Alpen.Special Opportunity...Alpen.Special Opportunity / Prospekt 4 1.2. Povijesni prinos Fonda Prinosi Fonda od početka rada po godinama prikazani su u sljedećoj tablici. Prinos

Alpen.Special Opportunity / Prospekt 1

Alpen.Special Opportunity

Prospekt Fonda

Siječanj 2016


Ovaj Prospekt predstavlja poziv na stjecanje udjela u fondu

Alpen.Special Opportunity.

Prospekt Fonda sadrži one informacije na osnovi kojih će potencijalni

ulagatelji moći stvoriti utemeljeni sud o Fondu te donijeti odluku o

ulaganju, a posebice o rizicima povezanima s naravi fonda i njegovog

portfelja. Pravila Fonda prilažu se Prospektu Fonda i čine njegov

sastavni dio.

Prije donošenja konačne odluke o stjecanju udjela u Fondu, svaki

potencijalni ulagatelj dužan je upoznati se s odredbama Prospekta i

Pravila Fonda kako bi se informirao o obilježjima ulaganja i rizika koje

oni nose.

Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od

12.06.2015. godine, KLASA: UP/I-972-02/15-01/23 izdana je suglasnost

ALPEN INVEST družbi za upravljanje investicijskih skladov d.d., Trdinova

4, 1000 Ljubljana, Republika Slovenija, za preuzimanje poslova

upravljanja UCITS fondom NETA US Algorithm. Navedenim fondom je

do dana 15.07.2015 upravljala NETA Capital Croatia d.d. za

upravljanje investicijskim fondovima, Zagreb, Radnička cesta 80, OIB:

45897406091, a od dana 16.07.2015. upravljanje preuzima ALPEN

INVEST, družba za upravljanje investicijskih skladov, d.d., Trdinova 4,

1000 Ljubljana, Republika Slovenija.

Istim Rješenjem izdana je suglasnost ALPEN INVEST družbi za

upravljanje investicijskih skladov d.d., Trdinova 4, 1000 Ljubljana,

Republika Slovenija, za sklapanje ugovora o obavljanju poslova

depozitara sa SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA d.d., Split, Ruđera

Boškovića 16, OIB:69326397242.


1. OPĆI PODACI

1.1. Temeljni podaci o Fondu

Naziv fonda je Alpen.Special Opportunity (u daljnjem tekstu: Fond). Navedeni fond je

dionički UCITS fond koji je osnovan isključivo radi prikupljanja novčanih sredstava

javnom ponudom udjela u Fondu, a sredstva Fonda ulažu se u skladu sa Zakonom o

otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (NN 16/13, 143/14) (u

daljnjem tekstu: Zakon) i sukladno strategiji ulaganja opisanoj u točki 2.1 ovog

prospekta.

Fond je osnovan temeljem odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

(u daljnjem tekstu: Agencija) od 25. rujna 2008. godine pod nazivom US Algorithm, a

njime upravlja Alpen Invest d.d., dioničko društvo za upravljanje investicijskim

fondovima sa sjedištem u Ljubljani, Trdinova ulica 4, Republika Slovenija (u daljnjem

tekstu: Društvo).

Posljednje izmjene i dopune koje se odnose na nebitne promjene ovog Prospekta

usvojila je Uprava Društva dana 30. prosinca 2015. godine.

Tiskani primjerak Prospekta i Pravila Fonda, kao i dodatne informacije o Fondu

moguće je dobiti u informacijskom sjedištu Društva, Radnička cesta 80, Zagreb.

Elektronske verzije Prospekta i Pravila, kao i polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji,

dostupni su na službenim stranicama Društva, www.apleninvest.com.

Fond je osnovan na neodređeno vrijeme.

http://www.apleninvest.com/


1.2. Povijesni prinos Fonda

Prinosi Fonda od početka rada po godinama prikazani su u sljedećoj tablici.

Prinos u pojedinoj godini odnosi se na razdoblje od 31.12. prethodne godine do

31.12. naznačene godine za koju se prikazuje prinos. Tekući troškovi su uračunati pri

izračunu povijesnih rezultata. Ulazni odnosno izlazni troškovi su isključeni iz izračuna

povijesnih rezultata. Povijesni rezultati su izračunati u kunama.

Fond je do dana odobrenja Agencije od ________________2016 godine poslovao pod nazivom NETA US

Algorithm.

Prikazani prinosi iz prošlosti imaju samo informativni karakter i ne predstavljaju

projekciju mogućeg prinosa u budućnosti.

1.3. Profil tipičnog ulagatelja

Alpen.Special Opportunity je dionički fond, a ulagatelji u Fond mogu biti sve osobe

kojima je to Zakonom dopušteno.

S obzirom na investicijsku politiku Fonda i strategiju ulaganja, Fond je prvenstveno

namijenjen ulagateljima s dugoročnim ulagačkim horizontom i višom tolerancijom

prema riziku, koji žele iskoristiti prinos koji nudi ulaganje u vlasničke vrijednosne papire

te iskusnijim ulagateljima koji žele postići specifične investicijske ciljeve, kao i onim

ulagateljima koji žele diversificirati strukturu svoje imovine.


Predviđeno optimalno ulaganje u Fond je tri ili više godina, kao što je slučaj i s ostalim

dioničkim fondovima.

Društvo će ulagati imovinu Fonda s ciljem ostvarenja porasta vrijednosti udjela

primjerenog vrsti i rizicima ulaganja određenim strategijom Fonda. Zasebnom

imovinom Fonda u vlasništvu svih imatelja udjela Društvo će upravljati i poslovati s

pozornošću savjesnog gospodarstvenika i dobrog stručnjaka, neovisno o Depozitaru

te isključivo u interesu imatelja udjela u Fondu.

1.4. Zakonski okvir i nadzor poslovanja investicijskih fondova

U Republici Hrvatskoj, rad UCITS fondova i društava za upravljanje UCITS fondovima

uređen je Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

(“Narodne Novine”, br. 16/13 i 143/14; u daljnjem tekstu: Zakon), kao i drugim

podzakonskim propisima donesenim po osnovi Zakona, a njihovo je osnivanje i

poslovanje pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u

daljnjem tekstu “Agencija”).

2. UPRAVLJANJE FONDOM

2.1. Strategija i ograničenja ulaganja

Alpen.Special Opportunity je dionički UCITS fond koji je trajno izložen dioničkom tržištu

u omjeru ne manjem od 70 posto neto imovine Fonda.

Ulaganjem u Fond ulagatelji, sukladno svom udjelu, sudjeluju u diversificiranom

portfelju pretežno vlasničkih vrijednosnih papira, a djelomično i depozita kod

kreditnih institucija, udjela UCITS fondova i ETF-a, instrumenata tržišta novca i ostalih

financijskih instrumenta kao što su (npr. vrijednosni papiri izdavatelja iz zemalja

članica EU-a, OECD-a i CEFTA-e, koji nisu uvršteni u službenu (redovitu) kotaciju na

nekoj burzi vrijednosnih papira ili se njima ne trguje na nekom drugom organiziranom

tržištu), čime mogu disperzirati rizik u odnosu na samostalno ulaganje na tržištu.

Prednost ulaganja u Fond, u odnosu na samostalno ulaganje na tržištu, je i u

profesionalnom upravljanju i vođenju portfelja, jer ono uvažava osnovna načela

profitabilnosti, sigurnosti i likvidnosti, kao i mogućnost ostvarivanja nižih troškova u

trgovanju vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima zbog velikog

obujma poslovnih transakcija, kao i postojanja odgovarajućih mehanizama

nadzora. Također, ovim putem ulagatelji ostvaruju pristup onim tržištima i

instrumentima kojima ne bi mogli pristupiti kada bi samostalno ulagali na tržištu.

Aktivnom strategijom upravljanja Fondom, koja se prvenstveno odnosi na prilike koje

će fond manageri konstantno tražiti na tržištima, a koje su kasnije i opisane u detalje,

nastoji se postići cilj ostvarivanja atraktivne stope prinosa, pritom uvažavajući načela

sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika kod ulaganja imovine Fonda.

Osnovni dugoročni cilj Društva je stručno ulaganje prikupljenih novčanih sredstava te


osiguranje likvidnosti Fonda, kako bi ulagatelji imali stalnu i sigurnu mogućnost

unovčenja udjela, uz što veću profitabilnost ulaganja u skladu s preuzetim rizikom.

Osnovne investicijske ciljeve Društvo namjerava postići ulaganjem prikupljenih

sredstava kao slijedi:

l> najmanje 70% neto imovine Fonda ulaže se u prenosive vlasničke vrijednosne

papire i prava na dionice koje kotiraju na burzama i uređenim tržištima u svijetu, od

toga:

o najmanje 20% neto imovine Fonda ulaže se u prenosive vlasničke vrijednosne

papire i prava na dionice izdavatelja sa sjedištem u zemljama obuhvaćenim

MSCI World indeksom : SAD, Japan, Velika Britanija, Švicarska, Francuska,

Njemačka, Kanada, Australija, Nizozemska, Španjolska, Švedska, Irska, Italija,

Danska, Singapur, Belgija, Finska, Izrael, Norveška, Hong Kong, Austrija,

Portugal, Novi Zeland,

o najmanje 20% od neto imovine Fonda ulaže se u prenosive vlasničke

vrijednosne papire i prava na dionice izdavatelja sa sjedištem u zemljama

obuhvaćenim MSCI Emerginig Markets indeksom : Kina, Južna Koreja, Tajvan,

Indija, Južna Afrika, Brazil, , Meksiko, Rusija, Malezija, Tajland, Indonezija,

Poljska, Filipini, , Čile, Katar, Egipat, Kolumbija, Peru, Češka, Grčka, Mađarska,

Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

l> maksimalno do 30% neto imovine Fonda ulaže se u depozite kod kreditnih

institucija i instrumente tržišta novca u zemljama članicama EU-a, OECD-a i CEFTA-e,

od čega se najviše 20% neto vrijednosti imovine Fonda može položiti kao depozit u

jednu te istu kreditnu instituciju. Navedeni depoziti su povratni na zahtjev i dospijevaju

za najviše 12 mjeseci,

l> maksimalno do 10% neto imovine Fonda ulaže se u udjele UCITS fondova i ETF-ova

koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske

Unije ili udjele otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i ETF-ova koji su

odobrenje za rad dobili u trećoj državi, pod uvjetom da je prospektom investicijskog

fonda u čije se udjele ulaže predviđeno da najviše 10% imovine fonda može biti

uloženo u dionice ili udjele drugih investicijskih fondova, te da je razina zaštite za

imatelje udjela takvih investicijskih fondova istovjetna onoj koja je propisana za

imatelje udjela UCITS fondova,

l> maksimalno do 10% neto imovine Fonda ulaže se u instrumente tržišta novca

u Republici Hrvatskoj,

MSCI World indeks prati kretanje cijena dionica velikih i srednjih kompanija koje kotiraju na 23 razvijena tržišta.

MSCI Emerging Markets indeks prati kretanje cijena dionica velikih i srednjih kompanija koje kotiraju na 23 tržišta u

razvoju.


l> maksimalno do 10% neto imovine Fonda u vrijednosne papire izdavatelja iz

zemalja članica EU-a, OECD-a i CEFTA-e, koji nisu uvršteni u službenu (redovitu)

kotaciju na nekoj burzi vrijednosnih papira ili se njima ne trguje na nekom drugom

organiziranom tržištu, u skladu s Pravilnikom o dozvoljenim ulaganjima

i ograničenjima ulaganja UCITS fonda (NN. br. 26/15, 37/15)

Društvo će se pri ulaganju sredstava Fonda pridržavati ograničenja ulaganja iz

članka 249. i 250. Zakona i podzakonskih propisa.

Tehnike i instrumenti vezani uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta

novca koje Društvo koristi u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem su repo ugovori

(aktivni i pasivni), odnosno zajam vrijednosnih papira i upotreba kolaterala. Društvo

će za račun Fonda sklapati repo ugovore pri čemu se najviše 10% neto imovine

Fonda može uložiti temeljem predmetnih ugovora. Društvo je dužno osigurati da je

repo ugovor o kupnji i ponovnoj prodaji financijskih instrumenata moguće

opozvati ili raskinuti u svakom trenutku i prije roka dospijeća. U slučaju opoziva ili

raskida repo ugovora prije roka dospijeća, obveze iz ugovora moraju se izvršiti u roku

od najviše sedam (7) dana. Repo ugovori o kupnji i ponovnoj prodaji financijskih

instrumenata čiji je rok dospijeća kraći ili jednak sedam (7) dana smatraju se

opozivima u svakom trenutku. Rok dospijeća repo ugovora o kupnji i ponovnoj

prodaji financijskih instrumenata ne smije biti duži od 12 mjeseci.

Društvo će nastojati ostvariti viši prinos ulažući imovinu Fonda u one financijske

instrumente i na ona tržišta na kojima će, prema procjeni Društva, ostvariti najbolji

prinos, pridržavajući se ograničenja ulaganja utvrđenih Zakonom, podzakonskim

propisima i ovim Prospektom.

2.1.1. Ciljana struktura portfelja

Fond će biti trajno izložen dioničkom tržištu u omjeru ne manjem od 70% neto imovine

Fonda. Stvarni udio individualnih investicija u okviru ograničenja ovisit će o tržišnim

razmjerima i tržišnim prilikama.

2.1.2. Usporedivi indeks Fonda

Uspješnost Fonda uspoređivat će se s relevantnim indeksom (benchmarkom) HFRX

Equity Hedge izraženim u HRK, koji je najprikladniji indeks za strategiju odabira dionica

za Fond, s obzirom da pristup odabiru dionica neće biti klasični „top down“ ili bottom

up“, već će se koristiti različite strategije za odabir ulaganja kako bi se postigla

maksimalna učinkovitost upravljanja. Detalje o opisu strategija i tehnika za odabir

ulaganja detaljnije su opisane u dijelu 2.1.3.

HFRX Dionički Indeks dnevno se objavljuje sukladno izračunima kompanije „Hedge Fund Research“ (HFR) koja je

specijalizirana u području indeksacije i analiza hedge fondova. HFRova baza podataka koja je jedna od

najopsežnijih dostupnih izvora za investitore u pogledu hedge fondova, uključuje informacije o fondovima s detaljima

i naglaskom na povijesnom kretanju njihove imovine. HFR koristi UCITS metodologiju kako bi kreirala HFRX Hedge Fund


Indekse. Strategije zaštite dionica održavaju dva modela pozicioniranja; „long and short“ pozicije primarno u

dionicama i dioničkim derivatima.

2.1.3. Tehnike korištene pri upravljanju portfeljem Fonda

Sam naziv Fonda Alpen.Special Opportunity potječe od riječi "special opportunities"

(posebne mogućnosti) ili “special situations” (posebne situacije), što predstavlja

jedinstveni stil upravljanja koji se temelji na vrlo aktivnom pristupu u odabiru ulaganja.

Kada kažemo jedinstven stil, prvenstveno mislimo na stil u kojem nije glavna strategija

odabira dionica temeljena na „bottom up“ i „top down“ analizi, već stilom

upravljanja u kojem se iskorištavaju posebne situacije nastale u pojedinom trenutku

za koje smatramo da ih je potrebno iskoristiti. Sukladno opisanom, vjerujemo da bi

Fond u takvim situacijama imao bolju i bržu prilagodbu na novonastalim situacijama

na tržištima.

U svrhu učinkovitog/aktivnog upravljanja portfeljem Fonda Društvo će tražiti prilike u

sljedećim tehnikama:

l> arbitraža:

Kada govorimo o arbitraži, važno je napomenuti da ona nosi jako mali rizik. Arbitraža

je simultana kupnja i prodaja (trgovina) nekog vrijednosnog papira na različitom

tržištu u cilju ostvarivanja dobiti iskorištavanjem razlike u cijenama za taj isti iste

vrijednosni papir. Arbitraža postoji kao rezultat tržišnih neučinkovitosti. U tom pogledu

Društvo će tražiti prilike za ostvarivanje takve vrste dobiti.

l> podcijenjenost neke kompanije u posebnim okolnostima:

Na tržištima kapitala često dolazi do neravnoteže cijena dionica pojedinih

kompanija zbog određenih događaja u kojima su se zatekle kao što su spajanja i

akvizicija ili „spin off“ (izdvajanje dijela pojedine djelatnosti kompanije koja ne čini

njenu osnovnu djelatnost). U tim situacija kada kompanija „A“ najavi preuzimanje

od strane kompanije „B“ i ako je takva akvizicija pozitivna za poslovanje kompanije

„A“, cijena dionica akvizirane kompanije će zasigurno rasti. Međutim, u većini

slučajeva u cijelom tom procesu preuzimanja i spajanja dolazi do neravnoteže,

odnosno trenutne podcijenjenosti cijene dionice što predstavlja priliku za kupnju i

ostvarivanje profita.

l> slučajevi restrukturiranja kompanija:

Nerijetko se događa da se pojedine kompanije neovisno o pozitivnom tijeku novca

nađu u poteškoćama zbog lošeg poslovanja, odnosno loših odluka svoga vodstva. U

takvim situacijama jedna od odluka vodstva je restrukturiranje poslovanja koje u

mnogim slučajevima podrazumijeva prodaju dijela poslovanja koji ne spada u


osnovnu djelatnost te se vrši optimizacija i racionalizacija troškova. Tim potezom

kompanija stječe povjerenje investitora i postaje meta kupnje svojih dionica na tržištu

kapitala. Društvo će za Fond aktivno pratiti takve i slične slučajeve, u kojima je

moguće ostvariti rast na cijeni dionice takvih kompanija.

l> kompanije čije poslovanje bilježi značajnije gubitke:

Financijski rezultati poslovanja kompanije mogu varirati od godine do godine zbog

cikličke prirode posla ili zbog izvanrednih situacija. Zna se dogoditi da tržište nerijetko

precjenjuje negativan utjecaj pojedinih faktora na cijenu dionica te ne percipira

takve događaje kao privremeno stanje, već ponekad reagira previše negativno na

takvim vijestima. To postaje prilika za Fond kao investitora da iskoristi cijenu

neučinkovitosti.

l> fundamentalna analiza:

Dio neto imovine Fonda namijenjen je za vrlo likvidna i kapitalizirana poduzeća u

regiji ili zemlji u kojoj se procjenjuje da određeni faktori aktiviraju iznadprosječne

prinose. Fundamentalna analiza temeljena na najboljim praksama, koristit će se u

svrhu detaljnije procjene vrijednosti pojedine dionice.

l> strategija vrijednosti:

Uz pomoć različitih metoda procjene i velikog broja dionica uvrštenih na

međunarodnim burzama, moguće je identificirati kompanije iz srodne grupe koje su

podcijenjene u odnosu jedna na drugu. Investitori su uvijek u potrazi za kompanijama

s snažnim fundamentima koje uključuju zaradu (koja generira i isplatu dividendi),

snažnu knjigovodstvenu vrijednost i pozitivan novčani tijek. Ponekad se dogodi da se

na tržištu takve kompanije trguju po znatno nižim cijenama u odnosu na njihovu

stvarnu vrijednost. Društvo će aktivno tražiti takve slučajeve kako bi ostvarilo zaradu.

l> strategija rasta: Uz razne resurse identificiraju se dionice kompanija koje će

prodajom i rastom dobiti nadmašiti prosjek industrije. Za razliku od ulaganja u

kompanije koje imaju snažne fundamente I vrijednost i gdje se investitori striktno bave

trenutnom vrijednošću kompanije, investiranje u rastuće kompanije je s druge strane

više usmjerena na budući potencijal takvih kompanija s mnogo manje naglaska na

trenutnu cijenu dionice takvih kompanija.


2.2. Vrijednost imovine Fonda; Cijena udjela u Fondu

2.2.1. Izračun vrijednosti imovine Fonda

Ukupnu imovinu Fonda na dan vrednovanja čini zbroj vrijednosti svih vrsta imovine

koje su Zakonom i podzakonskim aktima propisane kao dozvoljene i koje istodobno

udovoljavaju kriterijima ograničenja ulaganja.

Neto vrijednost imovine Fonda je vrijednost imovine umanjena za obveze, koje mogu

proizaći s osnove ulaganja imovine Fonda, izdavanja i otkupa udjela Fonda, s

osnove naknada prema Društvu i Depozitaru, te ostale obveze (troškovi) sukladno

Zakonu ukoliko su predviđene ovim Prospektom.

Vrijednost imovine Fonda Društvo izračunava svakog radnog dana za prethodni dan,

najkasnije do 15:00 sati.

Prosječna neto vrijednost imovine Fonda tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca

ne smije pasti ispod 5.000.000,00 (pet milijuna) kuna. U slučaju da vrijednost imovine

Fonda tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca padne ispod prethodno

naznačenog iznosa, Fond mora biti likvidiran ili pripojen drugom fondu.

2.2.2. Izračun cijene udjela u Fondu

Neto vrijednost po udjelu u Fondu jest neto vrijednost imovine Fonda podijeljena

brojem udjela Fonda u trenutku izračuna neto vrijednosti imovine. Cijena udjela u

Fondu se izračunava dijeljenjem neto vrijednosti imovine Fonda s brojem izdanih

udjela.

Broj izdanih udjela jednak je broju udjela u trenutku izračuna cijene, uzevši u obzir

izdavanja i otkupe izvršene od trenutka zadnjeg izračuna cijene do trenutka izračuna

nove cijene.

Vrijednost cijene udjela Fonda Društvo izračunava svakog radnog dana za prethodni

dan, najkasnije do 15.00 sati.

Društvo je ovlašteno i dužno utvrditi vrijednost cijene udjela u Fondu. Prethodno

utvrđivanju neto vrijednosti imovine po udjelu, odnosno cijene udjela Fonda, Društvo

je dužno utvrditi vrijednost imovine Fonda, te svih obveza i naknada Fonda koji ga

terete.

Društvo će cijenu udjela u Fondu staviti javnosti na raspolaganje po svakom njenom

izračunu u skladu sa Zakonom. Utvrđena cijena udjela objavit će se u medijima koji

su dostupni na cjelokupnom području Republike Hrvatske, kao i na web stranicama

Društva (www.alpeninvest.com), te će biti na raspolaganju bilo kojem ulagatelju koji

to zatraži osobno, telefonom, putem pošte ili elektronskim putem na adresu Društva.

http://www.alpeninvest.com/


2.2.3. Ovlaštenje i odgovornost za izračun vrijednosti imovine i cijene udjela

Neto vrijednost imovine Fonda, te cijenu udjela u Fondu, izračunava Društvo, prema

usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja,

koje su u skladu s važećim propisima i Prospektom Fonda.

Depozitar osigurava da Društvo izračunava neto vrijednost imovine Fonda te cijenu

udjela Fonda u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno

metodologijama vrednovanja, važećim propisima i Prospektom Fonda. Izračun neto

vrijednosti imovine Fonda, te cijene udjela u Fondu kontrolira depozitar koji je

odgovoran za kontrolu izračuna.

Revizor Fonda je tijekom revizije godišnjih izvještaja dužan revidirati primjenu načela

utvrđivanja vrijednosti sadržanih u propisima, kako bi se utvrdilo da su na temelju

primjene naznačenih načela utvrđene cijene udjela točne, te da naknada za

upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni propisima i Prospektom Fonda ne

prelaze dozvoljene iznose.

2.3. Izdavanje udjela u Fondu

Početna vrijednost jednog udjela u Fondu iznosila je 100 kuna.

Najniži novčani iznos uplata u Fond svakog pojedinog ulagatelja iznosi 350 kuna.

Svaki zainteresirani ulagatelj može kupiti udjele u Fondu uplatom novčanih sredstava

na račun Fonda, uz dostavljen zahtjev za izdavanje udjela, temeljem čega stječe

udio u Fondu. Zahtjev za izdavanje udjela u Fondu ulagatelj dostavlja Društvu ili

zahtjev može ispuniti kod za to ovlaštenih prodajnih zastupnika. Za zahtjev koji je

zaprimljen u neradne dane smatrat će se da je zaprimljen prvog radnog dana koji

slijedi danu zaprimanja zahtjeva.

Društvo nije dužno dodijeliti udjele temeljem uplate koja nije popraćena uredno

popunjenim zahtjevom za izdavanje udjela. Društvo se obvezuje tako uplaćena

sredstva vratiti uplatitelju u najkraćem mogućem roku.

Svi zahtjevi za izdavanje udjela i uplate u Fond koji su zaprimljeni tijekom radnog

dana, do 24:00 sati, smatrat će se da su zaprimljeni tog radnog dana. Svi zahtjevi za

izdavanje udjela i uplate u Fond koji su zaprimljeni u neradne dane smatrat će se da

su zaprimljeni prvog sljedećeg radnog dana.

Udjele i prava iz udjela Fonda ulagatelj stječe upisom u registar udjela, čime je

ujedno i sklopljen ugovor o ulaganju, u roku od 7 (sedam) radnih dana od dana

kada ulagatelj podnese Društvu uredan zahtjev za izdavanje udjela, izvrši valjanu

uplatu iznosa iz zahtjeva, a Društvo ne odbije sklapanje ugovora. Društvo, odnosno

voditelj registra, dužan je ulagateljima najmanje jednom godišnje dostaviti izvadak o


stanju i prometima udjelima u Fondu. Neovisno o tome, izvadak o stanju i prometima

udjela u Fondu dostavit će se i na zahtjev ulagatelja ili njihovih zastupnika, na njihov

trošak.

Prije izdavanja udjela u Fondu kupcu će se učiniti dostupnim Pravila i Prospekt Fonda

te će mu se dati na uvid, u slučaju njihove dostupnosti, zadnje godišnje i

polugodišnje poslovno i financijsko izvješće Fonda.

Broj kupljenih odnosno prodanih udjela računa se na četiri decimalna mjesta. Na

zahtjev ulagatelja, najkasnije u roku od sedam dana od podnošenja urednog

zahtjeva, društvo ulagatelju izdaje Potvrdu o stjecanju udjela, koja sadržava:

1. datum izdavanja, odnosno stjecanja udjela,

2. naziv Fonda, te tvrtku i sjedište Društva,

3. broj udjela u imovini Fonda na koje glasi potvrda,

4. ime i prezime odnosno tvrtku/naziv i OIB imatelja udjela,

5. mjesto i datum izdavanja potvrde,

6. potpis ovlaštene osobe Društva.

Stjecanjem udjela ulagatelj uz udjel stječe položaj suovlaštenika na stvarima,

pravima i tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini Fonda.

Imatelju udjela zajamčeno je:

l> pravo na otkup udjela Fond na način i prema uvjetima otkupa sukladno

odredbama u točki 2.4 ovog prospekta;

l> pravo na raspolaganje udjelom i pravo na prijenos udjela na drugu osobu

sukladno odredbama u točki 2.4 i 2.6 ovog prospekta;

l> pravo na obaviještenost kroz zaprimanja polugodišnjih i revidiranih godišnjih

izvještaja;

l> pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase Fonda;

l> pravo na udio u dobiti.

Udjeli i prava iz udjela stječu se upisom u registar udjela koji vodi Društvo. Imatelj

udjela u Fondu ima pravo raspolagati svojim udjelima (primjerice kupoprodaja,

darovanje, prijenos) i opteretiti ih (primjerice založno pravo, fiducijarni prijenos) na

temelju uredne dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za takvo


raspolaganje. Nijedan ulagatelj ne može zahtijevati diobu zajedničke zasebne

imovine Fonda. Svi udjeli u Fondu iste su klase. Društvo može uvesti nove klase udjela.

Iz Fonda se izravno ne isplaćuje ulagateljima dobit, nego se cjelokupna dobit Fonda

zadržava, odnosno reinvestira. Dobit Fonda sadržana je u cijeni udjela, a ulagatelji

realiziraju dobit na način da zatraže djelomični ili u potpun otkup svojih udjela u

Fondu sukladno odredbama Prospekta Fonda.

2.3.1 Odbijanje sklapanja ugovora o ulaganju

Društvo će odbiti uplatu ulagatelja ako:

1. postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja

novca ili financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju, ili

2. ulagatelj ne ispunjava uvjete da postane imatelj udjela u Fondu prema i u

skladu s odredbama Zakona i Prospekta, ili

3. Društvo odbije ponudu ulagatelja za sklapanjem ugovora o ulaganju.

Društvo može odbiti sklapanje ugovora o ulaganju ako:

l> ocijeni da je cilj uplate ili zahtjeva za otkup udjela iskorištavanje

neučinkovitosti koje proizlaze iz zakonskih ili drugačije propisanih obveza vezanih uz

procedure izračuna cijene udjela,

l> bi se sklapanjem ugovora, odnosno prihvatom ponude ulagatelja nanijela šteta

ostalim ulagateljima, izlaganjem Fonda riziku nelikvidnosti ili insolventnosti ili

onemogućilo ostvarivanje investicijskog cilja i strategije ulaganja Fonda,

l> su odnosi između društva i ulagatelja teško narušeni (postojanje sudskog ili drugog

odgovarajućeg postupka, obijesno ponašanje ulagatelja ili potencijalnog ulagatelja

i sl.),

l> postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja

novca ili financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju.

Ako Društvo odbije sklopiti ugovor o ulaganju, smatra se da nije prihvaćena

ulagateljeva ponuda za sklapanje ugovora o ulaganju. Kada Društvo odbije sklopiti

ugovor o ulaganju, dužno je o tome obavijestiti ulagatelja, a odbijanje sklapanja

ugovora moguće je do upisa u registar, ako registar vodi Društvo, odnosno do

podnošenja zahtjeva za upis u registar, ako registar vodi treća ovlaštena osoba. U

slučaju da je izvršena uplata novčanih sredstava na račun Fonda, Društvo će vratiti

uplaćena sredstva u nominalnom iznosu, na račun s kojeg je uplata zaprimljena, ako

je podatak o računu poznat Društvu.


2.4. Otkup, zamjena i prijenos udjela u Fondu

Otkup udjela Fonda je pravni posao kojim ulagatelj konačno i bezuvjetno otuđuje

udjele Fonda, a Društvo ih otkupljuje te se udjeli isplaćuju iz imovine Fonda.

Ulagatelj može u svakom trenutku otuđiti sve ili dio svojih udjela u Fondu i zahtijevati

isplatu tih udjela iz imovine Fonda, a Društvo ima obvezu otkupiti te udjele. Ulagatelj

ima pravo zahtijevati otkup udjela u Fondu pod uvjetom da je ovlašten njima

slobodno raspolagati.

U slučaju da ulagatelj želi zatražiti otkup svojih udjela u Fondu, to radi na način da

Društvu dostavi zahtjev za otkup udjela. Isplata iznosa od otkupa udjela Fonda

doznačuje se imatelju otkupljenog udjela najkasnije u roku od 7 radnih dana od

primitka valjanog zahtjeva za otkup, uz uvjet da je ulagatelj dostavio Društvu sve

potrebne dokumente.

Svi zahtjevi za otkup udjela koji su zaprimljeni tijekom radnog dana, do 24:00 sati,

smatrat će se da su zaprimljeni tog radnog dana. Svi zahtjevi za otkup udjela koji su

zaprimljeni u neradne dane smatrat će se da su zaprimljeni prvog sljedećeg radnog

dana.

Postupak otkupa udjela uključuje plaćanje izlazne naknade, za koju se umanjuje

vrijednost iznosa za isplatu.

Svi zahtjevi za izdavanje i otkup udjela jednog ulagatelja s istim datumom uplate,

odnosno isplate, smatraju se jednom uplatom ili isplatom.

Sve uplate/isplate temeljem izdavanja/otkupa udjela obavljaju se u kunama.

Otkup "in specie", odnosno otkup prijenosom odgovarajućeg postotka svake

vrste imovine Fonda u vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se time otkupljuju,

dopušten je, u mjeri u kojoj je to moguće i provedivo, u slučaju kada bi se prodajom

imovine Fonda, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup velike vrijednosti, u

nepovoljan položaj doveli ostali ulagatelji Fonda, o čemu će Društvo donijeti

posebnu odluku. Kada bi se otkupom "in specie" u nepovoljan položaj doveli ostali

ulagatelji, dozvoljena je kombinacija otkupa »in specie« i običnog otkupa udjela.

Na zahtjev ulagatelja ili njihovih zastupnika, te na njihov trošak, dostavit će im se

izvadak o stanju i prometima udjela u Fondu.

Zamjena udjela u Fondu (u daljnjem tekstu: zamjena udjela) je istovremeni otkup

udjela u Fondu i izdavanje udjela u drugom UCITS fondu kojim upravlja isto društvo za

upravljanje, od strane istog ulagatelja, i to za novčana sredstva koja se ulagatelju

isplaćuju na ime otkupa udjela u Fondu. Na zamjenu udjela primjenjuju se ista pravila

propisana Zakonom, podzakonskim propisima i Prospektom koja se primjenjuju i na

pojedinačne transakcije otkupa i izdavanja udjela.


Prilikom otkupa i izdavanja udjela nastalih u sklopu zamjene udjela, naplaćuje se,

ulazna naknada. Tijekom godine, svakom ulagatelju omogućena su najviše 3 (tri)

prelaska iz jednog UCITS fonda u drugi UCITS fond pod upravljanjem Društva

bez troškova ulazne i izlazne naknade, pod uvjetom da je Zahtjev za zamjenu udjela

podnesen izravno Društvu, bez posredstva agenata.

Svi zahtjevi za zamjenu udjela koji su zaprimljeni tijekom radnog dana, do 24:00 sati,

smatrat će se da su zaprimljeni tog radnog dana. Svi zahtjevi za zamjenu udjela koji

su zaprimljeni u neradne dane smatrat će se da su zaprimljeni prvog sljedećeg

radnog dana.

Novčana sredstva koja se ulagatelju isplaćuju na ime otkupa udjela u fondu se

doznačuju izravno u korist drugog fonda u kojem se zahtijeva izdavanje udjela

najkasnije u roku od 7 radnih dana.

Zahtjev za zamjenom udjela može biti odbijen iz razloga istih kao kod zahtjeva za

izdavanje udjela.

Ulagatelj ima pravo prenijeti svoje udjele, kojima može slobodno raspolagati, na

treću osobu. Prijenos udjela obavit će se u registru udjela koje vodi Društvo, na

temelju urednog zahtjeva za prijenos. Zahtjev za prijenos će se smatrati urednim ako

je uredno popunjen obrazac zahtjeva za prijenos, ako je potpisan od ulagatelja i

treće osobe na koju se prenose udjeli, ako je prethodno ovjeren kod javnog

bilježnika, te ako je zahtjev zaprimljen u Društvu ili kod prodajnog zastupnika,

ovlaštenog za zaprimanje zahtjeva za prijenos. Obrazac zahtjeva za prijenos izrađuje

Društvo.

Treća osoba stječe udjele naznačene u zahtjevu za prijenos upisom u registar udjela.

Upis prijenosa udjela, na osnovu potpune i pravovaljane dokumentacije za prijenos,

izvršiti će se u roku od 7 (sedam) radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva.

Društvo može odbiti izvršiti upis u registar, odnosno odbiti provesti prijenos udjela na

treću osobu ako zahtjev za prijenos nije uredan, kao i u svim slučajevima kada je

to zakonom predviđeno. U slučaju odbijanja provedbe zahtjeva za prijenos, Društvo

će o tome obavijestiti stjecatelja, bilo poštom, faksom ili elektronskom poštom, i to u

roku od 3 (tri) radna dana, pod uvjetom da je stjecatelj u zahtjevu naveo podatke

na temelju kojih se to može učiniti.

Ako stjecatelj stekne udjele na temelju odluke suda ili druge nadležne vlasti, na

temelju zakona ili na neki drugi način, a ne ispunjava uvjete da postane ulagatelj u

Fondu ili je Društvo odbilo upis u registar sukladno odredbama Zakona i Prospekt

Fonda, Društvo će udjele otkupiti, a stjecatelju isplatiti vrijednost otkupljenih udjela.

Prenošenjem udjela u Fondu, na stjecatelje prelaze sva navedena prava, kao i

razmjerni udio u imovini Fonda. Stjecanjem udjela, imatelj udjela istovremeno

prihvaća Prospekt i Pravila Fonda, koji uređuje pravne odnose Društva s imateljima


udjela u Fondu. Odgovornost imatelja udjela u Fondu je ograničena visinom iznosa

njihovog udjela u Fondu.

2.5. Postupci i uvjeti nuđenja udjela

Udjeli Fonda nude se i preko drugih pravnih osoba s kojima je Društvo sklopilo

ugovore o poslovnoj suradnji koji nastupaju kao prodajni zastupnici Društva. Prije

potpisivanja ugovora Društvo je utvrdilo da druga ugovorna strana ispunjava uvjete

propisane Zakonom i podzakonskim propisima te da njeni radnici koji će obavljati

poslove nuđenja udjela Fonda ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom kojim se

regulira nuđenje udjela UCITS fonda.

Prodajni zastupnici primaju naknadu za rad isključivo od Društva, i to iz sredstava

ulazne naknade ili naknade za upravljanje ili izlazne naknade koju ulagatelju,

odnosno Fondu, naplaćuje Društvo.

Prodajni zastupnici udjele nude na način da:

l> osiguraju ulagateljima dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka,

posebice Prospekta, izvještaje, cijene i sl.,

l> pravodobno prosljeđuju zahtjeve za stjecanje udjela,

l> se u oglašavanju Fonda koriste isključivo Prospektom, izvještajima i

promidžbenim sadržajem koji odobri Društvo,

l> ne daju lažne podatke ili podatke koji ulagatelje mogu dovesti u zabludu o stanju

Fonda, niti netočne navode o Fondu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim

rizicima, cijenama, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz

Fond ili Društvo, niti davati druge navode koji odstupaju od sadržaja Prospekta ili

izvještaja Fonda,

l> odgovaraju Društvu za greške ili propuste svojih radnika te svako

nepridržavanje Zakona i podzakonskih propisa,

l> upoznaju potencijalnog ulagatelja o isplaćenom iznosu provizije na temelju

nuđenja udjela Fonda, i to kao postotak ulazne naknade, godišnje naknade za

upravljanje ili izlazne naknade,

l> upoznaju potencijalnog ulagatelja s okolnošću koje Društvo zastupa te nudi li

proizvode samo naznačenog društva ili proizvode više društava,

l> u svako doba postupaju u skladu s Zakonom i podzakonskim propisima.


Zahtjev za izdavanje udjela može se predati kod svih prodajnih zastupnika.

Informacije o prodajnim zastupnicima su dostupni kod Društva.

2.6. Prava iz udjela u Fondu

Na temelju ugovora o ulaganju ulagatelj stječe položaj suovlaštenika na stvarima,

pravima i tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini Fonda.

Nijedan ulagatelj ne može zahtijevati diobu zajedničke zasebne imovine Fonda.

Imatelj udjela u Fondu ima pravo raspolagati svojim udjelima (primjerice

kupoprodaja, darovanje, prijenos) i opteretiti ih (primjerice založno pravo, fiducijarni

prijenos) na temelju uredne dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu

za takvo raspolaganje.

Ako na udjelu u Fondu postoje prava ili tereti u korist trećih osoba, udjelom se može

raspolagati samo ako je s time suglasna osoba u čiju korist su prava ili tereti na

udjelima zasnovani. Raspolaganje imatelja udjela suprotno ovoj odredbi je ništetno.

Upisom u registar imatelja udjela, ulagatelji stječu udjele niže naznačena prava s

osnove udjela u Fondu:

1. pravo na obaviještenost (polugodišnja i godišnja izvješća),

2. pravo na udio u dobiti Fonda,

3. pravo na otkup udjela,

4. pravo prijenosa udjela u Fondu,

5. pravo na isplatu dijela likvidacijske mase Fonda.

Prethodno naznačena prava iz udjela u Fondu imatelji udjela ostvaruju u skladu s

Prospektom i Pravilima Fonda.

2.7. Izvješćivanje javnosti i imatelja udjela u Fondu

Društvo će sukladno odredbama Zakona i drugih mjerodavnih propisa izrađivati

polugodišnja i revidirana godišnja izvješća o poslovanju Fonda.

Društvo će Agenciji dostavljati revidirane godišnje financijske izvještaje u roku od 15

dana od datuma izdavanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri

mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju., Polugodišnja

financijska izvješća Društvo će dostavljati Agenciji u roku od dva mjeseca od

završetka šestomjesečnog obračunskog razdoblja, te će navedena izvješća,

odnosno dodatne informacije o Fondu, kao i Prospekt i Pravila Fonda, biti dostupni

imateljima udjela u sjedištu Društva.


Pored navednog, Društvo će dostavljati Agenciji i periodična izvješća, a sve u skladu

s Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja društva za

upravljanje UCITS fondovima (NN, 100/13).

Društvo će imateljima udjela u Fondu, isključivo na njihov pisani zahtjev, dostaviti

polugodišnje izvještaje i revidirane godišnje izvještaje Fonda, kao i dodatne

informacije o Fondu ili iste mogu dobiti u sjedištu Društva.

Imateljima udjela, Društvo će jednom godišnje dostaviti izvadak o stanju i prometima

udjela u Fondu kojih su imatelji. Na zahtjev imatelja udjela ili njihovih zastupnika, te na

njihov trošak, Društvo će svakodobno dostaviti izvadak o stanju i prometima udjela u

Fondu kojih su imatelji.

Društvo će cijenu udjela u Fondu staviti javnosti na raspolaganje po svakom njezinom

izračunu u skladu sa Zakonom. Društvo će imatelje udjela u Fondu, na njihov zahtjev,

izvijestiti o cijeni udjela u Fondu.

2.8. Raspolaganje s dobiti Fonda

Dobit Fonda utvrđuje se financijskim izvještajima i u cijelosti pripada imateljima udjela

u Fondu.

Cjelokupna se dobit reinvestira u Fond. Dobit Fonda sadržana je u cijeni jednog

udjela, a imatelji udjela realiziraju dobit na način da djelomično ili u potpunosti

otkupe svoje udjele u Fondu sukladno odredbama ovog Prospekta.

2.9. Poslovna godina

Poslovnom godinom Fonda smatra se kalendarska godina, koja počinje 1. siječnja i

završava 31. prosinca.

2.10. Obustava otkupa i izdavanja udjela u Fondu

Otkup udjela može se obustaviti ako Društvo i Depozitar Fonda smatraju da postoje

osnovani i dostatni razlozi za obustavu otkupa u interesu imatelja ili potencijalnih

imatelja udjela. Iz naznačenih razloga se istovremeno mora obustaviti i izdavanje

udjela.

Ako Depozitar nije suglasan s odlukom Društva o obustavi izdavanja i otkupa udjela,

dužan je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju, a obustavu nije dopušteno

provesti.

Društvo je dužno obustavu izdavanja i otkupa udjela bez odgode prijaviti

Agenciji, te nadležnim tijelima svih država u kojima se trguje udjelima Fonda. Ako

Društvo ne ispuni tu svoju obvezu, istu je dužan ispuniti Depozitar. Društvo je dužno

svaku obustavu izdavanja i otkupa udjela objaviti na internetskim stranicama Društva


za cijelo vrijeme trajanja obustave te bez odgode u jednim dnevnim novinama koje

se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske, kao i države u kojoj

se trguje udjelima.

Agencija može naložiti izdavanje i otkup udjela Fonda ako je to u javnom interesu ili

interesu ulagatelja Fonda. Agencija može naložiti Društvu i Depozitaru da privremeno

obustave izdavanje i otkup udjela ako postoje osnovani i dostatni razlozi za obustavu

izdavanja i otkupa u interesu imatelja ili potencijalnih imatelja udjela.

Obustava izdavanja i otkupa udjela mora prestati čim je prije moguće, odnosno čim

prestanu razlozi za obustavu izdavanja i otkupa, a najkasnije u roku od 28 dana od

početka obustave, osim ako se Agencija izrijekom ne suglasi s produljenjem

naznačenog roka.

Nastavak poslovanja Fonda potrebno je bez odgode prijaviti Agenciji i objaviti na

internetskim stranicama Društva i u jednim dnevnim novinama koje se redovito

prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske, kao i države u kojoj se

trguje udjelima.

2.11. Likvidacija Fonda

Odluku o likvidaciji Fonda donosi Društvo u slučajevima nastupa okolnosti

predviđenim Zakonom, i u sljedećim slučajevima:

1. dobrovoljnog prestanka obavljanja djelatnosti Društva, osim ukoliko upravljanje

Fondom ne bude preneseno na drugo ovlašteno društvo za upravljanje,

2. ako depozitar prestane poslovati u svojstvu depozitara, a u roku od 2 (dva)

mjeseca, odnosno u dodatnom roku od 30 (trideset) dana nije zaključen

ugovor o obavljanju poslova depozitara s drugim depozitarom,

3. ako prosječna dnevna neto vrijednost imovine Fonda padne ispod 5.000.000,00

kuna (pet milijuna kuna) tijekom 3 (tri) uzastopna kalendarska mjeseca, a nije

započet postupak pripajanja Fonda nekom drugom UCITS fondu,

4. ako je Društvu oduzeto odobrenje za rad ili je nad Društvom otvoren stečajni

postupak ili postupak likvidacije, a upravljanje Fondom nije preneseno na novo

društvo za upravljanje u skladu s odredbama Zakona,

5. kada Agencija, kao posebnu nadzornu mjeru, naloži upravi Društva likvidaciju

Fonda.

Likvidaciju Fonda provodi Društvo, osim u slučajevima u kojima je Društvo u stečaju ili

mu je Agencija oduzela odobrenje za rad. U slučaju nemogućnosti provedbe

likvidacije Fonda od strane Društva, likvidaciju provodi Depozitar Fonda.


Ukoliko je Depozitar Fonda u stečaju ili je Hrvatska narodna banka, odnosno drugo

nadležno tijelo privremeno ili trajno oduzelo odobrenje za rad Depozitaru Fonda,

likvidaciju provodi ovlašteni likvidator Fonda imenovan od strane Agencije. Agencija

je dužna imenovati likvidatora Fonda, bez odgode, pri čemu je Agencija dužna

postupati s povećanom pažnjom i brinući se o pravima i interesima imatelja udjela u

Fondu.

Likvidator Fonda, dužan je sljedeći radni dan od donošenja odluke o likvidaciji,

odnosno od dana imenovanja likvidatorom Fonda, o tome obavijestiti Agenciju i toj

obavijesti priložiti tekst za objavu i obavijest o početku likvidacije.Likvidator Fonda,

dužan je u roku od 3 radna dana od donošenja odluke o likvidaciji objaviti

informaciju o početku likvidacije te svakom ulagatelju u Fondu dostaviti obavijest o

početku likvidacije Fonda. Informaciju o početku likvidacije likvidator će u roku od 3

(tri) radna dana od donošenja odluke o likvidaciji objaviti na svojoj internetskoj

stranici.

Ako Društvo kao likvidator Fonda ne ispuni svoju obvezu navedenu u prethodne dvije

rečenice, istu je dužan ispuniti depozitar Fonda.

Nakon donošenja odluke o likvidaciji, zabranjuje se svako daljnje izdavanje ili otkup

udjela u Fondu.

Od dana donošenja odluke o likvidaciji, Fondu se ne mogu naplaćivati nikakve

naknade niti troškovi osim naknada Depozitaru, troškova vezanih uz postupak

likvidacije i njene revizije.

U postupku provedbe likvidacije Fonda likvidator je dužan postupati u najboljem

interesu ulagatelja i voditi računa da se likvidacija provede u razumnom roku, pri

čemu se prvo podmiruju obveze Fonda dospjele do dana donošenja odluke o

likvidaciji, uključujući zahtjeve za otkup udjela koji su podneseni do dana donošenja

odluke o likvidaciji, nakon čega se podmiruju sve druge obveze Fonda koje nisu

dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji, a proizlaze iz transakcija povezanih

uz upravljanje imovinom. Preostala neto vrijednost imovine Fonda, nakon podmirenja

obveza Fonda iz prethodne rečenice, se raspodjeljuje imateljima udjela, razmjerno

njihovom udjelu u Fondu.

3. NAKNADE I TROŠKOVI UPRAVLJANJA FONDOM

Na teret imovine Fonda mogu se isplaćivati samo naknade i troškovi predviđeni

Prospektom Fonda, a u skladu sa Zakonom. Troškovi upravljanja Fondom čine važan

čimbenik pri odabiru Fonda, jer ulagatelji snose troškove upravljanja Fondom na

način da oni terete imovinu Fonda, a time i imovinu ulagatelja te, posljedično tomu,

vremenom mogu biti od utjecaja na visinu prinosa Fonda i time smanjiti buduće

prinose ulagatelja.


Društvo za upravljanje zadržava pravo diskrecione odluke o povratu naknada

ulagateljima.

Sve nastale troškove Fonda koji u određenoj godini prijeđu najviši dopušteni

pokazatelj ukupnih troškova u visini od 3.5%, izračunatih u skladu s člankom 248.

Zakona, snosi Društvo. Imovini Fonda mogu se zaračunati sljedeće naknade i troškovi

upravljanja:

3.1. Naknada za upravljanje

Fondu će se naplaćivati naknada za upravljanje Fondom u iznosu od 3,00% neto

vrijednosti imovine Fonda godišnje, a koja u cijelosti pripada Društvu. Naknada se

uvećava za poreznu obvezu, ako takva obveza postoji.

Naknada za upravljanje obračunava se dnevno, na osnovicu koju čini ukupna

imovina Fonda umanjena za iznos obveza fonda s osnove ulaganja u financijske

instrumente. Naknada za upravljanje ne obračunava se na imovinu Fonda koja je

uložena u udjele drugih UCITS fondova kojim upravlja Društvo.

Ako će se imovina Fonda ulagati u udjele drugih UCITS fondova ili ETF-ova koji su

odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili udjela

otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i ETF-ova koji su odobrenje za rad

dobili u trećoj državi, maksimalna naknada za upravljanje koja se smije naplatiti na

imovinu navedenih fondova u koje će Fond ulagati iznosi 3,50% godišnje.

Društvo može odobriti ulagateljima djelomični povrat naknade za upravljanje.

Informacije o povratu naknade za upravljanje Društvo će objavljivati na svojim

internet stranicama.

Uprava Društva može donijeti odluku o promjeni naknade za upravljanje, a u skladu

sa Zakonom.

3.2. Ulazna naknada

Prilikom izdavanja udjela Fonda na cijenu udjela obračunava se i naplaćuje ulazna

naknada koja ovisi o visini pojedinog iznosa za koji se izdaju udjeli, a prema sljedećim

uvjetima:

l> za iznose do 300.000,00 kuna ulazna naknada iznosi 3,00%;

l> za iznose od 300.000,01 kuna do 500.000,00 kuna ulazna naknada iznosi 2,00%;

l> za iznose od 500.000,01 kuna do 1.000.000,00 kuna ulazna naknada iznosi

1,00%;

l> za iznose preko 1.000.000,01 kuna ne plaća se ulazna naknada.


Tako obračunata ulazna naknada uvećava se za porez ako postoji porezna

obveza. Društvo može, u potpunosti ili djelomično, osloboditi ulagatelja plaćanja

ulazne naknade, te će informacije o tome objavljivati na svojim internet stranicama.

3.3. Izlazna naknada

Izlazna naknada se ne naplaćuje.

Društvo može donijeti odluku o promjeni visine izlazne naknade, a u skladu sa

Zakonom.

3.4. Naknada Depozitaru

Fondu će se naplaćivati naknada depozitaru, a koja iznosi najviše 0,30% neto

vrijednosti imovine Fonda godišnje, a koja u cijelosti pripada Depozitaru.

Naknada se uvećava za porez ako postoji porezna obveza, također se uvećava i za

troškove poddepozitara te ostalih depozitnih i klirinških institucija za usluge

depozitorija, poravnanja i namire i ostalih troškova u stvarnom iznosu.

Naknada depozitaru obračunava se dnevno, na osnovicu koju čini ukupna imovina

Fonda umanjena za iznos obveza fonda s osnove ulaganja u financijske instrumente.

Naknada depozitaru ne obračunava se na imovinu Fonda koja je uložena u udjele

drugih UCITS fondova kojim upravlja Društvo, a koji imaju istog depozitara.

3.5. Ostali troškovi

Ostali troškovi, koje čine troškovi provizije ili pristojbe, vezani uz stjecanje ili prodaju

imovine Fonda, troškovi vođenja registra udjela u Fondu, uključujući troškove

izdavanja potvrda o transakciji ili stanju udjela, ako je to potrebno, troškovi isplate

prihoda i dobiti, troškovi godišnje revizije, porezi koje je Fond dužan platiti na svoju

imovinu ili dobit, troškovi objave izmjena prospekta i drugih propisanih objava, te svi

ostali troškovi plativi Nadzornom tijelu temeljem posebnih propisa na snazi u Republici

Hrvatskoj, teretit će imovinu Fonda u stvarnoj visini.

3.6. Porezni tretman Fonda i ulagatelja

Imovina Fonda teretit će se za sve porezne obveze koje se odnose na poslovanje

otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom prema važećim poreznim

propisima Republike Hrvatske, uključujući porezne obveze koje je Fond dužan

podmiriti na svoju imovinu ili dobit, kao i za troškove reguliranja poreznih obveza i

zahtjeva za povrat navedenih poreza.

Temeljni porezni propisi kojima se uređuje oporezivanje prihoda fizičkih i pravnih,

domaćih i stranih ulagatelja u investicijske fondove su:


1. Opći porezni zakon,

2. Zakon o porezu na dobit,

3. Zakon o porezu na dohodak,

kao i drugi primjenjivi podzakonski akti i odluke nadležnih tijela. Ulagatelji se upućuju

na savjetovanje sa svojim poreznim savjetnikom o mogućim poreznim posljedicama

koje za njih mogu proizići s osnove da su imatelji udjela u Fondu ili zbog raspolaganja

udjelima u Fondu s obzirom na mjerodavne domaće i strane porezne propise ili

međunarodne ugovore s poreznim obilježjima ili posljedicama.

Prema postojećim poreznim propisima u Republici Hrvatskoj koiji su na snazi u

trenutku izrade Prospekta, imovina Fonda ne tereti se nikakvim poreznim

opterećenjima.

Ulagatelji pravne osobe, obveznici poreza na dobit, koji su otkupom udjela realizirali

dobit, dužni su istu uključiti u poreznu osnovicu za plaćanje poreza na dobit. Prihodi ili

rashodi od vrijednosnih usklađenja ulaganja u Fond (nerealizirani dobici ili gubici) ne

ulaze u osnovicu za plaćanje poreza na dobit.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ("Narodne

novine", br. 143/14), oporezivanje dohotka po osnovi kapitalnih dobitaka, uključujući i

kapitalne dobitke od udjela u investicijskim fondovima, primjenjivat će se pri

otuđenju financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016. Porez na dohodak od

kapitala (prinos) obračunava se po stopi od 12%, uvećano za prirez lokalnih jedinica

samouprave. Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Porezni

obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je predujam poreza na dohodak od

kapitala obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za sve

ostvarene kapitalne dobitke, uključujući i udjele u investicijskim fondovima,

umanjene za sve ostvarene kapitalne gubitke u prethodnoj godini.

Zbog jasnijeg tumačenja zakonskih odredbi, navodimo najvažnije odrednice gore

navedene zakonske regulative:

- sve uplate u fondove do 31.12.2015. ne ulaze u poreznu osnovicu neovisno

o trenutku izlaska iz fonda – drugim riječima, svi udjeli koji su kupljeni prije

31.12.2015. neće biti oporezovani, neovisno o trenutku prodaje udjela;

- ne plaća se porez na prinos investicijskog fonda ako je ulaganje u fond

duže od tri godine – tj. ako su udjeli kupljeni nakon 31.12.2015. i ako

ulaganje traje duže od tri godine, poreza nema;

- ne plaća se porez na zamjenu udjela u fondovima pod upravljanjem istog

Društva – dakle, svaka zamjena udjela između fondova kojima upravlja

Alpen Invest d.d. ne tretira se kao prodaja udjela, već kao jedinstveno

ulaganje. Drugim riječima, razdoblje od potrebne tri godine za

neoporezivanje se ne prekida nego teče neprekinuto i dalje.


Društvo će svim ulagateljima poslati pregled realiziranih transakcija tokom godine s

ukupno ostvarenim kapitalnim dobicima i gubicima na zadnji dan poreznog

razdoblja temeljem kojeg ulagatelj sastavlja izvješće prema Poreznoj upravi i

ispunjava svoje porezne obaveze.

Fondu na imovinu uloženu u strane financijske instrumente može biti obračunati

porez po odbitku sukladno poreznim propisima zemlje u koju se ulaže (primjerice

prihod od dividende, prihod od kamate, prihode od udjela u dobit), a koji

obračunava i obustavlja isplatitelj.

Fond izravno ne isplaćuje ulagateljima dobit nego se cjelokupna dobit Fonda

zadržava.

4. RIZICI ULAGANJA U FOND

Društvo upravlja rizicima u skladu sa Zakonom te slijedeći smjernice domaćih i

inozemnih nadzornih institucija i regulatornih tijela (Hrvatska agencija za nadzor

financijskih usluga, Hrvatska narodna banka, Bazelski odbor). Ulaganje u Fond

pretpostavlja preuzimanje određenih rizika. Općenito, rizik ulaganja na tržištu kapitala

je vjerojatnost ili mogućnost da prinos od ulaganja bude nezadovoljavajući ili

negativan.

Proces upravljanja rizicima vrše zaposlenici zaduženi za upravljanje rizicima. Uprava

Društva odgovorna je za upravljanje rizicima.

Zaposlenici zaduženi za upravljanje rizicima unutar Društva vrše kontrolu poslovanja

Fonda, izradu stručnih analiza te izvještavanje Uprave.

Procedura koju provode zaposlenici zaduženi za upravljanje rizicima, a koju je

donijela Uprava Društva,objedinjuje opis i definicije radnih zadataka te poslovnog

procesa unutar Odjela middle office- a. Nadalje, procedurom su definirani procesi

upravljanja rizicima, provođenje zaštite portfelja te sustav izvještavanja.

Kada se govori o ulozi rizika pri donošenju odluka o ulaganju – upravo odluka o

prihvatljivosti rizika predstavlja temelj nakon koje Društvo u obzir uzima potencijalni

prinos Fonda.

VaR je mjera temeljena na vjerojatnosti koja mjeri potencijalni gubitak fonda.

Odnosno, VaR je procjena gubitka za koji očekujemo da će biti premašen sa

određenom razinom pouzdanosti tijekom nekog perioda. Dakle, VaR mjeri minimalni

gubitak.

U slučaju da pokazatelji rizika Fonda (Value-at-Risk-VaR te Conditional-Value-at-Risk-

CVaR), prilagođeni mjesečnom razdoblju, premašuju rizik benchmarka za više od

20%, pristupit će se restrukturiranju fonda, kako bi se rizik smanjio. VaR predstavlja


iznos koji, uz vjerojatnost od 99% portfelj neće izgubiti u mjesec dana. VaR se

izračunava sukladno povijesnim podacima u posljednje 2 godine.

Nadalje, ulaganje u Fond pretpostavlja preuzimanje određenih rizika, pri čemu se rizik

ulaganja definira kao vjerojatnost da prinos od ulaganja na tržištu kapitala bude

nezadovoljavajući ili negativan uslijed djelovanja sljedećih rizika:

l> rizika promjene cijene financijskih instrumenata

l> političkog rizika zemalja u koje je uložena imovina Fonda

l> rizika promjene tečaja valuta u kojima su vrijednosni papiri denominirani

l> rizika nelikvidnosti tržišta i namire

l> kreditnog rizika izdavatelja vrijednosnih papira u koje je uložena imovina

Fonda

l> rizika promjene poreznih propisa

l> rizik svojstven naravi Fonda

l> rizik vezan uz strategiju ulaganja

l> rizik vezan uz Društvo

U nastavku slijedi kratki pregled najznačajnijih rizika kojima će biti izložena imovina

Fonda.

Ulaganje u Fond nije bankovni depozit i kao takvo nije osigurano od strane Državne

agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, niti od neke druge

financijske institucije.

4.1. Tržišni rizik

4.1.1. Rizik promjene cijena financijskih instrumenata

Imovina Fonda bit će investirana u financijske instrumente navedene u strategiji

ulaganja. Tim se instrumentima trguje na domaćim i međunarodnim financijskim

tržištima i njihova je buduća cijena neizvjesna. Promjena vrijednosti tih instrumenata

može dovesti do nezadovoljavajućeg rasta ili pada vrijednosti udjela. Tržišni rizik


vlasničkih vrijednosnih papira uvjetovan je gospodarskim kretanjima u nacionalnim

gospodarstvima te trendovima u pojedinoj industrijskoj grani i u samom poduzeću.

Opisani rizik Društvo nastoji smanjiti oblikujući strukturu portfelja na način da se

uvažava načelo razdiobe rizika putem diversifikacije portfelja Fonda te uzimajući u

obzir korelacije među vrijednosnicama.

4.1.2. Rizik promjene tečaja (valutni rizik)

Imovina Fonda biti će uložena u financijske instrumente opisane u strategiji ulaganja.

Kako će imovina Fonda biti uložena u financijske instrumente denominirane u

različitim valutama, taj će dio imovine biti izložen i riziku promjene tečaja pojedine

valute u odnosu na kunu(HRK) – obračunsku valutu u kojoj se mjeri prinos na

ulaganje u Fond. Rizik deprecijacije/aprecijacije valuta u kojima su vrijednosni papiri

denominirani Društvo namjerava smanjiti diversifikacijom portfelja na instrumente

različitih denominacija kao i pažljivim izborom instrumenata s obzirom na procjenu

rizičnosti valute njihove denominacije.

4.2. Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina Fonda

Imovina Fonda će biti uložena u vlasničke vrijednosne papire velikih kompanija koje

posluju na različitim tržištima u različitim državama. Zbog toga postoji mogućnost da

eventualne političke krize na tim tržištima imaju utjecaj na vrijednost imovine Fonda.

Društvo će ulagati imovinu Fonda na način da bude što manje izložen tržištima na

kojima se može

očekivati veći utjecaj političkih kriza. Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina

Fonda Društvo će smanjiti regijskom diversifikacijom portfelja u zemlje sa stabilnom

političkim okolinom, sukladno strategiji ulaganja iz točke 2.1 ovog prospekta.

4.3. Kreditni rizik i rizik namire

Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da izdavatelj vrijednosnog papira odnosno

dužnik po financijskom instrumentu koji je uključen u imovinu Fonda, ili osoba s kojom

u svoje ime a za račun Fonda Društvo sklapa poslove na financijskim tržištima, neće

biti u mogućnosti, u cijelosti ili djelomično, podmiriti svoje obveze o dospijeću, što bi

negativno utjecalo na likvidnost i vrijednost imovine Fonda.

Rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz

neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. Rizik namire i rizik druge ugovorne

strane mogu nastati u slučaju da osoba s kojom Društvo sklapa poslove na

financijskim tržištima ne može ili neće, u cijelosti ili djelomično, podmiriti svoje obveze

prema Fondu, ili da se namira pri prijenosu vlasništva nad novčanim sredstvima ili

financijskim instrumentima ne dogodi u predviđenom roku.


Nepravovremeno izvršavanje obveza druge ugovorne strane može dovesti do pada

cijene udjela u Fondu.

Društvo će upravljati kreditnim rizikom ulažući sredstva na način opisan u strategiji

ulaganja, diverzifikacijom ulaganja, strogo poštujući zadana ograničenja ulaganja u

pojedine instrumente, te vodeći računa o kreditnoj pouzdanosti izdavatelja prilikom

donošenja investicijske odluke. Smjernice pri procjeni kreditnog rizika bit će procjena

kreditne pouzdanosti izdavatelja, odnosno kreditnog rejtinga izdavatelja, neke od

nezavisnih agencija. U slučaju nižeg kreditnog rejtinga izdavatelja kreditni rizik je veći i

obrnuto.

Pri sklapanju poslova na financijskim tržištima, uz navedeno, Društvo će poslovati s

partnerima dobre kreditne sposobnosti, a sve u cilju smanjenja kreditnog rizika.

4.4. Rizik likvidnosti

Rizik nelikvidnosti je rizik da Fond zbog ograničene likvidnosti ulaganja na pojedinim

tržištima financijskih instrumenata s tim financijskim instrumentima ne može trgovati ili

trguje po znatno slabijim uvjetima (osobito cijeni) od onih na kojima se ulaganja u te

financijske instrumente vrednuju. To ima za posljedicu da se financijski instrumenti ili

drugi oblici imovine ne mogu prodati u kraćem roku ili se moraju prodati za

umanjenu cijenu. Pri tome se pod nelikvidnosti financijskog instrumenta

podrazumijeva da:

o je razlika između kupovne i prodajne cijene visoka (bid-ask spread)

o je broj dana trgovanja u usporedbi sa svim trgovinskim danima jako mali

o je godišnji volumen trgovanja na burzi nizak u usporedbi s ukupno izdanim

brojem financijskog instrumenta

o je ostvareni prosječni dnevni promet, mjereno vrijednosno, nizak

o je postotak free-floata (raspoloživo za trgovanje) financijskog instrumenta

nizak.

Društvo će ulagati imovinu Fonda vodeći računa o ovom riziku, tako da

uravnoteži odnos likvidnosti pojedinog instrumenta s njegovim udjelom u ukupnoj

imovini Fonda i posebnu pozornost će posvetiti na svakodnevnu kontrolu rizika

nelikvidnosti tržišta, a u načelu ukupan iznos pozicija koje bi mogle postati rizične po

pitanju značajno smanjene likvidnosti, neće premašiti udio od 25% portfelja Fonda.


4.5. Rizik promjene poreznih propisa

Rizik promjene poreznih propisa predstavlja vjerojatnost da zakonodavne vlasti u

Republici Hrvatskoj ili inozemstvu promijene porezne propise na način koji bi

negativno utjecao na prinos Fonda odnosno profitabilnost ulaganja u Fond. Izmjene

poreznih propisa u potpunosti su izvan domene utjecaja Društva, no Društvo

osigurava svoju spremnost na eventualne izmjene kontinuiranim praćenjem propisa i

analiza koje isti obuhvaćaju.

4.6. Rizici vezani uz strategiju ulaganja

Obzirom na vrstu Fonda, odnosno financijsku imovinu u koju Fond ulaže, vrijednost

imovine, odnosno cijena udjela Fonda može tijekom vremena imati značajniju

volatilnost. Aktivnom strategijom upravljanja Društvo će nastojati nadmašiti tržišne

prinose uz manju volatilnost vrijednosti udjela Fonda.

Rizik aktivnog upravljanja portfeljem Fonda Društvo će minimizirati, pridržavajući se

pritom propisane strategije ulaganja, kontinuiranim praćenjem promjene tržišnih,

makroekonomskih i političkih čimbenika te podešavanjem pojedinih ulaganja za koje

se procjenjuje da očekivani prinos nije u skladu s preuzetim rizikom. Prilikom selekcije i

odabira dionica u koje će se ulagati imovina Fonda vodit će se briga o korelaciji

između postojećih dionica u Fondu kako bi se ostvarila optimalna diversifikacija. Pri

tome će Društvo nastojati smanjiti rizik i troškove učestalog trgovanja na najmanju

moguću mjeru.

4.7. Rizici vezani uz Društvo za upravljanje

Nefinancijski rizici kojima je izloženo Društvo su operativni rizik, strateški rizik i rizik

ugleda, rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti, te rizik sukoba interesa.

Operativni rizik je rizik gubitka zbog pogrešnih ili neprimjerenih unutarnjih procesa,

ljudi, sustava ili vanjskih događaja. Operativni rizik uključuje i rizik prevare te pogreške

relevantnih osoba, rizik neusklađenosti s relevantnim propisima te rizik informacijskog

sustava.

Strateški rizik ili rizik poslovnog okruženja je rizik koji rezultira iz strateških poslovnih

odluka. Strateški rizik također uključuje i rizik koji rezultira iz neprilagođenosti poslovnih

odluka promjenama u okruženju.

Rizik ugleda je rizik koji proizlazi od mogućeg negativnog utjecaja na ugled Društva

kao posljedica negativne javne percepcije (npr. od strane klijenata, poslovnih

partnera ili nadzornih tijela).

Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti je rizik koji može nastati kao posljedica

financijske nestabilnosti Društva ili ako Uprava Društva i osobe na poslovima


upravljanja imovinom i nadzora rizika, te na ostalim poslovima u Društvu nisu dovoljno

stručne, pouzdane i dobrog ugleda.

Rizik sukoba interesa je rizik koji može nastati kao posljedica bilo koje situacije u kojoj

relevantne osobe Društva nisu neutralne i objektivne u odnosu na predmet

poslovanja, odnosno čije bi djelovanje, koristeći svoju specifičnu poziciju pri pružanju i

obavljanju aktivnosti Društva, rezultiralo donošenjem odluka sa štetnim posljedicama

po interese ulagatelja. Društvo će okolnostima i situacijama iz kojih može proizaći

sukob interesa upravljati na transparentan i učinkovit način poštivajući primjenu i

načela odvojenosti zaduženja i razgraničenja odgovornosti relevantnih osoba

Društva, neovisno i kontinuirano jačajući sustav unutarnjih kontrola, te poduzimajući

sve razumne mjere za identificiranje potencijalnih sukoba interesa (vodeći evidenciju

osobnih transakcija relevantnih osoba, provodeći kontrolu razmjene informacija

između relevantnih osoba Društva kroz sustav unutarnjih kontrola itd.).

Politika Društva u upravljanju operativnim i drugim nefinancijskim rizicima je

orijentirana na preventivno djelovanje i unaprjeđenje poslovnih procesa kako bi se

smanjili operativni nedostaci u Društvu i osiguralo učinkovito i pouzdano odvijanje

poslovnih procesa koje je usklađeno sa svim regulatornim zahtjevima i internim

procedurama. Društvo nefinancijske rizike smanjuje internom i eksternom revizijom,

sustavom jasno definiranih nadležnosti i odgovornosti, standardizacijom postupaka,

te periodičnim razmatranjem i analizom promjena u poslovanju i poslovnim

procesima, te postavljanjem visokih kriterija prilikom odabira osoba za poslove

upravljanjem imovinom, nadzor rizika te ostale poslove.

Društvo i njegovi zaposlenici dužni su u obavljanju djelatnosti Društva postupati u

skladu sa relevantnim propisima, primjenjivati načela profesionalnosti i etike, uvijek

postupati u najboljem interesu ulagatelja, u svojim procjenama i postupcima biti

neovisni i objektivni, primjenjivati pažnju dobrog gospodarstvenika, te na vrijeme i

istinito informirati ulagatelje.

U slijedećoj tablici slijedi prikaz svih rizika kojima je Fond izložen pri čemu je

stupnjevanje određeno sa:

1 – ako rizik ima, ili može imati, zanemariv utjecaj na Fond, ili je izvan domene

utjecaja Društva,

2 – ako rizik ima, ili može imati, malen utjecaj na Fond,

3 – ako rizik ima, ili može imati, velik utjecaj na Fond.

Uzrok rizika: Rizici kretanja na tržištu

Vrsta rizika Stupanj Opis

Fondovi koji ulažu u dionice

Rizik tržišta kapitala 3 podložni su riziku tržišta kapitala i

značajnoj volatilnosti cijena.


Rizik od pada tržišne cijene Rizik promjene cijena 3

vrijednosnih papira.

Tržišta kapitala su volatilna pa

vrijednost financijskih

Rizik vlasničkih financijskih instrumenata koja su povezana s

3 tržištem kapitala mogu drastično instrumenata

fluktuirati iz dana u dan i time

uzrokovati smanjenje vrijednosti

investicije u fondu.

Rizik nemogućnosti trgovanja

vrijednosnim papirima, u cijelosti

Rizik likvidnosti 2 ili po očekivanim cijenama, radi

ograničene likvidnosti

određenog tržišta kapitala.

Uzrok rizika: Rizici vezani uz izdavatelja


Rizik nemogućnosti izdavatelja

vrijednosnog papira pri Kreditni rizik 1

podmirivanju obveza o

dospijeću.

Rizik gubitka koji proizlazi iz

Rizik namire 1 neispunjavanja obveza druge

ugovorne strane.

Rizici transparentnosti i

korektnosti podataka te

Rizici transparentnosti i sveobuhvatnog financijskog 1

korektnosti podataka izvještavanja, subjekata kojima

je Fond izložen, sadržani su u

investicijskoj politici Fonda.

Uzrok rizika: Rizici investiranja u inozemstvu i rizici ekonomskog okruženja


Rizik promjene tečaja pojedine

Valutni rizik 3 valute u odnosu na obračunsku

valutu Fonda.


Tržišta u razvoju su rizična jer

imaju nestabilnije

makroekonomsko i političko

okruženje, manju tržišnu Rizik tržišta u razvoju 2

kapitalizaciju, te često nižu razinu

zakonodavne infrastrukture i

kvalitete financijskog

izvještavanja.

Politički rizik zemalja kojima je Politički rizik 2

Fond izložen.

Rizik izloženosti jednoj državi ili Geografski rizik 1

geografskoj regiji.

Rizik promjene poreznih Rizik od promjene poreznih

1 propisa u RH ili zemljama kojima propisa

je Fond izložen.

Rizik inflacije 1 Obzirom na stanje u

gospodarstvu stopa inflacije može

rasti što se može negativno odraziti na

vrijednost uložene investicije u Fondu

vrijednost uložene investicije u Fondu

Uzrok rizika: Rizici strukture portfelja


Rizik kategorizacije fonda –

Rizik svojstven naravi fonda 3 dionički fond je fond

povećanog rizika.

Rizik odabira onih investicija koje

će pridonijeti nižem prinosu

portfelja (usklađenom za rizik) od Rizik aktivnog upravljanja 3

prosjeka tržišta pri čemu se

prosjek tržišta definira

benchmark indeksom.

Rizik koncentracija investicija u

Rizik sektorske određeni sektor što uzrokuje 1

koncentracije izloženost prema izdavateljima

koji posluju u određenoj industriji.


Fondovi koji fokusiraju svoje

investicije u određene zemlje ili

Rizik zemljopisne geografske regije mogu biti

1 podložni ekonomskim, političkim koncentracije

i regulatornim promjenama koje

se događaju u određenoj zemlji

ili regiji.

Uzrok rizika: Nefinancijski

rizici


Rizik gubitka zbog pogrešnih ili

neprimjerenih unutarnjih Operativni rizik 1

procesa, ljudi, sustava ili vanjskih

događaja.

Rizik poslovnog okruženja koji Strateški rizik 1

proizlazi iz neprilagođenosti

poslovnih odluka promjenama u okruženju.

poslovnih odluka promjenama u

okruženju.

Rizik koji proizlazi od mogućeg

negativnog utjecaja na ugled Rizik ugleda 1

društva kao posljedice

negativne javne percepcije.

Rizik koji proizlazi iz

Rizik sukoba interesa 1 neobjektivnosti ili neutralnosti

relevantnih osoba u Društvu.

Rizik koji proizlazi iz financijske

nestabilnosti društva ili

Rizik kontinuirane neodgovornosti osoba

1 zaduženih za poslove primjerenosti i prikladnosti

upravljanja imovinom Fonda,

nadzora rizika ili pomoćnih

poslova.


5. ALPEN INVEST, DIONIČKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM

FONDOVIMA

5.1. Tvrtka, pravni oblik i sjedište Društva

Alpen Invest, dioničko društvo za upravljanje investicijskim fondovima sa sjedištem u

Ljubljani, Trdinova ulica 4.

Društvo je osnovano 07. veljače 1994. godine i upisano u sudski i poslovni

registar u Ljubljani pod brojem 5825326000.

5.2. Temeljeni kapital i djelatnosti Društva

Temeljni kapital Društva iznosi 280 087,93 EUR.

Djelatnosti Društva su osnivanje i upravljanje UCITS fondom, te osnivanje i

upravljanje alternativnim investicijskim fondom.

Društvo upravlja sa 9 UCITS fondova (NETA Emerging Bond, NETA Frontier, NETA

Global Developed, NETA MultiCash, NETA New Europe, Alpen.Special Opportunity ,

Alpen.SI, Alpen.Developed i Alpen.Emerging).

5.4. Organi Društva

Organi Društva su Uprava i Skupština Društva i Upravni odbor.

5.4.1. Uprava i Upravni odbor Društva

Članovi Uprave Društva:

Savvas Liasis, predsjednik Upravnog odbora

Ugur Yildirim, podpredsjednik Upravnog odbora

Roman Ambrož, glavni izvršni direktor

Damjan Žugelj, izvršni direktor

Dejan Rajbar, Izvršni direktor

SAVVAS A. LIASIS

Savvas ima više od 15 godina iskustva u području upravljanja imovinom. Osnovao je

i vodio Easybroker International Ltd, sa sjedištem u Londonu. Easybroker International

Ltd u Londonu je bila jedna od najvećih neovisnih institucija elektroničkih brokera u

Europi s više od 400 institucionalnih klijenata u više od 30 zemalja širom svijeta. Savvas

je diplomirao i magistrirao na City University Business School u Londonu. U 2010. bio je

suosnivač tvrtke Elements Capital Partners i predsjednik nadzornog odbora u Alpen

Invest d.d. Također je bio član nadzornog odbora čije dionice kotiraju na burzi, DDM


Holdings AG, koja je kroz prirodu svog poslovanja stekla 1 mlrd EUR loših kreditau

regiji.

UGUR YILDIRIM

Ugur ima više od 12 godina iskustva u investicijskom upravljanju te je partner

osnivača tvrtke Elements Capital Partners, koja upravlja rizičnim kapitalom u teškim

financijskim prilikama. Od samog početka je sudjelovao u start-up projektima u

području upravljanja imovinom u različitim tvrtkama iz jugoistočne Europe.

Profesionalnu karijeru započeo je u Sloveniji kao menadžer investicijskih fondova.

Član je savjetodavnog odbora u Regional Business Councils.Diplomirao je strojarstvo

na Tehničkom sveučilištu u Istanbulu i MBA studij na Sveučilištu u Ljubljani. Trenutno je

Savvasov partner u društvu za upravljanje u privatnim kapitalom ElementsCapital

Partners.

ROMAN AMBROŽ

Roman ima više od 25 godina iskustva u financijama i korporativnom upravljanju.

1994 godine je bio zaposlen u NFD d.o.o. Jedan je od osnivača i upravitelja u vrijeme

kada je to bilo najveće investicijsko društvo NFD 1, dionički investicijski fond, d. d., koji

je u 2011. pretvoren u zajednički fond NFD 1 Equity, koji je sada pod-fond Alpen.SI.

Na slovenskom financijskom tržištu je prisutan od samog početka, dakle, ima bogato

iskustvo, a također je aktivan u području korporativnog upravljanja važnim

slovenskim tvrtkama. Godine 1985. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u

Ljubljani.

DAMJAN ŽUGELJ

Damjan ima više od deset godina iskustva na rukovodećim pozicijama. Između 2008.

i 2015. godine je bio ravnatelj Agencije za tržište vrijednosnih papira i predsjednik

Vijeća za tržište vrijednosnih papira, te je sudjelovao u nekoliko povjerenstava IOSCO

- Međunarodnom udruženju regulatora tržišta kapitala. Do prosinca 2014. bio je član

Vijeća Agencije za javni nadzor revizije. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu

2001., a 2007. je doktorirao na Pravnom fakultetu. On je koautor stručnih monografija

i brojnih članaka na temu industrije rizičnog kapitala.

DEJAN RAJBAR

Dejan ima više od 15 godina iskustva u sektoru financijskog posredovanja. Prije

njegova trenutnog položaja bio je konzultant za upravljanje u društvu i član odbora u

Neta Capital Croatia u Hrvatskoj. U svojoj karijeri sudjelovao je u nekoliko start-up

projekata koji se odnose na poslovanje financijskih institucija. Njegova prva strast

ostaje upravljanje imovinom i posjeduje nekoliko nagrada kao fond menadžer.

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu i stekao međunarodni financijski naziv CFA

(Chartered Financial Analyst) koji dodjeljuje CFA Institute u SAD-u.


5.5. Odgovornost Društva

Društvo je odgovorno za obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja Fondom u

skladu s odredbama Zakona, drugih mjerodavnih propisa te Pravila i Prospekta

Fonda. U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanja prava i obveza iz tih odnosa,

Društvo je obvezno pridržavati se načela savjesnosti i poštenja, te u obavljanju

poslova Društva postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke, dobrim

poslovnim običajima, te pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

Unutar ovlaštenja utvrđenih Zakonom, drugim mjerodavnim propisima, te

Prospektom i Pravilima Fonda, Društvo će samostalno donositi poslovne odluke.

5.6. Podaci o delegiranim poslovima

Društvo je trećim osobama delegiralo dio poslova koje je dužno obavljati. Poslovi

koje je Društvo delegiralo su:

o poslovi informatičkih usluga ugovorima sa društvom Triglif Informacijske

tehnologije, d.o.o.

o poslovi upisa klijenata u fondove na određenim upisnim mjestima: Da-Ma-Fin,

finančno posredovanje in savjetovanje d.o.o., Finmart d.o.o., INDIVIDA i

Partnerji d.o.o.,SKLADKO CO. d.o.o.,Vzajemci d.o.o., Zavarovalno zastopanje

in vzajemni skladi Stefka Prelec s.p., Zlatno doba d.o.o.

o poslove interne revizije Dejanu Jojiću s.p.

6. DEPOZITAR

6.1. Temeljni podaci o Depozitaru

Depozitar Fonda je Societe Generale - Splitska banka d.d., sa sjedištem u Splitu (dalje

u tekstu još i: “Depozitar”).

Depozitar je upisan u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu s matičnim brojem

subjekta upisa (MBS) 060000488. Temeljni kapital Societe Generale - Splitske banke

d.d., na dan izdavanja ovoga Prospekta, iznosi 491.425.800,00 kuna.

Temeljem Rješenja Hrvatske narodne banke, Z. br. 1210/2003 od 23. travnja 2003.

Godine, Rješenja Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, klasa: UP/I-450-

08/03-02/28, Ur. broj: 567-03/03-2 od 23. siječnja 2003. godine, te rješenja Hrvatske

agencije za nadzor financijskih usluga, klasa: UP/I-451-04/10-03/4 Ur. broj: 326-111-10-

3 od 26. kolovoza 2010. godine, Societe Generale - Splitska banka d.d. ovlaštena je

obavljati poslove depozitara.


Djelatnosti Societe Generale - Splitske banke d.d., čine bankarski poslovi, pri

čemu će za Fond obavljati poslove depozitara u skladu s primjenjivim odredbama

Zakona i mjerodavnih propisa, Prospektom i Pravilima Fonda te ugovorom o

obavljanju poslova depozitara sklopljenim s Društvom.

Depozitar za Fond obavlja sljedeće poslove:

a. pohrane i/ili evidencije zasebne imovine Fonda,

b. vođenja računa za imovinu Fonda i odjeljivanja imovine Fonda od imovine ostalih

UCITS fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te Društva,

c. osigurava da se izdavanje, otkup i isplata udjela koji se provode od strane ili u ime

Fonda ili ih je obavilo Društvo, obavljaju u skladu s Zakonom, propisima donesenim

na temelju Zakona, drugim važećim propisima i Prospektom Fonda,

d. kontrolira da se imovina Fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima i

odredbama Prospekta Fonda, Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i

drugih važećih propisa,

e. potvrđuje da je izračun neto vrijednosti imovine Fonda te cijena udjela u Fondu

obavljena u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno

metodologijama vrednovanja, Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona,

važećim propisima te Prospektom Fonda,

f. izvještava Agenciju i Društvo o provedenom postupku utvrđivanja neto vrijednosti

imovine Fonda te o stanju na transakcijskom računu za poslovne namjene,

g. izvršava naloge Društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i

drugom imovinom koja čini portfelj Fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti s

Zakonom, propisima Agencije, prospektom i Pravilima Fonda,

h. izvještava Društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu Fonda koja mu je

povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze,

i. zaprima uplate svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist Fonda, a koje

proizlaze iz njegove imovine,

j. osigurava da se prihodi Fonda koriste u skladu s Zakonom, propisima donesenim

na temelju Zakona i Prospektom Fonda, te da su troškovi koje plaća Fond u skladu s

uvjetima iz njegova prospekta, odredbama Zakona, propisima donesenim na

temelju Zakona, i drugih propisa,


k. obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova

depozitara,

l. prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje Zakona, propisa donesenim na

temelju Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara od strane Društva,

m. revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući

Agenciju, omogućuje pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima

vezanim uz Fond i njegovu imovinu.

6.2. Izjava Depozitara

Poslove depozitara Societe Generale – Splitska banka d.d. obavlja samostalno dok

poslove pohrane i namire inozemnih vrijednosnih papira delegira sljedećim trećim

osobama s kojima ima sklopljene ugovore o delegiranju poslova, poddepozitarima:

l> Clearstream Banking Luxembourg, ugovor: General Terms and Conditions

l> Société Générale S.A., ugovor: Custodian Services Agreement

l> Societe Generale Banka Srbija AD, ugovor: Custody Operations Agreement

l> SKB Banka d.d. Ljubljana, ugovor: Custody Agreement

l> BRD - Groupe Societe Generale S.A., ugovor: Custodian Services Agreement

l> Komerčni banka a.s., ugovor: Custody Contract

l> Unicredit Bank Austria AG, ugovor: BA-CA Master Agreement for Custody

l> Unicredit Bank d.d. Bosna i Hercegovina, ugovor: HVB Central Profit Banka d.d.

Sarajevo Osnovni ugovor za skrbničke poslove

Za ugovore sklopljene s trećim stranama za poslove pohrane i namire vrijednosnih

papira mjerodavno je lokalno pravo stranih poddepozitara.


Preko mreže poddepozitara Societe Generale - Splitska banka. d.d. pokriva preko70

zemalja,uključivo i sve EU zemlje,Skandinaviju, SAD, vodeća azijska, južnoamerička i

afrička tržišta, CEE regiju te baltičke zemlje.

6.3. Značajne odredbe ugovora s Depozitarom

Ugovor s Depozitarom je sklopljen u skladu Zakonom i pravilnicima donesenim na

temelju Zakona, te ne sadrži odredbe koje bi bile značajne ulagateljima, a da nisu u

skladu sa Zakonom.

6.4. Poslovi Depozitara

Privredna banka Zagreb d.d., kao Depozitar Fonda, ima obvezu savjesno, u skladu s

ugovorom o obavljanju poslova Depozitara sklopljenim s Društvom, obavljati sljedeće

poslove:

pohrane i/ili evidencija zasebne imovine Fonda,

vođenja računa za imovinu Fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog

Fonda od imovine ostalih Fondova, imovine depozitara i drugih klijenata

depozitara te Društva,

osigurava da se izdavanje, otkup i isplata udjela koji se provode od strane ili u

ime Fonda ili ih je obavilo Društvo, obavljaju u skladu sa Zakonom, propisima

donesenim na temelju Zakona, drugim važećim propisima i prospektom Fonda,

kontrolira da se imovina Fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima i

odredbama prospekta Fonda, Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i

drugih važećih propisa,

potvrđuje da je izračun neto vrijednosti imovine Fonda te cijena udjela u Fondu

obavljen u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno

metodologijama vrednovanja, Zakonom, propisima donesenim na temelju

Zakona, važećim propisima te prospektom Fonda,

izvještavanje Agencije i Društva o provedenom postupku utvrđivanja neto

vrijednosti imovine Fonda te o stanju na transakcijskom računu za poslovne

namjene,

izvršava naloge Društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i

drugom imovinom koja čini portfelj Fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa

Zakonom, propisima Agencije, prospektom i pravilima Fonda,

izvješćuje Društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu Fonda koja mu

je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze,


zaprima uplate svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist Fonda, a koje

proizlaze iz njegove imovine,

osigurava da se prihodi Fonda koriste u skladu sa Zakonom, propisima

donesenim na temelju Zakona i prospektom Fonda, te da su troškovi koje

plaća Fond u skladu s uvjetima iz njegova prospekta, odredbama Zakona,

propisima donesenim na temelju Zakona, i drugih propisa,

obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova

Depozitara,

prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje Zakona, propisima donesenim

na temelju Zakona i ugovora o obavljanju poslova Depozitara od strane

Društva,

revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući

Agenciju, omogućuje pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima

vezanim uz Fond i njegovu imovinu.

6.5. Potencijalni rizici vezani uz delegiranje poslova Depozitara

Delegiranje poslova depozitara drugim poddepozitarima povezano je sa sljedećim

potencijalnim rizicima koji mogu utjecati na imovinu Fonda:

l> Regulatorni rizik

Promjene u regulativi pojedinih zemalja mogu dovesti do materijalnog utjecaja na

poslovanje poddepozitara i vrijednosne papire na pohrani kod istog. Navedene

promjene mogu dovesti do povećanja troškova poslovanja i investiranja.

l> Identifikacija korisnika financijske imovine

Uz pretpostavku da financijska imovina na računima vrijednosnih papira ne pripada

poddepozitaru, u slučaju bilo kakvog gubitka može doći do problema identifikacije

klijenta financijske imovine na računu vrijednosnih papira, posebice ako se radi o

zbirnom računu. Ipak, u većini zemalja postoje jasna i jednostavna zakonska rješenja

ovakvih problema.

l> Zaštita imovine

Nerazdvajanje imovine na razini centralnog depozitorija predstavlja rizik da se

posrednik u lancu, sudionik centralnog depozitorija ili drugi posrednik, smatra krajnjim

vlasnikom vrijednosnih papira.

Neprikladna identifikacija korisnika, bez koje se stvarni vlasnik ne bi smatrao

vlasnikom vrijednosnih papira, može dovesti do situacije u kojoj se krajnji vlasnik

vrijednosnih papira izlaže riziku gubitka imovine ako jedan ili više posrednika u lancu

postanu insolventni.


l> Uskladba pozicija financijskih instrumenata

Neispravno procesuiranje usklade pozicija financijskih instrumenata s pozicijama kod

poddepozitara može uzrokovati pogrešku u identificiranju stvarnih vlasnika

vrijednosnih papira koja nadalje može dovesti do trajnog gubitka imovine stvarnih

vlasnika.

l> Prisilni zajam

Manjkavost može nastati rutinski i nesvjesno od strane stranog agenta

(poddepozitara) kao rezultat operativne pogreške. Po nastanku privremene

neravnoteže, posljedica manjka može biti prisilni zajam financijske imovine jednog

klijenta bilo kojem drugom klijentu koji u tom trenutku želi raspolagati svom svojom

imovinom. Regulatorna pravila obično zahtijevaju objašnjenja klijentima da se

njihova financijska imovina može koristiti i za zajam drugim klijentima ukoliko je to

potrebno.

l> Transparentnost

Kada se imovina pohranjuje na zbirnim računima na razini centralnog depozitorija,

zajedno s neprikladnom identifikacijom krajnjih vlasnika vrijednosnih papira, takav

način pohrane imovine može onemogućiti regulatorne vlasti, porezne vlasti,

izdavatelja, i bilo koji drugi subjekt s pravom prikupljanja informacija o pozicijama i

kretanjima vrijednosnih papira na razini centralnog depozitorija, da identificiraju

stvarne vlasnike vrijednosnih papira.

l> Korporativne akcije - udaljenost između izdavatelja i klijenta

U slučaju korištenja zbirnih računa, struktura nužno implicira da se financijska imovina

drži neizravno.

Izdavatelj zna da registrirani nositelj nije klijent, ali ne zna i tko su klijenti što u nekim

slučajevima može otežati korporativne komunikacije. Neke su države uspostavile

određena pravila koja osnažuju odnose izdavatelja i klijenta pri korištenju zbirnog

računa. Zbog udaljenosti između izdavatelja i klijenta može također doći do

odgode: u trenutku kada klijent na kraju lanca posrednika primi obavijest o

korporativnoj akciji, posljednji trenutak praktičnog djelovanja može biti vrlo blizu ili

čak već proći.

l> Korporativne akcije – raspodjela vrijednosnih papira ili frakcija

U slučaju više imatelja financijske imovine na zbirnom računu prilikom raspodjele

vrijednosnih papira ili frakcija za određene korporativne akcije može doći do

problema zaokruživanja broja dodijeljenih vrijednosnih papira za pojedine klijente u

točnom omjeru u kojem klijenti drže financijsku imovinu.

l> Korporativne akcije - sukobljeni glasovi


U slučaju kada depozitar pohranjuje vrijednosne papire na zbirnom računu kod

stranog agenta za više klijenata, postoji mogućnost da će pojedini klijenti željeti

glasovati „za“ po određenom pitanju, a drugi „protiv“. U teoriji može postojati rizik da

relevantni pravni sustav ne dopušta da jedan investitor glasuje oprečno: dio njegovih

glasova „za“, a dio „protiv“.

l> Porezni procesi

Struktura zbirnih računa, bez kategorije investitora ili bez kategorije djelatnosti, može

donijeti značajne nedostatke kod obrade poreza na strani poreznih vlasti, agenata,

centralnih depozitorija i posrednika.

U vidu poreza na transakcije, za one centralne depozitorije koji imaju ulogu u

procjeni i prikupljanju poreza na transakcije, struktura zbirnih računa na razini

centralnog depozitorija može onemogućiti razlikovanje transakcija koje su podložne

porezu i transakcija koje su oslobođene. Takva struktura može dovesti do problema

na razini centralnog depozitorija ako su centralni depozitorij, izdavatelj ili agent

odgovorni za proces obračuna poreza i naplate poreza.

l> Ostali rizici

Ako relevantni pravni sustav ne prepoznaje zbirni račun kao valjani pravni oblik

računa, u slučaju da poddepozitar nije u mogućnosti razdvojiti imovinu depozitara

od imovine klijenta, može postojati rizik da klijent nema u svakom trenutku vlasnička

prava na svoje pozicije.

Navedeni rizici delegiranja poslova depozitara drugim poddepozitarima vezano za

pohranu imovine na zbirnim računima mogu biti u većim razmjerima u slučajevima u

kojima pravni ili regulatorni sustav nije razvio jasnu predodžbu o zbirnim računima.

7. REVIZOR

S obzirom na važnost kvalitetno obavljenog posla revizije za ulagatelje u Fond,

Uprava Alpen Invest d.d. je reviziju poslovanja Fonda povjerila društvu Deloitte d.o.o.,

Radnička cesta 80, Zagreb.


U Zagrebu, 05.02.2016. godine

Alpen Invest d.d.

Alpen Invest, družba za upravljanje investicijskih skladov, d. d.

Roman Ambrož, glavni izvršni direktor Damjan Žugelj, izvršni direktor

Dejan Rajbar, izvršni direktor

Documents

Alpen.Special Opportunity...Alpen.Special Opportunity / Prospekt 4 1.2. Povijesni prinos Fonda Prinosi Fonda od početka rada po godinama prikazani su u sljedećoj tablici. Prinos