Allan Barbara Pease -Zašto Muškarci Lažu a Žene Plaču

Allan i Barbara Pease

Zašto muškarci

LAŽU,

a žene PLAČU?

Nakon fantastičnog uspjeha knjige Zašto muškarci ne slušaju, a žene ne znaju čitati

zemljovide?, koja je prevedena na 33 jezika i prodana u milijunskoj nakladi, stiže nam

nova svjetska uspješnica o muško-ženskim odnosima.Zašto muškarci lažu, a žene plaču? urnebesno je smiješna, katkad šokantna, ali istodobno nevjerojatno prosvjetljujuća i poučna knjiga.

Naučit će vas izbjeći svađe i nesporazume, te izgraditi

kvalitetne odnose u privatnom i poslovnom životu.

ZanovijetanjeSedam stvari koje muškarci čine, a koje žene dovode do ludila

Zašto žene plačuSupertajni ženski sustav

bodovanjaRješavanje sedam najvećih tajni o

muškarcimaDruga žena – njegova majkaŽenski tajni načini uporabe riječiTest ženske seksualne privlačnostiOd čega su Zekoslavu Mrkvi ispale oči?Test muške seksualne privlačnosti“Izgledam li debelo u ovome?”Kad lovac objesi strijelu o klin – mirovina

••

••

•

•••••••


Zašto muškarci

LAŽU,

a žene PLAČU?

Alla

n i B

arba

ra P

ease

ZAŠ

TO M

UŠKA

RCI L

AŽU,

A Ž

ENE

PLAČ

U?

ISBN 978-953-14-0296-5

Zasto muskarci lazu a zene placu1 1 26.3.2008 12:40:56

Naslov izvornika

Allan&Barbara Pease

WHY MEN LIE & WOMEN CRY

Copyright © Allan Pease 2002

Prijevod s engleskoga

Iva U{}umli} Greti}

Urednica

Ivanka Borovac

Oblikovanje naslovnice

Hana-Petra Mr~ela

Priprema za tisak

Grafi~ki studio Mi{

Za nakladnika

Zdravko Kafol

Tisak

Tiskara Denona, 2008.

ISBN 978-953-14-0296-5

CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu Nacionalne i sveu~ili{ne

knji`nice u Zagrebu pod brojem 661334.

Sva prava zadràna. Ni jedan dio ove knjige ne smije se

reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji na~in,

elektroni~ki ili mehani~ki, uklju~uju}i fotokopiranje, snimanje

ili pohranjivanje u bazu podataka, bez izdava~eva odobrenja.

Zasto muskarci ZAVRSNA VERZIJA.qxp 3/18/2008 1:27 PM Page 2

ALLAN & BARBARA PEASE

ZA[TO

MU[KARCI LA@U,

A @ENE PLAÛ

6. izdanje


UVOD

Ra|amo se goli, mokri i gladni.

A onda postaje jo{ gore.

KINESKA POSLOVICA

Za{to mu{karci laù? Za{to osje}aju da uvijek moraju biti u pravu?

Za{to izbjegavaju obaveze? S druge strane, za{to ène pla~u da bi postigle

svoj cilj? Za{to ustraju na razgovoru o nekoj temi do smrti? Za{to ~e{}e

ne iniciraju seks?

Ponor izme|u dva spola, nerazumijevanje i sukobi, prisutni su u na-

{im ìvotima ~ak i u dvadeset i prvom stolje}u ba{ kao {to su bili prisut-

ni kada je Eva prvi put prevarila Adama. U tri desetlje}a istraìvanja razli-

ka izme|u mu{karaca i èna, provo|enja eksperimenata, analiziranja

kilometara filmske vrpce, pisanja knjiga, govorenja na televiziji i razmje-

ne informacija na konferencijama, primili smo desetke tisu}a pitanja o

tome za{to se mu{karci i ène pona{aju na odre|eni na~in. Pisma, tele-

fonski pozivi i e-mailovi – svi oni dolaze od ljudi zbunjenih na~inom po-

na{anja suprotnog spola i koji se osje}aju frustriranima i bespomo}nima

u razumijevanju kako se to~no s njima nositi. Kao rezultat toga napisali

smo knjigu Za{to mu{karci laù, a ène pla~u. Ovdje smo popisali 40 naj-

~e{}e postavljanih pitanja ~itatelja i publike iz cijeloga svijeta i trsili se

odgovoriti na njih koriste}i se svojim iskustvom, istraìvanjima, ispiti-

vanjima, najnovijim studijama, znano{}u i, na posljetku, zdravim razu-

mom. Potom smo razvili provediva rje{enja koja }e vas vratiti na pravi

put komunikacije sa suprotnim spolom.

Za{to mu{karci laù, a ène pla~u dodiruje ta velika »moram-znati«

pitanja koja si ène postavljaju u nedjelju, u jedan sat no}u. Tu su pitanja

poput: »Za{to mu{karci o~ijukaju s drugim ènama?« i »Za{to mi oni uvi-

jek govore {to da radim i kako da mislim?«. Potom slijede sve one sloène

stvari s kojima se mu{karci hrvaju u nedjelju u 10 sati ujutro, kada se ili

probude sami, ili njihove partnerice vi{e ne razgovaraju s njima. Pro}i }e-

mo kroz sva pitanja, poput: »Za{to ène nikad ne u|u u bit stvari?«, »Za{to

prigovaraju?« i »Za{to moram pokupiti ~arape u nedjelju u 10 sati ujutro?«

5


@ena brine o budu}nosti

dok ne na|e muà.

Mu{karac nikada ne brine o budu}nosti

sve dok ne na|e ènu.

Znanost sada moè objasniti za{to ène toliko govore, ~esto »okoli-

{aju}i«, za{to èle znati sve pikantne detalje o svima oko sebe i za{to rije-

tko iniciraju seks. Sada znamo da postoje evolucijski i biolo{ki razlozi

za{to mu{karci mogu obavljati samo jednu stvar odjednom, za{to mrze

odlazak u kupovinu, za{to ne}e pitati za smjer, za{to èle da se toaletni

papir odmata suprotno od zida umjesto prema njemu i za{to znaju malo

{to o osobnom ìvotu svojih prijatelja, unato~ ~injenici da su upravo pro-

veli cijeli vikend pecaju}i s njima.

Na mnogo na~ina, knjiga Za{to mu{karci laù, a ène pla~u ukazuje na o~ite

stvari koje ljudi propu{taju. Vjerojatno ste primijetili kako mnoge ène ima-

ju, ~ini se, biolo{ku potrebu kupovati dekorativne jastu~i}e ili premje{tati

poku}stvo preko kojeg }e se mu{karci spoticati kada se vrate ku}i kasno

nave~er. Ili kako malo èna razumije uzbu|enje gledanja jedne te iste reprize

utakmice, dok je rijetkost da }e mu{karci pronalazak dizajnerske haljine na

super-sniènju promatrati kao jedno od vrhunskih ìvotnih postignu}a.

Za{to je mu{karcima i ènama tako te{ko?

Danas je biti mu{karac vrlo teàk poziv. Od 60-ih godina pro{loga stolje}a,

kada su feministice postale grlatije i uspje{nije, stopa ènskih samoubojstava

smanjila se za 34 posto, ali je stopa mu{kih porasla za 16 posto. Ipak, fokus

je i dalje na tome kako je ènama te{ko u ìvotu.

Kasnije u dvadesetom stolje}u, dok su ène otkrivale svoje slobode i ~esto

mu{karce doìvljavale kao neprijatelja, veze i obitelji redovno bi se nalazile pod

golemim pritiskom. @ene su bile gnjevne; mu{karci su bili posve zbunjeni.

Pro{lih su generacija njihove uloge bile jasno definirane. Mu{karac je bio glava

ku}e. Prvenstveno je on donosio kruh u ku}u, njegova je rije~ bila zakon, a nje-

gova podru~ja odlu~ivanja bila su jasno odre|ena. On je {titio i brinuo se za

potrebe obitelji. Njegova je èna bila majka, doma}ica, tajnica i njegovateljica.

On je znao svoje obveze, a njegova je èna znala svoje. @ivot je bio jednostavan.

6

ZA[TO MU[KARCI LA@U, A @ENE PLAÛ


No, iznenada se sve po~elo mijenjati. Humoristi~ke serije i reklame

na televiziji po~ele su mu{karce prikazivati kao glupe ili nesposobne u

srazu s inteligentnijim, superiornim ènama. Sve je vi{e i vi{e èna pri-

grlilo zov jednakosti. Problem je bio u tome {to su ène, ~ini se, znale {to

èle i kamo idu, dok su mu{karci osje}ali da zaostaju.

Ako èna pljusne mu{karca na javnom mjestu,

svi }e pretpostaviti da je on pogrije{io.

Mu{karci nikako nisu uspijevali shvatiti pravila. Primjerice, èna koja

govori o nejednakosti izaziva simpatije; mu{karca koji o tome govori ~es-

to se ocrnjuje kao ènomrsca. Broj poniàvaju}ih {ala o mu{karcima da-

nas nadma{uje takve {ale o ènama u omjeru deset prema jedan. Ovo je

tipi~an primjer onoga {to svakoga dana dobivate u e-mailu:

Kakva je razlika izme|u mu{karca i hrastova parketa?

Nikakva. I jedno i drugo moè{ gaziti ~etrdeset godina.

I posljednja {ala koja kruì me|u ènama, {ala koju ve}ina mu{kara-

ca smatra vrlo demoraliziraju}om i prijete}om:

Koja je definicija mu{karca?

Ure|aj koji penis odràva na ìvotu.

U svjetlu onoga {to bi mnogi mu{karci doìvjeli kao otvoreno neprija-

teljstvo, ne moè se zanijekati da je ovo vaàn faktor depresije koja zahva}a

cijelu generaciju mu{karaca. Mu{karci, podjednako stari i mladi, sada ima-

ju najve}u stopu samoubojstava do sada, s time da su Japanci na vrhu lje-

stvice. Mu{karci vi{e ne znaju {to je u njihovom opisu posla, a nema va`-

nijih uzora na koje se mogu ugledati.

Sada je i ènama te{ko. Feminizam je po~eo kao obra}anje nejednakos-

tima izme|u mu{karaca i èna i obe}avao je ènama slobodu od lanaca koji

ih drè uz sudoper. Danas i oko 50 posto èna na Zapadu radi – htjele one

to ili ne. U Britaniji je na ~elu jedne od pet obitelji sama èna, u usporedbi

s jednom od 50 koju vodi mu{karac. Od tih se èna danas o~ekuje da budu

7

UVOD


majke, o~evi i da zara|uju. @ene danas dobivaju ~ireve, sr~ane udare i pate

od bolesti povezanih sa stresom, ba{ kao {to su oduvijek patili mu{karci.

Procjenjuje se da bulimija zahva}a 4 do 5 posto u~enica,

ali samo jednog od 300 mu{karaca.

Procjenjuje se da }e do 2020. godine 25 posto svih èna u zapadnom

svijetu biti samci. To je neprirodna situacija i u potpunosti suprotna na{im

osnovnim ljudskim potrebama i biologiji. @ene danas previ{e rade, ~esto su

ljute i postaju sve usamljenije. Mu{karci osje}aju da ène od njih traè da

razmi{ljaju i pona{aju se poput èna. Svi smo postali zbunjeni. Ova knjiga

pruà zemljovid koji }e vam pomo}i da se probijete kroz zamr{eni labirint

veza koji se razvio i da identificirate jalove po~etke, prepreke i slijepe ulice.

Za{to mu{karci i ène imaju toliko problema

@ene su evoluirale kao majke i braniteljice gnijezda, pa su kao rezultat

toga ènski mozgovi programirani da njeguju, hrane, vole i brinu se za

ljude u svojem ìvotu. Mu{karci su evoluirali s posve razli~itim opisom

posla – oni su bili lovci, goni~i, za{titnici, hranitelji i oni koji rje{avaju

probleme. Ima logike u tome da su mu{ki i ènski mozgovi programirani

za druga~ije funkcije i prioritete. Znanstvena istraìvanja, posebno nova

skeniranja mozga visokom tehnologijom, potvr|uju te tvrdnje.

@ene pi{u ve}inu knjiga o ljudskim odnosima i vi{e od 80 posto ku-

paca tih knjiga jesu ène. Ve}ina se tih knjiga usredoto~uje na mu{karce,

{to oni ~ine pogre{no i kako ih moète popraviti. Ve}ina savjetnika o ve-

zama i terapeuta tako|er su ène. Neutralnu promatra~u to moè izgle-

dati kao da se ène vi{e brinu o vezama od mu{karaca.

Na mnogo je na~ina to to~no. Koncept fokusiranja na vezu nije pri-

rodan dio mu{ke psihe, razmi{ljanja ili skale prioriteta. Posljedica je toga

to da se mu{karci uop}e ne trude oko veza ili odustaju prerano jer drè

da je na~in na koji ène razmi{ljaju i pona{aju se previ{e sloèn. Ponekad

se to ~ini prete{kim i jednostavnije je odustati na po~etku nego biti vi|en

kao proma{aj. Ali, istina je da mu{karci èle dobru, zdravu vezu koja ih

ispunjava jednako koliko to èle i ène. Oni jednostavno pretpostavljaju

da }e se jednoga dana pojaviti savr{ena veza, bez prethodna prou~avanja

8



ili pripreme. @ene redovito grije{e pretpostavljaju}i da ih mu{karac, ako

ih voli, mora tako|er i razumjeti. Ali on to obi~no ne ~ini. Zovemo jedni

druge »suprotnim« spolom s dobrim razlogom – mi jesmo suprotnosti.

@ena mora poznavati tek jednog mu{karca kako bi upoznala sve mu{karce,

dok mu{karac moè poznavati sve ène,

a ipak ne shvatiti ni jednu.

HELEN ROWLAND

Mi smo jedina vrsta koja ima stalne probleme s ritualom parenja,

udvaranjem i vezama – druge vrste su to rije{ile i dobro se slaù. âk i

crna udovica i bogomoljka, koje ubijaju svoje partnere odmah nakon pa-

renja, znaju pravila igre parenja i vjerno ih se pridràvaju. Uzmite, na

primjer, hobotnicu. To je jednostavna ìvotinja s malim mozgom. Ali

hobotnice se nikada ne prepiru oko razlika izme|u mu{karaca i èna,

seksa ili onoga {to do njega vodi. @enka se po~ne pariti u odre|eno vrije-

me i sve se mu{ke hobotnice skupljaju oko nje ma{u}i svojim krakovima;

ona izabire onoga ~iji joj se krakovi najvi{e svi|aju i daje mu zeleno svjet-

lo. Nikada ga ne optuùje da joj ne posve}uje dovoljno pa`nje, a on se

nikada ne zamara time je li i njoj bilo dobro kao i njemu. Nema smeta-

ju}ih ro|aka koji dijele savjete, a ènska hobotnica nikada ne brine izgle-

da li debelo i nikada ne ùdi za mu`jakom sa »sporim« krakom.

Ali, ljudi su beskona~no komplicirani. @ene kaù da èle osje}ajne

mu{karce, ali nikada ne èle da budu previ{e osje}ajni. Mu{karci slabo

razumiju tu suptilnu razliku. Mu{karci ne shva}aju da moraju biti senzi-

bilni prema èninim osje}ajima, ali ~vrsti i odlu~ni na svim drugim polji-

ma. Iscrtavanje puta kroz taj labirint jedna je od vje{tina koje se daju

nau~iti, a koje }e mu{karci otkriti u ovoj knjizi. Shva}anje {to mu{karci

èle i kako im to pruìti, jedna je od vje{tina koje }e ène nau~iti.

Stavite rije~i »veza« i »seks« u svoj Internet pretraìva~ i sasvim }ete si-

gurno dobiti 36.714 referenci samo na engleskom koje }e vam pomo}i da

popravite stvari. Svim drugim ìvotinjama veze su jednostavna procedura,

koju pokre}u potrebe za preìvljavanjem svake ìvotinjske vrste. Oni ne

razmi{ljaju o tome – oni to jednostavno ~ine. Mi smo, s druge strane,

9

UVOD


evoluirali do to~ke u kojoj sada moramo znati kako se najbolje sloìti sa

suprotnim spolom da bismo imali ikakvu priliku sretno ìvjeti, uìvaju}i u

pristojnom udjelu zabave, uzbu|enja i uìvanja koje nosi dobra veza.

Putovanje po svijetu

Za{to mu{karci laù, a ène pla~u druga je pre~ka na ljestvici veza nakon

Za{to mu{karci ne slu{aju, a ène ne znaju ~itati zemljovide i pokriva mnoga

ìvotna podru~ja o kojima ve}ina nas rijetko razmi{lja ili ih jednostavno

ne primje}uje. Kako bismo napisali ovu knjigu, proputovali smo vi{e od

30 zemalja te sakupljali i sre|ivali informacije i istraìvanja o vezama

svugdje. U svome smo radu poku{ali uspostaviti univerzalne teme i od-

rediti zajedni~ke probleme, a potom iznijeti ono za {to mi vjerujemo da

su prakti~na rje{enja. Pona{anja i scenariji opisani u knjizi ne odnose se

na sve ljude u svako vrijeme. Sve su to istinite pri~e i principi se mogu

primijeniti na ve}inu ljudi, ve}inu njihova vremena u vezama sa suprot-

nim spolom.

Uspijete li se sloìti s ve}inom ljudi ve}inu vremena kada je rije~ o za-

jedni~kom ìvljenju, poslu, razumijevanju i voljenju suprotnog spola, va{

}e ìvot biti mnogo sretniji. Na àlost, ve}ina se ljudi dosta vremena ne us-

pijeva sloìti.

U Velikoj Britaniji je, primjerice, stopa razvoda sada vi{a od 50 posto

nakon ~etiri godine braka i, uklju~ite li parove koji se nikada ne vjen~aju,

moè se pretpostaviti da ja prava stopa razlaza svih parova vjerojatno oko

60-80 posto.

100 posto razvoda po~inje brakom.

Knjiga Za{to mu{karci laù, a ène pla~u nudi vam stvarnu {ansu da izbjeg-

nete dio toga jada, tjeskobe i zbunjenosti u svome ìvotu. Sve }e biti jedno-

stavnije. Puna je zdravog razuma i znanstvenih ~injenica koje su same po sebi

sna`ne, a ipak uvijek predstavljene na duhovit, lako probavljiv na~in. Ona

obja{njava pona{anja »druge strane«, bio to va{ partner, sin, k}i, majka, otac,

prijatelji ili susjedi.

10



U~enje drugog jezika

Da biste uspjeli sa suprotnim spolom, morate znati dva jezika: »mu{ko-

jezik« i »ènskojezik«. Govorite li samo engleski, a odete u Francusku,

nema nikakva smisla govoriti engleski i naru~ivati ribu i pomfrit. Fran-

cuzi ne razumiju ni jedno od toga. Ako ste Francuz, a putujete u Engle-

sku, nema nikakva smisla govoriti francuski i traìti prène puève.

Mje{tani to jednostavno ne}e shvatiti. No, kupite li jednostavnu knjigu s

prijevodima koja vam pokazuje kako govoriti jednostavne rije~i i fraze

drugog jezika, lak{e }ete se sna}i, a mje{tani }e vas voljeti i htjet }e vam

pomo}i ~ak i ako vam jezik ne ide ba{ najbolje. Drugi su zadivljeni kada

shvate da ih poku{avate razumjeti i komunicirati s njima.

»Moram li promijeniti spol?«

Ljudi nas ~esto pitaju: »Zna~i li to da moram razmi{ljati, govoriti i pona{ati

se kao suprotni spol?« Nipo{to. Kada kupujete mobilni telefon, uz njega

dolaze upute za uporabu. Kada nau~ite kako va{ telefon radi i programirate

ga da radi ono {to èlite, pruìt }e vam uìtak, korist i zabavu. Nikada ne}ete

optuìti telefonsku kompaniju da vas poku{ava pretvoriti u telefonskog teh-

ni~ara zato {to vam je dala upute za uporabu. Knjiga Za{to mu{karci laù, a

ène pla~u je savjetnik za razumijevanje suprotnog spola i pruà upute o tome

koje tipke treba pritisnuti da biste dobili najbolje rezultate.

Kada èna shvati kako su mu{karci evoluirali, bit }e iznenada lak{e

imati vi{e razumijevanja za druga~iji na~in na koji se pona{aju i procesui-

raju misli. Kada mu{karac shvati da èna dolazi iz drugog smjera, moè

se okoristiti njezinim iskustvima i pogledom na ìvot.

Iskustvo iz prve ruke

Mi autori ìvimo u sretnom braku, vjerni smo ljubavnici i najbolji prija-

telji. Tako|er smo roditelji ~etvoro prekrasne djece. U knjizi Za{to mu{-

karci laù, a ène pla~u donosimo spoznaje i iz na{eg osobnog iskustva i

osje}amo da smo vam dali uravnoteèn pogled mu{kih i ènskih veza s

mnogo razli~itih kuteva gledanja i, nadamo se, bez predrasuda. Pisanje i

istraìvanje za ovu knjigu pomoglo nam je da bolje razumijemo jedno

drugo, svoje roditelje, bra}u, sestre, ro|ake, suradnike i susjede. Nismo

11

UVOD


uvijek u pravu, ali osje}amo da razumijemo ve}inu ljudi. Zato smo

rijetko u sukobu s nekim nama bliskim i svi nas zbog toga vole. Nije uvi-

jek savr{eno, ali u pravilu jest.

Kako pokloniti ovu knjigu

Nakon svjetskog uspjeha na{e prethodne knjige Za{to mu{karci ne slu{aju,

a ène ne znaju ~itati zemljovide (vi{e od {est milijuna prodanih primjeraka,

do danas prevedenih na 33 jezika) neki su nas mu{karci optuìli da smo

im oteàli ìvot. Osje}aju da su njihove ène iskoristile knjigu kako bi ih

optuìle, govore}i: »Allan kaè ovo...« ili »Barbara kaè ovo...« Za{to mu{-

karci ne slu{aju, a ène ne znaju ~itati zemljovide bila je omiljena knjiga èna

svugdje i svjesni smo da su je neke dale mu{karcima u svojem okruènju

s komentarom: »Treba{ to! Pro~itaj je od korica do korica – u stvari,

podcrtala sam ti dijelove koje mora{ pro~itati.«

Kada èna poklanja knjigu o osobnom razvoju drugoj èni, èna koja

je prima po~a{}ena je i zahvalna zbog dara koji }e joj pomo}i da se usavr{i.

S druge strane, mu{karac bi se mogao na}i uvrije|en i osjetiti da mu èna

govori kako nije dovoljno dobar ovakav kakav jest. »Ne trebam to!«, re}i

}e odsje~no dok joj vra}a knjigu, ostavljaju}i je povrije|enu i uzrujanu.

Stoga, ako ste mu{karac koji ovo ~ita, dio ste manjine koja èli shvati-

ti kako ène razmi{ljaju i pona{aju se – ~estitamo! Ako ste èna, bit }e si-

gurnije upitate li mu{karca za mi{ljenje o savjetima u knjizi jer mu{karci

vole govoriti {to misle. Ozna~ite stranice koje èlite da pro~ita i ostavite

knjigu na stoli}u ili u toaletu. Ili mu kupite kartu za jedan od na{ih semi-

nara o vezama.

Na kraju...

Kaù da je lak{e biti mu{karac jer vam mehani~ari govore istinu, bore

vam dodaju karakter, va{e donje rublje stoji manje od 100 kuna, a ~oko-

lada je samo jo{ ne{to za prigristi. Ljudi vam nikada ne bulje u prsa kada

razgovarate s njima i ne morate napustiti prostoriju kako biste se po~e{ali

po intimnim dijelovima.

Kaù da je sjajno biti èna jer moète razgovarati s pripadnicima sup-

rotnog spola ne zami{ljaju}i ih gole, taksiji vam se zaustavljaju i mu{ke

12



{efove moète stra{iti tajanstvenim ginekolo{kim problemima. Kada ple-

{ete, ne izgledate kao àba u mikseru, a udate li se za nekoga 20 godina

mla|eg od sebe, svjesni ste da izgledate kao pedofil.

Mo`da }e jednoga dana mu{karci i ène biti nalik jedno na druge.

Mo`da }e ène uìvati u tome da gledaju trka}e automobile kako se voze

u krug, kupovina }e se smatrati vje`banjem, a mu{karci }e jedan mjesec

svake godine provesti u simulatoru PMS-a. Mo`da }e sve toaletne daske

biti prikucane uz {koljku, ène }e govoriti samo za vrijeme reklama, a

mu{karci }e ~itati Playboy zbog njegove literarne vrijednosti.

Sumnjamo u to – barem u idu}ih nekoliko tisu}a godina. U me|u-

vremenu, nastavit }emo razumijevati, podnositi i u~iti voljeti na{e razli-

ke. Kao rezultat toga, ljubav i pa`nja }e nam biti uzvra}ena.

Uìvajte u na{oj knjizi!

Barbara & Allan Pease

13

UVOD


ZANOVIJETANJE

KADA NETKO NAPROSTO NE @ELI ODUSTATI

Zanovijetati: (kome) zadràvati koga i oduzimati

mu vrijeme prigovaranjem, neva`nim stvarima,

sitnijom neprilikom, manjim kvarom i sl.

Zanovijetalo: (m i ` spol) onaj koji zanovijeta;

zanovijetalac, zakeralo, dosadnjakovi}, gnjavator

1


Zanovijetanje je termin koji gotovo isklju~ivo upotrebljavaju mu{-

karci kako bi opisali ènsko pona{anje.

Ve}ina èna pori~e da zanovijetaju. One sebe vide kao nekoga tko mu{-

karce u svojemu ìvotu podsje}a na stvari koje se moraju napraviti: ku}ne

poslove, uzimanje lijekova, popravljanje polomljenih stvari i pospremanje za

sobom. Neko se zanovijetanje smatra konstruktivnim. Gdje bi bili mnogi

mu{karci da ih ène u njihovu ìvotu ne sprje~avaju da popiju previ{e piva

ili pojedu previ{e nezdrave hrane i da ih, ne mogu li s time prestati, natje-

raju da redovito vje`baju i redovito im provjeravaju razinu kolesterola. Zano-

vijetanje ih moè, u nekim trenucima, odràti na ìvotu.

Dru{tvo sasvim druga~ije gleda na mu{ko zanovijetanje. Mu{karci ne za-

novijetaju. Oni su sigurni, oni su vo|e i oni uvijek prenose svoju mudrost – i

nje`no podsje}aju ène kojim putem trebaju krenuti ako to one slu~ajno za-

borave. Svakako, oni kritiziraju, pronalaze mane, cvile i àle se, ali to je uvijek

za ènino dobro. Ponavljanje njihovih savjeta, poput: »Pogledaj kartu prije ne-

go {to krene{! Koliko ti puta moram ponavljati?« i »Ne moè{ li se vi{e potru-

diti oko izgleda kada mi prijatelji do|u?« pokazuje zadivljuju}u ustrajnost i,

iznad svega, pokazuje da im je stalo.

@ene, sli~no, osje}aju da zanovijetanje pokazuje da im je stalo, ali mu{-

karci to rijetko tako doìvljavaju. @ena }e grditi mu{karca zato {to baca mo-

kar ru~nik na krevet, skida ~arape i ostavlja ih po cijeloj ku}i te zaboravlja

iznijeti sme}e. Ona zna da ga iritira, ali vjeruje da }e do njega doprijeti

ponavljanjem, uvijek iznova, istih uputa sve dok jednoga dana on ne shvati.

Ona osje}a da se stvari zbog kojih se àli zasnivaju na istini pa, iako zna da

ga nervira, osje}a opravdanost svoga ponavljanja. @enine prijateljice tako|er

je ne}e doìvjeti kao zanovijetalo – one vide mu{karca kao lijenog ili te{kog

i osje}aju samo simpatije prema njegovoj napa}enoj partnerici.

»Pjesma mu{karca«, komi~na pjesma koju je sastavio Sean Morley, na

tisu}e je puta pu{tena preko Interneta, postala je trenuta~ni hit ~im se pojavi-

la. @ene je vole jer kaè da zanovijetanje kojiput daje rezultate; odnosno, mu{-

karci shvate tko je {ef. Mu{karci je vole jer govori o ne~emu {to su oduvijek,

potajno, znali. Jedna od strofa po~inje ovako:

15


[to prije shvati{ tko je ovdje {ef,

To mi prije moè{ po~eti nare|ivati, du{o...

Jer ja sam glavna faca ovdje...

Ali sve je to u mojoj glavi...

No obi~no, ~im èna po~ne ponavljati svoje naredbe, mu{ki mozak ~u-

je samo jednu stvar: zanovijetanje. Kao dosadno kapanje vode, zanovijeta-

nje se iscrpljuje u njegovoj du{i i moè polagano graditi bujicu zamjeranja.

Mu{karci svugdje stavljaju zanovijetanje na vrh svojih lista omraènih part-

nerovih osobina. Samo u SAD-u se svake godine zabiljeì vi{e od 2000

slu~ajeva kad muèvi ubiju svoje ène tvrde}i da ih je na to nagnalo zanovi-

jetanje. U Hong Kongu je muù koji je svoju ènu udario ~eki}em po glavi,

uzrokuju}i joj o{te}enje mozga, sudac dao blaù zatvorsku kaznu rekav{i

da je na nasilje bio natjeran zanovijetanjem.

@ensko zanovijetanje nasuprot mu{kom prigovaranju

@ene zanovijetaju; mu{karci savjetuju.

Kad je pro~itao knjigu Za{to mu{karci ne slu{aju, a ène ne znaju ~itati zemljovide,

mu{karac koji se nazvao »Iskljucani Jeremy« poslao nam je ovaj e-mail:

»Trebam va{u pomo}. Oènjen sam Kraljicom Zanovijetanja i ne

mogu podnijeti vi{e niti minute njezina cjepidla~enja, pritu`bi i

maltretiranja. Od trenutka kada do|em ku}i dok ne odem u krevet,

ona zanovijeta i ne odustaje.

Do{lo je do toga da je jedina komunikacija izme|u nas ona

u kojoj mi ona govori sve {to nisam u~inio tijekom dana, tjedna,

mjeseca ili otkako smo u braku.

Situacija je postala toliko negativna da sam ~ak traìo od {efa

prekovremene poslove. Moète li to zamisliti? Radije }u ostati na poslu,

nego oti}i ku}i. Stres od slu{anja njezinih pritu`bi tolik je da dobivam

glavobolju dok se vozim ku}i s posla. Ne bi trebalo biti tako – trebao

bih biti uzbu|en {to idem s posla ku}i vidjeti nju.

Moj mi je otac znao re}i da sve ène prigovaraju i zanovijetaju,

ali nisam mu vjerovao dok se nisam oènio. âk mi moji prijatelji

16



govore da im ène neprestano zanovijetaju. Je li istina da su ène

ro|ena zanovijetala? Molim vas, pomozite mi.«

Slu~ajno smo ~uli skupinu èna koja je u restoranu razgovarala o svojim

muèvima.

Plavu{a: »Znate, on nikada nije zadovoljan. Uvijek se àli. Ako ne èlim seks

kada i on, toliko se àli da kojiput pristanem samo da ga u{utkam, a

tada previ{e ne uìvam. Mo`da nisam raspoloèna. Ali on ne prestaje

sve dok mi nije jednostavnije pristati, nego ga slu{ati kako prigovara.«

Brineta: »Stephen je isti takav. Uvijek pronalazi manu svemu {to radim. Ako

se uredim za ve~eru s njegovim prijateljima, àli se da se vi{e trudim

za njih nego {to se ikada trudim za njega. Onda slijedi dio o tome da

su mi mo`da njegovi prijatelji privla~niji od njega. Ako se manje

uredim, onda cvili da mi nije dovoljno stalo do njega da bih brinula o

svojem izgledu. Katkad mi se ~ini da ne mogu pobijediti.«

Tre}a èna: »Pa za{to onda mu{karci uvijek kaù da ène zanovijetaju?«

Grupni smijeh.

Zanovijetanje kroz stolje}a

Povijesno gledano, uvijek je bilo èna koje su opisivane kao zanovijetala.

Engleska rije~ za zanovijetanje potje~e od skandinavske rije~i koja zna~i

»glodati, grickati ili se okomljivati na ne{to«. U ve}ini rje~nika zanovije-

tanje i zanovijetala naj~e{}e se veù uz ènski spol.

Sve do 19. stolje}a engleski, ameri~ki i europski sudovi dopu{tali su mu-

èvima da se àle magistratu zbog ènina zanovijetanja ili »jezi~avosti«. Ako

se dokazala njegova pritu`ba, èna je bila osu|ena na »poniru}i stolac«. Taj

se stolac ~esto koristio u SAD-u i Velikoj Britaniji kako bi se kaznile vje{tice,

prostitutke, sitni prijestupnici i jezi~ave ̀ ene. Osu|ena bi ̀ ena bila privezana

za stolac na jednom kraju vrlo pokretljive grede i uronjena u najbliù rijeku

ili jezero unaprijed odre|enu koli~inu vremena. O teìni prekr{aja i/ili broju

prija{njih prijestupa ovisio je broj potapanja.

Zapis s britanskog suda iz 1592. godine kaè:

»...èna Waltera Hycocksa i èna Petera Philipsa obi~ne su

nadàk babe. Stoga je odre|eno da im se u crkvi naredi da

17

ZANOVIJETANJE


prestanu jezi~ariti. Ali ako se njihovi muèvi ili susjedi drugi put

poàle, bit }e ka`njene poniru}im stolcem.«

Ova pjesma Benjamina Westa, objavljena 1780. godine, pokazuje kako

su ozbiljno mu{karci pro{lih stolje}a shva}ali zanovijetanje.

Poniru}i stolac

Moj prijatelju, u onome ondje jezeru

Stoji naprava poznata kao poniru}i stolac;

Sudac ga podiè i spu{ta.

On gradom vedri i obla~i.

Kad svadljive ène dignu halabuku,

Po~nu vrije|at’ ili cjepidla~it’,

Kad bu~ne milostive krenu

Stvarati nered po tvome domu,

Otjeraj ih brzo na stolac;

On }e ih nau~it’ po{tovanju.

Blijeda prijestupnica na stolac sjeda

Uz tihi àmor okupljene mase;

Stolac nestaje u dubini,

Ali, naàlost, ondje i ne ostaje;

Ona izranja jo{ bje{nja,

Bje{nja od sviju vje{tica ovog svijeta.

Zna~i, voda vatru ne gasi,

Ve} ju samo ~ini ja~om.

Bude li tako, prijatelju moj,

Uroni je opet u jezero

I umjesto da gubi{ strpljenje,

Gurni je i tre}i put i ponovi sve.

Jer voda }e ugu{it i podivljalu vatru i bijesne

èntura~e i dosadne ène.

18



Ako se poniru}i stolac nije smatrao primjenjivom kaznom, bilo je jo{

toga gorega u pripremi. Neke su ène vozili po cijelome gradu, kao upo-

zorenje drugim ènama, sa èljeznom maskom, sa {titnicima pri~vr{}e-

nim na glave i èljeznom {ipkom koja im je dràla jezik dolje. Posljednja

èna osu|ena kao »obi~na nadàk baba« na poniru}i stolac bila je Jenny

Pipes iz Leominstera u Engleskoj, 1809. godine.

Kako se zanovijetalo osje}a

Zanovijetalo se uvijek nada da }e njegova `rtva biti motivirana na neko

pozitivno djelovanje ako se osjeti krivom. One se nadaju da }e on jurnu-

ti u akciju, ako ve} ne zato {to je shvatio da je u krivu, a ono zato da jed-

nostavno zaustavi tiradu. @ene znaju da zanovijetaju, ali to ne zna~i da

uìvaju u tome. Obi~no se time koriste kao sredstvom postizanja cilja.

Neke su ène pretvorile zanovijetanje u umjetni~ku formu.

Identificirali smo pet osnovnih vrsta zanovijetanja:

Zanovijetanje na jednu temu: »Kurt, a da odnese{ sme}e?« Stanka.

»Kurt, rekao si da }e{ odnijeti sme}e.« Jo{ pet minuta kasnije.

»[to je sa sme}em, Kurt? Jo{ je ondje.«

Vi{estruko zanovijetanje: »Trava ispred ku}e je ìvi nered, Nigel,

kvaka otpada s vrata spava}e sobe, a stra`nji je prozor i dalje

zaglavljen. Kada }e{ na{timati TV-antenu i...« itd, itd.

Korisno zanovijetanje: »Jesi li danas popio svoje pilule, Ray?

I prestani jesti tu pizzu – lo{a je za tvoj kolesterol i teìnu...«

Zanovijetanje preko tre}e strane: »Pa, Moira kaè da je Shane

ve} o~istio njihov ro{tilj i sutra im dolaze ljudi. Ljeto }e zavr{iti

prije nego {to se ti sjeti{ u~initi ne{to.«

Zanovijetanje unaprijed: »Pa, nadam se da }e{ ve~eras pripaziti koliko

pije{, Dale. Ne èlimo da se ponovi pro{logodi{nji fijasko.«

Obi~no se ène najja~e smiju na te opise. One prepoznaju sebe i svoje

rije~i, ali ne vide nikakve stvarne alternative.

19

ZANOVIJETANJE


Kada zanovijetanje izmakne kontroli, odnosi zanovijetala s drugima mogu

doista patiti. Mu{karac ju jo{ vi{e ignorira, {to samo dodaje gorivo njezinu

nezadovoljstvu i, katkad, bijesu. Ona mo`da zavr{i osje}aju}i se usamljeno i

moè postati ogor~ena i jadna. Kada zanovijetanje izmakne kontroli, ~esto

posve uni{ti vezu.

Kako se `rtva osje}a

S mu{kog gledi{ta, zanovijetanje je stalan, indirektan, negativan podsjetnik

na to {to sve nije u~inio ili gdje je sve pogrije{io. Ono se obi~no doga|a kra-

jem dana, kad je mu{karcu potrebno vrijeme za odmor i opu{tanje.

[to vi{e zanovijetalo zanovijeta, to se vi{e `rtva povla~i iza neke vrste

defenzivnih zidova koje zanovijetalo izlu|uju. Ti su zidovi novine,

ra~unala, doma}a zada}a, smrknuto lice, amnezija, o~ita gluho}a i daljin-

ski. Nitko ne voli biti na suprotnoj strani zatomljena bijesa, pomije{anih

poruka, samosaàljenja i krivnje ili neprestana nametanja krivice. Svi iz-

bjegavaju zanovijetala, ostavljaju}i ih same s osje}ajem ogor~enosti. Kad

se po~ne osje}ati jo{ i vi{e zarobljenom, neprepoznatom i izoliranom,

`rtva moè jo{ vi{e trpjeti.

[to vi{e zanovijetalo zanovijeta, to je izoliranije.

Jedina prava posljedica zanovijetanja jest uni{tenje veze izme|u zanovi-

jetala i `rtve, jer se `rtva osje}a kao da se neprestano mora braniti.

Za{to su ène bolja zanovijetala?

Ve}ina èna ima tako organiziran mozak da moè nadpri~ati i nadza-

novijetati svakog mu{karca na planetu. Ove ilustracije uzete su sa skeno-

va mozga 50 mu{karaca i 50 èna i pokazuju aktivna podru~ja mozga

(crno) koja se koriste za govor i jezik. To je grafi~ka slika mu{karca i ène

koji govore i komuniciraju jedno s drugim. Zasjenjena podru~ja koriste

se za funkcije govora i jezika. Jasno moète vidjeti da ène imaju ve}i

kapacitet za govor od mu{karaca. To obja{njava za{to, sa ènskog gledi{ta,

mu{karci ne govore mnogo i za{to, s mu{kog gledi{ta, ène nikada ne

mogu za{utjeti.

20



Mu{karac @ena

Podru~ja mozga koja se koriste za govor i jezik,

Institut za psihijatriju, London, 2001.

@enski je mozak organiziran za vi{eslojnost – ona moè ònglirati sa ~e-

tiri ili pet loptica u isto vrijeme. Ona moè pokretati kompjuterski program

i u isto vrijeme razgovarati preko telefona plus slu{ati drugi razgovor iza

sebe, sve vrijeme piju}i kavu. Ona moè razgovarati o nekoliko nepovezanih

tema u jednom razgovoru i koristi pet glasovnih tonova kako bi promijeni-

la temu ili naglasila poentu. Mu{karci mogu odrediti tri takva tona. Zbog

toga mu{karci ~esto gube nit dok slu{aju ènske razgovore.

Vi{eslojnost se moè dogoditi i u jednoj jedinoj re~enici:

Bill: »Ho}e li Sue do}i k nama za Boì}?«

Debbie: »Sue je rekla da }e do}i ovisno o tome kako se stvari budu razvi-

jale s narud`bama tepiha, koje su se prorijedile zbog ekonomske

situacije, a Fiona mo`da ne do|e jer Andrew mora i}i specijalistu, a i

Nathan je ostao bez posla, tako da mora na}i novi, a Jodi ne moè

dobiti slobodne dane – njezin je {ef tako strog! – pa je Sue rekla da }e

do}i ranije pa }emo oti}i kupiti haljine za Emmino vjen~anje i mislila

sam da, ako smjestim nju i Lena u gostinjsku sobu, moèmo zamoliti

Raya da do|e ranije pa...«

Bill: »To zna~i »da« ili »ne«?«

Debbie: »Pa, to tako|er ovisi o tome ho}e li Diani njezin {ef Adrian dati

slobodne dane jer joj je auto pokvaren pa mora...« itd, itd.

21

ZANOVIJETANJE


Bill je mislio da je postavio jednostavno pitanje i bio bi sretan s jed-

nostavnim odgovorom poput »da« ili »ne«. Umjesto toga, dobio je vi{e-

slojni odgovor koji uklju~uje devet razli~itih tema i jedanaest subjekata.

Osje}a se frustriranim i odlazi zalijevati vrt.

Mu{ki su mozgovi organizirani za jednoslojnost. Oni se mogu usredoto-

~iti samo na jednu stvar u jednom trenutku. Kada mu{karac ra{iri kartu, on

isklju~uje radio. Ako ona razgovara s njim dok se voze obilaznicom, proma{it

}e silazak s autoceste i okriviti nju jer je pri~ala. Kada zazvoni telefon, on }e

zamoliti sve da budu tihi kako bi se mogao javiti. Nekim je mu{karcima, oso-

bito na istaknutim mjestima, te{ko hodati i `vakati `vaka}u gumu istodobno.

Mu{ki su mozgovi jednoslojni.

Oni ne mogu istodobno voditi ljubav i odgovarati na pitanja

za{to nisu iznijeli sme}e.

Jedan od velikih problema za mu{karce jest kad se multifunkcionalnost

doga|a za vrijeme procesa zanovijetanja. Sve je to previ{e za njega pa se on

jednostavno isklju~uje. To postaje za~arani krug u kojem zanovijetalo

22


Za{to ne...

skine{ odje}u sa sebe,

prljava je!

I tvoj pas ponovno

divlja po cijeloj ku}i!

I mora{ li ra{iriti novine

po podu u

kupaonici?

Za{to ne...

skine{ odje}u...

podivlja{.... ra{iri{ se

po podu u

kupaonici?

Mu{karci selektivno ~uju


pove}ava glasno}u i snagu svojih optu`bi ili te`nji za prevla{}u, a ̀ rtva se pov-

la~i dalje unutar svojih zidova, ~esto postavljaju}i fizi~ku udaljenost izme|u

sebe i zanovijetala. Napu{tanje scene nije uvijek mogu}e i pritisak }e se gra-

diti do trenutka kada `rtva bude uzvratila napad, {to }e rezultirati ogor~e-

nom sva|om. Kojiput se to moè razviti i u fizi~ko nasilje.

Za{to zanovijetanje nikada ne pali

Osnovni razlog za{to zanovijetanje ne pali jest ~injenica da u sebi ima ugra-

|ena o~ekivanja neuspjeha. Iako se zanovijetala nadaju da }e njihove rije~i

potaknuti `rtve na akciju, one ~esto o~ekuju da oni ne}e uspjeti ili privla~e

negativan odgovor.

Njihova je najve}a pogre{ka pristup problemu. Umjesto da kaù: »O~e-

kujem to jer je to moje pravo«, one kaù: »...nikada ne odnosi{ sme}e, ne

pokupi{ svoju odje}u...« One se nose s problemom u malim, trivijalnim,

zanovijetaju}im komadi}ima. One postavljaju ni{tavne, indirektne zahtjeve

te{ko optere}ene krivnjom. Ti »zahtjevi« obi~no dolaze u nasumi~nim skupi-

nama koje su uokvirene indirektnim govorom za koji mu{ki mozak ima

ograni~ene sposobnosti dekodiranja. Za mu{karca to je kao da ga je cijelog

izgrizlo jato komaraca. Mali, sitni ugrizi su mu po cijelom tijelu i nikako ih

ne moè otjerati. »Ne traìm da radi{ previ{e, zna{... odno{enje sme}a nije

velika stvar, zna{... a zna{ da je doktor rekao da ne smijem podizati te{ke

predmete... provela sam cijeli vikend rintaju}i kao rob da bih dotjerala ovu

ku}u, dok ti samo sjedi{ cijeli dan i gleda{ televiziju... da si imalo po{ten, po-

pravio bi grijanje jer se smrzavamo i....«. Ta vrsta zanovijetanja je besmislena,

samoponiàvaju}a i stvara situaciju u kojoj nitko ne dobiva. S takvim pristu-

pom, zanovijetanje postaje korozivnom navikom koja uzrokuje veliki stres,

nesklad, ogor~enost, ljutnju i moè lako zavr{iti nasilnom fizi~kom reakcijom.

Gdje se odvija najgore zanovijetanje?

Zanovijetanje se rijetko doga|a u radnoj okolini, osim ako su zanovijetalo i

`rtva intimno povezani. Jasan znak da izme|u {efa i tajnice postoji intimnost

jest kada mu ona po~ne prigovarati zbog stvari koje nije napravio.

Zanovijetanje nastaje zbog ravnoteè mo}i izme|u dvoje ljudi. Kada taj-

nica primijeti da njen {ef nije obavio odre|ene stvari, ona ga moè nje`no

23

ZANOVIJETANJE


podsjetiti ili obaviti te stvari umjesto njega. Na posljetku, to je velik dio

njezina posla. Ali, kada se ona osje}a sigurnije na svojem poloàju, kada se

osje}a mo}nije i nezamjenjivije, ona stvarno moè po~eti zanovijetati {efu da

bolje obavlja svoj posao. Moè ~ak do}i trenutak kada }e ona pomisliti da

moè posao obavljati u~inkovitije od {efa. U tom stadiju zanovijetanje pos-

tiè svoj crescendo. Ona mo`da nema mo} da doista preuzme njegov posao,

ali, mo`da ~ak i podsvjesno, ona vidi zanovijetanje kao na~in da ga iscrpi,

»spusti na svoj nivo« i da on shvati kako je pun mana.

@ene od karijere koje su sretne i osje}aju se ispunjeno na poslu, rijetko

kod ku}e zanovijetaju. @ena od karijere nema ni vremena ni energije. Ona

je obi~no previ{e usredoto~ena na »{iru sliku« svoga poslovnog ìvota, gdje

moè primiti pohvale, divljenje i ponude. Ako njezin mu{ki partner ne èli

obavljati svoj dio ku}anskih poslova, ona }e ili platiti nekoga tko }e to obav-

ljati ili na}i drugog partnera koji }e to obavljati. Ona djeluje s pozicije mo}i.

Boìce seksa tako|er ne zanovijetaju. One tako|er imaju mo}, ali druge

vrste. One se koriste svojom seksualnom mo}i da postignu {to èle s

mu{karcima. One se nikada ne}e gnjaviti s odje}om na podu – one }e, vrlo

senzualno, spustiti i svoju odje}u ondje. No, kada veza postane trajna, boìce

seksa mogu postati najgora zanovijetala.

Boìce seksa ne brinu o odje}i na podu

– one i svoju vlastitu bacaju tamo.

Ludo zaljubljene ène rijetko zanovijetaju. One su toliko zaokupljene

svojom romanti~nom vizijom svog partnera ili zaposlene kuju}i planove ka-

ko divlje i strastveno voditi ljubav u svakom kutku ku}e, pa rijetko primje-

}uju odje}u na podu ili tanjure od doru~ka na stolu. Njihovi partneri,

tako|er poneseni po~ecima veze, èle u~initi sve kako bi im ugodili. Nitko

nema potrebu zanovijetati.

Zanovijetanje se doga|a me|u ljudima koji su intimno povezani – èna-

ma, muèvima, majkama, sinovima, k}erima i partnerima koji zajedno ìve.

Zato je stereotipno zanovijetalo, zanovijetalo iz {aljivih pri~a, uvijek èna ili

majka – ̀ ena izmorena ku}anskim obvezama, koja se op}enito osje}a nemo-

}nom u ìvotu i koja se osje}a nesposobnom promijeniti svoj ìvot na izra-

van, direktan na~in.

24



@ena od karijere zra~i materijalnom i mentalnom mo}i. Boìca seksa

oda{ilje seksualnu mo}. Ona je sna`na, neovisna i slobodna. @ena koja redo-

vito pribjegava zanovijetanju je, s druge strane, ona koja se osje}a nemo}-

nom, frustriranom i zarobljenom. Ona moè zavr{iti tako {to }e sve vi{e i

vi{e toptati uokolo ispunjena zbunjenim, potisnutim bijesom. Ona zna da je

ìvot vi{e od onoga {to ona ìvi, ali osje}a se previ{e krivom da bi priznala

kako joj se ne svi|a njezina uloga. Zbunjena je jer doista ne zna {to misliti.

Stolje}a stereotipa, obiteljskih vrijednosti, ènskih ~asopisa, filmova i tele-

vizijskih reklama uvjerila su ju da je uloga koju prava, iskonski ènstvena èna

preferira jest ona savr{ene supruge i majke. Ona potajno zna da zasluùje

bolje, ali joj je ispran mozak u poku{aju da ìvi »istinu«, za koju zna da vi{e

nije prikladna. Ona ne èli da joj epitaf na grobu bude: »Uvijek je pazila da joj

kuhinja bude ~ista«, ali ne zna kako se osloboditi i izgraditi sebi bolji ìvot.

Ona ~esto ne razumije da su njezini osje}aji rasprostranjeni, normalni i zdravi.

Na{e je istraìvanje pokazalo da ène koje su usmjerene ka cilju, koje

rade vi{e od 30 sati na tjedan ili koje sretno prihva}aju monotoni i ponavlja-

ju}i ritual ku}anskih poslova i maj~instva, rijetko zanovijetaju.

Zanovijetanje moè biti traènje priznanja

Zanovijetanje je znak da èna èli vi{e: vi{e priznanja od svoje obitelji za

ono {to joj je dosad pruìla i vi{e mogu}nosti da krene na ne{to bolje.

»Svaki put kad moja majka ne{to u~ini, jednostavno to mora naglasi-

ti«, uzdi{e Adam, tinejdèr koji trpi njezino neprestano zanovijetanje.

»Svaki put kad opere su|e ili usisa tepih, kaè neki zna~ajan komentar~i}

o tome kako bi privukla pozornost na sebe. Radije bih da to ne ~ini.

Za{to mora tupiti oko svake sitnice?«

Mora tupiti »oko svake sitnice« jer je njezin ìvot postao zbirkom sit-

nica. Te{ko se osje}ati samopouzdano i mo}no kad je sve {to radite od

jutra do ve~eri trivijalno, predvidljivo i uobi~ajeno. Svatko moè usisati

tepih. Za razliku od vojnika koji dobiva odlikovanje zbog davanja ìvota

za dobrobit svoje zemlje, nitko ne}e ugravirati va{e ime u granitni spo-

menik zato {to ste posvetili ìvot dobrobiti svoje obitelji. Ne postoji

Nobelova nagrada za odràvanje mira u ku}i. Adamova majka zanovijeta

radi priznanja upravo zato {to su njezina zaduènja toliko podcijenjena.

25

ZANOVIJETANJE


Nema Pulitzerovih nagrada za pisanje

brilijantnih popisa stvari za kupovinu.

Savr{enu suprugu i majku ne mu~e (barem ne na onaj na~in koji se

obi~no podrazumijeva pod tom rije~ju), ne diù u nebesa niti ne pati na

neki veli~anstven na~in. Njezina dnevna zaduènja ~ine se preobi~nima

da bi opravdala èstoke proteste ili zahtjeve za visokim javnim priznanji-

ma. Njezina je patnja od one nevidljive vrste. To je tjeskoba podjarmlje-

ne, tihe, napa}ene ve}ine.

Kada bi joj Adam pruìo bar malo priznanja za kojim ùdi – i koje

zasluùje – kvaliteta njezina ìvota drasti~no bi se popravila.

@ene kod kojih je zanovijetanje izmaklo nadzoru obi~no su ène ili

majke koje se osje}aju frustrirano, usamljeno i razo~arano i koje se osje-

}aju nevoljeno i nedovoljno cijenjeno. I tu je jedno od rje{enja. Odavanje

priznanja zanovijetalu za obavljanje malih, rutinskih zaduènja uklonit }e

ve}inu zanovijetanja.

Kompleks majke

Mnoge ène kojiput se osje}aju kao da su jedine razumne osobe u obi-

telji. One osje}aju da se njihovi muèvi ili partneri pona{aju kao djeca.

Naravno, mu{karac u svojoj radnoj okolini moè komunicirati, rje{avati

probleme i stvarati pozitivne posljedice i svakako je pla}en znatno bolje

od ène za obavljanje istog posla. Njegova partnerica zna da on posjedu-

je te vje{tine pa se osje}a uàsno frustriranom zbog toga {to ih on ne pri-

mjenjuje kod ku}e.

Studije pokazuju da oènjeni mu{karci ìve dulje od neoènjenih.

Neki mu{karci kaù da im se samo ~ini dulje.

Problem je to {to ène ~esto dolaze u isku{enje da se prema partneru

odnose vi{e kao prema neposlu{nu dje~arcu nego kao sposobnu mu{karcu.

Na to on reagira tako da se po~ne tako i pona{ati. Ta promjena po~etak je

hodanja nesigurnim putem omalovaàvanja veze. {to se vi{e mu{karac buni,

to vi{e èna zanovijeta. [to se vi{e on opire, to se vi{e ona po~inje pona{ati

kao njegova majka. Na posljetku, oboje dolaze do to~ke gdje vi{e ne vide

26



jedno drugo kao partnere, ljubavnike i najbolje prijatelje. A za mu{karca ne-

ma ve}eg ubojice strasti od toga da se po~ne osje}ati kao da je s majkom,

niti za ènu osje}aja da je s nezrelim, sebi~nim i lijenim dje~akom.

Rje{enje za zanovijetanje: recite {to mislite

Par je imao gadnu sva|u u pizzeriji. Cijeli je restoran utihnuo dok su oni po-

dizali glasove, bivaju}i sve glasniji i glasniji. Sva|a je po~ela oko toga koju }e

obiteljsku pizzu podijeliti. On je htio pizzu s kobasicom i kaparima; ona je

htjela havajsku. Ona ga je po~ela optuìvati da nikada ne slu{a {to ona èli, a

ona mrzi kapare. Glupost je misliti da bi savr{eno dobru pizzu mogao upro-

pastiti ananas. Osim toga, kada bi se on htio gnjaviti kupovinom i kuhanjem,

ne bi morali tako ~esto jesti u pizzeriji. Osim toga, ona ionako nije htjela jesti

pizzu jer radije jede zdravu hranu. A sva ta pizza joj stvara probleme s teì-

nom. Zar je previ{e traìti da ona barem jednom odabere koju pizzu }e jesti?

Nakon te posljednje re~enice nastala je ti{ina. Cijeli je restoran slu{ao

kakav }e biti mu{kar~ev odgovor. On si je uzeo vremena. Popio je gutljaj vina,

pogledao u pod, u mene i, na posljetku, ponovno u svoju ènu. »To nije zbog

pizze, zar ne?«, rekao je na posljetku. »To je zbog posljednjih 15 godina.«

Zanovijetanje je i pre~esto znak da izme|u dvoje ljudi postoji komuni-

kacijski problem. A umjesto da se rje{ava taj problem, obi~no je lak{e uhva-

titi se za sitne, trivijalne stvar~ice i njima mu~iti jedno drugo. Tome su

posebno sklone ène. Mnoge se djevoj~ice jo{ odgajaju da moraju biti lju-

bazne i drage i stavljati svoje osje}aje na posljednje mjesto. One odrastaju u

ène koje vjeruju da je njihova uloga odràvati mir, izgladiti probleme, biti

simpati~na i voljena. Mnogim je ènama iznimno te{ko otvoriti se i re}i:

»Nisam zadovoljna ovakvim ìvotom. Osje}am da se gu{im. Trebam dva tje-

dna odmora od svega da mogu biti sama i odmoriti se. Kako bi bilo da tjedan

dana ostavim djecu kod moje majke, a da ti bude{ s njima drugi tjedan, kako

bih ja imala vremena za sebe? Mislim da bih se vratila mnogo sretnija i da bi

ìvot sa mnom bio mnogo ugodniji.« To je mnogo teè re}i nego se u javnos-

ti posva|ati zbog pizze.

@ene ~esto o~ekuju da }e mu{karci intuitivno shvatiti o ~emu one raz-

mi{ljaju i da im to zapravo ne kaù. One pretpostavljaju da }e, ako zijevnu i

kaù: »Tako sam umorna, mislim da }u sada u krevet« i nestanu, mu{karci

27

ZANOVIJETANJE


oprati zube, progrgljati osvjeìva~ daha, staviti dezodoran i obu}i ne{to udo-

bnije da bi usko~ili u krevet i vodili ljubav s njima. Umjesto toga, mu{karci

zagun|aju, odu do hladnjaka po jo{ jedno pivo i smjeste se na kau~ gledati

sport na televiziji. Nikada im nije palo na pamet da èna njihova ìvota govo-

ri indirektnim jezikom. @ena, leè}i sama u krevetu, na posljetku zaspe

sama, osje}aju}i se nevoljeno i neèljeno.

Stalno zanovijetanje samo pogor{ava problem komunikacije. Kad ène

nau~e izravno re}i {to misle, mu{karci spremnije odgovaraju. @ene moraju

shvatiti da su mu{ke mo`dane funkcije u usporedbi s njihovima jednostavni-

je, pa oni rijetko mogu pogoditi {to njihove supruge i partnerice uistinu misle

iza onih rije~i koje su promumljale. Jednom kad oba spola to shvate, komu-

nikacija postaje jednostavnijom i nestaje potreba za tolikim zanovijetanjem.

Rje{enje za zanovijetanje: recite kako se osje}ate

Mu{karac vam ne}e re}i da se osje}a u{kopljenim kada kritizirate njegovo

pona{anje. Ne}e vam re}i da mu je va{e ka`njavanje i zanovijetanje jednako

odbojno kao {to mu je bilo ono maj~ino u pubertetu. Ne}e vam re}i kad ste

mu seksualno neprivla~ni kao njegova majka. Kad mu date do znanja da ne

mislite kako moè donijeti pametnu odluku, on se osje}a kao proma{aj jer

nikada ne}e dosti}i va{e standarde. Umjesto toga, on se zatvara.

Oboje moète puno govoriti, ali to ne zna~i da }e druga strana shvatiti

poruku. Gotovo svi problemi u vezi, kao {to su nevjera, fizi~ko ili verbalno

zlostavljanje, dosada, depresija i zanovijetanje rezultat su lo{e komunikacije.

Rijetko se ène pitaju: »Zanima me za{to vi{e ne razgovara sa mnom?« U

isto vrijeme mu{karac mo`da misli: »Mojoj èni vi{e nisam privla~an«, ali o

tome nikada ne}e raspravljati s njom.

Ako vam èna u va{em ìvotu zanovijeta, tada vam èli ne{to re}i, a vi

ne slu{ate i nastavit }e vam govoriti dok ne ~ujete. A ne ~ujete zato {to

vam ona ne prilazi na pravi na~in. @ene imaju naviku prilaziti svojim

mu{karcima na pogre{an na~in indirektnim govorom.

Jedne ve~eri Daniel dolazi kasnije ku}i s posla i pronalazi svoju ènu

Sue kako ga ~eka smrknuta lica.

Sue: »Ti si tako bezobziran! Za{to opet kasni{ ku}i? Nikada ne znam

gdje si! Ve~era se ohladila – nema{ razumijevanja ni za koga osim za sebe!«

28



Daniel: »Ne podiì glas na mene. Kao i obi~no, opet se àli{ i pretjeru-

je{! Radim dokasno kako bih dovoljno zaradio da imamo ugodan ìvot...

ali to tebi nikada nije dovoljno!«

Sue: »Ha! Tako si sebi~an! Kako bi bilo da za promjenu svoju obitelj

stavi{ na prvo mjesto! Nikada ni{ta ne radi{ po ku}i – o~ekuje{ da ja

napravim sve!«

Daniel (odlaze}i): »Skini mi se! Umoran sam i èlim se odmoriti. Po

cijele dane mi zanovijeta{.«

Sue (bijesna): »Svakako, u pravu si! Samo oti|i iz sobe! Opet se po-

na{a{ kao dijete. Zna{ koji je tvoj problem? Uvijek bjeì{ od problema i

nikada ne èli{ razgovarati o njima!«

Umjesto da Sue kaè kako se zapravo osje}a koriste}i se direktnim

govorom, ona izraàva neprijateljstvo na indirektan na~in, koji vodi do

Danielova defenzivnog pona{anja.

Kada se Daniel po~ne defenzivno pona{ati, komunikacija se ru{i,

onemogu}avaju}i ih da rije{e situaciju. Ali, nitko od njih dvoje niti slu{a

niti obra}a pozornost; Sue neprestano ponavlja istu staru poruku, a

Daniel nastavlja odlaziti, misle}i kako ona samo zanovijeta.

Oni ni jedno ni drugo ne govore kako se doista osje}aju. A njihovi }e

se problemi samo pogor{ati.

Rje{enje za zanovijetanje: »ja« tehnika

Kako bi privukla Danielovu pozornost, Suein prvi cilj trebao bi biti da iz-

bjegne skakanje za vrat Danielu, {to ga ~ini defenzivnim. Ona to moè posti}i

primjenom »ja« tehnike umjesto da cijelo vrijeme upotrebljava rije~ »ti«.

Evo nekih od izjava koje je Sue upotrebljavala, a koje su iznervirale

Daniela.

Ti si tako bezobziran!

Ti si tako sebi~an!

Opet se pona{a{ kao dijete.

Zna{ li koji je tvoj problem?

Uvijek bjeì{ od problema.

29

ZANOVIJETANJE



Zašto muškarci

LAŽU,

a žene PLAČU?

Nakon fantastičnog uspjeha knjige Zašto muškarci ne slušaju, a žene ne znaju čitati

zemljovide?, koja je prevedena na 33 jezika i prodana u milijunskoj nakladi, stiže nam

nova svjetska uspješnica o muško-ženskim odnosima.Zašto muškarci lažu, a žene plaču? urnebesno je smiješna, katkad šokantna, ali istodobno nevjerojatno prosvjetljujuća i poučna knjiga.

Naučit će vas izbjeći svađe i nesporazume, te izgraditi

kvalitetne odnose u privatnom i poslovnom životu.

ZanovijetanjeSedam stvari koje muškarci čine, a koje žene dovode do ludila

Zašto žene plačuSupertajni ženski sustav

bodovanjaRješavanje sedam najvećih tajni o

muškarcimaDruga žena – njegova majkaŽenski tajni načini uporabe riječiTest ženske seksualne privlačnostiOd čega su Zekoslavu Mrkvi ispale oči?Test muške seksualne privlačnosti“Izgledam li debelo u ovome?”Kad lovac objesi strijelu o klin – mirovina

••

••

•

•••••••


Zašto muškarci

LAŽU,

a žene PLAČU?

Alla

n i B

arba

ra P

ease

ZAŠ

TO M

UŠKA

RCI L

AŽU,

A Ž

ENE

PLAČ

U?

ISBN 978-953-14-0296-5

Zasto muskarci lazu a zene placu1 1 26.3.2008 12:40:56

Documents

Allan Barbara Pease -Zašto Muškarci Lažu a Žene Plaču