17
11 1.UVOD Svi smo mi bar jednom usnuli predivan san koji nam se na trenutak učinio kao stvaran ali potpuno čudan. Tako nas pisac Lewis Carroll, nadahnut komunikativnom djevojčicom Alisom, uvodi u njezin fantastičan svijet snova svojim poznatim djelom “Alisa u Zemlji čudesa“. Vjerojatno nema djeteta a i odrasle osobe koja nije čula za malenu znatiželjnu djevojčicu i njezine pustolovine u čudesnoj zemlji. Da bi napisao neko djelo za djecu pisac prethodno studira život, poznaje ljude, odabire lica te poznaje njihove karakteristike. Kako bi neko djelo bilo zanimljivije u njemu moramo pronaći više likova. Alisin boravak u zemlji snova je fantastičan. To su dva svijeta, prije ulaska u zečju rupu i poslije. Kroz djelo se isprepliću realne i irealne situacije. Što je to toliko privlačno u fantastičnoj priči Lewisa Carrolla što već 148 godina zabavlja generacije djece? Također, po uzoru na knjigu snimljen je film,crtani film te se izvode kazališne predstave. Čar ove fantastične priče je u tome što je prepuna iznenađenja i raznolikih likova s različitim karakteristikama. Alisa doživi mnogo toga kao što su učestale promjene visine. U jednom trenutku je toliko velika da ne može izaći iz kuće, dok je u drugom toliko mala da se skoro utopi u vlastitim suzama. Ostali likovi se pojavljuju te odmah nestaju, ali se pojave i drugi. Fantazija u igri nema granica. Svaki događaj ima u sebi fantastike i slikovito je prikazan. Alisa kaže: „Dođe mi žao što sam se spustila u onu zečju rupu...a ipak...a ipak - pomalo

Alisa u zemlji čudesa

Embed Size (px)

DESCRIPTION

lektira

Citation preview

1.UVOD

Svi smo mi bar jednom usnuli predivan san koji nam se na trenutak uinio kao stvaran ali potpuno udan. Tako nas pisac Lewis Carroll, nadahnut komunikativnom djevojicom Alisom, uvodi u njezin fantastian svijet snova svojim poznatim djelom Alisa u Zemlji udesa. Vjerojatno nema djeteta a i odrasle osobe koja nije ula za malenu znatieljnu djevojicu i njezine pustolovine u udesnoj zemlji. Da bi napisao neko djelo za djecu pisac prethodno studira ivot, poznaje ljude, odabire lica te poznaje njihove karakteristike. Kako bi neko djelo bilo zanimljivije u njemu moramo pronai vie likova. Alisin boravak u zemlji snova je fantastian. To su dva svijeta, prije ulaska u zeju rupu i poslije. Kroz djelo se isprepliu realne i irealne situacije.to je to toliko privlano u fantastinoj prii Lewisa Carrolla to ve 148 godina zabavlja generacije djece? Takoer, po uzoru na knjigu snimljen je film,crtani film te se izvode kazaline predstave. ar ove fantastine prie je u tome to je prepuna iznenaenja i raznolikih likova s razliitim karakteristikama. Alisa doivi mnogo toga kao to su uestale promjene visine. U jednom trenutku je toliko velika da ne moe izai iz kue, dok je u drugom toliko mala da se skoro utopi u vlastitim suzama. Ostali likovi se pojavljuju te odmah nestaju, ali se pojave i drugi. Fantazija u igri nema granica. Svaki dogaaj ima u sebi fantastike i slikovito je prikazan. Alisa kae: Doe mi ao to sam se spustila u onu zeju rupu...a ipak...a ipak - pomalo je zabavan, znate, i ovakav ivot! Svako dijete sanjari, a u Alisinom snu dogaaji se niu i svaki je nekako zanimljiviji od prethodnog tako da kod djece izaziva radoznalost da nastave sa itanjem.2. LEWIS CARROLL ( CHARLES LUTWIDGE DODGSTON)Vjerujemo kako je jako malo osoba koje nisu proitale jednu posve zanimljivu i moemo rei knjigu neobinog sadraja, gdje je prikazano odrastanje na malo drugaiji nain, gdje se glavna junakinja suoava s vlastitim strahovima projiciranim na zanimljiv nain.

Lewis Carrol, pravim imenom Charles Lutwidge Dodgston, koji je 1865. godine napisao Alisu u zemlji udesa bio je engleski pisac i matematiar.Roen je u Daresburyju 27. sijenja 1832. godine. Bio je profesor matematike i logike na sveuilitu u Oxfordu, pa je za zabavu skupine djece na sveuilitu napisao djelo Alica u Zemlji udesa. Takoer, stekao je sveeniku naobrazbu, ali se nije zaredio zbog plahe naravi i govorne mane.Posvetio se pisanju djejih pria gdje je Alisa bila prva koja je probila put i koja je ostavrila nevjerojatan uspijeh. Zgode o Alisi u Zemlji udesa pribavile su mu svjetsku slavu, a nastale su sasvim neusiljeno, kao same od sebe; pisac ih isprva ak nije namjeravao objelodaniti... (Sunana krinjari). Nakon Alise u Zemlji udesa uslijedilo je djelo Lov na zrcalo iz 1872. godine kao nastavak, a bio je podjednako popularan. Carroll je napisao i mnogo pjesama, zagonetki, matematikih rasprava te roman Silvija i Bruno. Poznato je kako je bio dobar crta pa je orginalni rukopis Alise u Zemlji udesa sam ilustrirao perom i tintom.Omiljena kreacija mu je bila bijeli zec koji je uvijek u urbi.Naravno da je svoj omiljeni lik tako odluio staviti u jednu od najpopularnijih kniga svih vremena. Ta kombinacija avanture i sigurnosti, fantastinog svijeta iskriave matovitosti, ali i zatienog sigurnim zidovima poznatog i svakodnevnoga, uinila je to djelo jednom od najitanijih knjiga, a njezine likove poznatima djeci diljem svijeta. ivio je vrlo povueno, a njegovi najbolji prijatelji bila su djeca. Lewis Carroll umro je 14.sijenja 1898. godine u Guildfordu.3. FANTASTINA PRIA

Fantastika je oblik umjetnikog izraavanja u prvom redu knjievnosti i slikarstva, za kojeg su znaajni elementi natprirodnog i izmiljenog. U najirem smislu sva knjievnost koja ne potuje razliku izmeu stvarnog i izmiljenog, mogueg i nemogueg, sna i jave. To je pria koja se postupno odvaja od narodne prie naputajui mitoloki svijet kao paralelnu stvarnost. U njoj udesno nastaje tako da se unutarnja stvarnost (snovi, elje, podsvjesne spoznaje, strahovi, potisnuti doivljaji) prikazuje kao pojavna stvarnost. Likovi koje fantastika opisuje strani su svakodnevnoj razumskoj zbilji.

Kljuni je trenutak u takvoj prii tzv. pomak u irealno koji se izvodi posebnim postupkom (san, nesvijest, bolest, igra i sl.). U fantastinoj prii se obavlja pomak s neke napete aktualne i uvijek posebne toke u irealno tako da je ta irealna stvarnost prizvana, tj. da je u tom trenutku nastala u dubinskoj svezi s realnou od koje se polazi, da od trenutka pomaka namee zakone svoga sustava i da u nesukladnim slikama razotkriva pravu bit stvarnosti.

Lewisova pria zapoinje realnom situacijom, ali prelazi u irealnu kada Alisa ugleda udnog zeca i skoi u rupu za njim. Cijela radnja se dalje odvija u irealnom svijetu, tj.u Alisinom snu, a vraa se u realno kada se Alisa probudi. Kako bi pisci napisali dobru fantastinu priu moraju doprijeti do svijeta djetinjstva te sruiti brane izmeu svijeta odraslih i tog svijeta. Moraju doprijeti do podsvijesti djeteta jer na tomu se i zasniva fantastina pria.To je tip pripovijedanja gdje se iskrivljuje ne samo stvarnost, nego i rijei i ljudi i dogaaji. Takav svijet je naseljen fantastinim osebujnim stvorenjima. Dogaaji iz stvarnosti se prelamaju kroz matu i stvaraju neke druge svjetove. Kao poseban knjievni anr fantastika se moe razlikovati od svekolike fantastine knjievnosti takvom strukturom kakva zahtijeva stalnu itateljevu dilemu o stvarnom znaenju isprianoga, njegovu sumnju u mogue prirodno objanjenje i nedoumicu oko razlike izmeu prirodnog i neprirodnog poretka u svijetu i ivotu.

4. ALISA

Lewis Carroll volio je svu djecu, ali jedna djevojica mu je bila najdraa. To je bila Alisa Liddell, jedna od triju keri njegovog kolege. Pisac je u svom dnevniku zabiljeio: Iao sam na izlet sa tri Liddellove djevojice, amcem uz rijeku Godstou. Tom prilikom ispriao sam im bajku o Alisinim doivljajima ispod zemlje bajku koji sam naumio da napiem za Alisu. Ta ludika pria za djecu izazvala je obrat u engleskoj djejoj knjievnosti. Eto, tako je nastala Alisa u Zemlji uda koju vole i rado sluaju ili itaju djeca cijeloga svijeta.

Alisa je radoznala djevojica, ponekad nestrpljiva, pomalo ljuta te se ponekad uvrijedi prilikom nekih rasprava. S druge strane, jako je snalaljiva, njena, paljiva, dobra i plemenita. S njom se moe poistovjetiti svako dijete jer je ona odraz razigranosti i mate djetinjstva svakog djeteta. Svijet mate i snova je svemogu, a kroz Alisine pustolovine u Zemlji uda vidimo koliko taj svijet moe biti velik i raznovrstan.

Carroll je izgradio lik Alise svjesno mijeajui matu i zbilju. U djelu se pojavljuju antropomorfno prikazane ivotinje kao to su npr. Bijeli Zec, Gusjenica koja pui nargilu, Grifon, Lana kornjaa itd.

Alisa je dugi niz godina zanimljiva mnogim generacijama djece. Igranje rijeima i pojmovima u samoj je sri ove knjige koja kao da starenjem postaje sve mlaom i bliskijom mladima.5. SADRAJ ALISE U ZEMLJI UDESA5.1. Put u zeju rupu

Pria o Alisi poinje s dosadnom realnom situacijom. Djevojici je stalo dodijavati da sjedi uz svoju sestru na obronku i ne radi nita; jednom ili dvaput virnula je u knjigu to ju je itala sestra, ali u knjizi nije bilo ni slika ni razgovora.A kakva mi je to knjiga, pomisli Alisa, bez slika ili razgovora?

Radnja prelazi u irealno kada iznenada kraj nje protri Bijeli Zec ruiastih oiju.Nije se zaudila kada je Zec rekao samom sebi:O Boe moj! Boe moj! Al u zakasniti!, ali kada je izvukao sat iz depa na prsluku shvatila je da to nije uobiajeno i potrala za njim. Nije da bi okom trepnuo, a ve se Alisa zaletjela za Zecom u veliku zeju rupu pod ivicom.

U poetku, rupa je bila kao tunel, a onda se spustila u dubinu tako strmo kao da pada u jako duboki zdenac. Ili je zdenac bio jako dubok ili je padala vrlo polako: u padu je svakako imala vremena napretek da se ogleda oko sebe i da se pita to e sad s njom biti. Oko nje je bilo mnotvo ormaria i polica, zemljopisnih karti i slika. U padu je sama sebi postavljala mnoga pitanja o tome koliko je kilometara ve pala i da li e faliti svojoj maki Dini.

Tada je pala na hrpu granja i suha lia, ali se nije povrijedila. Ugledala je Bijelog Zeca ispred sebe i pojurila za njim. Opet je urio negdje i nestao. Alisa se nala u nekoj dugoj niskoj dvorani koja je bila jako osvijetljena. Sve uokolo dvorane nalazila su se vrata, no Alisa nije mogla otkljuati ni jedna. Na tronogom staklenom stoliu nala je klju koji nije otkljuavao ni jedna vrata. Zatim je iza niskog zastora pronala vrataca koja je otkljuala s kljuiem, ali vrata su bila ni dva pedlja visoka. Virnula je kroz njih i vidjela najljepi vrt koji moete zamisliti. Poeljela je da se moe sklopiti ko teleskop i proi kroz ta vrataca.

Okrenula se i ugledala boiu na kojoj je pisalo PIJ ME, te nakon to je zakljuila da to nije otrov popila je. Iznenada se smanjila, ali vie nije mogla dohvatiti kljui sa stolia jerje bila premalena. Poela je plakati i tjeila sama sebe. No, tada je ugledala malu staklenu kutiju i u njoj kola na kojem je pisalo JEDI ME.

5.2. Lokva suza Kad je pojela cijeli kola izduila se toliko da joj je glava udarila u strop dvorane. U sebi je razmiljala kako e obuvati cipele i oblaiti arape. Opet je poela plakati i stvorila lokvu oko sebe koja je prekrila polovicu dvorane. Tada je ula tapkanje nogu i ugledala Bijelog Zeca kako se vraa. Kad mu se ljubazno obratila, Zec se estoko trgnuo i ostavio bijele rukavice i lepezu. Kako je bilo vrue Alisa se hladila lepezom i razmiljala kako se promijenila preko noi i da li je postala jedna od djevojica koje poznaje te je preispitivala svoje znanje. Zakljuila je da nije jednako dobro kao prije. Sluajno je navukla rukavicu od Zeca i smanjila se na pola metra. Shvatila je da se jo uvijek smanjuje te da je lepeza uzrok tomu pa ju je bacila. Kad je potrala prema vratacima koja vode u vrt upala je u slanu vodu do grla. Da barem nisam toliko plakala! rekla je Alisa, dok je plivala unaokolo, i nastojala pronai kakav izlaz.- Sad u valjda za to biti kanjena, i to tako da u se utopiti u vlastitim suzama.

Tada se pojavio Mi koji se okliznuo u vodu. Alisa je zapoela razgovor s njim. Priala mu je o svojoj maki Dini, na to se Mi zgrozio jer mrzi make. Kad mu je poela priati o psima Mi je elio otii od Alise no ona ga je zaustavila i zajedno su s drugim ivotinjama zaplivali prema obali.5.3. Predizborna utrka i duga vijugava pria

Na obali se sakupilo zaista udno drutvo ptice uprljanog perja, ivotinje kojima se krzno pripilo uz tijelo, svi mokri do gole koe, ljuti i jadni. Jedina briga im je bila da se osue. Alisa je sa svima njima razgovarala kao da je to prirodno. Najvie se prepirala s Papigom koja je tvrdila da je starija od Alise. Dodo je predloio da imaju Predizbornu utrku kako bi se osuili. Alisa nije znala to je to, pa je Dodo rekao da je najbolje objaniti na djelu. Prvo se nacrta trkalina staza kao krug, i cijelo se drutvo postavilo uz du staze. Svi su poinjali trati kad je tko htio, a prestajali bi kad bi im se svidjelo. Trali su otprilike pola sata i posve se osuili. Svi su se raspitivali tko je pobijedio. Dodo je rekao da su svi pobijedili i da e ih Alisa nagraditi. Ona im je svima udijelila ueereno voe, a njoj su sveano udijelili njezin naprstak. Nakon to su pojeli voe Mi im je ispriao svoju tunu, dugu i vijugavu priu no na kraju se naljutio na Alisu i otiao. Kada je opet spomenula Dinu sve ivotinje su otile zbog straha.5.4. Gutera gurni gdje je gusto

U tom trenutku vratio se Bijeli Zec i zamijenio Alisu za svoju dvorkinju te ju poslao u svoju kuu po rukavice i lepezu. Alisa je zamiljala kako bi bilo da joj njezina maka Dina tako zapovijeda. Gospoice Alice! Smjesta ovamo i da ste se spremili za etnju! Kad je pronala to je traila ugledala je boicu s natpisom PIJ ME. Kad je to popila narasla je toliko velika da joj je ruka izvirila kroz prozor a noga kroz kamin u dimnjak. Tad je pomislila kako joj je ao to se spustila niz zeju rupu,ali da je ipak i ovakav nain ivota zabavan. Odjednom zauje glas Bijelog Zeca kako doziva svoju dvorjakinju. Upao je u neku staklenku, a kada ga je Ga-ga izvukao ugledao je Alisinu ruku. Skupilo se cijelo drutvo, i nakon pustog komeanja poslali su Billa da se spusti niz dimnjak. Poeli su je gaati ljunkom koji se pretvarao u kolaie. Alisa je pojela jedan, i kad se opet smanjila istrala iz kue i pobjegla u umu.U umi je naila na ogromno razigrano tene. Kad je pobjegla od njega traila je to e pojesti da opet doe do svoje prave veliine.

5.5. Gusjeniin savjet

Naila je na Gusjenicu koja je puila nargilu na gljivi. Zapoela je razgovor s njom koji je bio potpuno besmislen. Na kraju joj je Gusjenica pomogla. Rekla joj je da e je jedna strana gljive poveati, a druga umanjiti i nestala. Alisa je otkinula komadi s jedne i komadi s druge strane. Pojela je komadi iz desne ruke i tako se jako smanjila da je jedva otvorila usta da pojede komadi iz lijeve ruke. Kad je pojela komadi iz lijeve toliko je narasla da joj se vrat mogao savijati u svim pravcima, kao u zmije. Zaronila je glavom meu lie i susrela Golubicu s kojom je imala veliku raspravu o zmijama. Alisa je pojela jo malo gljive i smanjila se na svoju normalnu veliinu. Naila je na kuicu ne mnogo veu od metra. Opet je zagrizla komadi gljive i svela se na pedalj visine.5.6. Prase i papar

Alisa je stajala ispred kue i pitala se to da uradi kad odjednom jedan sluga dotri iz ume i zakuca na vrata. Izgledao je kao Lakaj Riba i predao je Lakaju abi veliko pismo s kojim Kraljica poziva Vojvotkinju na partiju kroketa. Kad je Lakaj Riba otiao Alisa je razgovarala s Lakajem abom i rekao joj da je unutra tolika buka da sumnja da bi ju itko uo i da pokuca.

Ona je ula unutra i ugledala Vojvotkinju na tronocu kako tetoi malo dijetem kuharicu koja je kuhala juhu i Cerigradsku Maku. U zraku se osjetio papar, Vojvotkinja i dijete su kihali. Poslije ih je Kuharica gaala stvarima. Alica je uzela dijete i otila.

Dok je nosila dijete ono se pretvorilo u prase u njezinim rukama. Spustila ga je i otilo je u umu. Zatim je naila na Cerigradsku Maku. Dok je s njom razgovarala Maka je stalno nestajala i pojavljivala se. Nakon tog razgovora Alisa se uputila k Oujskom Zecu.5.7. aknuta ajanka

Pod stablom ispred kue bio je postavljen stol i za njim su Oujski Zec, Klobuar i Puh pili aj. Stol je imao mnogo mjesta i Alisa je sjela na jedno. U poetku su bili bahati prema njoj, ali kasnije su vodili dubokouman razgovor dok je Puh veinu vremena prespavao. Alisa je raspravljala o Vremenu s Oujskim Zecom i Klobuarom. Kada se probudio, Puh im je ispriao besmislenu priu o tri sestrice koje su ivjele u zdencu. Zaspao je opet prije nego to je dovrio priu. Klobuar je opet bio bezobrazan prema Alisi stoga je ona odluila otii. Ula je kroz neka vrata na deblu i opet se nala u dugoj dvorani kraj malog staklenog stola. Ovaj put je postupila pametnije, uezla je klju,pojela komad gljive i kad se smanjila prola kroz vrata koja vode u vrt.5.8. Kraljiino polje za kroket

Prvo je naila na tri vrtlara koja bojaju veliki grm bijelih rua u crveno. Kad ih je upitala zato to rade, rekli su da se boje Kraljice jer su posadili krive rue. U tom trenutku naili su Kralj i Kraljica sa svojom velikom povorkom vojnika, vrtlara, dvorjana, djeice i gostiju. Alisa je meu njima prepoznala i Bijelog Zeca. Kraljica je naredila da vrtlarima koji su bojali rue odsijeku glave. Tada je zapazila Alisu i pozvala je da sudjeluje u kroketu. Pojavila se tu i Cerigradska Maka koja se ba i nije dopala Kralju te je htio da joj odrube glavu. Pitali su Alisu za miljenje a ona je odluila da bi presudu trebala donijeti Vojvotkinja jer je maka njezina. Poslali su krvnika da dovede Vojvotkinju iz zatvora u kojem je bila jer je oamarila Kraljicu.5.9. Pria lane kornjae

Vojvotkinja je bila sretna to vidi Alisu. Tijekom razgovora Alisu je ivciralo to to Vojvotkinja iz svega izvlai pouku. Kada je pojavila Kraljica Vojvotkinja je nestala. Kraljica je upitala Alisu je li upoznala Lanu Kornjau i poslala je Grifona da je odvede k njoj. Kornjaa im je ispriala svoju tunu ivotnu priu. Njih troje mnogo su raspravljali o koli i slinim stvarima. Zatim je Grifon rekao: Dosta smo ve priali o koli. Priaj joj sad malo o igrama.

5.10. Kadrila jastoga

Grifon i Lana Kornjaa objasnili su Alisi kako se plee Kadrila jastoga. Zaplesali su naokolo Alise i pokazali joj uz pjesmu kako se to plee. Raspravljali su o osliima, a zatim im je Alisa ispriala sve o svojim doivljajima sve od trenutka kada je ugledala Bijelog Zeca. Nakon toga su se uputili na suenje.5.11. Tko je ukrao medenjake?

Kad su stigli u sudnicu Alisa je vidjela da su tu Kralj i Kraljica, svakojake ivotinjice i cijeli snop karata.Zakljuila je da se sudi Pubu Hercu jer je ukrao medenjake, a Kralj je bio sudac. Alisa nikad prije nije bila na sudu, ali je o tome toliko itala u knjigama da se obradovala kad je ustanovila da znade kako se to zove.

Svih dvanaest porotnika marljivo je pisalo po kolskim ploicama. Zapisivali su sve to se govori. Klobuar je bio prvi svjedok ali nije rekao mnogo toga. Alisa se opet poela poveavati. Sljedei svjedok je bila Vojvotkinjina kuharica ali ona je rekla jo manje. Na kraju je Bijeli Zec prozvao Alisu za svjedoka.

5.12. Alisino svjedoenje

Alisa i Kralj vodili su raspravu oko toga da li je ona prevelika da bi svjedoila. Tada je Bijeli Zec donio papir na kojem su pisali stihovi. Zakljuili su da je to najvaniji dokaz i da je vrijeme d se donese presuda. No, Kraljica je zakljuila da se prvo treba donijeti kazna, a onda presuda to je naljutilo Alisu.

Kraljica je kao i uvijek naredila da joj odsijeku glavu. Tko vas se boji? - rekla je Alisa (do tada je ve porasla do svoje pune visine). Niste vi nita nego snop karata!Nato se cijeli snop karata podignuo i poletio prema njoj U tom trenutku Alisa se probudila i nala se naslonjena glavom na krilo svoje sestre koja joj je rekla da je jako dugo spavala. Alisa joj je ispriala svoj neobian san. Nakon toga se ustala i pourila da ne zakasni na aj.

Njena sestra je ostala jo malo i usnula slian san s istim likovima o kojima joj je priala malena Alisa te je napola povjerovala da je i sama u udesnoj zemlji.6. ZAKLJUAK

Alisa u Zemlji udesa je zaista udesna knjiga koja nas ve svojim prvim stranicama uvodi u predivan svijet snova koje je svako dijete posjetilo bar jednom. Svatko tko ita ovu knjigu moe u sebi pronai traak Alisinih karakteristika i mate.

Posebice mi se dopao kraj i posljednja reenica u ovoj fantastinoj prii koja glasi: Naposljetku, zamislila je kako e ta ista njena sestrica u vremenu koje dolazi biti i sama odrasla ena; i kako e sauvati u svim svojim zrelijim godinama, jednostavno i ljupko srce svoga djetinjstva: i kako e sakupiti oko sebe drugu malu djecu, i kako e uariti njihove znatieljne oi mnogom udesnom priom, moda ak i snom o davnoj Zemlji udesa: i kako e suosjeati sa svim njihovim malim tugama, i nalaziti zadovoljstvo u svim njihovim malim radostima, sjeajui se vlastitog djetinjstva i sretnih ljetnih dana. Smatram da se svatko tko odabere profesiju uitelja moe pronai u ovoj posljednjoj reenici jer ipak smo mi ti koji bi trebali uariti znatieljne oi malene djeice s prekrasnim priama kao to je Alisa u zemlji udesa.

Prie o Alisinim pustolovinama postale su svojevrstan klasik djeje knjievnosti jer se svako dijete moe poistovijetiti s Alisom i shvatiti koliko je svijet snova predivan i nadasve neiskvaren u djejoj mati.

Budite hrabri poput Alise i etajte uvijek iznova njezinom Zemljom udesa! Nastojte to due ostati u njoj! Otkrit ete svaki put neto nova, neku malu tajnu ili zagonetku koja vam je, moda, izmaknula u prvom itanju. Jer u ovoj je knjizi sve prema Alisinoj elji, ima i slika i razgovora, a ima toga i vie

7. LITERATURA1. Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje2. Detoni-Dujmi, Dunja (2004.): Leksikon svjetske knjievnosti djela, Zagreb: kolska knjiga

3. Solar, Milivoj (2011.): Knjievni leksikon, Zagreb: Matica Hrvatska

Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje, str. 34.

Solar, Milivoj (2011.): Knjievni leksikon, Zagreb: Matica Hrvatska, str. 75.

Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje, str. 121.

Detoni-Dujmi, Dunja (2004.): Leksikon svjetske knjievnosti djela, Zagreb: kolska knjiga, str. 8.

Solar, Milivoj (2011.): Knjievni leksikon, Zagreb: Matica Hrvatska, str. 147.

Ibid., str. 147.

Detoni-Dujmi, Dunja (2004.): Leksikon svjetske knjievnosti djela, Zagreb: kolska knjiga, str. 7.

Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje, str. 9.

Ibid., str.9.

Ibid., str. 10.

Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje, str. 20.

Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje, str. 32.

Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje, str. 92.

Ibid., str.103.

Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje, str. 104.

Ibid., str. 118.

Carroll, Lewis (2000.): Alica u Zemlji udesa, Zagreb: Znanje, str. 120.

Ibid., str. 122.