i pravnih tijela da osnivaju i da upravljaju prosvjetnim ustanovama, ali uvijek pod uslovom da budu potovana naela iznijeta u stavu 1. ovog lana i da obrazovanje koje se prua u tim ustanovama bude u skladu s minimalnim standardima koje bi drava mogla donijeti. lan 14. Svaka drava ugovornica ovog Pakta, koja u trenutku kada postaje strana ugovornica nije u mogunosti da obezbijedi na svojoj matinoj teritoriji ili na drugim teritorijama pod svojom vlau obaveznu i besplatnu osnovnu nastavu, obavezuje se da u roku od dvije godine izradi i usvoji podroban plan neophodnih mjera za postepeno ostvarivanje, u okviru razumnog broja godina utvrenog ovim planom, pune primjene naela obavezne i besplatne osnovne nastave za sve. lan 15. 1. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju svakome pravo: a) da uestvuje u kulturnom ivotu,

b) da uiva u koristima naunog napretka i njegove primjene, c) da se koristi zatitom moralnih i materijalnih interesa koji proistiu iz bilo kog naunog, knjievnog ili umjetnikog proizvoda iji je on tvorac. 2. Mjere koje e drave ugovornice ovog Pakta poduzeti u cilju obezbjeenja punog ostvarivanja ovog prava moraju obuhvatati one koje su neophodne da bi se obezbijedilo ouvanje, razvoj i irenje nauke i kulture. 3. Drave ugovornice ovog Pakta obavezuju se da potuju slobodu koja je neophodna za nauno istraivanje i stvaralaku djelatnost. 4. Drave ugovornice ovog Pakta priznaju koristi koje treba da proiziu iz pomaganja i razvoja meunarodnih veza i saradnje u oblasti nauke i kulture. ETVRTI DIO lan 16. 1. Drave ugovornice ovo Pakta se obavezuju da, shodno odredbama ovog dijela Pakta, podnesu izvetaje o mjerama koje budu poduzete i o postignutom napretku u cilju obezbjeenja potivanja prava priznatih u Paktu. 2. a) Svi izvjetaji upuivae se generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji dostavlja njihov prepis Ekonomskom i socijalnom Vijeu na razmatranje u skladu sa odredbama ovog Pakta; b) generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostavlja takoe i specijalizovanim ustanovama prepis izvjetaja ili bilo koje odnosne dijelove izvjetaja upuene od strane ugovornica ovog Pakta, koje su takoe i lanice pomenutih specijalizovanih agencija, ukoliko ovi izvjetaji imaju veze s pitanjima koja spadaju u nadlenost pomenutih ustanova prema propisima njihovih ustavnih akata. lan 17. 1. Drave ugovornice ovog Pakta podnose izvjetaje povremeno, prema programu koji e utvrditi Ekonomsko i socijalno Vijee u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pakta, poto se bude savjetovao sa dravama ugovornicama i zainteresovnim specijalizovanim ustanovama. 2. Izvjetaji mogu da oznae inioce i tekoe koji sprjeavaju ove drave da u potpunosti izvre obaveze predviene ovim Paktom. 3. U sluaju kada su odnosna obavetenja prethodno ve bila upuena Organizaciji Ujedinjenih nacija ili nekoj specijalizovanoj ustanovi od strane neke drave ugovornice ovog Pakta, nee biti potrebno ponovo pruati pomenuta obavjetenja, ve e biti dovoljno tano pozivanje na ova obavjetenja. lan 18. Na osnovu odgovornosti koja mu pripada prema Povelji Ujedinjenih nacija u oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ekonomsko i socijalno Vijee moe da zakljui sporazume sa specijalizovanim ustanovama da one podnose izvjetaje, koji se odnose na postignuti napredak u pogledu potovanja odredaba ovog Pakta koje ulaze u okvir njihovih djelatnosti. Ovi izvjetaji mogu da sadre podatke o odlukama i preporukama koje usvoje

22

nadleni

organi

specijalizovanih

ustanova

o

takvoj

mjeri

lan 25. Nijedna odredba ovog Pakta nee se tumaiti tako da nanosi tetu neotuivom pravu svih naroda da uivaju i iskoritavaju potpuno i slobodno svoja prirodna bogatstva i resurse. PETI DIO lan 26. 1. Ovaj Pakt je otvoren za potpisivanje svim dravama lanicama Ujedinjenih nacija, ili lanicama bilo koje od njenih specijalizovanih ustanova, svakoj dravi ugovornici Statuta Meunarodnog suda pravde, kao i svakoj drugoj dravi koju pozove Generalna skuptina Ujedinjenih nacija da postane ugovornica ovog Pakta. 2. Ovaj Pakt podlijee ratifikaciji. Instrumenti ratifikacije bie deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. 3. Ovaj Pakt e biti otvoren za pristupanje svakoj dravi na koju se odnosi stav l. ovog lana. 4. Pristupanje e se izvriti deponovanjem instrumenata o pristupanju kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. 5. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija e obavijestiti sve drave koje su potpisale ovaj Pakt, ili koje su mu pristupile, o deponovanju svakog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. lan 27. 1. Ovaj Pakt e stupiti na snagu poslije deponovanja kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija tridesetpetog

sprovoenja u djelo (implementaciji). lan 19. Ekonomsko i socijalno Vijee moe dostaviti Komisiji za ljudska prava radi prouavanja i preporuka opte prirode ili, ako je potrebno, radi obavjetenja, izvjetaje o ljudskim pravima koje drava podnosi shodno lanu 16 i 17 kao i izvjetaje o ljudskim pravima koje podnose specijalizovane ustanove shodno lanu 18. lan 20. Drave ugovornice ovog Pakta i zainteresovane specijalizovane ustanove mogu podnijeti Ekonomskom i socijalnom Vijeu primjedbe na svaku preporuku opte prirode, donijetu na osnovu lana 19, ili na svako pozivanje na preporuku opte prirode koja se nalazi u izvjetaju Komisije za ljudska prava, ili u svakom dokumentu pomenutom u izvjetaju. lan 21. Ekonomsko i socijalno Vijee moe podnositi s vremena na vrijeme Generalnoj skuptini izvjetaje koji sadre preporuke opteg karaktera i saeti izvod obavjetenja primljenih od drava ugovornica ovog Pakta i od specijalizovanih ustanova o poduzetim mjerama i postignutom napretku u cilju obezbjeenja opteg potivanja ljudskih prava priznatih u ovom Paktu. lan 22. Ekonomsko i socijalno Vijee moe skrenuti panju drugih organa Organizacije Ujedinjenih nacija, njihovih pomonih organa i zainteresovanih specijalizovanih ustanova koje se bave pruanjem tehnike pomoi na svako pitanje koje pokreu izvjetaji pomenuti u ovom dijelu ovog Pakta i koja moe pomoi ovim tijelima da se izjasne, svako u svom djelokrugu nadlenosti, o opravdanosti meunarodnih mjera pogodnih da doprinesu uspjenom i postepenom sprovoenju (implementaciji) ovog Pakta. lan 23. Drave ugovornice ovog Pakta su saglasne da mjere meunarodnog karaktera za obezbjeenje ostvarivanja ljudskih prava priznatih u pomenutom Paktu obuhvataju naroito takve metode kao to su zakljuenje konvencija, usvajanje preporuka, pruanje tehnike pomoi i odravanje, u zajednici sa zainteresovanim vladama, regionalnih i tehnikih sastanaka u svrhu savjetovanja i prouavanja. lan 24. Nijedna odredba ovog Pakta ne moe se tumaiti na tetu odredaba Povelje Ujedinjenih nacija i ustava specijalizovanih ustanova, koje odreuju odnose odgovornosti raznih organa Organizacije Ujedinjenih nacija i specijalizovnih ustanova u pogledu pitanja kojima se bavi ovaj Pakt.

instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. 2. Za svaku dravu koja ratifikuje ovaj Pakt, ili mu pristupi poslije deponovanja tridesetpetog instrumenta o ratifkaciji ili pristupanju, pomenuti Pakt e stupiti na snagu tri mjeseca poslije deponovanja od strane te drave njenog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. lan 28. Odredbe ovog Pakta primjenjuju se na sve jedinice federativnih drava bez ikakvog ogranienja ili izuzetaka. lan 29. 1. Svaka drava ugovornica ovog Pakta moe predloiti izmjenu ili dopunu i njihov tekst dostaviti Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar e potom proslijediti sve predloene izmjene ili dopune dravama ugovornicama ovog pakta, traei od njih da mu saopte da li ele sazivanje konferencije drava ugovornica radi razmatranja tih prijedloga i glasanja o njima. Ako se najmanje jedna treina drava izjasni u prilog ovog sazivanja, generalni sekretar e sazvati konferenciju pod okriljem Organizacije Ujedinjenih nacija. Svaka izmjena ili dopuna koju usvoji veina drava ugovornica prisutnih na konferenciji i koje uestvuju u glasanju, podlijee odobrenju Generalne skuptine Ujedinjenih nacija. 2. Ove izmjene ili dopune stupaju na snagu kada budu odobrene od strane Generalne skuptine Ujedinjenih nacija i prihvaene od dvije treine drava ugovornica ovog Pakta, u skladu sa njihovim odnosnim ustavnim postupcima.

23

3. Kada ove izmjene ili dopune stupe na snagu, one su obavezne za sve drave ugovornice koje su ih prihvatile, dok druge drave ugovornice ostaju vezane odredbama ovog Pakta i svakom izmjenom i dopunom koju su ranije prihvatile. lan 30. Nezavisno od saoptenja predvienih u Stavu 5 lana 26, Generalni sekretar Ujedinjenih nacija e obavijestiti sve drave koje se imaju u vidu u Stavu l istog lana: a) o potpisima stavljenim na ovaj Pakt i instrumentima ratifikacije i pristupanja deponovanim shodno lanu 26, b) o datumu stupanja na snagu ovog Pakta shodno lanu 27 i o datumu stupanja na snagu svake izmjene ili dopune predviene u lanu 29. lan 31. 1. Ovaj Pakt, iji su tekstovi na engleskom, kineskom, panskom, francuskom i ruskom podjednako vjerodostojni, bie deponovan u arhivi Organizacije Ujedinjenih nacija. 2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostavie ovjerene prepise ovog Pakta svakoj dravi na koju se odnosi lan 26.

24

Prilog 4. Povelja o osnovnim pravima u Evropskoj uniji 2000 Vijee ministara EU UVOD Narodi Evrope, u stvaranju jo veeg meusobnog jedinstva, odluni su u elji da dijele mirnu budunost zasnovanu na vrijednostima koje su im zajednike. Svjesna svoje duhovne i moralne batine, Unija se temelji na nedjeljivim univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti; temelji se na principima demokratije i vladavini prava. Ona stavlja pojednica u centar svojih aktivnosti ustanovljavanjem dravljanstva Unije i

Svako ima pravo na potovanje njegovog, odnosno njenog fizikog i mentalnog integriteta. U oblastima medicine i biologije naroito se mora potovati slijedee: slobodan pristanak dobro obavijetenog lica u skladu sa procedurama predvienim zakonom, zabrana vrenja eugenetske prakse, naroito oni postupci koji su usmjereni na selekciju ljudi, zabrana da ljudsko tijelo i njegovi dijelovi budu izvor finansijskog profita, zabrana reproduktivnog kloniranja ljudskih bia. lan 4

Zabrana muenja i nehumanog i poniavajueg tretmana ili kanjavanjaNiko ne smije biti podvrgnut lan 5 muenju, nehumanom ili poniavajuem tretmanu ili kanjavanju.

stvaranjem jednog podruja slobode, bezbjednosti i pravde. Unija doprinosi ouvanju i razvoju tih zajednikih vrijednosti, potujui pritom raznolikost kultura i tradicija naroda Evrope kao i nacionalne identitete drava lanica i organizaciju njihovih javnih vlasti na nacionalnim, regionalnim i lokalnim nivoima; ona podstie izbalansiran i odriv razvoj i obezbjeuje slobodno kretanje ljudi, dobara, usluga i kapitala i slobodu preduzetnitva. U tu svrhu neophodno je ojaati zatitu osnovnih prava u svjetlosti drutvenih Povelji. Ova Povelja reafirmie, potujui ovlatenja i zadatke Zajednice i Unije i princip subsidijarnosti, prava koja proistiu, naroito iz ustavnih tradicija i meunarodnih obaveza koje su zajednike za drave lanice, iz Ugovora o Evropskoj uniji, ugovora Zajednice, Evropske Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, drutvenih povelja koje je usvojila Zajednica i Vijee Evrope i iz sluajeva iz sudske prakse Suda pravde Evropskih Zajednica i Evropskog suda za ljudska prava. Uivanje tih prava povlai za sobom odgovornosti i obaveze u odnosu na druga lica, ljudsku zajednicu i budue generacije. Zbog toga Unija priznaje prava, slobode i principe koji su zacrtani u ovom dokumentu. POGLAVLJE I Dostojanstvo lan 1 promjena, drutvenog napretka, naunog i tehnolokog razvoja, time to e se ta prava jo vie istai u

Zabrana ropstva i prinudnog radaNiko ne smije biti dran u ropstvu ili u poloaju slinom ropstvu. Ni od koga se ne smije traiti da vri prisilni ili prinudni rad. Trgovina ljudskim biima je zabranjena. POGLAVLJE II Slobode lan 6

Prava na slobodu i bezbjednostSvako ima pravo na linu slobodu i bezbjednost. lan 7

Potovanje privatnog i porodinog ivotaSvako ima pravo da se potuje njegov, odnosno njen privatni i porodini zivot, dom i komuniciranje. lan 8

Zatita linih podatakaSvako ima pravo na zatitu linih podataka koji se odnose na njega, odnosno nju. Takvi podaci moraju se koristiti samo za odreene, utvrene svrhe i na bazi pristanka odnosnog lica ili na nekoj drugoj zakonom predvienoj osnovi. Svako ima pravo pristupa prikupljenim podacima koji se tiu njega ili nje, i pravo na ispravku tih podataka. Usaglaenost sa ovim pravilima podlijee kontroli od strane nezavisnih organa.

lan 9Pravo na brak i na zasnivanje porodicePravo na brak i pravo na zasnivanje porodice mora biti garantovano u skladu sa nacionalnim zakonima kojima se ureuje ostvarivanje tih prava. lan 10

Ljudsko dostojanstvoLjudsko dostojanstvo je nepovredivo, ono se mora potovati i tititi. lan 2

Sloboda miljenja, savjesti i religijeSvako ima pravo na slobodu miljenja, savjesti i religije. To pravo ukljuuje slobodu promjene religije ili uvjerenja, i slobodu da pojedinano ili u zajednici sa drugima, na javnom mjestu ili privatno, manifestuje svoju religiju ili uvjerenje kroz oboavanje, propovijedanje, vrenje slube i posmatranje. lan 3

Pravo na ivotSvako ima pravo na ivot. Niko ne smije biti osuen na smrt ili pogubljen.

Pravo na lini integritet

25

Priznaje se pravo na prigovor savjesti u skladu sa nacionalnim zakonima kojima se ureuje ostvarivanje tog prava. lan 11

zakonom, kada e za taj gubitak biti blagovremeno isplaena pravedna nadoknada. Koritenje imovine moe biti regulisano zakonima samo ukoliko je to neophodno zbog opeg interesa. Intelektualna svojina e biti zatiena. lan 18

Sloboda izraavanja i informisanjaSvako ima pravo na slobodu izraavanja. To pravo obuhvata slobodu zauzimanja stavova i pravo na primanje i davanje informacija i ideja bez ometanja od strane javnih vlasti i bez obzira na granice. Mora se potovati sloboda i pluralizam tampe. lan 12

Pravo na azilPravo na azil e biti garantovano, uz puno potovanje odredbi enevske Konvencije od 28. jula 1951. i Protokola od 31. januara 1967. koje se odnose na status izbeglica i u skladu sa ugovorom na osnovu kojeg je osnovana Evropska Zajednica. lan 19

Sloboda okupljanja i udruivanjaSvako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja na svim nivoima, naroito u politikim, sindikalnim i graanskim stvarima, to podrazumijeva pravo svakoga da osniva sindikate i pridruuje im se radi zatite njegovih, odnosno njenih interesa. Politike partije na nivou Unije doprinose izraavanju politike elje graana Unije. lan 13

Zatita u sluajevima preseljavanja, protjerivanja ili ekstradicijeKolektivna proterivanja su zabranjena. Niko ne smije da bude preseljen, protjeran ili ekstradiran u dravu u kojoj postoji ozbiljan rizik da e on ili ona biti podvrgnuti smrtnoj kazni, muenju ili drugim nehumanim ili poniavajuim tretmanima ili kaznama. POGLAVLJE III Jednakost lan 20

Sloboda umjetnosti i naukeUmjetnost i nauna istraivanja bie osloboena svih ogranienja. Potovae se akademske slobode. lan 14

Jednakost pred zakonomSvi su pred zakonom jednaki. lan 21

Pravo na obrazovanjeSvako ima pravo na obrazovanje i pravo na profesionalnu i trajnu obuku. To pravo ukljuuje mogunost besplatnog obaveznog obrazovanja. Mora se potovati sloboda osnivanja obrazovnih institucija uz potovanje demokratskih principa i prava roditelja da svojoj djeci obezbijede takvo obrazovanje i kolovanje koje e biti usaglaeno sa njihovim religioznim, filozofskim i pedagokim ubjeenjima, u skladu sa nacionalnim zakonima kojima se ureuje ostvarivanje te slobode i tog prava. lan 15

Zabrana diskriminacijeZabranjen je svaki vid diskriminacije koja se zasniva na polu, rasi, boji koe, etnikom ili socijalnom porijeklu, genetskim osobinama, jeziku, religiji ili uvjerenju, politikom ili bilo kom drugom miljenju, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovini, roenju, invaliditetu, ivotnom dobu ili seksualnoj orijentaciji. U okviru primjene ugovora o osnivanju Evropske Zajednice i ugovora o Evropskoj uniji, ne protivei se specijalnim odredbama tih ugovora, zabranjena je svaka diskriminacija koja se zasniva na nacionalnosti. lan 22

Sloboda izbora zanimanja i pravo na zaposlenjeSvako ima pravo na zaposlenje i na slobodno izabrano ili prihvaeno zanimanje. Svaki graanin Unije slobodan je da trai zaposlenje, da radi, da ostvaruje svoje pravo na preduzetnitvo i da prua usluge u svakoj dravi lanici. Dravljani treih zemalja koji imaju radnu dozvolu u nekoj dravi lanici, imaju pravo na rad pod jednakim uslovima kao i svi graani Unije. lan 16

Raznolikost kultura, religija i jezikaUnija e potovati raznolikost kultura, religija i jezika. lan 23

Jednakost polovaJednakost mukaraca i ena mora biti obezbijeena na svim poljima, ukljuujui tu zapoljavanje, rad i platu. Princip jednakosti ne smije da sprijei odravanje ili usvajanje mjera koje predviaju specifine prednosti u korist onog pola koji je nedovoljno zastupljen. lan 24

Pravo na poslovne aktivnostiPriznaje se pravo vrenja poslovnih aktivnosti u skladu sa zakonima Zajednice, nacionalnim zakonima i nacionalnom praksom. lan 17

Prava djetetaDjeca moraju imati pravo na zatitu i brigu neophodnu za njihovu dobrobit. Ona mogu slobodno da izraavaju svoje miljenje. Takvo miljenje se mora uzeti u obzir u stvarima koja se njih tiu, a u skladu sa njihovim godinama i zrelosti. U svim postupcima koji se odnose na djecu, bilo da ih sprovode javne vlasti ili privatne ustanove, primarni znaaj se mora pridati najviim interesima djeteta.

Pravo na imovinuSvako ima pravo da posjeduje, koristi, otuuje i nasljeuje njegovu, odnosno njenu zakonski steenu imovinu. Niko ne smije biti lien njegove, odnosno njene imovine, izuzev u javnom interesu i u sluajevima i pod okolnostima koji su predvieni

26

Svako dijete mora imati pravo da redovno odrava lini i direktni kontakt sa oba svoja roditelja, izuzev u sluaju kada se to protivi najviim interesima djeteta. lan 25

lan 33

Porodini i profesionalni zivotPorodica treba da ima pravnu, ekonomsku i socijalnu zatitu. Da bi uskladio porodini i profesionalni ivot svako ima pravo na zatitu od otkaza sa posla iz razloga koji su u vezi sa materinstvom i pravo na plaeno porodiljsko odsustvo i roditeljsko odsustvo nakon roenja ili usvojenja djeteta. lan 34

Prava starih licaUnija priznaje i potuje pravo starih lica na dostojanstven i nezavisan ivot i na njihovo uee u socijalnom i kulturnom ivotu. lan 26

Socijalno osiguranje i socijalna pomoUnija priznaje i potuje pravo na socijalno osiguranje i na socijalne servise koji obezbjeuju zatitu u sluajevima kao to je materinstvo, bolest, nesree na poslu, zavisnost od drugih ili starost, i u sluaju gubitka zaposlenja, u skladu sa zakonima Zajednice, nacionalnim zakonima i praksom. Svaki stanovnik Evropske unije unutar njene teritorije ima pravo na socijalno osiguranje i socijalna davanja u skladu sa zakonima Zajednice, nacionalnim zakonima i praksom. U cilju borbe protiv socijalnog iskljuenja i siromatva, Unija priznaje i potuje pravo na socijalnu pomo i smjetaj da bi se obezbijedila pristojna egzistencija za sve one iji prihodi nisu dovoljni, u skladu sa zakonima Zajednice, nacionalnim zakonima i praksom. lan 35

Integrisanje osoba sa onesposbljenjemUnija priznaje i potuje pravo osoba sa onesposobljenjem na mjere kojima se obezbjeuje njihova nezavisnost, socijalna i profesionalna integracija i njihovo uee u ivotu zajednice. POGLAVLJE IV Solidarnost lan 27

Prava radnika na informisanost i konsultovanje u preduzetnitvuRadnicima, odnosno njihovim predstavnicima se mora, na odgovarajuim nivoima, garantovati informisanost i blagovremeno konsultovanje u sluajevima i pod uslovima koji su predvieni zakonima Zajednice i nacionalnim zakonima i praksom. lan 28

Pravo kolektivnog ugovaranja i djelovanjaRadnici i poslodavci, ili njihove odgovarajue organizacije, imaju pravo, u skladu sa zakonima Zajednice i nacionalnim zakonima i praksom, da pregovaraju i sklapaju kolektivne ugovore na odgovarajuim nivoima, a u sluaju konflikta interesa, imaju pravo na kolektivno djelovanje u cilju zatite svojih interesa, ukljuujui tu i trajk. lan 29

Zdravstvena zatitaSvako ima pravo na preventivnu zdravstvenu zatitu i pravo na medicinski tretman pod uslovima koji su regulisani nacionalnim zakonima i praksom. U svim definicijama, kao i u primjeni politike i djelatnosti Unije mora se predvidjeti visoki nivo zatite ljudskog zdravlja. lan 36

Pristup servisima od opteg ekonomskog interesaUnija priznaje i potuje pristup servisima od opteg ekonomskog interesa kako je on regulisan nacionalnim zakonima i praksom, u skladu sa ugovorom o Evropskoj Zajednici, u cilju podsticanja socijalne i teritorijalne kohezije Unije. lan 37

Pravo na usluge traenja zaposlenjaSvako ima pravo na besplatne usluge traenja zaposlenja. lan 30

Zatita u sluaju neopravdanog otkazaSvaki radnik ima pravo na zatitu protiv neopravdanog otkaza, u skladu sa zakonima Zajednice i nacionalnim zakonima i praksom. lan 31

Zatita ivotne sredineU smjernice Unije mora biti integrisan i obezbijeen visok nivo zatite ivotne sredine i poboljanja njenog kvaliteta, u skladu sa principima odrivog razvoja. lan 38

Pravedni i poteni uslovi radaSvaki radnik ima pravo na radne uslove koji potuju njegovo, odnosno njeno zdravlje, bezbjednost i dostojanstvo. Svaki radnik ima pravo na ogranienje maksimalnog broja radnih sati, na dnevni i nedjeljni odmor i na plaeni godinji odmor. lan 32

Zatita potroaaSmjernice Unije e obezbijediti visok nivo zatite potroaa. POGLAVLJE V Graanska prava lan 39

Zabrana djeijeg rada i zatita mladih na raduZapoljavanje djece je zabranjeno. Minimalna starost koja je dovoljna za zaposlenje ne moe biti manja od minimalne starosti kada se zavrava kolovanje, uvaavajui pritom ona pravila koja su za omladinu povoljnija, izuzev ogranienih odstupanja. Omladina koja je zaposlena mora da ima radne uslove koji su odgovarajui njihovom ivotnom dobu i mora biti zatiena od ekonomske eksploatacije i takve vrste rada koji bi mogao da nakodi njihovoj bezbjednosti, zdravlju, ili fizikom, mentalnom i socijalnom razvoju, ili da ometa njihovo kolovanje.

Pravo glasa i pravo kandidovanja na izborima za Evropski ParlamentSvaki graanin Unije ima pravo glasa i pravo na kandidovanje na izborima za Evropski Parlament u dravi u kojoj on ili ona ima prebivalite, pod istim uslovima kao i dravljanin te drave. lanovi Evropskog Parlamenta e se birati direktnim opim izborima kroz slobodno i tajno glasanje.

27

lan 40

POGLAVLJE VI Pravda lan 47

Pravo glasa i pravo kandidovanja na optinskim izborimaSvaki graanin Unije ima pravo glasa i pravo kandidovanja na optinskim izborima u dravi lanici u kojoj on ili ona ima prebivalite, pod istim uslovima kao i dravljanin te drave. lan 41

Pravo na efikasan pravni lijek i na pravedno suenjeSvako onaj ija se prava i slobode garantovane propisima Unije kre, ima pravo na efikasnu pravnu zatitu pred sudovima u skladu sa uslovima koji su predvieni u ovom lanu. Svako ima pravo na pravedno i javno suenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji je zakonski ustanovljen. Svakom treba pruiti mogunost da bude savjetovan, branjen i zastupan. Onima koji nemaju dovoljno sredstava, mora se uiniti dostupnom pravna pomo u tolikoj meri koja je neophodna da bi im se obezbijedio efikasan pristup pravdi. lan 48

Pravo na dobru administracijuSvako lice ima pravo na nepristrasan, poten i blagovremen tretman njegovih, odnosno njenih stvari u institucijama i tijelima Unije. To pravo obuhvata: pravo svakog lica da bude sasluano prije nego to se bilo koja pojedinana mjera protiv njega, odnosno nje preduzme; pravo svakog lica na uvid u njegov, odnosno njen dosije, potujui pritom legitimne interese u pogledu povjerljivosti i profesionalne i poslovne tajne; obavezu administracije da obrazloi svoje odluke;

Pretpostavka nevinosti i pravo na odbranuSvaki optueni e biti smatran nevinim dok se u skladu sa zakonom ne dokae da je kriv. Svakom optuenom mora biti garantovano pravo na odbranu. lan 49

Svako lice ima pravo na naknadu svake tete koju prouzrokuju institucije Zajednice, ili njeni slubenici u sprovoenju svojih dunosti, u skladu sa optim principima koji su zajedniki zakonima drava lanica. Svako lice moe da pie institucijama Unije na jednom od ugovorenih jezika i njemu se mora odgovoriti na istom jeziku. lan 42

Principi zakonitosti i proporcionalnosti krivinih djela i kazneNiko se ne smije smatrati krivim za krivino djelo zbog injenja ili neinjenja koje, u vrijeme kada je uinjeno, po nacionalnom ili meunarodnom pravu nije predstavljalo krivino djelo. Ne smije se primjeniti tea kazna od one koja je bila predviena u vrijeme kada je krivino djelo uinjeno. Ukoliko, nakon izvrenja krivinog djela, zakon za njega predvidi manju kaznu, primjenie se ta kazna. Ovaj lan nee iskljuiti suenje i kaznu za svako lice zbog injenja ili neinjenja koje je, u vrijeme kada je uinjeno, predstavljalo krivino djelo po optim principima koje priznaje zajednica naroda. Visina kazne ne smije biti neproporcionalna krivinom djelu. lan 50

Pravo pristupa dokumentimaSvaki graanin Unije i svako fiziko ili pravno lice koje ima prebivalite ili slubeno sjedite u nekoj dravi lanici, ima pravo pristupa dokumentima Evropskog Parlamenta, Savjeta i Komisije. lan 43

OmbudsmenSvaki graanin Unije i svako fiziko ili pravno lice koje ima prebivalite ili slubeno sjedite u nekoj dravi lanici, ima pravo da Ombudsmenu Unije prijavi sluajeve nepravilnosti u radu institucija ili organa Zajednice, izuzimajui pritom Sud pravde i Sud prve instance kada djeluju u svojstvu suda. lan 44

Pravo da se za isto krivino djelo u krivinom postupku ne bude suen ili kanjavan dva putaNiko ne smije biti ponovo suen ili kanjen u krivinom postupku za djelo za koje je, na teritoriji Unije, on ili ona ve bio konano osloboen ili osuen u skladu sa zakonima. POGLAVLJE VII Opte odredbe lan 51

Pravo na peticijuSvaki graanin Unije i svako fiziko ili pravno lice koje ima prebivalite ili slubeno sjedite u nekoj dravi lanici, ima pravo na peticiju Evropskom Parlamentu. lan 45

Sloboda kretanja i nastanjivanjaSvaki graanin Unije ima pravo da se slobodno kree i nastanjuje unutar teritorije drava lanica. Sloboda kretanja i nastanjivanja moe biti garantovana, u skladu sa ugovorom o Evropskoj Zajednici, dravljanima treih drava koji zakonski borave na teritoriji neke drave lanice. lan 46

Oblast primjeneOdredbe ovog poglavlja se odnose na institucije i organe Unije, potujui pritom principe subsidijarnosti, kao i na drave lanice, samo kada oni primjenjuju propise Unije. Zbog toga oni treba da potuju prava i da se dre principa iz ovog poglavlja i da podstiu njihovu primjenu shodno svojim konkretnim ovlatenjima. Ovo poglavlje ne daje Zajednici ni Uniji nikakvo novo ovlatenje ili zadatak, niti mijenja njihova ovlatenja i zadatke koji su odreeni ugovorima.

Diplomatska i konzularna zatitaSvaki graanin Unije e, na teritoriji tree drave u kojoj drava lanica iji je on, odnosno ona dravljanin nema predstavnitvo, dobiti zatitu diplomatskih ili konzularnih organa bilo koje druge drave lanice pod istim uslovima kao i dravljanin te drave lanice.

28

lan 52

njihovom ograniavanju u veem stepenu nego to ova Povelja predvia.

Oblast garantovanih pravaSvako ograniavanje primjene onih prava i sloboda koje priznaje ova Povelja mora biti zasnovano na zakonu i mora potovati sutinu tih prava i sloboda. Na osnovu principa proporcionalnosti, do ogranienja moe doi samo ukoliko su ona neophodna i ukoliko ispunjavaju ciljeve od opteg interesa koje priznaje Unija ili ukoliko postoji potreba zatite prava i sloboda drugih. Prava koje priznaje ova Povelja, a koja se zasnivaju na ugovorima Zajednice ili na ugovoru o Evropskoj uniji, ostvarivae se pod uslovima i u granicama koje odreuju navedeni ugovori. to se tie prava iz ove Povelje koja odgovaraju pravima garantovanim Konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, znaenje i oblast primjene takvih prava e biti isti kao to je navedenom Konvencijom predvieno. Ova odredba nee spreavati zakone Unije da predvide jo veu zatitu. lan 53

Nivo zatiteNijedna odredba ove Povelje ne smije se tumaiti tako da ograniava ili da na negativan nain utie na ljudska prava i osnovne slobode onako kako ih, u odgovarajuim oblastima primjene, priznaju zakoni Unije, meunarodni zakoni i meunarodni ugovori u kojima uestvuju drave lanice ili Zajednica, ukljuujui tu Evropsku konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, i kako ih priznaju u ustavu drava lanica. lan 54

Zabrana zloupotrebe pravaNijedna odredba ove Povelje ne smije se tumaiti tako da daje pravo na angaovanje u djelatnosti ili da izvri djelo iji je cilj unitenje prava i sloboda koja priznaje ova Povelja, ili na

29

PRVI DIO

EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA Zato su ekonomsko-socijalna prava vana za prosperitet stanovnika Bosne i Hercegovine

30

PRISTUP SOCIJALNIM PRAVIMAZbog uobiajenog poimanja Evropske unije kao zajednice ekonomskih i trgovinskih interesa, veina nas zaboravlja da su socijalne vrijednosti jedan od osnovnih stubova na kojima poiva Evropska unija. Socijalna prava su imala vrlo vanu ulogu u razvoju EU koja, zahvaljujui snazi ideja solidarnosti i jednakosti, omoguava odravanje socijalne kohezije i jednakosti koja je bez premca u savremenom svijetu. Ipak, globalizacija i drugi faktori su izvrili pritisak na Evropski model socijalnih prava. Upravo iz tog razloga u prvom poglavlju odluili smo da prikaemo ta su temelji na kojima se grade ekonomska i socijalna prava i kakvu ulogu ti temelji imaju u savremenom i dinaminom globaliziranom svijetu. Na poetku elimo da odgovorimo moda na najvanije pitanje: Da li je potivanje ekonomskih i socijalnih prava pristup koji se nalazi na poetku kraja ili na kraju poetka, obzirom da je sa 21. stoljeem po nekima zavreno zlatno doba privrednog rasta u zapadnoj Evropi, koje je potaklo veoma glasne debate o promjenama (tranziciji) odnosa izmeu drave, politike i trita, posebno nakon oiglednih potekoa zemalja istone i srednje Evrope da u kratkom roku uspjeno provedu ekonomsku i politiku tranziciju? Nadamo se da e itaoc na kraju ovog poglavlja biti u stanju procijeniti znaaj ekonomsko-socijalnih prava u irem kontekstu koji je dovoljno irok da omoguava davanje odgovora na prethodno pitanje, koji e omoguiti da se bez predrasuda pristupi upoznavanju sa trenutnim nivoom potivanja ekonomskih i socijalnih prava u Bosni i Hercegovini i drugim evropskim zemljama.

1. Evropski korijeni socijalnih prava Tradicija predstavlja osnov Evropskog socijalnog modela koja se prilagoavala savremenim potrebama tokom proteklih dvije stotine godina. Socijalna prava u modernoj Evropi proizala su iz potreba drutva istovremeno sa naputanjem srednjovjekovnih okova u dobu renesanse i poetkom

prosvjetiteljstva. Ve u sedamnaestom stoljeu javne vlasti su prihvatile grupu minimalnih prava svakoggraanina, bez obzira na njegov ekonomski status, radi toga da njegovo blagostanje ne bi zavisilo iskljuivo od njegovih sposobnosti ili pak o milostinji. Ideja koja je vodila uspostavljanju prvih socijalnih prava zasnovana je na uvjerenju da korist koju ima pojedinac od tih prava ne slui samo poveanju dobrobiti pojedinaca nego isto tako jaanju cijelog drutva. Socijalna prava u Evropi poivaju na dva razliita temelja. Prvi temelj je nacionalni (dravni), definisan je i podran rastom socijalne drave koja je zahvaljujui socijaldemokratskoj ideji uspjela u veini zemalja zapadne Evrope uvrstiti razliita ekonomska i socijalna prava u nacionalne ustave. U evropskim su zemljama ekonomska i socijalna prava najee rezultat niza meusobno povezanih mjera, koje se, uprkos razlikama od jedne zemlje do druge, mogu posmatrati sa tri politika nivoa. Prvi nivo obuhvata socijalna prava u okviru prava na socijalnu sigurnost ukljuujui fiskalne mjere kojima se eli uspostaviti sigurnost i redistribucija dohotka, a isto tako pobijediti siromatvo. Minimalni dohoci, penzije, naknade za nezaposlenost, naknade za majinstvo i porodini dodaci, u razliitom stepenu finansirani od strane31

poslodavaca, zaposlenika i javne vlasti su tipini primjeri ovih mjera. Drugi nivo socijalnih prava ine mree socijalnih slubi koje se ponajprije odnose na zdravstvenu zatitu, obrazovanje, zapoljavanje i stanovanje, iako veina evropskih zemalja nudi niz specijaliziranih socijalnih slubi koje imaju za cilj poboljanje kvalitete ivota. Konano, reguliranje trita rada, kojim se priznaju i tite neka prava zaposlenih, predstavlja trei nivo socijalnih prava koja se odnose na ekonomski ivot pojedinca i koja se zbog toga preciznije zovu ekonomska prava. Ova prava istovrmeno promoviraju kontrolu uslova rada i uestvovanje pojedinaca na tritu rada, ali i prava koja se odnose na organizovanje sindikata i uestvovanje u donoenju odluka na nivou preduzea. Drugi temelj se nalazi izvan nacionalnog zakonodavstva i on se nalazi na meunarodnom nivou. Grupa pravnih instrumenata, naroito dokumenata Ujedinjenih naroda, Vijea Evrope i Evropske unije definie meunarodne norme koje se odnose na ekonomsko-socijalna prava. Ove tri meunarodne institucije igraju posebno vanu ulogu u promovisanju socijalnog razvoja i uspostavljanju globalne alijanse koja ima za cilj stvaranje takve klime koja e doprinijeti da ekonomska i socijalna prava postanu tako snano prihvaena u drutvu kao to su to nekada postali pravo na ivot i zabrana dranja u ropstvu ili potinjenosti. Zahvaljujui UN Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, Evropskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Meunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Evropskoj socijalnoj povelji, i EU povelji o osnovnim pravima demokratske drave u Evropi imaju izuzetno snaan i irok temelj za potivanje i razvoj ekonomskih i socijalnih prava. Za Bosnu i Hercegovinu ovaj temelj igra posebnu ulogu, jer se kompletan sistem zatite osnovnih ljudskih prava, ukljuujui zatitu osnovnih ekonomskih i socijalnih prava zasniva na meunarodnim izvorima prava. Sa jedne strane meunarodni dokumenti kao to su Univerzalna deklaracija i Meunarodni pakt su zagarantovani ustavom BiH i ovaj temelj je bitan jer na osnovu njega moemo procjeniti koliko vlasti Bosne i Hercegovine potuju zakonom propisana prava, dok nam drugi izvori kao to su Evropska socijalna povelja ili EU povelja o osnovnim pravima ukazuju na injenicu koliko je neophodno da vlasti BiH unaprijede postojea ekonomsko-socijalna prava obzirom na preuzetu obavezu domaih vlasti (obaveza koja je propisana ustavom, ali koju nikada niti jedna vlada nije direktno preuzela kao svoju obavezu) da kontinuirano razvijaju sistem zatite osnovnih ekonomskih i socijalnih prava. U ovom kontekstu obzirom na trenutne aktivnosti oko ratifikacije Evropske socijalne povelje, dobro je naglasiti u kojem kontekstu ova povelja, ali takoe i EU povelja o osnovnim pravima moe uticati na pristup socijalnim pravima za stanovnike Bosne i Hercegovine. U Evropskoj socijalnoj povelji Vijea Evrope ekonomska prava se ponajprije odnose na zaposlenost i trite rada, dok se socijalna prava u biti odnose na zdravstvenu i socijalnu zatitu. Povelja sadri 19 znaajnih lanova, od kojih se prvih deset odnosi na razliite aspekte zaposlenosti, trita rada i odnosa