PROSINAC 2012.BROJ 4GODINA XVII.

Blagoslovljen Božić i sretnu i zdravu novu godinu želi vam Vetropack Straža tvornica stakla d.d.

uv

od

nik

ed

ito

ria

l

>03

034/2012>03 >0030 22

Poštovani čitatelji,

iza nas je još jedna poslovna godina i iskreno se nadam da ste zadovoljni postignutim rezultatima, tim više što nije bilo nimalo lako s obzirom na sve što nam je donijela opća gospodarska kriza. Pronaći svoju nišu razvoja i opstanka, bio je i ostaje pravi izazov.

Prve dvije rečenice su copy-paste iz uvodnika u broju 4/2011 i iskreno sam se nadala da ćemo nakon godinu dana doći do pomaka ka boljem s naznakama jačeg optimizma. Danas nas treba i mora veseliti sama činjenica da smo tu, da egzistiramo te velika zahvalnost ako pronađemo snagu nastaviti dalje.

Potpuno svjesna svih teškoća od prvih naznaka krize, hrabrila sam samu sebe i sve oko sebe da je to dodatni izazov i da moramo i možemo dalje. Ni danas se ne predajemo, ali, eto, dobra analiza cijene opstanka izgledala bi ovako. Za dobro poslovanje morate imati viziju aktivnosti, vidjeti početak i definirati cilj koji želite postići, sve dobro isplanirati, procijeniti tržišni interes, imati dobru bazu podataka i dobro prenijeti informaciju ciljanim suradnicima te vrijedno raditi da se sve i ostvari. Ako se držite pobrojanog i sve odradite kako treba, rezultat ne može izostati. Nažalost, to vrijedi samo za neke, npr. za Singapur, gdje tvrdnja “...dovoljno je da dnevno solidno odrađuješ svoje obveze i sigurno ideš samo naprijed”, ima potvrde i u praksi.

Kod nas je to “malo” drugačije. Kad odradite sve nužno i dobijete povratnu informaciju da je sve predloženo i zanimljivo i korisno i potrebno, suočite se s našom stvarnošću u smislu “ne smijem ni spomenuti u firmi da sudjelujem na stručnom skupu”. Kotizacija je minimalna ili je čak i nema, dakle novac nije razlog. Znanje i najnovije informacije o trendovima, novim tehnologijama, međunarodnim iskustvima, novim vidicima... treba li nam to uopće?

Naravno da o pravom odgovoru uopće ne dvojimo i bez podsjećanja na općepoznatu tvrdnju od pamtivijeka da “najviše vrijedi čovjek – koji zna”.

Pokušavam dokučiti jesu li naši poslodavci doista tako uskogrudni da ne prepoznaju poruku prethodne tvrdnje ili je naprosto sve tako defetistički, sivo i beznadno te se pozvani stručnjaci prepuštaju općem trendu i utapaju u mrtvom moru, nalazeći opravdanje za osobnu neaktivnost u sveprisutnim okolnostima.

Da se ipak nazire svjetlo na kraju tunela potvrđuje i sadržaj naše Ambalaže, s posebnim naglaskom na pozitivne pomake unatoč svemu, čime bih i završila ovaj uvodnik uz još izraženije želje za poslovni prosperitet i osobnu sreću Vama, poštovani suradnici, i vjeru da ćemo i dalje surađivati na obostrano zadovoljstvo.

Sretne božićne blagdane i predstojeću novu godinu želim Vam od srca.

Do sljedećeg broja, srdačan pozdrav!Vaša urednica

NAJVIŠE VRIJEDI ČOVJEK – KOJI ZNA

Drena Milijević

Godina XVII, broj 4, prosinac 2012. Year XVII, Issue 4, December 2012

Izlazi kvartalno Quarterly Edition

Za nakladnika For Publisher Nikola Milijević

Glavna urednica Editor-in-Chief Drena Milijević

Izvršna urednica Executive Editor Tihana Lešić

Uredništvo Editorial Board Kata Galić, Hrvoje Kokot, Tihana Lešić, Drena Milijević, Krešimir Pučić, E-mail: tectus@ambalaza.hr

Prijevod Translator Josipa Šiklić, Yuliana Barić

Lektura Language EditorTihana Lešić

Izdavački savjet Editorial Advisers Melita Bači, Miroslav Budimić, Vjera Haberle, Enis Kancelir, Hrvoje Kokot, Boris Ljubičić, Tomislav Maglić, Ivica Šebalj, Renata Tomerlin, Davor Ujlaki

Grafički dizajn Art Editor Jenio Vukelić, Pictoris d.o.o., Zagreb

Grafička priprema Layout TECTUS d.o.o., Zagreb

Tisak Printed by Kerschoffset d.o.o. Zagreb

Oplemenjivanje naslovnice Special Effects on Cover Sitopapir d.o.o., Zagreb

Pretplata Subscription Gordana Bižić Tel.: + 385 (0)1 60 62 891 Fax: + 385 (0)1 60 62 889 E-mail: tectus@ambalaza.hr

Nakladnik Publisher Tectus d.o.o., Zagreb

URED Office Radnička cesta 48, 10 000 Zagreb, Hrvatska Croatia Tel.: +385 (0)1 60 62 888, Fax: +385 (0)1 60 62 889 E-mail: tectus@ambalaza.hr www.ambalaza.hr, www.ambalaza.com

Zastupstvo za Srbiju Serbia Representative A&L EXPO d.o.o., Bul. M. Pupina 137 35, Novi Beograd, Srbija Kontakt osoba: Slobodan Zarić Tel./fax: +381 (11) 334 04 54, Fax: +381 (11) 3346 895 E-mail: office@alexpo.co.rs

Za navode u člancima odgovorni su autori.

ambalaža

PROSINAC 2012.BROJ 4GODINA XVII.

Časopis za proizvođače i korisnike ambalaže Trade Journal for Producers and Users of Packaging

Dizajn naslovnice: Jenio Vukelić, Pictoris d.o.o., Zagreb

Fotografija: tigrići - Shutterstock

>04

044/2012

sa

drž

ajc

on

ten

ts sadržaj contents

Oglašivači Advertisers

VETROPACK STRAŽA 2 / MURAPLAST 19 / PODRAVKA 30 / HARTMANN 36 / EKOSTAR PAK 41 / KLIŠE KOP 47 /XEIKON 49 /ROTOPLAST 51 / ISTRAGRAFIKA 52

NASLOVNICAAMBALAŽA

OPLEMENJIVANJE NASLOVNICE:

Sitopapir d.o.o., Zagrebinfo@sitopapir.hrwww.sitopapir.hr

Više na str. 64

sažeci summary 5

intervju interview

VEĆ SMO OSTVARILI CILJEVE KOJE JE EUROPA PROPISALA DO 2018. We Have Met the Objectives EU Set out to Meet by 2018 (T. Čolan) 6

KLIJENTIMA PRUŽAMO CJELOVITU USLUGU I TO JE NAŠA PREDNOST We Provide Complete Service to Clients and This is Our Advantage (V. Stanković) 10

naglasak features

AMBALAŽA JE DOBRA SAMO AKO JE ZDRAVSTVENO ISPRAVNA Packaging Is only Good if Medically Accurate 14

iz svjetske organizacije za ambalažu from world packaging organisation

INDIJSKI PROGRAM EDUKACIJE – MODEL ZA SVJETSKU RAZINU Indian Education Program – a Model for the World Level (N. Saha) 20

info svijet info world 23

info regija info region 24

info hrvatska info roatia 25

ambalaža u hrvatskoj packaging in croatia

STAKLO U SVOM NAJČVRŠĆEM OBLIKU Glass in Its Strongest Form 26

BILJEŽIMO POZITIVNE REZULTATE,

ALI NAŠE SU AMBICIJE PUNO VEĆE We Record Positive Results, but Our Ambitions Are Much Greater (E. Kancelir) 28

AROMA OMOTAČ – NABOLJI ČUVAR

(OKUSA) ČAJEVA Flavor Wrapper – the Best Tea (Taste) Keeper 31

AMBALAŽA KAO PETI ELEMENT U

MARKETINŠKOM MIKSU Packaging As the 5th Element of Marketing Mix 32

IZLOŽBA HALJINA OD AMBALAŽNIH

MATERIJALA I U BEOGRADU! Exhibition of Dresses Made From Packaging Materials Also in Belgrade 33

FEST.A CROPAK 2013 34

ambalaža i okoliš

packagin and the

environment

BIOAMBALAŽA ZA OSVIJEŠTENE

BRENDOVE Bio Packaging for Conscious Brands 37

ODRŽAN 12. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJA OTPADOM 12th International Symposium on Waste Management 2012 Was Held in Zagreb 40

tisak na ambalaži printing on packaging

DIGITALNA BUDUĆNOST Digital Future 42

strojevi, uređaji, oprema machines, devices, equipment

TISAK ETIKETA DIGITALNIM STROJEM XEIKON Label Printing with Xeikon Digital Press 44

savjetovanja, sajmovi,izložbe conferences, fairs, exhibitions

AMBALAŽI JE MJESTO U VIZUALNOJ KULTURI / Packaging Belongs in Visual Culture 46

slikovni rječnik picture dictionary 48

hrvatska burza otpada croatian waste market 50

pregled sajmova i izložbi list of fairs and exhibitions in packaging industry 53

naslovnice covers

U PAHULJAMA TIŠINA JE SAMA Silance Is Alone in Snowflakes 54

>05

054/2012

su

mm

ary

summary

�WE HAVE MET THE OBJECTIVES EU SET OUT TO MEET BY 2018

We discussed current results and work that awaits Croatia regarding packaging waste management on the eve of Croatian accession to the EU with Teo Čolan, Environmental Protection Advisor to the Director of Environmental Protection and Energy Efficiency Fund. According to Čolan, as for packaging waste there is no way we will have to pay penalties for unachieved goals when we become an EU member. We had 205,502 tons of packaging waste reported in 2010, while 125,000 tons, i.e. 60.9 per cent, were collected. This means that at the moment we have already met objectives EU set out to meet by 2018. Those objectives specify 50 per cent of waste to be processed.

��WE PROVIDE A COMPLETE SERVICE TO CLIENTS AND THIS IS OUR ADVANTAGE

Ekostar Pak d.o.o., national operator of integrated packaging waste systems in Serbia, has from its foundation been fostering special principles of business and attitude towards clients, based on a thesis that it is not only service provider, but educator as well, providing clients with necessary information. This year’s results, showing continued growth trend, are the proof that this is the right track. Though until 2010 Serbia was moving in the direction of having only one market operator dictating the rules, Ekostar Pak director Vojislav Stanković explains that from the beginning their goal has been to change this practice and it has quickly shown that Ekostar Pak has brought a considerable change in that sense.

��PACKAGING IS ONLY GOOD IF MEDICALLY ACCURATE

Croatian legislation is harmonized with the EU one regarding materials and objects being in immediate contact with food, but it is worth emphasizing that harmonization is a live and continuous process, since European legislation itself is changing according to new scientific knowledge. We discussed this matter with experts from Croatian National Institute of Public Health, Croatian Food Agency and Croatian Ministry of Health.

��GLASS IN ITS STRONGEST FORM

Vetropack Group is commercializing a world novelty called hard glass within industrial production and in close cooperation with Emhart Glass. Hard glass will be produced in a new hall, being built by Vetropack in Pöchlarn factory in Austria. The foundation stone of the hall, where a thermally toughened packaging glass will be produced for the first time in the world, was laid May 22, 2012.

��WE RECORD POSITIVE RESULTS, BUT OUR AMBITIONS ARE MUCH GREATER

This year was successful for a commercial cardboard packaging manufacturer Istragrafika d.d. The achieved goals prove that, despite

FEST.A CROPAK 2013 is scheduled to take place at Donji Kraljevec, Croatia, in hotel Kralj, June 13-14, 2013.

ungrateful economic situation, quality and continuous investment into business optimization on all levels guarantee establishing stable position on the market and long-term relations with clients.

��FLAVOR WRAPPER – THE BEST TEA (TASTE) KEEPER

Podravka d.d. was among the first on Croatian market to introduce polypropylene flavor wrapper to attentively keep flavor of its well-known tea assortment. Podravka teas have been a part of Koprivnica-based food company’s wide range for almost four decades. Taking care of consumers’ needs, as well as demands of true connoisseurs of this precious drink, Podravka has been making changes to its assortment, enriching flavors, polishing design, without changing the high quality of the products.

��LABEL PRINTING WITH XEIKON DIGITAL PRESS

It is considered an advantage even today that without any problem one can digitally print small circulation, as well as projects with variable data (numeration, personalization, individualization, bar codes, etc). This technology also allows printing various projects one after another without stopping the machine.

Xeikon can print on almost any type of material with maximum width of 516 mm and grammage from 40 to 350 g/m². Xeikon digital presses use a new QA-I toner, which allows for lower print price and higher quality.

>06

064/2012

in

terv

ju in

terv

iew

PODNASLOV

Do 2018. godine sva odlagališta otpada u Hrvatskoj

moraju biti sanirana i do tada moramo uvesti cjeloviti

sustav gospodarenja otpadom. Do 2020. moramo

obrađivati 50 posto ukupno iskoristivog otpada. Europske

direktive nalažu da se poveća korištenje otpada kao

sirovine ili energenta kako bi ga što manje završavalo na

odlagalištima. Koliki nas posao u segmentu ambalažnog

otpada čeka, razgovarali smo s Teom Čolanom,

savjetnikom direktora za zaštitu okoliša Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost.

aavalo naš

ašza

am

šavalo naašaa

ada

avalo na

laž

aa

p

šav

a

vrš

a. Europ

ša

p

a

k

a

kpsk

a

aš

na

až

šaa

za

ada

v

am

av

la

šavalo naš

b

šavalo naš

a. Eu

a

š

b

š

b

šš

a

šavalo na

a. Europsk

a

k

šavalo na

b

jer nismo imali definirane kaznene odredbe ni nadležnosti. Bili smo suočeni s neredom u sustavu, gdje nije definirana inspekcijska kontrola, osim u dijelu koji je propisan za kon-troliranje naplate. Nismo mogli ni mijenjati Pravilnik jer to radi Mini-starstvo, pa smo pokušali samo, uz postojeće zakonske odredbe, rješa-vati određene stvari. Nisu bila jasno definirana prava ni obaveze, niti se znalo što učiniti ako uhvatite nekoga s “rukama u pekmezu” jer ga niste imali na temelju čega prijaviti. Kroz ugovore s prodavateljima, sakuplja-čima i prijevoznicima počeli smo utvrđivati odgovornosti i postepe-no je dolazilo do stabilizacije susta-va. Već 2009. deficit je iznosio 122 milijuna, što je značajan napredak s obzirom na deficit od 250 milijuna iz 2008., a 2010. godine deficit je bio 64 milijuna, ali smo prvi put imali pozitivnu bilancu. Ta se pozitivna

S aspekta ambalažnog otpada nema govora o tome da bismo zbog neo-stvarenih ciljeva mogli plaćati penale kada uđemo u EU. U 2010. godini prijavljeno je 205.502 tona ambalaž-nog otpada. Pritom je prikupljeno 125.000 tona, odnosno 60,9 posto. Što to zapravo govori? Da mi u ovom trenutku ispunjavamo ciljeve koji su proklamirani do 2018., a koji pred-viđaju obrađivanje 50 posto otpada, pojašnjava Teo Čolan.

:P Koja je trenutačno uloga Fonda za zaštitu okoliša i energetske učin-kovitosti u gospodarenju ambalažnim otpadom?

:O Fond je osnovan radi osiguranja dodatnih sredstava za financiranje projekata, programa i sličnih aktiv-nosti u području očuvanja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša. Danas nam je glavni cilj održati sustav stabilnim.

Deficit se, naime, kumulirao od 2006. do 2010., dok je godine 2011. napo-kon ostvaren suficit u gospodarenju ambalažnim otpadom u iznosu od 7,8 milijuna kuna. Taj je suficit rezul-tat činjenice što je 2009. ustanovljena

Služba za posebne kategorije otpada unutar koje se nalazi i Služba gospo-darenja ambalažnim otpadom, pri čemu smo dobili puno veće ovlasti. Napravili smo analizu stanja u susta-vu i uvidjeli gdje su problemi. Zakon-ska je regulativa bila nedorečena

NADNASLOV

Teo Čolan, savjetnik direktora za zaštitu okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH

NASLOV Već smo ostvariliciljeve koje je EUpropisala do 2018.

LEADAMBALAŽA

Željeli bismo i da staklena ambalaža uđe u sustav povratne naknade

>07

074/2012

in

terv

ju in

terv

iew

bilanca očitovala u 3,3 posto manje sakupljene ambalaže no što je bilo stavljeno na tržište, kada je o povrat-nim naknadama riječ. Znači da je sustav počeo djelovati.

:P O Fondu se dosta govorilo u nega-tivnom kontekstu, spominjali su se veliki gubici i malverzacije. Koji je dio kritika opravdan, a koji neutemeljen?

:O Problem je što ljudi imaju jako puno pogrešnih predodžbi o samom sustavu, načinu na koji funkcionira i koja je uloga Fonda u svemu tome. Mi jesmo najeksponiraniji u sustavu

gospodarenja otpadom, no kada se pogleda malo bolje, u tom sustavu imamo najmanju mogućnost odlu-čivanja. Da ne spominjem priču o gubitku, koji je ustvari deficit. Iako nitko ne osporava da je manjka bilo - na koncu, u tijeku su sudski procesi i prijave i vjerujem da je bilo odre-đenih manipulacija i nepravilnosti, da ne kažem i krađa - no definitivno će se dokazati da to nije iznos koji se spominje u javnosti. Proveli smo detaljnu analizu kako je do tog defi-cita došlo. Javnost kalkulira iznosom od 750 milijuna kuna gubitaka, no taj iznos obuhvaća i nenaplaćeni prihod.

U 2010. i 2011. godini od tih 750 milijuna kuna, 173 milijuna otpa-da na nenaplaćene prihode. Potom 116 milijuna kuna deficita odlazi na više isplaćenu svotu kao naknadu za oporabitelje za kartonsku ambalažu i to zbog visokih naknada koju tim oporabiteljima plaćamo. U ovaj se deficit ubraja i zbrinuta ambalaža za koju nije plaćena naknada, a riječ je o nekih 180 ili 190 milijuna kuna. Imamo i male proizvođače koji zbog male količine ambalaže po Pravilni-ku ne plaćaju naknadu, no mi i za tu ambalažu isplaćujemo povratnu naknadu, a plaćamo i naknadu za zbrinjavanje i prijevoz. Okvirna pro-cjena koju smo čuli na Svjetskom kongresu o ambalaži u Splitu je da ima oko 15 posto malih proizvo-đača, a to je nekih sedam posto od ukupnog bruto prihoda ili oko 200 milijuna kuna. Kada sve to uzmemo u obzir, a riječ je o realnim brojkama koje su rezultat činjenica i analiza, od 2006., otkako je Fond osnovan, do danas, malverzacije na štetu Fonda mogu se kretati najviše od 70 do 110 milijuna kuna. To nikako nije zane-mariv novac, ali nije riječ o svoti koja se spominje.

:P No govorilo se da se ni sustav sakupljanja PET ambalaže nije poka-zao održivim. U kojem bi pravcu pro-mjene trebale ići?

:O Godine 2011. smo napokon imali suficit, prihodi su bili veći od rashoda, i to u svim kategorijama ambalažnog otpada, ne samo onoga koji podliježe povratu. Imali smo 7,4 posto manje sakupljene nego prijav-ljene ambalaže. Samim time je sustav

Teo Čolan, savjetnik direktora za zaštitu okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost RH

LEADAMBALAŽA

Bilo bi realno da novi Zakon o otpadu bude gotov do kraja godine

>08

084/2012

in

terv

ju in

terv

iew

ine

win

ewwww

nte

rvie

w

u postojećem okviru stabiliziran i dokazano je da može biti financijski održiv i da daje učinke koje Euro-pa traži. Mislim da je stoga netočno tvrditi da je sustav neodrživ i da nije dovoljno učinkovit.

:P Kolika je količina ambalažnog otpada u Hrvatskoj na godišnjoj razi-ni, koliko se tog otpada prikupi, koliko odlaže, koliko se reciklira u odnosu na naše obaveze kada uđemo u EU? Govorilo se čak da bi se nakon ulaska u EU Hrvatska mogla naći u situaciji da plaća penale ako ne poveća priku-pljanje i preradu ambalažnog otpada. Je li to točno?

:O U 2010. godini prijavljeno je 205.502 tona ambalažnog otpada. Pritom je prikupljeno 125.000 tona, odnosno 60,9 posto. Što to zapravo govori? Da mi u ovom trenutku ispu-njavamo ciljeve koji su proklamirani do 2018. Da se razumijemo, u pojedi-nim kategorijama prikupljamo više, u pojedinim manje, ali s prijedlozima koje dajemo Ministarstvu posti-ći ćemo da svaka od tih kategorija dosegne još veći stupanj, odnosno da dostigne tih 50 posto ili više, koliko je nužno. U postocima koji podra-zumijevaju omjer prijavljenog i pri-kupljenog, u 2010. godini najmanje imamo višeslojne kartonske ambala-že. Problem s tom ambalažom je što nemamo više oporabitelja. Opora-bitelj koji je prerađivao tu ambalažu više to ne radi, novoga nema, tako da nema previše svrhe ni prikupljati tu ambalažu u uvjetima kada se ona ne prerađuje. Prijašnjih godina smo tu imali velike stope oporabe, blizu 60 posto, no kako trenutno nema-mo riješeno ni pitanje spaljivanja ni oporabitelja, prikupljanje te vrste ambalaže je malo zamrlo. To mora-mo riješiti u dogovoru s Ministar-stvom. Kroz Fond potičemo oporabu i skupljanje svih posebnih kategorija otpada tako da se mora naći rješenje i za zbrinjavanje višeslojne ambalaže. Ako se ne može oporabiti, da se nađe rješenje da se koristi u cementarama kao gorivo za spaljivanje. No moram

spomenuti da u Europi nigdje do kraja to pitanje nije kvalitetno rije-šeno. Što se PET ambalaže tiče, ona se skuplja 70 posto od prijavljene, staklena 59 posto, karton 100 posto, čak i više no što se prijavljuje. To je roba koja ima svoju cijenu i svoj sustav skupljanja. Kada je o drvenoj ambalaži riječ, tu imamo lošije rezul-tate – skuplja se tek 1,6 posto ili oko 11 tona od prijavljenih 26.000 tona, ali to se drvo ili loži ili se na neki drugi način iskorištava i ne prolazi kroz sustav gospodarenja otpadom. Bitno je da smo mi s ovim današnjim rezultatima dostigli ciljeve koje je EU propisala do 2018.

:P Dakle, nema govora o tome da bismo mogli plaćati penale?

:O Ne, s aspekta ambalažnog otpa-da nikako ne. No čak i unutar ostva-renih ciljeva postoji mogućnost za poboljšanja, recimo kod tekstilnog ambalažnog otpada, kojeg nema

puno u ambalažnom, ali ga ima jako puno u komunalnom otpadu. Jedna od ideja, na kojoj se trenutačno radi, je izrada Pravilnika i sustava gospo-darenja tekstilnim otpadom koji bi ustvari povećao količine izdvajanja tog otpada iz komunalnog otpada. Tekstilnog otpada ima pet posto u ukupnom komunalnom otpadu i kreće se u rasponu od 120.000 do 130.000 tona na godinu. Ministarstvo je to prepoznalo kao problem i radi na njegovom rješavanju. U sustavu ambalaže došli smo do “plafona”, postojeći Pravilnik sveli smo u real-no ekonomski ostvarive okvire. Iako imamo i primjera političkih odluka koje s aspekta poslovanja nisu održi-ve. Banalan primjer je izračun cijena

ambalaže od pića - cijene zbrinjava-nja za isti sustav u Njemačkoj su 55 centi po boci ili 4,2 kune, u Hrvatskoj se to kreće od 0,73 za PET i 0,99 kune za limenke. Odlukom Vlade mljekari, pak, plaćaju samo 52 lipe, od čega je 50 lipa povratna naknada, a dvije lipe cijena zbrinjavanja. Vlada je išla na ruku proizvođačima mlijeka na trošak Fonda, čime se Fondu stvara deficit.

:P Mislite li da se to, uz ionako teško stanje u mljekarskoj industriji, moglo drugačije riješiti?

:O Izračuni za 2010. godinu poka-zuju da je ukupni trošak zbrinjava-nja ambalažnog otpada iznosio 2859 kuna po toni, a naplata po toni bila je 2718 kuna. Dakle, imamo deficit od 141 kune po toni koji je upravo rezultat pogrešaka kod samih kal-kulacija oko visine naknada, ali i već spomenute odluke da se za mlijeko plaća naknada od samo dvije lipe. No na te stvari mi ne utječemo, odlu-ke su političke i takve su kakve jesu. Mislim da je ipak dobro što sustavom upravlja tijelo koje je pod nadlež-nošću države jer je tako omogućena prilika za kontrolu, a u određenim slučajevima imate mogućnost inter-venirati i iz jednog dijela gdje ostva-rujete suficit pokrivati drugi dio. Naknade za mljekare mogle su biti tako spuštene samo ako imate neku instituciju koja se u poslu ne vodi samo profitom. Bitno je istaknuti da je sustav o kojem sada govorimo, ne onaj prijašnji koji se povlačio po medijima, održiv, financijski stabilan i ispunjava svoju funkciju.

:P Na nedavno održanom 12. među-narodnom simpoziju gospodarenja otpadom bilo je govora o tome da se sustav upravljanja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj treba prilago-diti Europi tako što će funkcionirati kroz ugovore s nezavisnim društvima koja sakupljaju i osiguravaju obradu otpada. Kako to komentirate?

:O Nigdje u Europi nije propisan jedinstveni način pristupa gospoda-renju ambalažnim otpadom. Radi se o direktivama, ne o uredbama. One preporučaju određene stvari, no nit-ko ne zabranjuje da državne agencije ne smiju nadzirati taj sustav. Dosta

LEADAMBALAŽA

Ako netko misli da može upravljati cijelim sustavom uspješno, ali ne samo isplativim dijelom, neka se javi, rado ću ga podržati

>09

094/2012

in

terv

ju in

terv

iew

se govorilo o recovery organizacija-ma, no to su one organizacije koje ugovaraju posao s onečišćivačima. One otpad otkupljuju pod nadzorom države od komunalnih poduzeća. Da biste to mogli napraviti, morate imati sustav koji doista omogućuje da se takav otpad odvaja u komunalnim poduzećima kako bi se njime moglo dalje upravljati. No u ovom se tre-nutku u Hrvatskoj izdvaja manje od jedan posto korisnog otpada iz komunalnog otpada, što dovoljno govori o mogućnostima takvih orga-nizacija. Ako netko misli da može upravljati cijelim tim sustavom uspješno, ali ne samo onim što je tre-nutačno isplativo, neka se javi, rado ću ga podržati. No pitam ga kuda će sa staklom koji ima masu, ali nema vrijednost ili s nekim drugim katego-rijama otpada kod kojih samo troš-kovi skupljanja i prijevoza značajno prelaze njegovu vrijednost. Postoji interes za nečim što je profitabilno, ali se nitko ne želi baviti drugim stva-rima. Moja je procjena da treba pola milijarde kuna da bi netko postavio sustav i jamčio da će poštovati one uvjete koji su u ovom sustavu propi-sani. Fond je taj novac kroz različite modele uložio i smatram da je model koji smo postavili u ovom trenutku za Hrvatsku najprihvatljiviji. Koliko znam, tvrtke koje su zamišljale da bi taj posao mogle preuzeti, u trenutku kada su shvatile što on sve podrazu-mijeva, od toga su odustale.

:P Najavljen je novi Zakon o otpa-du, kao i Pravilnik o gospodarenju ambalažnim otpadom. U kojoj je fazi njihova izrada?

:O Nemam konkretnih informa-cija što se sada događa. Zakon je u izradi, mi smo kao Fond u svom segmentu poslovanja dali određena mišljenja i prijedloge Ministarstvu za koje očekujemo da će biti prihvaćeni. Ti su prijedlozi prije svega rezultat financijskih i ostalih analiza, dali smo konkretne prijedloge za unaprjeđe-nje sustava pomoću kojih bi sustav postao održiviji i jeftiniji. Zabo-ravlja se da je Fond s radom počeo 2006. godine, a otada niti u jednom momentu nisu povećane naknade onečišćivačima ni za jednu kategoriju otpada, dapače povećane su oporabi-teljima. Kao jedan od većih problema

u našem poslovanju detektirali smo naplatu prihoda. Oko 170 milijuna kuna nenaplaćenih prihoda nam se godišnje provlači kroz bilancu. Riječ je o nenaplati od različitih tvrtki, bez obzira o kojoj se vrsti ambalažnog otpada radi. S druge strane, kontrola prijave obveznika je nerijetko dis-kutabilna. Fond je sva poboljšanja koja omogućuje Pravilnik napravio i postigao rezultate uz pomoć kojih je sustav postao financijski stabilan, a malverzacije su svedene na najmanju moguću mjeru. Nema više sustavnog orobljavanja Fonda.

:P Koje ste konkretne prijedloge pro-slijedili Ministarstvu vezano uz Zakon o otpadu?

:O Predložili smo Ministarstvu da u Zakon o otpadu i prateće Pravil-nike uvede nekoliko principa. Prije svega, da gospodarenje ambalaž-nim otpadom mora biti u sustavu oporabitelja. Možda najveća razlika između sustava u Hrvatskoj i u dru-gim zemljama je što imamo cjelovit sustav, od skupljanja do oporabe, jer za sve kategorije ambalažnog otpada imamo oporabitelja, osim trenutač-no za višeslojnu ambalažu, tako da je riječ o zatvorenom ciklusu koji je omogućio stvaranje 4000 do 5000 radnih mjesta u industriji otpada, što nije zanemarivo. To je jedna od grana privrede koja je, usprkos krizi, opsta-la. U vrijeme krize sirovina država je intervenirala da bi se sustav održao. Oporabitelj je taj kod kojeg roba u konačnici završava i on treba biti zainteresiran da ta roba bude kvali-tetna i čista i da se može ponovno upotrijebiti te da u sustavu financij-ski sudjeluje kako bi sebi osigurao kvalitetnu robu. Mi ne želimo ekstra profit, nego da tvrtke koje sudjelu-ju u sustavu posluju pozitivno i da

ostvaruju zacrtane ciljeve u što većoj mjeri. Drugo za što smo se založili je otkup povratne ambalaže putem RVM-a. Riječ je o strojevima za otkup ambalaže, prisutnima u svim zemljama u kojima se koristi depozit-ni sustav. Oni bi umnogome trebali pojednostaviti sustav prikupljanja otpada i pojeftiniti cijeli trošak, jer 70 posto sveukupnog troška zbrinjava-nja tog otpada predstavlja prijevoz. A na taj je trošak najteže utjecati. Kod uvođenja RVM strojeva išlo bi se za tim da se na bar kod proizvoda ne vežu samo osnovni podaci o proizvo-du, nego i oni o količini i vrsti amba-laže koja uz taj proizvod ide. Samim time već bismo znali tko je što stavio na tržište, koju količinu i koju vrstu ambalaže, što bi olakšalo nadzor prijavljanja otpada. Željeli bismo i da staklena ambalaža uđe u sustav povratne naknade, zalažemo se za uvođenje telemetrije - većeg stup-nja nadzora tijeka otpada kroz sam sustav. Uvođenjem strojeva plaćalo bi se isključivo ono što je otkupljeno, a ne što je prijavljeno, što smatram poštenijim i realnijim. Omoguća-vanjem identifikacije, smanjenjem volumena ambalaže i izbjegnutim troškovima ponovnog pregledava-nja sustav bi pojeftinio. Najmanje 70 posto ambalaže skupljalo bi se putem tih strojeva, a tu brojku temeljimo na podacima o sakupljenoj ambalaži u velikim trgovačkim centrima danas.

:P Kada očekujete da bi novi Zakon mogao u proceduru?

:O To je stvar Ministarstva. Ipak, očekujem da bi bilo realno da sve bude gotovo do Nove godine. Bitno je donošenje Zakona o otpadu, a Pra-vilnici se slažu na temelju Zakona. Zalažemo se da se tehnička proved-ba posebno ne propisuje, nego da se prepusti organizatoru. Danas je to Fond, sutra možda netko drugi, no ciljevi trebaju biti jasno definirani.

Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić

LEADAMBALAŽA

Godišnje nam se kroz bilancu povlači oko 170 milijuna kuna nenaplaćenih prihoda

PODNASLOV

Ekostar Pak d.o.o., nacionalni operater sustava za upravljanje

ambalažnim otpadom u Srbiji, od samog osnutka njeguje posebne

principe poslovanja i odnosa prema klijentima, bazirane na tezi da nije

samo pružatelj usluga, nego i edukator koji klijentima pruža sve potrebne

informacije. Da je to pravi put dokazuju i ovogodišnji rezultati koji i dalje

pokazuju trend rasta.

Iako je do 2010. godina Srbija išla u smjeru da je na tržištu prisutan samo jedan operater koji diktira uvjete, Vojislav Stanković, direktor Ekostar Paka, objašnjava kako je njihov cilj otpočetka bio promijeniti takvu praksu te se ubrzo pokazalo da je Ekostar Pak donio značajne pre-okrete u tom smislu.

:P Predstavite EkoStar Pak. Kada je osnovan i tko su osnivači?

:O Ekostar Pak je nacionalni ope-rater sustava za upravljanje amba-lažnim otpadom u Srbiji, nastao kao reakcija i želja najvećih reciklažera papirnog, kartonskog i plastičnog otpada da osnuju operatera koji će stvarno, realno i u punom opsegu razvijati sustav upravljanja amba-lažnim otpadom u Srbiji, ulagati u sakupljačku mrežu, podržavati reciklažere i provoditi edukaciju javnosti na najširoj razini. Formal-no je Ekostar Pak osnovan 29. ruj-na 2010., a već je 25. listopada iste godine dobiveno rješenje nadležnog Ministarstva kojim je postao nacio-nalni operater sustava za upravljanje ambalažnim otpadom.

U tom trenutku osnivači Ekostar Paka bila su dva najveća reciklažera papira i kartona u Srbiji - Fabrika kartona Umka i Fabrika hartije Beo-grad, kao i najveći proizvođač papir-ne ambalaže u regiji Avala Ada. Isto-vremeno, rad Ekostar Paka su kroz

potpisivanje ugovora o suradnji na samom početku podržali najveći i najznačajniji reciklažeri, sakuplja-či plastičnog, papirnog, staklenog, metalnog i drvenog ambalažnog otpada, kao i više javnih komunalnih poduzeća.

Kako se Ekostar Pak širio, osjeti-li smo potrebu proširiti krug naših osnivača i to iz više razloga. Prije svega, kako bismo pobili optužbe konkurencije da radimo isključivo u interesu papirne industrije, kao i

da nismo u vezi s najvećim dijelom privrede koja nije u sektoru reciklaže. Drugi razlog je bolja koordinacija rada, kontrola poslovanja te sveobu-hvatnost i širenje poslovanja. Stoga su u krug osnivača Ekostar Paka ušle još tri ugledne i značajne tvrtke - Brzan plast, Beohemija i Jaffa.

:P Na kojim principima Ekostar Pak djeluje?

:O Jedna od ideja koja nas je vodila u procesu osnivanja je želja da ne dopustimo da Srbija bude jedna od europskih zemalja u kojoj će posto-jati jedan dominantan operater susta-va koji diktira uvjete, cijene, kreira politiku prema svojim nahođenjima i interesima svojih osnivača. Treba biti potpuno iskren - Srbija je do ruj-na 2010. išla u tom smjeru. Pojava Ekostar Paka je sve to promijenila i nije neskromno reći, a rezultati to potvrđuju, napravila je neočekivane i iznenađujuće potrese te donijela promjene na ovom polju.

Uveli smo potpuno drugačije principe poslovanja i odnosa pre-ma klijentima. Bili smo svjesni da je naknada koju naši klijenti nama pla-ćaju još jedan trošak, zbog čega smo

in

terv

ju in

terv

iew

>10

104/2012

e

k

e

n

u

nji rezu

e

v

njeguje

a

š

e poosebne

o

e

n

u

ult

e

vljanje

nji rezul

susta

g

e

k

tka

a

š

tka njeguje po

e

oseb

usta

je

ne

a

njvogod

pravlj

je

ne

a

nj

pose

a

p

pravlj

posebje poseb

ne na tezi da

a pruža sve p

nji rezultati kovogod

va za uprav

nutka njeguje

ma, bazirane

koji klijentima

vogodišnj

samo

m

o

aa

m

a

n

s

p

a

n

selj

m

o

ate

aaak d o

macije.

sam

ormacije.

elj

Da je

pružatemo

Eko

s

orm

p

d.o.oEko

ni

e p

mo

os

m

Pak

tpa

va

elp

e

ni

e

Pak

tpa

ak

nim otpa

e poslova

pružatel

e

pr p

e

p

mo

ostar Pa

mbalažni

principe

mo

NADNASLOV Vojislav Stanković, direktor Ekostar Paka d.o.o., Beograd

NASLOV Klijentima pružamocjelovitu uslugui to je naša prednost

LEADAMBALAŽA

Dobre rezultate pripisujemo kvalitetnom i odgovornom pristupu klijentima

maksimalno racionalizirali poslova-nje, čime smo klijentima osigurali najpovoljniju i najučinkovitiju uslugu upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji. Najpovoljnija usluga ne isklju-čuje najučinkovitiju, jer niže cijene koje smo pružili nikako nisu smjele utjecati na kvalitetu i učinkovitost naših usluga.Također, shvatili smo da naša uloga nije samo “prodati” im naše usluge, nego ih i educirati. Stoga je svaki naš kontakt praktički bio mali seminar koji potencijalnim klijentima prije svega objašnjava zakonsku regulativu te prava i oba-veze koji iz nje proizlaze, sustav Naci-onalnih ciljeva, mogućnosti ispunje-nja zakonskih obaveza, a tek potom ponudu, uvjete i prednosti potpisiva-nja ugovora s Ekostar Pakom.

Vrlo bitna izmjena u odnosu na neku europsku praksu je dodjela sredstava sakupljačima. Uveli smo fiksne i za sve iste stimulacije koje se razlikuju jedino po vrstama otpada. Svaki sakupljač koji s nama ima ugo-vor na početku godine zna točno s koliko sredstava mjesečno za tekuću

godinu može računati, ali novac im ne uplaćujemo na račun, nego im za njihove potrebe i po njihovoj želji kupujemo opremu.

:P Koji su zakonski okviri u Republi-ci Srbiji prethodili osnivanju? Na koje se vrste ambalažnog otpada odnose Nacionalni ciljevi Republike Srbije?

:O Prostor upravljanja otpadom u Srbiji uređen je krovnim Zakonom o upravljanju otpadom, dok je uprav-ljanje ambalažnim otpadom uređeno Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Oba su zakona donesena polovinom 2009. godine.

Na temelju pozitivne prakse većine europskih zemalja usvojen je sustav koji predviđa uvođenje Nacional-nih ciljeva – postotka ambalažnog otpada koji se od ukupno plasirane količine ambalaže na tržište mora sakupiti i reciklirati.

Zakon je predvidio i uvođenje nacionalnih operatera sustava, poput Ekostar Paka, na sebe preuzimaju obavezu upravljanja ambalažnim

otpadom i za svoje klijente ispunjava-ju zakonom predviđene ciljeve. Ispu-njenje Nacionalnih ciljeva operateri sustava ostvaruju tako što novac koji dobivaju od svojih klijenata usmje-ravaju u samostalne sakupljače i javno-komunalna poduzeća, koji za operatera sustava moraju sakupiti i predati na reciklažu određenu količi-nu ambalažnog otpada. Naravno, sve to mora biti dokumentirano adekvat-nom dokumentacijom propisanom od strane zakonodavca.

Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu predviđa upravljanje svim vrstama ambalažnog otpada: papir/karton, PET/plastika, metal, staklo, drvo i ostalo (tekstil i keramika).

:P Koje obveze mora ispunjavati kompanija koja postane vaš klijent?

:O Obaveze koje klijenti Ekostar Paka moraju ispunjavati su uglav-nom vezane uz zakonske odredbe i od nas imaju veliku pomoć u svemu tome. Jedine obaveze prema ugo-voru s Ekostar Pakom je mjesečno popunjavanje i slanje Ekostar pakove tabele o količini plasirane ambalaže i, naravno, plaćanje financijskih oba-veza koje iz tih količina o kojima nas izvijeste proizlaze.

Sve ostale obaveze su zakonske: vođenje evidencija o kretanju otpada, izvještavanje o količinama otpada, pravilno razvrstavanje i upravljanje otpadom koji generiraju, izrada pla-nova upravljanja otpadom ako ispu-njavaju zakonske uvjete…

:P Koje su prednosti članstva? Koliko tržište pokrivate, koliko imate članica?

:O Prednosti članstva u sustavu Ekostar Paka su brojne. Na prvom su mjestu najpovoljniji financijski uvje-ti, odnosno Ekostar Pak je, u odnosu na konkurenciju, sa svojim naknada-ma prema klijentima povoljniji 5 do 15%. Istovremeno, naš način poslo-vanja klijentima jamči ispunjenje Nacionalnih ciljeva, daje im sigur-nost i određenu opuštenost kada je

Vojislav Stanković, direktor Ekostar Paka d.o.o., Beograd

in

terv

ju in

terv

iew

>11

114/2012

sveukupno upravljanje otpadom u pitanju jer su već navikli da na svako njihovo pitanje imamo odgovor i da će svaki njihov problem u najkraćem mogućem roku biti riješen. Posebno bih naglasio da je Ekostar Pak svojim klijentima od prvog dana osiguravao pomoć i najpovoljnije uvjete zbrinja-vanja opasnog ambalažnog otpada, a od listopada u sustavu Ekostar Paka postoje i podoperateri za zbrinjava-nje opasnog ambalažnog otpada, što je prvi sustavan i organiziran način zbrinjavanja te vrste otpada u Srbiji.

Prvu, 2010. godinu, u kojoj je Eko-star pak poslovao samo tri mjeseca, tim od četiri zaposlena završio je sa 286 ugovora i više od 105.000 t ambalažnog otpada nad kojim je pre-uzeto upravljanje, a Nacionalni cilj od 5% ispunili smo reciklažom 5.500 t ambalažnog otpada. U tom trenut-ku imali smo 26% tržišta u odnosu na našu konkurenciju Sekopak, koji je držao 44% tržišta i imao oko 200 klijenata. Već je 2011. godine Ekostar Pak imao potpisanih 734 ugovora i više od 157.000 t ambalažnog otpada nad kojim je preuzeto upravljanje, a Nacionalni cilj, koji je bio 10%, smo s više od 23.500 t recikliranog amba-lažnog otpada ispunili u postotku od 14,99%. U 2011. naš je udio na tržištu povećan na 39%, dok je glavni kon-kurent Sekopak, s oko 280 ugovora i 162.090 t, smanjio svoj tržišni udio na 41%.

:P Pri kraju je i 2012. godina. Može-te li već sada govoriti o rezultatima u tekućoj godini, bilježite li jednak uspjeh?

:O Pravo je zadovoljstvo što već sada, prije službenog završetka godi-ne, mogu istaknuti da je Ekostar Pak, zahvaljujući zaista velikom zalaganju svih zaposlenih, uspio zadržati trend rasta iz prethodnih godina, tako da će i 2012. biti za nas više nego uspješ-na. Što se broja klijenata tiče, očeku-jem da će Ekostar Pak 2012. završiti s više od 850 klijentskih ugovora, što bi u količini ambalažnog otpada nad kojom su nam klijenti prenijeli

zbog ravnopravne tržišne utakmice, “prinuđeni” nuditi povoljnije, kvali-tetnije i učinkovitije usluge i servise i da realno mnogo više ulažemo u sustav, kako bismo ostvarili zakonske i ugovorne obaveze za naše klijente.

Pored toga, proveli smo i više pro-jekata, poput pilot projekta zbrinja-vanja opasnog ambalažnog otpada iz laboratorija, u okviru kojeg je Poljoprivrednom fakultetu u Beogra-du doniran aparat za neutralizaciju otpadnih voda i pranje iskorištene ambalaže.

:P Ekostar Pak je registirao i svoj znak.

:O U cilju pružanja kompletne usluge klijentima, ali i pariranja kon-kurenciji i njihovom ekskluzivnom pravu da daju dozvolu za korištenje znaka Zelena točka, Ekostar Pak je u Srbiji registrirao svoj znak EKO STAR. Na taj način naši klijenti, koji odluče koristiti ovaj znak na svo-joj ambalaži, šalju svojim kupcima poruku da su društveno odgovorna tvrtka koja je ispunila zakonske oba-veze u smislu upravljanja ambalaž-nim otpadom. Još jedan razlog je i to što je u Srbiji postalo paradoksalno da pravo na korištenje Zelene točke ima mali broj tvrtki s obzirom da Sekopak ima duplo manje klijenata od Ekostar Paka, te da je taj veliki broj Ekostar Pakovih klijenata na ovaj način uskraćen.

:P Čemu se može pripisati takav uspjeh, dobroj organizaciji, dobroj komunikaciji s klijentima...?

:O Kada govorimo o rezultatima i rastu, ne volim govoriti o uspjehu jer to dovodi do uspavanosti i uspo-ravanja rada. Rezultati jesu dobri, ali realno je da su mogli biti značajno bolji i da se svi mi u Ekostar Paku svakodnevno učimo na nekim greš-kama, usavršavamo i trudimo da otklonimo sve nedostatke.

Principi koje smo postavili na početku rada vrijede i danas, samo su stroži, precizniji i neprestano se dopunjuju. Dobre rezultate pripi-sujemo kvalitetnom i odgovornom pristupu klijentima, činjenici da smo svjesni da smo dodatni namet za pri-vredu, te da ne smijemo dopustiti sebi luksuz da naši klijenti nemaju

upravljanje to iznosilo oko 180.000 t. Gotovo sam siguran da to znači da na kraju 2012. godine postajemo lider među operaterima sustava za upravljanje ambalažnim otpadom u Srbiji, ali i u količinama otpada koji smo preko našeg sustava sakupili i predali na reciklažu.

:P Koje ste rezultate postigli od osnivanja?

:O Jedan od najvećih uspjeha je činjenica da smo učinili nešto što do sada nije uspjelo nijednom dru-gom operateru u Europi koji nije u sustavu ProEurope. Vašim je čita-teljima poznato da sustav ProEuro-pe funkcionira u svim europskim zemljama, posebno onim gdje postoji sustav nacionalnih ciljeva. Članice

tog sustava imaju ekskluzivno pra-vo korištenja znaka Zelene točke i njihovi osnivači su u gotovo svim zemljama najveći obveznici, koji su istovremeno i velike multinacionalne kompanije. Takav je slučaj i u Srbiji. U pravilu, u tim zemljama operater iz sustava ProEurope je apsolutni lider na tržištu i uglavnom u svom susta-vu ima 50% i više tržišta, a razlika između tih organizacija i prvog slje-dećeg operatera je 30-40%. Međutim, jedino u Srbiji nije takva situacija, jer je razlika u prvoj godini između Sekopaka i Ekostar Paka bila 18%, već 2011. je smanjena na 2%, dok je u ovoj godini sasvim realno očeki-vati da postanemo lider na tržištu. Ovakav razvoj situacije na tržištu Srbije nitko nije očekivao, a korist od svega toga imaju samo klijenti i sakupljači jer smo i Sekopak i mi,

in

terv

ju in

terv

iew

>12

124/2012

LEADAMBALAŽA

Najpovoljnija usluga ne isključuje najučinkovitiju, jer niže cijene koje smo pružili nikako nisu smjele utjecati na kvalitetu i učinkovitost naših usluga

točnu predstavu što mi i u kojem opsegu za njih radimo. Trudimo se da naša komunikacija s klijentima bude redovita, da ih tijekom godine u više navrata iznenadimo nekim pogodnostima ili novinama koje im olakšavaju rad kada je upravljanje otpadom u pitanju, a posebno kada se to odnosi na smanjivanje njihovih troškova. Sudjelovanjem na sajmovi-ma se trudimo uspostaviti što bolju komunikaciju s klijentima koje ne možemo redovito obilaziti, s obzi-rom na njihov broj, tako da su naši sajamski štandovi već tradicionalno pod konstantnom “opsadom”, što nam posebno znači jer ukazuje da je klijentima stalo do komunikacije s nama, da prate naš rad i aktivnosti i zainteresirani su za novine u oblasti upravljanja ambalažnim otpadom.

:P Što se događa s prikupljenom ambalažom, odnosno koji su dalj-nji koraci u rješavanju ambalažnog otpada?

:O Sav ambalažni otpad koji se pri-kupi u sustavu Ekostar Paka završi kao sirovina za reciklažu. Konkretno, sakupljeni papirni i kartonski otpad prerađuje se u Fabrici kartona Umka i Fabrici hartije Beograd. Najveći dio plastičnog otpada, do PET-a i sav otpad od višeslojne ambalaže prera-di se u Brzan plastu, ostatak plastike u Aniplastu i Saniplastu, najveći dio PET-a u Greentechu i Denipetu, drve-ni otpad se prerađuje kod reciklažera TO-MA palete, Breza, Angler, najveći sakupljači i izvoznici otpadnog stakla Eko Servis iz Beograda, Grejač i Šiva, dok su najveći sakupljači i izvoznici metalnog otpada Sholtz, Metva, Eko Fenix B team…

Posebno moram istaknuti da je tim Ekostar Paka uložio veliki napor i energiju da oformi zaista veliku

mrežu sakupljača, koju čini više od 50 samostalnih sakupljača i više od 10 komunalnih poduzeća, što nam omogućava da pokrijemo cijeli teri-torij Srbije, a dodatan je napor uložen

da se proces reciklaže u potpunosti zaokruži, i da sve što je sakupljeno završi u ovlaštenim pogonima za reciklažu.

:P Pokretač ste brojnih projekata i aktivnosti kojima je cilj edukacija širo-ke javnosti o pravilnom postupanju s ambalažnim otpadom. Predstavite neke od njih. Kako javnost reagira na takve akcije i možete li reći da usvaja odgovorno ponašanje prema okolišu?

:O Jedan od projekta je “Eko ško-le Srbije” kroz koji školama dajemo multikontejner s pet otvora za odvo-jeno bacanje ambalažnog otpada – papir, metal, staklo, PET i otpad od višeslojne ambalaže. Pored toga, školama osiguravamo edukativni cd, kontakt sakupljača koji će otkupljiva-ti otpad i školi donositi zaradu, kao i ekološki edukativnu predstavu za mlađe razrede te predavanja za sta-rije. Vrlo smo ponosni i na aktivno-sti koje provodimo s organizacijom Zelena inicijativa koja okuplja više ekoloških nevladinih organizacija, na planu uključivanja neformal-nih sakupljača, uglavnom romske nacionalnosti, u legalne tokove. Na tom planu direktno smo angažirani na osnivanju Zadruge sakupljača, u okviru koje bi Romi, neformalni sakupljači, ostvarivali bolje zarade, socijalne i zdravstvene beneficije. Međutim, jedan od uvjeta da člano-vi zadruge dobiju pomoć u opremi i dobivanju dozvole je i da njihova djeca redovno pohađaju školu, da žene upišu određene tečajeve za pro-fesionalno osposobljavanje, tako da

je cilj u mnogo širem smislu uključiti ih u društveni život.

Sudjelujemo i na brojnim manife-stacijama gdje promoviramo recikla-žu, a kontakti koje u tim prilikama ostvarimo, održavaju se i produblju-ju. Taj entuzijazam, upornost, volja i spremnost da se očisti i sačuva makar mali dio okoliša, daje nam dodatnu energiju i nadu da možemo učiniti mnogo više i bolje.

:P Ekostar Pak je prepoznao edu-kacijsku poruku projekta “Ambala-ža-proizvod-potrošač-zaštita životne sredine”. Kako procjenjujete takav, pomalo neuobičajen pristup eduka-ciji javnosti vezan uz gospodarenje ambalažnim otpadom?

:O Projekt “Ambalaža-proizvod-potrošač-zaštita životne sredine” je nešto što nam je odmah privuklo pažnju zbog krajnje neobičnog, ali originalnog i snažnog načina na koji se šalje poruka, ostvaruje kontakt s potrošačima i utječe na svijest ljudi. Na potpuno nov i nekonvencionalan način se građanima-potrošačima pokazuje da ambalaža nije uvijek otpad i da ne mora završiti na depo-niju, da ima svoju vrijednost, zna-čaj, pa čak i ljepotu, te da samo od nas zavisi način na koji će se gledati na otpadnu kutiju, foliju, paletu ili konzervu.

:P Za kraj, koja je Vaša poruka kori-snicima ambalaže?

:O Na kraju, želio bih postaviti zajednički cilj svih nas da u 2013. godini zajedno radimo na smanje-nju količine ambalažnog otpada koje završavaju u okolišu ili na deponiju, da u većoj mjeri razvrstavamo amba-lažni otpad, potaknemo reciklažu i time preuzmemo odgovornost za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša.

Razgovarala: Tihana Lešić

in

terv

ju in

terv

iew

>13

134/2012

LEADAMBALAŽA

U cilju pružanja kompletne usluge klijentima, Ekostar Pak je u Srbiji registrirao svoj znak EKO STAR

LEADAMBALAŽA

Sav ambalažni otpad koji se prikupi u sustavu Ekostar Paka završi kao sirovina za reciklažu

na

gla

sa

k f

ea

ture

s

>14

144/2012

PODNASLOV

Hrvatsko zakonodavstvo većim je dijelom usklađeno sa zakonodavstvom EU po pitanjima materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, ali valja naglasiti da je usklađivanje živ i kontinuiran proces jer se i europska Regulativa mijenja u skladu s novim znanstvenim spoznajama.

Prosječnom potrošaču do prije nekoliko godina prije svega je bilo važno da hrana koju kupuje bude zdravstveno ispravna, pri čemu je za njega ambalaža, kao i posuđe, pribor i oprema u kojoj se hrana priprema, imala samo marketinški utjecaj pri odabiru. Promatrajući tu činjenicu sa stajališta zdravstvene ispravno-sti, takav je pristup pogrešan, budući da materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom nisu nereaktivni te različitim interakci-jama s hranom ili okolišem izravno mogu utjecati na zdravstvenu isprav-nost hrane.

“U posljednje vrijeme takav se trend mijenja, jer hranu koja je zapa-kirana u ambalažu treba promatrati kao cjelinu, odnosno kao kompletan proizvod, što je vrlo bitno kod oda-bira optimalne vrste ambalaže. Taj trend, kao i važnost područja materi-jala i predmeta koji dolaze u neposre-dan dodir s hranom, potvrđuje i velik broj propisa Europske unije za razli-čite vrste materijala i predmeta koji do prije nekoliko godina uopće nisu postojali. Zakonodavstvo za hranu, koje uključuje i vodu za piće, obuhva-ćeno je gotovo u potpunosti i samo se dograđuje, a ono predstavlja i okvir za hrvatske propise. Zakonodavstvo RH usklađeno je većim dijelom sa zakonodavstvom EU po pitanjima

materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Bitno je, međutim, naglasiti da je usklađi-vanje s europskom regulativom živ i kontinuirani proces. Europska regu-lativa mijenja se u skladu s novim znanstvenim spoznajama, a hrvatsko

nacionalno zakonodavstvo usklađuje svoje propise s europskim propisima”, pojašnjavaju iz Odjela za komuni-kacije i odnose s javnošću Hrvatske agencije za hranu.

Potvrđuje nam to i Uprava za sani-tarnu inspekciju Ministarstva zdrav-lja RH. Kažu da je hrvatsko zako-nodavstvo većim dijelom usklađeno sa zakonodavstvom EU vezanom uz problematiku pakiranja hrane kada se radi o ambalaži izrađenoj od plastike i to sve do nove Uredbe

o plastičnim materijalima i predme-tima koji su namijenjeni da dolaze u neposredan dodir s hranom koja je u EU objavljena 2011. godine.

Regulacija i kontrola ambalaže u neposrednom dodiru s hranom u Hrvatskoj je raspodijeljena na neko-liko različitih institucija, među koji-ma su dva ministarstva – Ministar-stvo poljoprivrede RH i Ministarstvo zdravlja RH. Ambalaža je, naime, sastavni dio hrane pa po europskim propisima i pripada pod hranu, a u Hrvatskoj hrana potpada pod Mini-starstvo poljoprivrede. No problem je što naše Ministarstvo poljoprivre-de ne provodi kontrole i ne dono-si nikakve propise po tom pitanju, nego to čini Ministarstvo zdravlja u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ). Predmeti opće uporabe u Hrvatskoj su u inge-renciji Ministarstva zdravlja koje ih i nadzire, naglašavaju u Upravi za sanitarnu inspekciju.

Neuređeni propisi i na europskoj razini

S mr. sc. Vjerom Haberle, dipl. ing., voditeljicom Odjela za predme-te opće uporabe i medicinske pro-izvode Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo razgovarali smo detaljnije o usklađenosti našeg zakonodavstva s europskim u pogledu ambalaže za

NADNASLOV usklađivanje hrvatske regulative s europskom u segmentu ambalaže

NASLOV Ambalaža jedobra samo ako jezdravstveno ispravna

LEADAMBALAŽA

Na europskoj razini do prije nekoliko godina nismo imali uređene propise za ambalažu koja dolazi u neposredan dodir s hranom

Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU vezanim uz materijale i predmete koji dolaze u kontakt s hranom

kontinuirani je proces koji ovisi i o novim znanstvenim spoznajama

na

gla

sa

k f

ea

ture

s

>15

154/2012

propise ni za ambalažu koja dola-zi u neposredan dodir s hranom, a kamoli za predmete – posuđe i pribor koji se svakodnevno koriste u pri-premi i uporabi hrane. Prva stručna komisija pri EFSI - Europskoj agen-ciji za sigurnost hrane, osnovana je tek 2007. godine i prvi put se poče-la organizirano baviti kontaktom ambalaže s hranom. Mi u Hrvatskoj smo po tom pitanju učinili čak i više nego Europa. Problem je u tome što Europa nema niz stvari reguliranih u tom području. Po novoj europskoj Uredbi, koja će u zemljama EU stu-piti na snagu u proljeće 2013., a koju upravo prevodimo na hrvatski jezik i kontroliramo stručnu terminologiju, od svih vrsta materijala koji dolaze u neposredan dodir s hranom pokrive-na je samo plastika”.

Nedostaje i regulativa staklene, papirne i kartonske ambalaže

Upravo je plastična ambalaža naj-zastupljenija vrsta materijala koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Plastika je preradbeni materijal izra-đen od polimera, a u svijetu se danas količinski najviše proizvode četiri polimera: polietilen (PE), polipro-pilen (PP), poli(vinil-klorid) (PVC) i polistiren (PS), koji su u ukupnoj proizvodnji polimernih materijala

prehrambene proizvode te posuđa i pribora koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s obzirom da se u posljednjih mjesec dana u Hrvatskoj puno toga dogodilo po tom pitanju.

“Prije no što je donesena europska Uredba o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u neposre-dan dodir s hranom, u Hrvatskoj je zakonodavnu bazu predstavljalo nje-mačko zakonodavstvo koje je ugra-đeno u naš Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom. To pokazuje da je i u Europi bilo jako malo propisa koji se tiču problema-tike ambalaže koja dolazi u nepo-sredan dodir s hranom, a pogotovo s predmetima opće uporabe. Mi već desetljećima funkcioniramo po nje-mačkim propisima. Nijemci su dugo vremena jedini imali i norme (DIN norme), tek su potom došle ISO nor-me, a nakon toga i europske norme (EN norme)”, tumači Haberle. Ona je na čelu laboratorija Odjela za pred-mete opće uporabe i medicinske pro-izvode, koji je, osim što je od strane Ministarstva zdravlja RH ovlašten za ispitivanje predmeta opće uporabe, prije nekoliko godina i akreditiran od strane Hrvatske akreditacijske agencije, u sklopu Službe za zdrav-stvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema zahtjevi-ma norme HRN EN ISO/IEC 17025.

Akreditacija tog ispitnog laboratorija predstavlja jedan od načina ulaska u globalni sustav ocjene sukladnosti te logičan slijed i dogradnju razvoja analitičkog laboratorija.

Magistra Haberle pojasnila je i kora-ke koje je Hrvatska unatrag nekoliko godina poduzela u procesu usklađiva-nja s pravnom stečevinom Europske unije. Načinjene su dopune Pravilnika

o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN/08) koji je stupio na snagu u svibnju 2008. godine.

Trenutačno se, međutim, radi na novom Pravilniku, koji će biti dopu-njen novim propisima EU te sadrža-vati upotpunjeni popis monomera i temeljnih tvari koje se mogu koristiti u proizvodnji plastičnih materijala i proizvoda, kao i svih dopuštenih dodataka polimerima. Magistra Haberle ističe: “Gotovo je nevjero-jatno da na europskoj razini do prije nekoliko godina nismo imali uređene

LEADAMBALAŽA

Nova europska Uredba pokriva samo plastiku koja dolazi u kontakt s hranom

na

gla

sa

k f

ea

ture

s

>16

164/2012

zastupljeni s oko 70 posto. Kako bi se omogućio duži vijek trajanja zapa-kirane hrane, najčešće se u plastiku dodaju različite vrste polimernih i drugih dodataka koji potencijalno mogu predstavljati određenu kemij-sku opasnost ako migriraju u hranu.

Magistra Haberle, međutim, navo-di da europska Uredba ne pokriva ni svu plastiku, primjerice, ne pokriva onu unutar limenki. Sve su limenke s unutarnje strane lakirane, a takvi su lakovi određena vrsta plastike, no Uredbom ta plastika ostaje nere-gulirana u Europi. Jednako tako, Uredbom nije precizirana ni više-slojna ambalaža, poput poklopaca na jogurtima: “Mogla bih nabrajati još puno toga, no činjenica je da, ako se preuzima samo ta Uredba, tek se djelomice pokrila ova problematika”. Haberle dodaje da u ovom trenutku u Hrvatskoj još funkcioniramo na temelju naših propisa. Novu Uredbu još nismo posve uklopili u propise, ali jesmo sve postojeće dokumen-te u Europi do te Uredbe. No što se Uredbe tiče, pred nama nije prevelik posao jer većinu stavki ionako ima-mo, samo je pitanje formalnosti na koji će način država općenito riješiti preuzimanje europskih dokumenata.

“Nakon ulaska Hrvatske u EU svaki

propis, a pogotovo Uredbu, treba vjer-no slijediti. Ono što propiše Uredba je zakon. Hrvatskim građanima Uredba će biti dostupna na hrvatskom kao jednom od jezika Unije, no pitanje je koliko će naši proizvođači ambala-že imati vremena i znanja za njezino proučavanje. Taj sam mogući problem

već najavila i Ministarstvu zdravlja, s obzirom da imamo samo dva veli-ka proizvođača u području polimer-ne ambalaže i u njihovu informira-nost ne sumnjam, no imamo i puno malih koji proizvode razne vrećice, plastične dijelove i slično, a koji nisu toliko vični čitanju zakona niti ima-ju vremena i volje tražiti Uredbe po internetu. Čitati europske direktive i uredbe uostalom nije nimalo lako ako se ne razumijete u zakonodavstvo, a posebno stil kojim je pisano europsko zakonodavstvo, i dodatno ne baratate s barem 50-ak stručnih pojmova. Mali proizvođači čak i ne trebaju znati te stručne pojmove i zbog toga se zala-žem da napravimo propis koji bi im te uredbe učinio dostupnijima, što bi bilo bitno i za samu proizvodnju i za kontrolu”, kaže Haberle.

Ona smatra da se u europsko zako-nodavstvo trebaju ugraditi i propisi koji se tiču neposrednog kontakta

metalnih predmeta s hranom, a jednako tako nedostaje i regulativa staklene, papirne i kartonske amba-laže. Kao što smo već naglasili, malo toga je obuhvaćeno osim plastične ambalaže. Vijeće Europe je zadužilo Europsku upravu za lijekove i zdrav-stvenu njegu da izradi zakonodavni okvir za materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom, a napravlje-ni su od metala, a upravo je magistra Haberle imenovana da predstavlja hrvatsko Ministarstvo zdravlja u tom segmentu.

“Veliki posao nas čeka na razini cijele Europe jer se sve radi od nule s obzirom da ovi propisi ne postoje. Svi mi stručnjaci moramo odrediti koju ćemo granicu postaviti za metale koje ispuštaju metalni predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom za koje na razini Europe ne postoje nikakvi konkretni podaci kao ni gra-nice, osim u pojedinim nacionalnim

bi-

bi-i

anja zstikstik

bi-

ii

o auu

akap

kuu anja z

stik

j

i

ijnu

av

mernih ii alno

keo jij

nuav

i

i

niav

aKako

hrnavo

mnu

Kakoaum

tiku mern

kemij

avonii

aumnu

hrnav

ni

i

OKVIRAMBALAŽA

Čisti PET ima vrlo mali migracijski potencijal

O toksičnosti pojedinih ambalažnih materijala često se mogu čitati različiti medijski napisi, pa je tako nerijetko na udaru PET ambalaža koja navodno u nekim slučajevima oslobađa dioksin. Pitali smo naše sugovornike jesu li takve tvrdnje utemeljene i kako zakonodavstvo to može regulirati.

U Hrvatskoj agenciji za hranu kažu nam da prilikom proizvodnje PET-a za nepo-sredan dodir s hranom, postoji mogućnost zaostajanja potencijalnih migranata (nusprodukata proizvodnje). Čisti PET, koji je namijenjen neposrednome dodiru s hranom, uglavnom sadrži visokomolekulske komponente koje imaju vrlo mali ili uopće nemaju migracijski potencijal, za razliku od ostalih polimernih materijala. Kako je PET jedan od najinertnijih materijala za neposredan dodir s hranom, naj-pogodniji je za recikliranje i najčešći je reciklirani materijal. Poznato je da potrošač, kada iskoristi sadržaj ambalaže, može tu ambalažu iskoristiti u druge svrhe, pri-mjerice za pohranu kućnih kemikalija, otpadnih motornih ulja, različitih sredstva za čišćenje, pa čak i pesticida, što u konačnici rezultira akumulacijom proizvoda razgradnje i uslijed toga promjenom fizikalnih svojstava takvih materijala zbog čega oni više nisu prikladni za recikliranje. Klasičnim postupcima pranja takve se kemikalije neće moći ukloniti iz ambalaže, a ne može se utjecati niti na promije-njena svojstva materijala pa će takva ambalaža predstavljati zdravstveni rizik ako ponovno bude stavljena na tržište nakon reciklaže.

PET ambalaža, upravo zbog male mase, izvanredne prozirnosti, otpornosti na povišene temperature i kemijske inertnosti, često zamjenjuje staklenu ambalažu za pakiranje prehrambenih i različitih kemijskih proizvoda. Na tržištu ambalaže taj je materijal najzastupljeniji i najpoznatiji po povratnim bocama za bezalkoholna pića, pivo ili mlijeko. Kada je o zakonodavnom okviru riječ, iz Ministarstva zdrav-lja poručuju da Uredba o plastičnim materijalima – Commission regulation (EU) 10/2011 on plastic materials and articles intended to come in contact with food - regulira plastične ambalažne materijale, a RH će je početi direktno primjenjivati ulaskom u EU. Trenutačno su plastični materijali regulirani Pravilnikom o zdravstve-noj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 125/09, 31/11) u koji su transponirane direktive koje uređuju plastične materijale.

LEADAMBALAŽA

U zemljama EU rade se stalne unutarnje kontrole tržišta i to na velikom broju uzoraka

na

gla

sa

k f

ea

ture

s

>17

174/2012

zakonodavstvima. Dok oko staklene ambalaže ne očekujem puno proble-ma, papirna i kartonska ambalaža također su ogromno područje kod kojeg ima puno problema vezano uz nečiste sirovine i sam proizvodni proces te kroz to utjecaj na okoliš”, tumači Haberle.

Dodaje da ćemo uvrštavanjem europske Uredbe u naše zakonodav-stvo jednim dijelom trebati brisati naš Pravilnik jer se preklapa s Uredbom, no s obzirom da Uredba ne sadrži sve materijale i predmete koje sadrži Pravilnik, niti sve konkretne zahtjeve koji se koriste u kontroli zdravstve-ne ispravnosti plastičnih predmeta u kontaktu s hranom žao joj je brisati dijelove koji se, primjerice, odnose na ispitivanja i preporuke koliki je dopu-šteni stupanj migracije za pojedine vrste ambalaže i što se određuje kao štetno, a što kao neštetno otpuštanje. Najveće novosti u europskoj Uredbi odnose se upravo na kontrolu i anali-tiku onoga što migrira, što se ispituje u modelnim otopinama koje imitiraju različite vrste hrane.

“Razina globalne i specifične migracije ovisi o vrsti ambalaže, a propisana je Pravilnikom o zdrav-stvenoj ispravnosti materijala i pred-meta koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom će se promijeniti jer će dio Pravil-nika biti reguliran uredbama koje

su direktno primjenjive, a ostatak će biti podijeljen po vrsti materijala koji nisu obrađeni uredbama (primjerice keramika, papir, karton...)”, ističu iz Uprave za sanitarnu inspekciju Mini-starstva zdravlja RH.

Vjera Haberle pak objašnjava da je neki put veća količina migracije manji problem jer je, osim količi-ne migracije, važnije što se otpušta. “Kod neke ambalaže uopće nije važ-no koja se količina otpušta, primjeri-ce ako ima više cinka, konzumentu se ništa neće dogoditi, no ako ambalaža otpušta neku štetnu tvar, to nas se itekako tiče. Imamo točna razgrani-čenja, pa kad dobijemo kakvu visoku vrijednost, detaljno je istražujemo da utvrdimo što joj je uzrok, koje je podrijetlo takve visoke vrijednosti,

a europska Uredba to ne sadrži. Po europskoj Uredbi bi trebalo odbiti svaki takav proizvod kao zdravstveno neispravan, a na temelju svog dugo-godišnjeg iskustva mogu reći da u velikom broju slučajeva nema objek-tivnog razloga da se proizvod odbije”, tumači Haberle. Muči je, međutim, kako će se provedba Uredbe tehnič-ki odvijati jer svaka zemlja ima svoj način organizacije i kontrole tržišta. Ulaskom u EU brišu nam se neke (zemljopisne) granice, no ono što će se i dalje gledati je uvoz iz zemalja koje nisu u EU (“treće zemlje”), a u našem okruženju ih je puno.

Mali broj uzoraka otežava kontrolu

“Uvoz iz trećih zemalja će se odvi-jati putem BIP-ova (Border Inspec-tion Point), gdje će se provoditi sanitarni nadzor zdravstvene isprav-nosti sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravne osobe koje izvoze svoje proizvode u zemlje EU moraju poštovati zakone zemlje u koju izvoze”, ističu u Ministarstvu zdravlja, a magistra Haberle dopu-njuje informaciju objašnjenjem da ćemo morati imati graničnu inspek-ciju kao i do sada zbog granica prema “trećim zemljama”, ali i kontrolu na tržištu kakvu već sada ima Europa. Kontrola tržišta postoji i u RH i to od strane Sanitarne inspekcije Mini-starstva zdravlja, ali se ispituje pre-mali broj uzoraka. U zemljama EU provode se stalne unutarnje kontrole tržišta i to na velikom broju uzoraka.

KKK

o

an

m

ia

kzdravlja

EE mok

Ej

o “trećim

ian

m

jmo

KK

treću

KonK

treću

Kont

kzu

iciju kao

k j

nosti

n arn

ukkzu

od s

pt

b

od so

ulvo

ulv

i

zva,

E

ulvo

j

onspek

Konu

ntKo

nsr

ao

bovo

trž

jEU mo

ian

mo

mu

Kontro

n arn

ukkzu

nih predmeta u

pratva z

zzaUpa

odndop

ine a

jđ

j

čnao jo

tičnih predmeta ič

podijelj

čnih pje brisa

su

tič

nisuamika

n

čni joj j

dnosepu-

tič

a H

Uparstv

ra

U

j, od

e dodine

zzaaađ

jo

čnao

tič

a ravlj

leHu e z

amrti

eram

osopu

čnio joj

dno jenji

tičnih predmeta uič

papir,nu

biti u obrađ

čnihoj je b

ose na b

tič

en po vbam

eljedire

čnih pree brisati

su

tič

jenji

čnih predmetičnih predmeta uč

a ravlja RH

le

v

amrt

u ie zeram

osopu

čnio joj

dno v

stičnih predmeta u

HH

a ravlj

leHH

pratva z

e zUperam

odn dop

ine opu

čnao jo

tič

Habv

H

prastva

Up

odne dop

ine

čnao j

tič

a ravlj

leut već

a H

Uparstv

ra

e zUeram

j, od

e dodine

osopu

čnio joj

dn

čnao

stičko

on

dd

stion

nknkokk

edm

on

m i pve

m i pve

de p

ko

Ud

ko

lUr

k

ekk

r

hkoj

hko

plasra

plasra

k

m i pveniti

e u kvnosti plas

hkoj

plasra

a ise

i p

lasan

j

, pre

asno

njari

tč

m im

som

de

ktr

mpd

em da Ured

lapd

e pr llapa s Uredbomkl

mišto

etnopskoj

u i aituje

a i p

vu

, nkov

mja

dbaadrži

m da Ured

troli redmeta

ti

niti svekont

imje koli

a pojee kao

vnhran

pria i prepo

jjnjpanj

že i neš

urontro

se isitira

panjže i

nešuro

ntrose is

itira

n

u bi

e prm

ja, n

kovu

njaa

dba nži

H

a, pnitarn

nisu omika

žao joodnos

pu-ve, amjenjiv

kretzdravstve

dbaadrži

dba nži

llapa s Uredbom

bleobeki p

V

lapa s Uredbom, de

ktr

čm

rimoruk

cije zdređu

štanjbi

bleob

mišto

etnopskoj

u i aituje eki p

V

orukcije z

dređuštanj

bi

ad

jod

neKo

j mi što

štetnpsk

lu i pitu

ju

ja se

bleob

eporukpanj migracije z

že i što se određuneštetno otpuštanj

uropskoj Uredbi ntro

se isitira

eki pV

i

mam

era He ne

zaz

era Hne

u bin

a,

direkdijelj

Uprave z

aera H

e neki pue a

let ćpu

prmig

Kod kskci

vbl

v

oja seam

a

u bin

primjenjivjen po vrsti

đeni uredbama, papir, kart

za sanitarnu izdravlja RHHaberle ut veća

a

“Veliki posao nas čeka na razini cijele

Europe jer se sve radi od nule s obzirom

da propisi ne postoje. Svi mi stručnjaci

moramo odrediti koju ćemo granicu

postaviti za metale za koje ne postoje

nikakvi konkretni podaci kao ni granice.

Dok oko staklene ambalaže ne očekujem

puno problema, papirna i kartonska

ambalaža također su ogromno područje

kod kojeg ima puno problema vezanih

uz nečiste sirovine i za sam proizvod i za

okoliš”, kaže Haberle

OKVIRAMBALAŽA

Potrošačko tržište diktira sve strože kontrole

Najčešće potencijalne opasnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposre-dan dodir s hranom mogu nastati zbog pogrešaka koje se javljaju u tehnološkim procesima proizvodnje materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, pogrešnog odabira vrste materijala za pojedinu vrstu hrane s kojom dolaze u neposredan dodir te zlouporabe materijala, odnosno predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom od strane potrošača (u slučaju recikliranih materijala i predmeta).

Međutim, uzimajući u obzir zdravstveni, ali i ekološki aspekt materijala i pred-meta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, potrošači postaju sve zahtjevniji, a posljedica toga je industrijska ekspanzija ambalaže na tržištu te pojava novih vrsta materijala.

Aktivno djelovanje potrošača također je utjecalo na proizvođače materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom te rezultiralo sve strožom kontrolom, sustavom kvalitete, kao i poštivanjem dobre proizvođačke prakse u proizvodnji tih materijala, bez čega bi danas bilo gotovo nemoguće opstati na tržištu, tumače u Hrvatskoj agenciji za hranu.

eu

k

avč

eeee

edn

o

amdob

demoo o

av

ooje

nnu

m

aoa

aaa

o

ooo

e

laaaaa

o t

tm

noov

o

o

oja

e n

oož

nou

mobijal

štoak

ko

o

dma aa

oj

r

štta

ro

nonu

mobi

ta

ko

rt

reka

aa

mtlo

ve

pre

v

rijap

ko

ajuj

pre a koaeta

o

rože kontro

štta

ro

o

vooje

av

o

je

nonu

mobi

ta

ao

o ako

aala

e d s

rt

reka

aa

e

ou

o e

jno j

ve

e

o

ojij

oooooo

e

e

ete eee

o

o t

tmoj

vi

n

o

na aa

ačč

v v

i

o

o

o

o

av

ooje

aoa

mmmmj

ajuaččč

aaa

o

oooo

aaau

os

eu

k

e

avč

aoa

e

eeee

ed

uu

eu

ke

r

štta

ro

nonu

mobi

ta

avč

akoo a

i i ekotrošači postarošači po

errraju sv

aala

e d s

al

ddddrrr

uuuuednnd

rt

reka

aa

r

štta

ro

amdob

demoo

nonu

mobi

ta

nonu

m

ko

aala

e

predeeeem

d

rt

rek

e

p

laaaaaogg

dmmma

aa

amdob

demo

lo

nonu

ko

edddmataa

up

e

d

alalallogg

ddd

r

štta

ro

amdo

dm

tlo

nonu

mobi

ta

non

ko

aalam

be ud sm omm

rt

rek

ve

prea

aa

v

rijap

o ambalažano akocinka onzumina otp

kliči

, koo am

onzummbalaža

onzuta,

e važpri U

onzumentu sej Uta,

niže

pue važ

pri

ećm j

žn k

e oće

šta

ičešou

niže

pu

ećm j

žnaž

otpu

e, vaal

ob

na otpumbaamm

ac

o ambalažacinka

no ako

U(z

ina otpk

liči U

ra

kolšta

oblem jer je osim kut ve

ea

(zUU

skn

U(

mavi

a k

ojko

ištot

jaek

ajj

ei

kme s

ms

ea

cib

većable

a kolibbb

aak

ičina m k

koar

čnk

ee

o

r

konp

zuo

e cog

kuče

a kno

vrri

ir j

nila

inolke

racik

bve

blebbb

k

t vv

r no

a kra

o Pba

odo k

ce

prigr

dd

r

k

zskn

Mk

jts

e u nuuološk

ir s

že rože st

z

a količina m kol

šta.

Uz

rout vvećaav a

ei

kum

js

lič

ivvvvv

dddi

mmi

hhhte

alvr

mz

la

m

, ntn

amobta

štak

ž

i p

tee eeee

li

ož

mkokkk

i

tor

kvst

zrv

e

ččč

mmmmmmmaa

št

eeeet

srhh

ei

kum

js

ei

kme s

ms

(

ivvvvv

dddi

smmjihhh

sk

oličviše cink

e dogoditi, no ako ambalaža a n

koa,

ijeda p

(zskn

Mk

jts

te

alvr

mz

la

kti

m

kti

mmz

laavr

te

ko t

mavi

a k

ojko

ištot

jaek

ajj ov

e a n

koa,

ijeda p

arar

tr

ne m

d

ji om

ravma

ojak

nišo

ane

kti

mmz

laalvr

te

mdn

o

ov

e a n

koa,

ijeda p

r no

a kra

o Pba

odo k

ce

ke

prigra

d nekd k

pojavajuči

tržju

pojava

e sso predpp

ir s s kojk

htjevnijivv

e u nuuološk

ir se s kojs k

o predpp

št

mog

ddd

rože e st

dvlll

unu

v

pppkkkooo

um

mu

ko tržišt

mog predeeedde

m

e opnast

jala m

dnje mbira v

zlou

predmeta koji doojedmeta koaeeedmeta koje jdinu vm

osnonnnuajuajm omm

errrrali i eotrošači postaju sverošači po

rože ko tržište diktira sve st

e u nuuološk

ir s m

dnod

do

na

gla

sa

k f

ea

ture

s

>18

184/2012

“U Hrvatskoj nas redovito sputa-va nedovoljna količina financijskih sredstava i uvijek radimo kontrolu s malim brojem uzoraka, pa je i do zaključaka o stvarnom stanju teže doći. No upravo zato idemo na cilja-ne analize, a obzirom da vrlo dobro znamo s kojom je vrstom materija-la koji problem, to iz ciljane analize možemo i nešto konkretnije zaklju-čiti. Kada uđemo u EU, morat ćemo ispunjavati točno određen broj kon-trola robe u prometu. Estoniji se, primjerice, dogodilo da je, ulaskom u EU, zbog netočno prevedenih pro-pisa platila velike kazne. U Hrvatskoj ljudi, rekla bih, općenito nisu svjesni da ulaskom u EU počinju vrijedi-ti druga pravila i da nema isprike ako se ne držite zakonskih propisa. Tko nije preuzeo neki novi zakon ili obvezu koju je trebao, kaznu plaća odmah. Iako se u pregovorima za EU može dogovoriti odgoda za uskla-đivanje propisa iz pojedine proble-matike uključene u proces Pregovo-ra, nikome nije palo na pamet da bi možda i u ovom segmentu trebalo tražiti prijelazno razdoblje, a obzi-rom da ga nismo tražili, nismo ga ni dobili”, objašnjava Haberle.

Njezin je stav da je svaka amba-laža dobra samo ako je zdravstveno ispravna, a loša je ako je zdravstveno neispravna, ako nije dobro proizve-

dena ili je proizvedena od neisprav-nih sirovina. Da bi se nešto dokazalo štetnim ili ispravnim, potreban je konkretan primjer i ispitivanje, nema poštenijeg načina.

OKVIRAMBALAŽA

Znanstvenih dokaza štetnosti Bisfenola A – nema

Na Svjetskim danima ambalaže održanima u organizaciji Instituta za ambalažu i tiskarstvo u lipnju u Splitu bilo je riječi o nedavno osnovanoj Radnoj grupi Svjetske organizacije za ambalažu (WPO) koja reagira na primjere kao što je primjer Bisfenola A koji je u nekim državama potpuno zabranjen, a u nekima se tolerira. Magistru Haberle pitamo kolika su odstupanja odnosno razlike u regulativama pojedinih europskih zemalja.

“Pravilnikom o izmjeni i dopuni Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 31/11) su preuzete odredbe Direktive Komisije 2011/8/EU o izmjeni Direktive Komisije 2002/72/EZ o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, tako da je uporaba Bisfenola A u bočicama zabranjena”, kažu u Ministarstvu zdravlja. Magistra Haberle obrazlaže nam detaljnije problematiku Bisfenola A.

“Bisfenol A je najispitivanija kemijska supstancija u svijetu i svako toliko se objavljuju studije o njegovoj štetnosti, međutim, nema pravih znanstvenih podataka o njegovoj nedopuštenoj migraciji iz ambalaže ili posuđa koje ga sadrži, što je temeljni uvjet za zabranu njegove uporabe kao sirovine. Upravo zbog navedenih činjenica u nekim je državama uporaba Bisfenola A zabranjena, a u nekima nije. Ljudi ne shvaćaju da se Bisfenol A ubraja u osnovne sirovine koje se stavljaju u postocima, a ne kao aditiv u nekakvim malim količinama. Kada ga negdje ima, ima ga puno, ali općenito u cijelom svijetu plastike i ambalaže ne smatra se štetnim makromolekulski spoj, koji je inertan, nego samo onaj niskomolekulski koji može migrirati iz takve ambalaže u hranu. Dakle, problem je u tome koliko Bisfenola A migrira u hranu, a ne koliko ga ima u proizvodu. Migracija se ispituje pod određenim vremenskim i temperaturnim uvjetima, onima koji najbolje odgovaraju situaciji u praksi. Najviše su po pitanju Bisfenola A ispitivane bočice za djecu. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) stalno je prozivana da zabrani Bisfenol A. I prema FDA (Food and Drug Administration) su krenuli zahtjevi za preispitivanjem Bisfenola A. No, sirovinu koja se koristi desetljećima nije lako zami-jeniti. Prosječna je računica da za to treba šest godina, jer u tom procesu treba uzeti u obzir, osim tehnoloških pitanja, i ispitivanja za svaku pojedinu vrstu primjene - za svaku vrstu hrane, način proizvodnje i obrade, odnosno pripremu svake pojedine vrste hrane (toplinska obrada, priprema u mikrovalnoj pećnici, sterilizacija…)

Europska agencija je imala točno propisanu količinu Bisfenola A koja može migrirati i nakon pritisaka dodatno su je smanjili. Zabranili su ga samo u dječjim bočicama, iz mjera predostrožnosti, no znanstvenog dokaza o njegovom otpuštanju u količinama većim od dopuštene vrijednosti i dalje nema. Nas zanima ono što migrira, te migracije treba ispitivati i kontrolirati, primjerice ako je riječ o polikarbonatu koji sadrži Bisfe-nol A, ili o lakovima za limenke koji također sadrže Bisfenol A kao ulaznu sirovinu. Analitičara u kontroli ambalaže ili posuđa prije svega zanima migrira li Bisfenol A u količini većoj od dopuštene.

Navodi primjer metala jer su napredovale mogućnosti kontro-le suvremenim analitičkim tehni-kama pa se danas mjere migracije koje ranije nije bilo moguće mjeriti. Općenito, kada se određuje najvišu dopuštenu granicu metala, kao i sva-ke druge štetne tvari, mora se uzeti u obzir i koliki postotak tog metala dolazi iz okoliša, vode, zraka i tek se tada dolazi do vrijednosti koja se ne smije prijeći. “Uzimajući u obzir da je vanjsko zagađenje sve veće, i dopu-štene količine metala koje migriraju su sve niže”, tumači Haberle. Dodaje da u HZJZ-u istražuju, primjerice

i ambalažu za ambalažu jer ako se uzme u obzir da se vrećice za zamr-zavanje hrane također pakiraju u neku ambalažu prilikom plasiranja na tržište, to je onda također pro-izvod koji treba kontrolirati zbog potencijalne mogućnosti migracije. To potkrepljuje primjerima iz prak-se, kada su primjerice vrećice za zamrzavanje hrane poprimile strani, neugodni miris koji je proizašao iz zdravstveno neispravne ambalaže u koju su vrećice bile zapakirane.

Nataša Gajski Kovačić

LEADAMBALAŽA

Tko nije preuzeo neki novi zakon ili obvezu koju je trebao, kaznu plaća odmah

Iz S

vje

tsk

e o

rga

niz

ac

ije z

a a

mb

ala

žu

Fro

m W

orl

d P

ac

ka

gin

g O

rga

nis

ati

on

>20

204/2012

NADNASLOV Narayan Saha, direktor Indijskog instituta za ambalažu (IIP)

NASLOVIndijski program edukacije - model za svjetsku razinu

PODNASLOV

Keith Pearson, glavni tajnik Svjetske organizacije za

ambalažu (WPO), sudjelovao je na trećem po redu

programu edukacije pod nazivom “Third Residential

Packaging Training Course”, koji je održan u rujnu

2012. godine u Indiji, te je tom prilikom razgovarao s

Narayanom Sahom, direktorom indijskog Instituta za

ambalažu (IIP), koji je član WPO-a, o prednostima koje

program edukacije nudi polaznicima te o planovima za

buduće aktivnosti.

predstavnici Indije, Šri Lanke, Nige-rije, Kenije, Južnoafričke Republike i Brazila.

:P Koje je infrastrukturne mjere morao poduzeti indijski Institut za ambalažu kako bi se pripremio za program obuke te koje su investicije provedene?

:O Indijski Institut za ambalažu je potpuno preuredio svoj kam-pus, koji je smješten na području veličine 10,56 hektara. Dvorana za obuku opremljena je modernom tehnologijom za edukaciju – raču-nalima s priključkom za internet, web kamerama, internetskim tele-fonskim slušalicama, LCD projek-torima te specifičnom internetskom vezom s centralnim serverom za on-line edukaciju. Također imamo i veliko predvorje s recepcijom, koje je opremljeno catering sadržajima, laboratorijem s opremom za različi-ta ispitivanja, te glavnom smještaj-nom jedinicom sa svim potrebnim sadržajima. Ovo preuređivanje naše infrastrukture omogućila je

Iznimno zadovoljstvo dosadaš-njih sudionika programa edukacije velik je poticaj indijskom Institutu da osmisli provođenje serije među-narodnih programa edukacije na redovitoj bazi, a učvršćivanje dosa-dašnje veze s WPO-om, ističe Saha, rezultiralo je rastom samopouzdanja i dodatnom motivacijom.

:P Koliko je studenata prošlo kroz navedeni program edukacije, koji sponzorira WPO, u posljednjih neko-liko godina?

:O Kao što je već spomenuto, indij-ski Institut za ambalažu organizirao je tri programa edukacije od 2010. godine do danas. Tijekom tog vre-mena dobili smo odličan odaziv sudionika iz zemalja čije su meri-torne institucije članice WPO-a. U programu edukacije u 2010. godini sudjelovalo je 22 polaznika, u 2011. godini 18 polaznika, a 2012. godine imali smo ukupno 10 polaznika, što sve zajedno čini 50 polaznika koji su prošli kompletnu obuku u sklopu našeg programa.

:P Koje su sve zemlje imale svoje predstavnike tijekom edukacija?

:O Generalno gledano, bilo je to 14 zemalja. U 2010. godini bili su stručnjaci iz Indije, Latvije, Hrvat-ske, Egipta, Šri Lanke, Južnoafričke Republike, Nigerije i Gane – uku-pno osam zemalja. U 2011. godini sudjelovali su predstavnici iz Južno-afričke Republike, Kazahstana, Liba-nona, Indije, Hrvatske, Tanzanije i Bocvane – ukupno sedam zemalja. U 2012. godini pridružili su nam se

LEADAMBALAŽA

Polaznici su iznimno zadovoljni načinom na koji naš Institut provodi edukaciju, te da im je sadržaj zanimljiv i informativan

Iz S

vje

tsk

e o

rga

niz

ac

ije z

a a

mb

ala

žu

Fro

m W

orl

d P

ac

ka

gin

g O

rga

nis

ati

on

>21

214/2012

programa pod pokroviteljstvom WPO-a i tri programa pod pokro-viteljstvom Vlade Šri Lanke.

:P Imate li povratne informaci-je polaznika programa? Koje su im informacije ili dijelovi obuke bili najkorisniji?

:O Tijekom svakog edukacijskog programa od polaznika smo tražili da ispune detaljan upitnik o svojim dojmovima vezanim uz cjeloku-pni dojam o programu. U globalu, uočili smo da su polaznici iznimno zadovoljni načinom na koji naš Institut provodi edukaciju, te da im je sadržaj zanimljiv i informativan.

LEADAMBALAŽA

Sadržaji programa koje nam je pripremio IOM3 iznimno su informativni

financijska pomoć indijskog Mini-starstva gospodarstva i industrije. Ukupan iznos investiranih sred-stava dosegao je milijun američkih dolara.

:P Koliko je provođenje ovog progra-ma utjecalo na poboljšanje standarda edukacije u samom indijskom Institu-tu za ambalažu?

:O Naravno, kredibilitet našeg Instituta za ambalažu u pogledu edukacije stručnjaka s područja ambalaže definitivno je porastao. Štoviše, u posljednje tri godine Insti-tut je dobio priliku učvrstiti svoje dosadašnje veze s WPO-om, što je rezultiralo našim samopouzdanjem i dodatnom motivacijom da krene-mo u planiranje provođenja serije međunarodnih programa edukacije na redovitoj bazi. Do sada smo uvi-jek organizirali četiri međunarodna programa godišnje, a u posljednje tri godine, za vrijeme mojeg mandata u Institutu (od listopada 2009. godi-ne), dobili smo priliku organizirati ukupno 12 programa edukacije - tri

Također, svim polaznicima osi-guravamo stručne materijale koji sadrže sve relevantne informacije s područja edukacije, koje kasnije mogu primijeniti i proslijediti svo-jim kolegama kada se vrate na svoja radna mjesta.

:P U kojoj je mjeri partnerstvo s bri-tanskim institutom IOM3 pridonijelo radu IIP-a?

:O Sadržaji programa koje nam je pripremio IOM3 iznimno su informativni, što je omogućilo članovima mojeg tima predavača da na vrlo kvalitetan način rade s polaznicima programa, a to je u konačnici zasigurno podiglo imidž naše institucije.

:P Koliko je utjecaj programa edu-kacije potaknuo IIP da sudjeluje u drugim programima na globalnoj razini?

:O Poticaj je definitivno bio velik! Moji članovi tima dobili su moti-vaciju za rad s drugim globalnim

“Kredibilitet indijskog Instituta za ambalažu u pogledu edukacije stručnjaka s područja ambalaže definitivno je porastao”

Narayan Saha, direktor Indijskog instituta za ambalažu (IIP)

ođer, svim polaznne mat

Iz S

vje

tsk

e o

rga

niz

ac

ije z

a a

mb

ala

žu

Fro

m W

orl

d P

ac

ka

gin

g O

rga

nis

ati

on

>22

224/2012

programima, te u budućnosti plani-ramo surađivati s australskim Insti-tutom za ambalažu (AIP), američkim IoPP-om, te naravno, nastaviti surad-nju s britanskim institutom IOM3.

:P Kakve su bile reakcije indijske Vlade na IIP-ovo uključivanje u dva programa obuke koje je sponzorirao WPO?

:O Prema nedavno potvrđenim regulativama od strane indijske vla-de, za provođenje međunarodnih programa edukacije potrebno nam je načelno odobrenje Ministarstva gospodarstva i industrije. Naša je vlada iznimno pozitivno reagirala

za industriju i strojeve, te brojna druga područja. Mi već radimo na konsolidiranom prijedlogu koji bi se odnosio na naredne tri godine, te u kojem bi svaki program edukacije bio vezan uz specifično područje. Predmeti ili teme programa bit će birani u skladu s potrebama zemalja članica WPO-a. Dodatno, osobno smatram da možemo utvrditi koje to zemlje nemaju institute za ambalažu te za njih WPO može organizirati kraće programe obuke, kao što je to primjerice slučaj s Tanzanijom. Troškove bi jednim dijelom snosili sponzori iz dotičnih zemalja, a osta-tak bi se financirao putem sponzor-stva WPO-a.

OKVIRAMBALAŽA

Hrvatske predstavnice u Indiji

Zahvaljujući članstvu u hrvatskom Institutu za ambalažu i tiskarstvo-IAT, stručnjakinje iz tvrtki članica, Renata Tomerlin, direkto-rica Službe Dizajn i ambalaža Podravke d.d., Koprivnica, i Ivana Ožeg, izvršna direktorica Rotoplasta d.o.o. Kerestinec, sudjelovale su 2010. odnosno 2011. u indijskom programu edukacije, te su jednoglasne u mišljenju da im je indijska “avantura” bila izuzetno profesionalno i osobno iskustvo.

“Mogu reći da je edukacijski program bio izuzetno dobro osmi-šljen, ispunjen da zadnjeg dana, ponekad i malo previše, a nova poznanstva s drugim sudionicima edukacijskog programa su neprocjenjiva, baš kao i poznanstva sa stručnjacima iz ambalažne industrije Indije. Definitivno sam proširila znanja, ne toliko u mojoj poslovnoj domeni, ali u drugim granama ambalažne industrije svakako”.

Renata Tomerlin, Podravka d.d., Koprivnica

“Ovaj je program za mene bio jedno lijepo profesionalno i osobno iskustvo. Osim puno novih informacija, dobila sam prili-ku upoznati mnoge drage ljude s kojima sam ostala u kontaktu. Moram priznati da sam imala određene, prethodno formirane, stavove o Indiji i indijskom gospodarstvu, načinu poslovanja, kvaliteti proizvoda..., koje sam stvarala uglavnom na temelju informacija iz medija, ali nakon ovog programa i osobno sam se uvjerila da su Indijci nevjerojatno radišni, posvećeni poslu, odgovorni i izuzetno orijentirani obrazovanju i cjeloživotnom učenju”.

Ivana Ožeg, Rotoplast d.o.o., Kerestinec

na partnerstvo s WPO-om, štoviše, za svako moje poslovno putovanje u inozemstvo, koje se veže uz sastanke WPO-a, s njihove sam strane svaki put dobio pozitivan odgovor.

:P Imate li zamisao na koji bi se način ovakav model programa edu-kacije mogao proširiti i iskoristiti i na drugim projektima?

:O Po mojem mišljenju, IIP bi mogao razraditi vrlo sličan model, zajedno s WPO-om, te ga primijeni-ti u vidu programa obuke za speci-fična područja unutar ove industrije, kao što su to ambalaža za namirnice, farmaceutska ambalaža, ambalaža

info

>23

234/2012

WORLDSVIJET WW

������WORLDSTAR STUDENT 2012 POSTAVIO NOVI REKORD

Ocjenjivački sud ovogodišnjeg izdanja natjecanja WorldStar Student Awards imao je najviše međuna-rodnih sudaca do sada. Domaćin ocjenjivanja bio je američki institut IoPP (Institute of Packaging Professi-onals), a samo ocjenjivanje prijav-ljenih studentskih radova odvijalo se krajem listopada 2012., tijekom stručnog sajma PackExpo u Chica-gu. Na natječaj kojeg jednom godiš-nje provodi Svjetska organizacija za ambalažu, ove je godine prijavljeno 234 studentskih radova, (50% više od broja prijavljenih u 2011. godini) iz 19 zemalja svijeta – Brazil, Hrvatska, Indija, Japan, Južnoafrička Republi-ka, Kina, Koreja, Libanon, Mađarska,

Njemačka, Polj-ska, Rusija, SAD, Singapur, Špa-njolska, Šri Lanka, Tajland, Turska i Velika Britanija.

Radove je ocjenjivalo osmero sudaca iz šest zemalja - Brazil, Južnoafrička Re-publika, Njemač-

ka, SAD, Španjolska i Velika Britanija. Thomas Schneider, predsjednik Svjetske organizacije za ambalažu istaknuo je kako je jedan od iznimno važnih aspekata vezanih uz ovogo-dišnje ocjenjivače njihov profesional-ni background – radove su ocjenjivali i stručnjaci iz kompanija kao što su Reckitt Benckiser, Clorox, Ecolab i PepsiCo (Gatorade). Također, bili su tu i suci iz eminentnih instituci-ja – Joseph Nyongesa, predsjednik APO-a (African Packaging Organiza-tion) i glavni izvršni direktor kenijskog Institute of Packaging Professionals, zatim Ignasi Cusí, direktor i glavni tajnik španjolskog Graphispack Asociación, te Kevin Vyse, direktor britanskog instituta IoPP.

Pobjednici natječaja WorldStar Student Awards 2012 bit će pro-glašeni na manifestaciji Packaging Student Jamboree, koja će se održati na američkom sveučilištu Michigan State University, u ožujku 2013. godine. Tri najbolja rada dobiti će status WorldStar Student Winner, a sljedećih deset po rangu ocjenjivanja dobit će priznanja WorldStar Student Certificates of Merit.

ARROWHEAD POČEO KORISTITI 50 POSTO RECIKLIRANI PET

Kalifornijska tvrtka Arrowhe-ad koja proizvodi vodu Mountain Spring te vodu za Nestle Waters North America lansirala je nove boce izrađene od 50% recikliranog PET-a (rPET). Proizvodeći ReBorn boce od pola litre, kompanija Arrowhead će uštedjeti resurse i koristiti 15% ma-nje energije u usporedbi s energijom potrebnom za proizvodnju boca od u potpunosti novih materijala. Prema izjavi iz Nestle Waters North Ame-rica, očekuje se da će nova boca povećati svijest i informirati javnost o vrijednosti recikliranja. Nova boca Arrowheada također pokazuje kako se plastične boce mogu ponovno upotrijebiti i kako im se može dati novi život nakon što ih se reciklira.

Brend menadžer Arrowheadove vode Mountain Spring Gigi Laporati izjavio je da obzirom da je njihova voda prava izvorska planinska, logično je i da tvrtka poštuje okoliš

kako bi, u konačnici, osigurala i održivost svojih izvora.

“Naš je cilj spriječiti propadanje vrijednih plastičnih materijala poticanjem recikliranja i korištenja reciklirane plastike u našim proizvodima”, kazao je Leporati.

Arrowhead također surađuje s organizacijom “Održimo Kaliforniju lijepom” (Keep California Beautiful- KCB), koja educira o recikliranju kao dio svog programa o održivosti. Izvršna direktorica te organizacije je, komentirajući partnerstvo, rekla: “U Kaliforniji smo visoko ekološki svjesni, a Arrowhead pozitivno utječe na promišljanja vezana uz ekološki odgovorniju ambalažu”.

EKOLOŠKI OSVIJEŠTEN AMCOR

Multinacionalna tvrtka za proizvodnju ambalažnih materijala sa sjedištem u Velikoj Britaniji Amcor Flexibles najavila je lansiranje nove palete ekološki prihvatljivih ambalaž-nih filmova za prehrambenu industri-ju. Prema izjavama Amcorovih struč-njaka, Amcor Light filmovi manje su težine, a pridonose vizualnom dojmu ambalaže. Film, naime, minimalizira težinu ambalaže i teži smanjenju emisije ugljičnog dioksida za čak jednu trećinu u odnosu na standardne filmove. Amcor tvrdi da njihova inovacija odražava potrebe kupaca za ekološkim materijalima. Filmovi koji su dizajnirani kako bi ispunili sve zaštitne funkcije ambala-že i koji također inkorporiraju svoj-stva poput UV zaštite, bit će uskoro dostupni na tržištu. Amcor Light filmovi jamče prozirnost i optimalnu zaštitu proizvoda, a nude rješenja i za flowpack te za poklopce. Globalni proizvođač ambalažnih rješenja Am-cor opskrbljuje svoje klijente širokim rasponom ambalažnih materijala, ali i popratnim uslugama vezanima uz pakiranje.

>24

244/2012

info

����������REGIJA REGION

WORLDSTAR “BAKINOJ TAJNI”!

Serija proizvoda “Bakina tajna” beogradske tvrtke Foodland, koja je nagrađena nagradom REGPAK 2012 za najbolju ambalažu na tržištu regije koju dodjeljuje Institut za ambalažu i tiskarstvo-IAT, tvrtka Tectus d.o.o. i stručni časopis Ambalaža/REGprint, osvojila je i nagradu WorldStar za najbolju ambalažu na svjetskoj razini u kategoriji hrane!Nagrade će biti dodijeljene 9. svibnja 2013. u Sydneyju u Australiji, a u ime uredništva časopisa upućujemo Foodlandu iskrene čestitke na tom prestižnom priznanju.

- Umjesto proslave obljetnice, kompanija Tetra Pak je odlučila još jednom pokazati posvećenost društveno odgovornom poslovanju i zaštiti okoliša te je tom prilikom poklonila novi zeleni kutak svim po-sjetiteljima Savskog keja - izjavio je Brian McGuinness, generalni direktor Tetra Paka za Balkan, povodom rođendanske akcije i dodao da su se te aktivnosti također organizirale i u Zagrebu i Gornjem Milanovcu.

Rukovodeći se svojim sloganom “Štiti što je dobro!”, kompanija Tetra Pak s ponosom ističe da očuvanje okoliša predstavlja jedan od osnov-nih segmenata njenog poslovanja. Ovom akcijom, zaposleni u kompaniji su na djelu pokazali i osobnu pre-danost tom cilju koji je od izuzetne važnosti za društvo u cjelini.

NATJEČAJ ZA NAJBOLJU AMBALAŽU U SRBIJI

Međunarodni ocjenjivački sud sastavljen od domaćih i interna-cionalnih stručnjaka bira najbolji dizajn ambalaže u Srbiji za 2011/12. Prvi put u Srbiji gostovao je i Bjorn Kusoffsky, kreativni direktor šved-ske agencije za dizajn “Stockholm Design Lab”. Udruženje Srpska dizajn platforma – Designed.rs kao vrlo posjećena internetska stranica posvećena dizajnu, pokrenulo je prvi nacionalni Natječaj za najbolji dizajn ambalaže proizvoda u Srbiji za 2011/12, koji je bio otvoren od 13. 11. a do 3. 12. 2012. godine.Također, 10. prosinca je u Beogradu održana jednodnevna međunarodna konferencija PACKTIVITY2 - konfe-rencija o identitetu, funkcionalnosti

i estetici ambalaže proizvoda koja je okupila renomirane praktičare iz područja dizajna ambalaže. Na konferenciji su predstavljena neka od najboljih idejnih rješenja na srpskom tržištu, ali i u inozemstvu, kroz tri tematska segmenta: međunarodno, regionalno i lokalno iskustvo. Cilj konferencija bio je približiti dobre primjere iz prakse domaćim dizajne-rima i kompanijama, kao i predstaviti mogućnosti vrednovanja, ocjenjiva-nja i važnosti dizajna ambalaže.

SVJETSKI PROIZVOĐAČ PALETA “TO-MA” U SRBIJI OTVARA TVORNICU

Austrijska kompanija “To-Ma” otvorila je tvornicu za proizvodnju paleta u industrijskoj zoni u Irigu, Srbija. U objektu površine 3000 m2, na 40.000 m2 zemljišta, bit će smje-štene proizvodne i skladišne hale, a osim paleta, iz pogona će izlaziti i briketi.Planirano je da se u Irigu proizvodi oko 1.500 euro-paleta dnevno, dok će iz tog pogona izlaziti 2000 tona briketa godišnje.Kompanija To-Ma osnovana je 1999. godine u Beču, s dva zaposlena, a sada imaju više od 300 djelatnika. U svojim pogonima u Zemunu i Busovači u BiH trenutačno proizvo-de sedam milijuna drvenih paleta godišnje.“To-Ma” posjeduje certifikat Europskog paletnog poola, kako za proizvodnju, tako i za reparaciju paleta, uz poštivanje standarda UIC-435-2.

TETRA PAK U BEOGRADU OBILJEŽIO 60 GODINA POSLOVANJA

Povodom 60. obljetnice osniva-nja, kompanija Tetra Pak je Beogradu darovala 60 sadnica javora duž šetališta na Savskom keju. U akciji sadnje drveća, na obali Save, sudje-lovali su zaposleni i menadžment ove kompanije.

info

������HRVATSKA CROATIA

>25

254/2012

razvoj organizirali su krajem studenog okrugli stol “Kako do cjelovitog sustava gospodarenja otpadom”. Cilj je bio otvoriti raspravu s predstavnicima izvršne vlasti, znanstvene zajednice, poslovnog i civilnog sektora o razlozima izostanka cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, preprekama, nužnim aktivnostima, mogućim, problemima, rokovima i drugim važnim preduvjetima njegova uvođenja.

CEKIN PILE 8+ U INOVATIVNOJ AMBALAŽI

Novi proizvod iz Cekinova asortimana cijelih pilića tržištu je predstavljen u transparentnoj kupoli, ambalaži koja zadržava kontroliranu atmosferu i produžuje rok valjanosti proizvoda na osam dana, što predstavlja značajnu inovaciju u tom segmentu proizvodnje. Pile 8+ domaći je specijalitet gastronomske marke Cekin koji sadržava sve kvalitete po kojima je svježe pileće meso poznato. Polustoljetna tradicija Vindijine industrije mesa u proizvodnji kvalitetnog pilećeg mesa i zaokružen proizvodni proces “Od polja do stola” jamac su svakom kupcu kako je Pile 8+ siguran i kvalitetan proizvod.

TAIEX RADIONICA U HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

Tijekom 26. i 27. studenog ove godine održana je TAIEX radionica o Europskom zakonu o proizvodima koji dolaze u kontakt s hranom s aspekta plastične ambalaže, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Udruženja za plastiku i gumu i TAIEX-om – uredom Europske komisije za tehničku pomoć, za potrebe članica HGK. Ta vrlo aktualna problematika obrađena je u prezentacijama brojnih inozemnih stručnjaka koji su, među ostalim, prezentirali pozitivnu praksu svojih zemalja, a hrvatsku legislativu vezanu uz plastične i ostale materijale koji dolaze u kontakt s hranom predstavila je magistra Vjera Haberle, voditeljica Odjela za predmete opće uporabe i medicinske proizvode Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

MTC GRUPA PREUZELA ALUFLEXPACK GRUPU

Industrijska grupacija Montana Tech Components (MTC grupa), zajedno s partnerima u konzorciju, preuzela je od Hypo Alpe Adria banke renomiranu hrvatsku grupaciju na području proizvodnje aluminijske ambalaže Aluflexpack grupu. Tom je akvizicijom MTC grupa dodatno ojačala svoj segment aluminijskog poslovanja, stoji u priopćenju te kompanije. Potpisivanje i zaključivanje ugovora o preuzimanju odvijalo se tijekom

studenog u Austriji i Hrvatskoj. S tržišnim udjelom od oko 70 posto, Aluflexpack je najveća grupacija na području proizvodnje aluminijske ambalaže u Hrvatskoj i treća po veličini na europskome tržištu. Taj proizvođač fleksibilne aluminijske ambalaže ima oko 600 zaposlenika na četiri lokacije u Hrvatskoj, Poljskoj, Italiji i Njemačkoj. Globalno sjedište tvrtke nalazi se u Zadru. Preuzimanjem Aluflexpack grupe MTC grupa produbljuje svoju ekspertizu u području aluminijskih tehnologija i proširuje svoju ponudu asortimanom fleksibilne ambalaže.Razvojna strategija rasta Grupe dodatno će poboljšati položaj Aluflexpack grupe na europskome tržištu, stoji dalje u priopćenju. Kroz sinergiju, optimizaciju procesa te ulaganja u daljnju modernizaciju proizvodnih objekata, porast će učinkovitost i kvaliteta rada, usluga i proizvoda. Predviđa se proširenje postojećeg proizvodnog asortimana ulaskom u nove sektore. Sve planirane mjere pridonijet će do dugoročnom povećanju profitabilnosti i konkurentnosti tvrtke, ističu iz MTC-a.

KAKO DO CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

Sekcija za otpad Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatski poslovni savjet za održivi

a

mb

ala

ža

u h

rva

tsk

oj p

ac

ka

gin

g in

cro

ati

a

>26

264/2012

Otpornost na unutarnji pritisakJedan od brojnih testova koje su termički očvrsnute staklene boce uspješno prošle bilo je komparativ-no ispitivanje otpornosti klasičnih i očvrsnutih dugovratih pivskih boca od 0,33 l na unutarnji pritisak. U ispitivanju su korištene pivske boce težine 245 g i lagane boce od 209 g.

Na dijagramu 1 rezultata testira-nja jasno je vidljivo da su toplinski očvrsnute lagane boce otpornije na unutarnji pritisak od znatno težih klasičnih pivskih boca (245 g).

Jednostavno snažnoNovi postupak očvršćivanja omogu-ćuje ili znatno povećanje otpornosti na lomove ili smanjenje težine. U praksi će se primjenjivati kombina-cija tih osobina, već prema potrebi. Na testu u sklopu kojeg su napunje-ne boce pale s visine od 1,5 m na tvrdu podlogu razbilo se tek neko-liko boca od očvrsnutog stakla, dok su se one klasične gotovo sve razbile.

Odbrojavanje do početka proizvodnje

Krajem ove godine u Vetropac-kovoj tvornici Pöchlarn u Austriji planirana je instalacija prvog indu-strijskog postrojenja za toplinsko očvršćivanje stakla te pokretanje industrijske proizvodnja.

Već više od 80 godina ravno se sta-klo toplinskim očvršćivanjem pre-tvara u sigurnosno. Emhart Glass, međunarodno priznati proizvođač postrojenja za proizvodnju stakle-ne ambalaže, razvio je postupak koji omogućuje uporabu očvrsnu-toga ravnog stakla i za proizvodnju ambalažnog stakla. Nova, patentom zaštićena tehnologija razvijena je u istraživačkom centru tvrtke Emhart Glass u SAD-u, i to na njezinome postrojenju za proizvodnju stakla koje se koristi isključivo za istraži-vačke i razvojne svrhe.

Pod istim krovomSvjetsku novost, nazvanu hard

glass, švicarska Vetropack grupa komercijalizira u uvjetima industrij-ske proizvodnje i u uskoj suradnji s tvrtkom Emhart Glass, a proizvodit će se u novoj hali koju Vetropack grupa gradi u tvornici Pöchlarn u Austriji. Kamen temeljac za halu u kojoj će se prvi put u svijetu proizvo-diti termički očvrsnuto ambalažno staklo za kupce iz industrije pića i hrane, položen je 22. svibnja 2012.

Revolucionaran postupak očvršćivanja ambalažnog stakla

Postupak toplinskog učvršćivanja provodi se nakon oblikovanja boca na staklarskom stroju. Staklenke se

još jednom ravnomjerno zagrijavaju na približno 700 Celzijevih stupnje-va i potom hlade iznutra i izvana, i to naglo, ali ravnomjerno. Deblji-na stijenki mora iznositi najmanje 1,2 mm. Taj postupak ne mijenja vanjski izgled stakla i ne utječe na njegove izvanredne karakteristike, ali omogućuje višestruko poveća-nje njegove mehaničke i toplinske izdržljivosti. Primjerice, jača otpor-

nost na unutarnji pritisak, udarce i toplinske šokove, čime ujedno omogućuje znatno smanjenje težine. Zbog toga je postupak očvršćivanja stakla posebno zanimljiv za staklene boce koje su još uvijek teške te za povratnu staklenu ambalažu. Inače, toplinski očvrsnute staklene boce i staklenke mogu se reciklirati poput ostalog ambalažnog stakla – uvijek iznova.

OKVIRAMBALAŽA

Hard glass

Pregled svih važnih prednosti: • robusnija staklena ambalaža

omogućuje optimalizaciju procesa punjenja

• povratne boce su lakše • smanjuje se potrošnja sirovina • smanjenje težine pozitivno utječe

na ukupnu bilancu emisije CO2.

NADNASLOV hard glass iz Vetropack grupe

NASLOVStaklo u svomnajčvršćem obliku

PODNASLOV

Staklo je postojano, nepropusno, higijensko, estetski lijepo,

prirodno i pogodno za oblikovanje. Zbog svih tih odlika, ono

je nenadmašiv ambalažni materijal za industriju pića i hrane.

Inovativni postupak termičkog očvršćivanja omogućuje još

veću čvrstoću staklene ambalaže, ali i manju težinu.

-3 -2 -1 0 1 2 3

Otp

orn

ost

na

un

uta

rnji

pri

tisa

k u

bar

ima

70.00

60.00

50.00

40.00

30.00

20.00

10.00

0.00

Standardna devijacija

Termički očvrsnuta boca, 245 g

Termički očvrsnuta lagana boca, 209 g

Konvencionalna boca, 245 g

Konvencionalna lagana boca, 209 g

Dijagram 1: Rezultati testiranja otpornosti na unutarnji pritisak

a

mb

ala

ža

u h

rva

tsk

oj p

ac

ka

gin

g in

cro

ati

a

>27

274/2012

Tradicija obvezuje Staklo je staro koliko i naš planet.

Prve recepture za izradu stakla potje-ču iz davne 650. godine prije Krista i do danas se u tome ništa bitno nije promijenilo. Unaprijeđena je samo proizvodna tehnologija – a u tome je Vetropack uvijek korak ispred drugih. Zahvaljujući stalnim ulaga-njima u nove tehnologije i procese, Vetropack proizvodi robusnu i laga-nu staklenu ambalažu koja po svo-jim svojstvima ispunjava sve zahtje-ve tržišta. Takva staklena ambalaža svima donosi korist: proizvođačima, kupcima, potrošačima i okolišu.

Vetropack: najviša kvaliteta za Vaše vrijednosti

Vetropack grupa među vodećim je europskim proizvođačima ambalaž-nog stakla. U svojih sedam tvornica u Švicarskoj, Austriji, Češkoj, Hrvat-skoj, Slovačkoj i Ukrajini zapošljava ukupno 3000 djelatnika. Vetropac-kove staklane certificirane su prema standardu ISO 9001, a proizvodnja je organizirana u 16 staklarskih peći, u kojima se dnevno može proizvesti 4000 tona ambalažnog stakla.

Staklo za najzahtjevnijeVetropack svojim kupcima iz indu-

strije hrane i pića isporučuje stakle-nu ambalažu koja ispunjava najviše zahtjeve, čuva namirnice i primje-reno realizira ideje o proizvodima i marketinške strategije. Nudi im kom-pletnu uslugu: od dizajniranja amba-laže, preko proizvodnje i logistike pa sve do tehničkog savjetovanja.

Još 70-ih godina prošlog stoljeća Vetropack je u Švicarskoj razvio sustav za ponovno korištenje rablje-nog stakla, čime je postao pionir u recikliranju stakla. Angažmanom na području recikliranja i kontinu-iranim ulaganjima u moderna pro-izvodna postrojenja Vetropack je tijekom zadnjih desetljeća drastično smanjio potrošnju sirovina i energije, kao i emisiju štetnih tvari.

Izvor: Vetropack grupa

a

mb

ala

ža

u h

rva

tsk

oj p

ac

ka

gin

g in

cro

ati

a

>28

284/2012

Konstantan cilj Istragrafike, navodi direktor Enis Kancelir, je potvrđivati se i dalje kao pouzdan i kvalitetan dobavljač kupcima visokokvalitetne komercijalne kartonske ambalaže u zemlji, regiji, ali i šire.

:P Pri kraju je još jedna poslovna godina. Jeste li zadovoljni rezultatima koje je Istragrafika ostvarila u godini na izmaku?

:O Istragrafika će ostvariti svoje poslovne planove i planirane pri-hode koje smo postavili početkom godine, a vrlo vjerojatno ih i za koji postotak premašiti. U odnosu na nezahvalno okruženje u kojem dje-lujemo, pad potrošnje i sve slabiji standard građana, rezultate smatra-mo pozitivnima, ali su naše ambicije puno veće. Nakon izgradnje nove moderne tvornice u Kanfanaru, koja nam je dala podlogu za daljnji razvoj, investirali smo u specijali-stička područja unutar proizvodnje i ponude ambalaže našim kupcima. Tehnološki smo morali što kvalitet-nije popratiti tržišne zahtjeve. Sna-žan smo pomak napravili u ponudi ambalaže za brzu hranu, u fast food segmentu, a upravo smo u realiza-ciji jače suradnje s farmaceutskom

industrijom, koju smatramo intere-santnim segmentom za naš daljnji razvoj.

:P Što biste izdvojili kao najveći uspjeh u tekućoj godini?

:O Na 9. festivalu ambalaže FESTA CROPAK 2012. Istragrafika d.d. je dobila nagradu CROPAK za najbo-lju ambalažu u kategoriji “Tehnička

izvedba” za kutiju za sladoled King Prestige beogradskog Frikoma, čije je konstrukcijsko rješenje osmislio Zoran Švraka, naš voditelj razvoja i konstrukcije proizvoda. Pri tome još jednom zahvaljujemo i naručitelju koji je imao veliko povjerenje u Istra-grafiku i u njen tim.

Istragrafika je i ovogodišnji dobitnik nagrade WorldStar u kategoriji pro-totipa ambalaže za piće, za proizvod Black&Wine, koji je 2010. dobio i nagradu CROPAK. Još smo jednom dokazali da smo ne samo tržišni lider, nego i lider u inovacijama u regiji, koji se može ravnopravno nositi i s mnogo većim “igračima” u svijetu.

:P Vodeća ste tvornica komercijal-ne kartonske ambalaže u Hrvatskoj. Kakva je Vaša pozicija u inozemstvu i na kojim ste sve tržištima prisutni?

:O Proizvodnja kartonskih kutija je snažna industrija koja ima uporište u partnerskim i tržišnim odnosima s najvećim kompanijama u robi širo-ke potrošnje i ostalim industrijama. Velike i poznate brendove poput Nestlea, Nivee, Lindta, Heinekena... krasi upravo prepoznatljiva karton-ska ambalaža, koju proizvodimo mi u Istragrafici.

Enis Kancelir, direktor tvrtke Istragrafika

d.d., Rovinj

NADNASLOV Enis Kancelir, direktor tvrtke Istragrafika d.d., Rovinj

NASLOV Bilježimo pozitivnerezultate, ali naše suambicije puno veće

PODNASLOV

Godina na izmaku bila je uspješna za rovinjsku tvornicu

komercijalne kartonske ambalaže Istragrafika d.d. Ostvareni

rezultati dokaz su da kvaliteta i stalno ulaganje u optimizaciju

poslovanja na svim razinama, unatoč nezahvalnom

gospodarskom trenutku, jamče stabilnu poziciju na tržištu te

izgradnju dugoročnih odnosa s klijentima.

a

mb

ala

ža

u h

rva

tsk

oj p

ac

ka

gin

g in

cro

ati

a

>29

294/2012

Možemo se vrlo lako prisjetiti bilo koje kompanije ili naziva brenda povezujući ih s ambalažom s kojom dolazimo u dodir ili je vidimo izlo-ženu na prodajnim mjestima. Uku-pno tržište kartonske komercijalne ambalaže u svijetu, naravno i u Euro-pi, zauzima vrlo snažnu poziciju.

Procjena vrijednosti tržišta kar-tonske komercijalne ambalaže u Europi iznosi više od 9,2 milijardi eura, što je zaista velik iznos. Istovre-meno je i na strani ponude prisutan veliki broj proizvođača ambalaže u industriji koja ipak još nije dovoljno konsolidirana. U Europi postoji više od 800 proizvođača specijaliziranih u toj industriji. Kako bismo dobili dojam gdje se nalazi konsolidacija proizvođača u odnosu na ponudu u industriji, značajan je podatak da prvih desetak najvećih proizvođača ima tržišni udio od oko 45% uku-pnog tržišta. Mahom su to veliki koncerni koji u svom sastavu imaju više proizvodnih lokacija diljem svi-jeta i prihode od više stotina miliju-na eura.

:P Gdje je tu Hrvatska sa svojom potražnjom i ponudom?

:O U Hrvatskoj je procjena uku-pne tržišne potrebe u tom segmentu oko 35 milijuna eura. Za usporedbu nije loše napomenuti te usporediti i podatak o domicijelnoj vrijednosti proizvodnje ambalaže po stanovni-ku (eura po stanovniku) u Hrvatskoj (7,4 eur/stanovnik) s npr. Italijom (18,3) ili Mađarskom (8,5), kao zemljama članicama EU i našim susjedima s kojima se volimo uspo-ređivati. Usporedbe su, dakle, vrlo nezahvalne, ali znakovite.

:P Što je razlog tome?

:O Nekoliko faktora, kao uostalom i kod ostalih industrija, ima utjecaja na ponudu i potražnju za navede-nom robom. Na strani potražnje to je svakako prerađivačka industrija (od prehrambene, farmaceutske, konditorske, kristalne…) koja u našoj zemlji nije razvijena kao u ostalim dijelovima zapadne Europe. Uz to, nema naznaka ni za novim investicijama u bližoj budućno-sti. Na takvom je tržištu razvijena ponuda kroz tri-četiri velike tvrtke

u segmentu proizvodnje kartonske ambalaže i još nekoliko manjih. Te tvrtke ipak imaju kapacitete koji premašuju potrebe našeg tržišta. Logično je da se svi zajedno još više okrenemo izvozu. Nadamo se da će nam u tome pomoći i skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

:P Koje su glavne strategije razvoja Istragrafike i koliko je teško slijediti ih u današnje vrijeme nepovoljnog gospodarskog trenutka?

:O Istragrafika je najveći proizvođač i izvoznik ambalaže i velikim uspje-hom smatramo uspostavu suradnje u ovoj godini s novim kupcima u Italiji i Mađarskoj, kao i širenje suradnje s kupcima na hrvatskom tržištu.

Naša je želja potvrđivati se i dalje kao pouzdan i kvalitetan dobavljač kupcima visokokvalitetne komerci-jalne kartonske ambalaže u zemlji, regiji te ostalim zemljama EU te je naše djelovanje i ponašanje u skladu sa zahtjevima i uvjetima koje u EU postoje. Istragrafika, osim u zemlje regije, izvozi i na tržišta EU (Njemač-ka, Češka, Slovačka, Austrija, Itali-ja…). Uspješnu poslovnu suradnju ostvarujemo s mnogim domaćim i inozemnim partnerima kao što su Beiersdorf, Carlsberg, Atlantic gru-pa, Saponia, Dukat, Cedevita, Ledo te mnogim drugima koji su u Istra-grafici našli kvalitetnog i pouzdanog partnera.

:P Istragrafiku karakterizira suvre-mena tehnologija i visoko educirani kadar. Što biste od strojeva i opreme izdvojili kao vašu glavnu prednost?

:O Tehnološke mogućnosti Istra-grafike usmjerene su na pružanje cjelovite usluge, od konstrukcijskih rješenja, CTP tehnologije za izradu podloga za tisak, digitalne pripreme, ofsetnog tiska, kaširanja, štancanja, lijepljenja, reljefnog tiska do toplot-nog tiska (tisak folije). Posebno se ističe tisak na neupojnim materi-jalima, segmentno lakiranje i tisak hibridnom tehnologijom, te veli-ko iskustvo nanosa toplotne folije i postizanje mat-sjajnih efekata na kvalitetnoj ambalaži. Poseban dio ponude odnosi se na izradu kutija složenijih konstrukcija i s poseb-nim dodacima u smislu povećanja vrijednosti. Tehnološki smo bitno unaprijedili taj segment u posljednje dvije godine i u njega ćemo nastaviti ulagati. Izdvajamo i naš HAACP cer-tifikat koji nam olakšava kvalitetnije uvjete poslovanja s prehrambenim i farmaceutskim tvrtkama.

:P Nedavno ste održali Dane otvore-nih vrata. Kome je bio namijenjen taj događaj i kakav je bio interes?

:O Dani otvorenih vrata su događaj na koji su pozvani svi naši djelatnici, njihova rodbina, prijatelji, poznanici te svi zainteresirani, a s ciljem da se kroz druženje i razgovor prezentira naša tvrtka i njezin rad kako bi se stvorio jedan bliži odnos te osjećaj pripadnosti tvrtki u kojoj djelatnici rade. Odaziv je bio velik, što nam je izuzetno dra-go. Ovakav će se način približavanja tvrtke navedenim stranama odvijati i ubuduće. Iznimno nam je drago i što smo dobili velike pohvale od samih zaposlenika i njihovih obitelji, od kojih su neki prvi put imali priliku posjetiti tvrtku. Najviše su iznenađeni činje-nicama da se u Istragrafici proizvodi ambalaža tako velikog broja poznatih svjetskih i hrvatskih brendova.

Razgovarala: Tihana Lešić

Istragrafika je i ovogodišnji dobitnik nagrade

WorldStar u kategoriji prototipa ambalaže za

piće, za proizvod Black&Wine, koji je 2010.

dobio i nagradu CROPAK

a

mb

ala

ža

u h

rva

tsk

oj p

ac

ka

gin

g in

cro

ati

a

>31

314/2012

pojedine okuse olakšavaju izbor u bogatoj paleti voćnih, biljnih i pra-vih čajeva.

NOVOSTIMA NIJE KRAJNavedenu inovaciju slijedi proši-

renje asortimana Podravka čajeva novim zanimljivim kombinacijama voćnih čajeva.

Izvor: Podravka d.d., Koprivnica

vi

NOVOvedenu in

e asortimanavim zanimljivi

oćnih čajeva.

Izvor: Podravka

NNNNNavN

NNaNNaNaanjNav

enjeNaNa

rrrererereonnonnonnnnonno

renjnovrenovo

vev

eev

ee evi

eović

jovćvićvićvoćvovoćoćoćoćvićvić

e e v

NONNO

nnnnnnnnnnoonnonnnonnonnononnoononono

Na

ore e

ćć

veevv

ev

ević

evN

reNa

re

ć

avevvvvav

rev

e i

ćvi

e v

n

vvN

Navej

ovvo

Nr

N

r

NNON

enjejov

vonenje

NNNav

NOvv

ejeov

vo

NONN

r

NNON

eev

oćvićvićoćć

vev

e vvv

eeov

vooćvi

e v

oćvimćć

ve v

e vvvvvv

e vim

oć

e vi

oć

Nr

NNre

Nare

aNaNarre

aavavNa

ooonoren

ve

vioćoonnnnoonnononoonnoononoonnonnnnnnnono

vo

jov

e

voćvićć

ve e vv

evvvv

jeov

vooććvi

e v

rNa

reNa

reNa

oćvićć

vavve avvvve

vioć

ve

vioć

rerNaNavN v

e vi

oćnore

Naav

nooonnnnnonononnonnnnnonnnnononnononoonnonononooononnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnno

jovenj

noenjNav

NNOv

jeov

vo

NN

NN

r

NO

Podravka čajevi nalaze se u boga-toj paleti koprivničke prehrambene kompanije gotovo četiri desetljeća. Vodeći brigu o potrebama potrošača, kao i o zahtjevima istinskih pozna-vatelja tog dragocjenog napitka, Podravka je cijelo to vrijeme uno-sila promjene u asortiman, oboga-ćivala okuse, dotjerivala dizajn, pri tome ne mijenjajući visoku kvalitetu proizvoda.

VELIKA NOVOST – AROMA OMOTAČ

Ove jeseni pripremljena je velika novost. Obnovljen je izgled ambalaže cijelog asortimana čajeva, a uz proči-šćen i osvježen dizajn, među prvima na hrvatskom tržištu Podravka je uvela aroma omotače. Voćni čajevi (Brusnica, Borovnica, Šipak, Šumsko voće, Jagoda s vanilijom te Aroni-ja i crni ribiz) stigli su na tržište u posebnom omotaču koji brižno čuva aromu kako bi potrošači bili sigur-ni da uživaju u njenoj punoj snazi. Aroma omotač izrađen je od poli-propilena te, u odnosu na papirne kovertice, ima bolja barijerna svoj-stva i manje parametre propusnosti (koeficijent permeacije, difuzije i topljivosti plinova) pod utjecajem vanjskih čimbenika (zrak, vlaga i vodena para). Upotrebom modernije ambalaže postignuto je bolje i dugo-ročnije očuvanje svježine, mirisa i okusa proizvoda, za razliku od stan-dardnih papirnih kovertica u koje je pakirana većina čajeva na tržištu.

U takvom omotaču, čuvaru arome, stižu i okusi Kamilica, Rooibos te Zeleni i Indijski čaj.

Novost komercijalne ambalaže je i perforacija na okomitoj strani, radi lakšeg vađenja aroma omotača iz kutijica.

Na kutijama je privlačnim veli-kim slikama voća i bilja dodan element srca kao prepoznatljiv simbol Podravke, a različite boje za

NADNASLOV novost iz Podravke

NASLOVAroma omotač – najbolji čuvar (okusa) čajeva

PODNASLOV

Među prvima na hrvatskom tržištu Podravka d.d. uvela je

polipropilenske aroma omotače koji brižljivo čuvaju arome

potrošačima već dobro poznatog asortimana čajeva.

a

mb

ala

ža

u h

rva

tsk

oj p

ac

ka

gin

g in

cro

ati

a

>32

324/2012

PODNASLOV

Potaknuti činjenicom da je ambalaža i službeno postala

petim elementom u marketinškom miksu, odnosno

dosadašnjem 4P marketinškom modelu (Product, Price,

Place, Promotion), dodan je i peti P (Packaging), Institut

za ambalažu i tiskarstvo-IAT, tvrtka Tectus d.o.o. i stručni

časopis Ambalaža/REGprint organizirali su 6. prosinca

u hotelu Dubrovnik u Zagrebu jednodnevnu konferenciju

“Ambalaža kao peti element u marketinškom miksu”.

Prema teoretičaru Philipu Kötle-ru, u prosječnom supermarketu koji sadrži oko 15.000 proizvoda, prosječni kupac prođe pored 300 proizvoda u minuti. Čak 53% svih kupnji učinjeno je po impulsu, pa stoga efikasna ambalaža na potroša-ča djeluje kao spot od pet sekundi. To znači da su potrošači voljni pla-titi malo više za uvjerljivost, izgled, pouzdanost i ugled bolje ambalaže.

S tim smo ciljem okupili stručnja-ke iz Slovenije, Srbije i Hrvatske koji su u vrlo atraktivnim izlaganjima, svatko sa svog aspekta, prezentirali koji su to elementi ključni u promi-šljanju ambalaže kao učinkovitog marketinškog alata.

AMBALAŽA JE MOĆAN MARKETINŠKI ALAT

Od teme o emocijama odnosno razumu koji dominira u odluci o kupnji, koju je prezentirao Uroš Močnik, licencirani trener za Busi-ness Mind Mapping i LTC, Six Thinking Heats i DISC metodu iz

Slovenije, važnosti dizajna ambalaže u percepciji proizvoda iz viđenja kreativnog direktora zagrebačkog HAND dizajn studija Vinka Pašali-ća pa do budućih trendova u amba-laži koje je iznio Nikola Drašković, zamjenik direktora marketinga i prodaje Vetropack Straže tvornice stakla d.d., Hum na Sutli, prikazani su svi izazovi i prednosti koje amba-laža donosi.

Kako tehnologija, točnije HP Indigo strojevi mogu pridonijeti uspješnom marketingu primje-nom digitalnog tiska na ambala-ži, predstavio je Andrej Petković, direktor beogradske tvrtke Professi-onal Printing Solutions HQ, a vrlo

atraktivan pogled na ambalažu s logističkog aspekta, predstavljajući rješenje koje uvelike olakšava poslo-vanje svima uključenima u lanac distribucije ambalaže, prezentirao je Željko Popović, direktor marketinga zagrebačke tvrtke eLog. Problem odnosno rješenje problema s kojim se susreću tvrtke koje nemaju odjel specijaliziran za ambalažu prezen-tirala je Željka Tihomirović, savjet-nica za strategiju tvrtke OHOHO iz Zagreba, a radni dio zatvoren je predavanjem Aleša Lisca, marke-tinškog stručnjaka i vlasnika slo-venske tvrtke Lisac&Lisac, čije je nadahnuto izlaganje potaknulo i završnu diskusiju.

Vjerujemo da su okupljeni sluša-telji ostvarili brojne benefite sudje-lovanjem na konferenciji te da su inspirirani promišljati ambalažu na nov način uzimajući u obzir poruke koje su im poslane kroz predavanja. (T. L.)

NADNASLOV 4P postao 5P

NASLOVAmbalaža kaopeti elementu marketinškom miksu

a

mb

ala

ža

u h

rva

tsk

oj p

ac

ka

gin

g in

cro

ati

a

>33

334/2012

NADNASLOV “Ambalaža-proizvod-potrošač-zaštita životne sredine”

NASLOVIzložba haljina od ambalažnihmaterijala i u Beogradu!

a ač-

a od ač-zaš

a od azaš

od azašt

od apotrošač

ina odošač

a od ošač-

a od o

zvod-po

aljina Beo

potro

ina opot

ina opot

ina opot

ina opot

ina o-pot

jina oe

proizvo

haljinu Be

oizvo

haljinBe

oizvod

haljinBe

zvod

aljinBe

pro

halju Be

pro

halju Be

a p-pro

a halju Be

pro

halju Be

aggggogooo

-p

a halu Beogg

aaštita

d aa

eooooogogogaaaaaa

zašt

od azaštit

od aalaža-proizvod-potrošač-zaštita živ

ba haljina od ambi u Beogradu

pot

ina oggogggogogoa

ogaaga

ooaa

ooeoogaaaagoga

oooaa

ošač

a ou Beo

oizvo

haljinBeo

-po

jina og

oš

ad azaš

od ap

aa

ooggaa

o

zvod

Be

ač-

a od zvo

e

pro

halju Be

a

e

pro

halju Be

a halu Be

azašt

od aee

a-p

a hala

azašt

od aaaštit

d aaod aaaaaaaaaaaaaa ppa

ee

ošač

a odpro

halju Beoge

oizvo

haljinBeo

-po

jina og

ošač

a od aaaza

azaš

od aaaštita

d a-p

aogod a

- aš

o

zvod

aljinBe

zašt

od aač-

a od potro

ina oa zvod

aljinBe

-pro

halju Be

a-pro

halju Be

pa-p

a halu Be

a

aoeo

a-p

a halu Be

zašt

od aaaštita

d azašt

od aogogogog

aaaaaogoog

aoggog

aaaaaaaaogog

aaaoo

ao

aao

aaeooeooeo

aoeooo

aaaaaaaogoog

agggggggggoggoggogaaa

ogogaa a

oaa

oaa

ooeooeooggogaaaaaaa a

oeoa

oga

ogaa

ogogoa

oggogoggoogooggogogogo

pot

ina opot

ina opot

ina opotr

ina o-pot

ina opot

ina opotr

ina opot

inapotr

ina opot

ina opot

ina o-pot

ina oina o-pot

ina opotr

ina opotr

ina oaaa ppaaaaa

eo

ošač

a odpro

haljalju Beeogg

oizvo

haljinBeo

-po

jina og

ošač

a od azaš

od aaaštit

d ap

d aog

aljinBe

od azvod šač-

a od potro

ina o-pro

halju Be

zvod

aljinBe

-pro

halju Be

a-p

a halu Be

a-proizvod-potrošač-zašt

a haljina od au Beo

azašt

dzaštit

od a

Nakon vrlo uspješno provedenog edukacijskog projekta “Ambala-ža – proizvod – potrošač – okoliš”, odnosno projekta izložbe haljina od ambalažnih materijala “Kopčaj me selotejpom”, održanog od 19. 5. do 15. 6. 2012. godine u hrvatskom shopping centru Westgate shopping city u Zagrebu, gdje je bilo izloženo 13 haljina od ambalažnih materijala poznatih hrvatskih brendova, pro-izašlih iz umjetničkih vizija najpo-znatijih hrvatskih modnih dizajnera, jednaki se projekt postavlja od 16. 1. do 3. 2. 2013. godine u atriju shop-ping centra Delta City Beograd.

Ambalaža renomiranih brendova u rukama vrhunskih kreativaca

Haljine od ambalažnih materijala poznatih brendova na srpskom tržištu dizajniraju renomirani modni dizaj-neri iz Srbije. Svaku će haljinu pratiti tekst o proizvodu i ambalažnom mate-rijalu, oznakama na ambalaži, zaštiti okoliša, o dizajneru..., kojemu je cilj educirati i informirati potrošače o potrebi pravilnog zbrinjavanja amba-lažnog otpada te promovirati brend od čije je ambalaže haljina kreirana.

Haljina s porukomCilj projekta je istaknuti značaj

ambalaže kao neodvojivog dijela proizvoda, te u prigodnom opisu uz svaki model haljine informirati i educirati potrošače o ambalaži, nje-nim funkcijama, značaju, oznakama, načinu zbrinjavanja... Dizajnerskim izazovom i iskorakom u područje ambalažnih materijala posebno se

MEDIJSKI PARTNERPRIJATELJ PROJEKTAPARTNER NA PROJEKTU

U PROJEKTU SUDJELUJU

Projekt prati Naxi radio!

Medijski partner Naxi radio, koji bilježi više od 400 000 slušatelja tjed-no, prati projekt u svim fazama, a bit će organizirani i radijski kvizovi u kojima mogu sudjelovati svi posje-titelji Delta Cityja i slušatelji Naxi radija, javljanjem u eter nakon što su pronašli traženu nagradnu poru-ku koja se nalazi u opisu uz svaku haljinu.

Posjetitelji biraju najljepšu haljinu

Svi koji će od 16. 1. do 3. 2. 2013. godine prošetati Delta Cityjem i posjetiti izložbu “Zakopčaj me selo-tejpom” moći će glasati za najljepšu haljinu ubacivanjem popunjenih glasačkih listića u kutiju u prosto-ru izložbe. Na kraju se proglašava najatraktivnija haljina te dodjelju-ju priznanja vlasniku i dizajneru pobjedničke haljine te paketi proiz-voda potrošaču. (T. L.)

skreće pozornost na potrebu visoke razine promišljanja ambalaže i s tog aspekta. Opisom proizvoda skreće se pozornost na njegovu kvalitetu i interakciju s ambalažom.

Prijatelj projekta - Ekostar Pak

Vrijednost projekta prepoznao je Ekostar Pak d.o.o., nacionalni ope-rater sustava za upravljanje ambalaž-nim otpadom u Srbiji.

OKVIRAMBALAŽA

DIZAJNERI

Haljine kreiraju renomirani srpski modni dizajneri:• Ana Grebec, Design studio Dressing• Daniela Glišić, Atelje Alternativa   • Emilija Petrović• Ivana Ristić, IMI concept store• Iva Stefanović• Jasmina Vujović, GetUp• Katarina Bogdanović• Marina Milovanović• Marija Stanišić• Peđa Nerić• Tatjana Tatalović TaTa...

13. i 14. lipnja 2013.

Hotel Kralj, Donji Kraljevec, Hrvatska

GENERALNI POKROVITELJ:

POKROVITELJ:

DOGAĐANJA:

Međunarodno savjetovanje:

- Trendovi u ambalažnoj industriji

- Gospodarenje ambalažnim

otpadom i održivost

Dodjela nagrada najboljoj ambalaži

na hrvatskom tržištu CROPAK 2013

Dodjela nagrada najboljoj ambalaži

na tržištu regije REGPAK 2013

Dodjela nagrada pobjedniku

Studentske kreativne

radionice CROPAK 2013

Stručni posjet proizvodnim

pogonima...

Planirajte i prijavite na vrijeme

svoju nazočnost na središnjem

događanju za ambalažnu

industriju u Hrvatskoj i regiji!

Provjerite zašto je CROPAK

već 10 godina dobar znak!

...i kamo Vas vodi REGPAK!

P R V A O B A V I J E S T

www.festacropak.hr

Tectus d.o.o.

Radnička cesta 48,

10 000 Zagreb

Tel: +385 (0)1 60 62 888

tectus-institut@ambalaza.hr

www.ambalaza.hr

ORGANIZATORI:

PARTNER:

Dobar znak!CROPAK

www.ambalaza.hr / www.festacropak.hr

Prijavite se na

CROPAK 2013 –

natječaj za najbolju

ambalažu u Hrvatskoj.

Postanite i Vi dio

uvaženog društva...

...i osigurajte ulaznicu za

prestižno natjecanje za

najbolju ambalažu u svijetu –

WorldStar.

Već 10 godina...

am

ba

laž

a i

ok

oliš

pa

ck

ag

ing

an

d t

he

en

vir

on

me

nt

>37

374/2012

BIOPLASTIKA Bioplastika je vrsta plastičnih

materijala koji se proizvode iz obnovljivih izvora biomase (pri-mjerice, biljnih ulja ili kukuruznog škroba), umjesto iz ograničenih izvora baziranih na naftnim pre-rađevinama. Takva vrsta plastike dolazi u svim mogućim oblicima, kao što su čvrste plastične posude, slamke, školjkaste kutije, kutije za pojedine vrste tableta i celofan. Ono što je razlikuje od ostale plastike je njezina mogućnost puno bržeg ras-padanja i razgradnje u usporedbi s tradicionalnim plastičnim materi-jalima izrađenima od sirovina na bazi fosilnih goriva. Bioplastici je za razgradnju potrebno samo nekoliko

Bioambalaža može predstavljati različite pojmove različitim ljudima. U kontekstu ovog teksta, pod bio-ambalažom se podrazumijeva bilo koja vrsta biorazgradive ambalaže, bilo da je proizvedena od papira, plastike, folije ili sličnih materijala. Glavni razlozi prihvaćanja inicija-tiva za bioambalažu nalaze se prije svega u težnji ka održivosti, u sklopu koje se resursi koriste na način da se izvor za dobivanje nekog materijala ili proizvoda ne eksploatira do kraj-njih granica, što bi kroz duže vrijeme dovelo do uništenja tog istog izvora. Također, inicijative za bioambalažu mogu osnažiti ekološki osviještene brendove te pomoći kompanijama da ostvare svoje ciljeve u pogledu zaštite

PODNASLOV

Bioambalaža nije novi koncept, ali je u posljednje vrijeme

postala rasprostranjenija zbog sve veće potražnje potrošača

za ekološki prihvatljivom ambalažom.

LEADAMBALAŽA

Bioambalaža je postala naprednija nego ikad, te nudi velik broj kreativnih i funkcionalnih rješenjaokoliša. Kroz prizmu bioplastike i tehnologija koje se koriste za njezi-nu proizvodnju, donosimo primjere komercijalnih proizvoda koji kori-ste biomaterijale pri izradi njihove ambalaže.

NADNASLOV široka primjena bioambalaže

NASLOV Bioambalažaza osviještenebrendove

am

ba

laž

a i

ok

oliš

pa

ck

ag

ing

an

d t

he

en

vir

on

me

nt

>38

384/2012

tjedana, dok je taj period kod tra-dicionalnih plastičnih materijala iznimno dug, te može potrajati i do 100 godina.

Treba napomenuti da ambalaža od bioplastike nije uvijek prikladna za korištenje s proizvodima koji ima-ju ograničeni rok trajanja. S druge strane, dugotrajni proizvodi kao što su vlakna za tepihe ili plastika koja se koristi za proizvodnju mobilnih telefona, mogu biti proizvedeni upra-vo od takvih ekološki prihvatljivijih materijala. Namjera pri korištenju bioplastike u ovom slučaju, narav-no, nije vezana uz lakšu razgradnju proizvoda, nego uz mogućnost pri-hvaćanja i korištenja održivih izvora sirovina pri proizvodnji.

Međutim, proces proizvodnje bio-plastike nije uvijek najtransparentni-ji, jer iako se takva vrsta plastike ne bazira na materijalima dobivenim iz naftnih derivata, u samom se pro-izvodnom procesu ti derivati često koriste. Primjerice, poljoprivredna oprema koja se koristi kako bi se obrađivali usjevi i prevozili proizvo-di, oslanja se na naftu, jednako kao i gnojiva i pesticidi koji se koriste u obradi usjeva. Druga pitanja u vezi proizvodnje bioplastike uključuju probleme ubrzanog uništavanja šum-skih prostora te utjecaj na čistoću vode i eroziju tla, ako se dobro ne upravlja procesima proizvodnje takve vrste plastike. Ipak, ako se procesima proizvodnje i težnjom ka održivo-sti učinkovito upravlja, bioplastika može predstavljati odličnu alterna-tivu plastici baziranoj na naftnim derivatima, koja je daleko štetnija za okoliš.

AKTUALNI PRIMJERI BIOAMBALAŽE SA SVJETSKOG TRŽIŠTA

Lays čips Dobro poznat komercijalni primjer

bioambalaže je vrećica za Laysove grickalice SunChips. Američka korporacija Frito-Lay upotrijebila je prvu 100% razgradivu vrećicu za čips, za svoj brend SunChips. Vrećica

se proizvodi od materijala baziranih na biljnim sirovinama, koji se potpu-no razgrađuje natrag u tlo unutar 14 tjedana, a premijerno je predstavljena na Dan planeta Zemlje 2010. godine. Ta je vrećica izazvala velike kontro-verze koje nisu imale nikakve veze s njezinim ekološkim aspektom. Pro-daja tog proizvoda smanjila se 11%, što se djelomično vezalo uz količinu buke koju novi materijal proizvodi prilikom konzumacije proizvoda. Taj slučaj pokazuje da velik broj potroša-ča mari za eko inicijative samo ako im to ide u korist.

Mighty Leaf čaj Mighty Leaf Tea je kompanija s

ekološki orijentiranom strategijom razvoja. Kao dio svojih napora za postizanje veće odgovornosti prema okolišu, sve čajeve plasiraju na tržište u biorazgradivim vrećicama nazva-nim Tea Pouches. Takve se vrećice izrađuju od materijala baziranih na poliesterskim polilaktidima iz škroba

te su 100% razgradive. Štoviše, ruč-no rađene vrećice Tea Pouches ne povezuju se ljepilom ili metalnim spajalicama, nego se šivaju koncem izrađenim od 100% neizbijeljenog pamuka. Udruga Specialty Coffee Association of America (SCAA) je 2006. godine dodijelila nagradu “Best New Product Packaging” kompaniji Mighty Leaf, upravo za njihove vre-ćice Tea Pouches.

Farma Nezinscot Poljoprivredna farma Nezinscot,

smještena u ruralnom dijelu ame-ričke savezne države Maine, ima vrlo pametan slogan koji je uspješ-no integrirala i u svoju ambalažu. Dizajnerica Lindsay Perkins podi-gla je moto farme, “trava je zelenija na našoj strani”, na jednu drugačiju razinu, s obzirom da je ambalaža svih njihovih proizvoda biorazgra-diva, te se izrađuje od recikliranog papira i sjemenki trave. Uvođenje takve pametne ambalaže pomoglo

Mighty Leaf Tea je kompanija s ekološki

orijentiranom strategijom razvoja. Kao

dio svojih napora za postizanje veće

odgovornosti prema okolišu, sve čajeve

plasiraju na tržište u biorazgradivim

vrećicama nazvanim Tea Pouches.

Takve se vrećice izrađuju od materijala

baziranih na poliesterskim polilaktidima

iz škroba te su 100% razgradive.

Američka korporacija Frito-Lay

upotrijebila je prvu 100% razgradivu

vrećicu za čips, za svoj brend

SunChips. Vrećica se proizvodi

od materijala baziranih na biljnim

sirovinama, koji se potpuno

razgrađuje natrag u tlo unutar 14

tjedana.

am

ba

laž

a i

ok

oliš

pa

ck

ag

ing

an

d t

he

en

vir

on

me

nt

>39

394/2012

je učvrstiti brend farme Nezinscot i njezin brend organskih proizvoda, u vidu toga što njihova ambalaža može poslužiti kao kompost za hra-njenje zemlje na nekoj drugoj farmi ili poljoprivrednom posjedu. Sirevi se pakiraju u biorazgradive sirne marame i biorazgradivi voštani papir. Takva održiva ambalaža osmišljena je na način da nema naljepnicu, nego posebno napravljen pečat. Sva amba-laža za sireve označava se “Nezinscot Farm” pečatom kako bi se dodatno istaknuli originalni proizvodi te far-me, koji takvom ambalažom i izgle-dom nude jedan poseban doživljaj proizvoda. Ta “travnata” ambalaža vrlo je zanimljiva i s tipografske per-spektive, zato što je dizajnerica obli-kovala font slova tako da podsjećaju na vlati trave različite visine.

Vrećice 60BAGVrećice pod nazivom 60BAG

jedinstven su proizvod za ekološki osviještene kompanije, koje ga nude

svojim razumnim, ekološki osvije-štenim potrošačima. Te se vrećice razgrađuju prirodnim putem unutar 60 dana nakon što završe na odlaga-lištu, što smanjuje troškove i zagađe-nje koje nastaje tijekom tradicional-nih postupaka recikliranja. Pomoću posebne tehnologije, 60BAG vrećice izrađuju se u Poljskoj i to od netka-nog materijala na bazi viskoznog lana. Takav se materijal dobiva od lanenih vlakana iz industrijskog otpada, čime se postiže da se materi-jal stvara iz obnovljivih izvora, sma-njujući na taj način štetan utjecaj na okoliš. Elegantan dizajn tih vrećica dokazuje da forma i funkcionalnost mogu biti jako dobro usklađene.

BUDUĆNOST JE ODRŽIVA!

Kada govorimo o planiranju održi-ve budućnosti u potrošačkom svijetu, svaki doprinos je dobrodošao. Bio-ambalaža je postala naprednija nego ikad, te nudi velik broj kreativnih i

funkcionalnih rješenja. Stoga ne čudi da sve više kompanija prihvaća “zele-ne” alternative za svoju ambalažu.

Međutim, bioambalaža i ono što se događa nakon što se proizvodi kupe, iskoriste te odlažu u smeće, čini samo dio cjelokupne slike. Postoje i drugi aspekti održive budućnosti za amba-lažu, koji podrazumijevaju brigu da kompanije svoje ambalažne materi-jale proizvode od održivih sirovina, pomoću održivih proizvodnih pro-cesa i transportiraju koristeći održiva sredstva. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti hoće li poticaj od strane potrošača za “zelenim” rješenjima dodatno ubrzati pozitivne promjene unutar proizvodnog lanca. U konačnici, vrlo je važno zadržati krajnji cilj, a to je osmišljavanje i razvoj što većeg broja ekološki prihvatljivih alternativa za ambalažu, a da se pri tome zadrži fokus na održivosti.

Izvor: graphicarts

Poljoprivredna farma Nezinscot ima vrlo pametan slogan

koji je uspješno integrirala i u svoju ambalažu. Dizajnerica

Lindsay Perkins podigla je moto farme, “trava je zelenija

na našoj strani”, na jednu drugačiju razinu, s obzirom da

je ambalaža svih njihovih proizvoda biorazgradiva, te se

izrađuje od recikliranog papira i sjemenki trave. Vrećice pod nazivom 60BAG razgrađuju se prirodnim putem

unutar 60 dana nakon što završe na odlagalištu, što smanjuje

troškove i zagađenje koje nastaje tijekom tradicionalnih

postupaka recikliranja.

am

ba

laž

a i

ok

oliš

pa

ck

ag

ing

an

d t

he

en

vir

on

me

nt

>40

404/2012

izrađuje Godišnje statističko izvješće o ambalažnom otpadu kojim su obu-hvaćeni svi podaci o proizvedenom i oporabljenom ambalažnom otpadu, razvrstano po materijalu odnosno načinu oporabe, u zemlji, kao i izve-zenog otpada. Za koncentracije teš-kih metala u ambalaži definirana je zasebna izvještajna obveza (za sada na dobrovoljnoj osnovi).

S obzirom na profil našeg časopisa, fokusirali smo se na dio konferencije u kojem se govorilo o specifičnosti-ma upravljanja ambalažnim otpa-dom. Zanimljivo predavanje ponudio je Martin Ulke iz tvrtke Interseroh, koji je govorio o sustavu upravlja-nja ambalažnim otpadom u Euro-pi i mogućnosti implementacije u Hrvatskoj. Tvrtka Interseroh zalaže se za uvođenje modela otvorenog i konkurentnog tržišnog sustava gos-podarenja ambalažnim otpadom. U takvom modelu proizvođači ili uvo-znici ambalaže svoje obaveze ispu-njavaju na način da sklapaju ugovor s nezavisnim trgovačkim društvom koje u njihovo ime sakuplja i osigura-va obradu ambalažnog otpada.

Kakav je pogled iz perspektive gospodarstva na sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, u svojem je

kimku

noiz

appv

u aže

noga g

doči

veezeugovor

vzvo

bavoiz

čon

peala

datvr

o sm

Tv

ntnmbala

ro

nntadaž

činrgovačkim

e sakužno

appav

doh

-

u aže

noga g

doči

ve

čonfe

pecifičnalažnim ot

davanje ponudtvr

o sm

ostTv

đenntn

doh

-

čaferencije

čnotud

ntnambaladelu proaž

činrgme

žnoiz pe

podarjem

vezeugovo

vzvo

baviz

ma

adpe

ar

la

U ili uv

avez

U ili uv

aveze

udioterse

avu uotpad

osti irt

mžiš

žnizv

obapm d

a i dape

ar

lam

a ad

pear

mm

rtmžiš

žnoizv

e ob

udioterse

avu uotpad

osti irt

mrži

ažnim otpadom. U oizvođači ili uv

e obavezklap

U li uv

avezeapm d

i dape

arenja m jemvsv

ammmmm mm mmmmmm

odasvojemvojv

odasvojem

aemmmara

mmmaem mararr

m

izlaganju pojasnila Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Posebno se osvrnula na ključne preambule Europske direktive o otpadu 2008/98/EZ te na način na koji su prenesene u hrvatsko zakonodavstvo. Pritom je posebno istaknula ona područja koja su neadekvatno prenesena te stvaraju probleme u gospodarskim aktivno-stima. Kada je o ambalažnom otpa-du riječ, istaknula je da, iako postoji sustav odvojenog sakupljanja dijela ambalažnog otpada propisanog Pra-vilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu, prije svega se na problem nailazi već u činjenici da se amba-lažni otpad prikuplja samo ako je od pića i napitaka, iako on ne čini više od 30 posto ukupnog ambalažnog otpada. Većina ambalažnog otpada završava na odlagalištima, iako se u javnosti primjer ambalažnog sustava najčešće navodi kao primjer sustava koji odlično funkcionira, a kao jedan od problema istaknula je i nedovolj-no sudjelovanje javnosti u donošenju krucijalnih zakonskih akata.

 

Nataša Gajski Kovačić

Stručnjaci iz hrvatske Agencije za zaštitu okoliša predstavili su Izvješće o provedbi propisa Europske unije iz područja gospodarenja otpadom pod nazivom “Jesmo li pripremljeni?” U Hrvatskoj su pripremne radnje i edukacija za potrebe izvješćivanja započele na vrijeme, kroz redovite aktivnosti i projekte, a u cilju usvaja-nja potrebnih znanja i alata. Načinjen je korak prema boljoj organizaciji izvješćivanja sklapanjem Sporazuma o suradnji između Državnog zavoda za statistiku i Agencije za zaštitu oko-liša koja je time preuzela sve poslove izrade službenih statistika otpada te su eliminirana preklapanja u nadlež-nostima za izvješćivanje. Za direktive koje pokrivaju obveze izvješćivanja o pojedinim posebnim kategorijama otpada u izvješćima o provedbi se potrebno očitovati o načinu prije-nosa odredbi te dati informacije o provedbi direktive - mjerama pre-vencije stvaranja otpada i smanje-nja utjecaja na okoliš, informacije o uspostavi sustava za povrat, saku-pljanje i oporabu otpada, uspostavi ekonomskih instrumenata, osigu-ravanju informacija potrošačima, inspekcijskom nadzoru i monitorin-gu. Dodatno se za ambalažni otpad

PODNASLOV

Na XII. Međunarodnom simpoziju gospodarenja otpadom

koji su krajem listopada u Zagrebu organizirali Grad Zagreb

i Međunarodno udruženje za kruti otpad (International Solid Waste Association ISWA), pod pokroviteljstvom

Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH i Agencije za zaštitu

okoliša, prezentirane su brojne aktualne teme vezane uz

problematiku otpada te pripremne aktivnosti koje Hrvatska

u tom kontekstu provodi uoči ulaska u Europsku uniju.u

rva

u uniju.

tešićoslov

voj. učn

rvivi

jaHr

kukuku

k

uu

rv

u up

a

vezane

k

u

va ka

ić

e uz

tešićskog poslovrazvoj. učn

M

kuku

rvatsivi r

ju

oja

k

p

HrM

uku uniju.

aH

k

HrvMa

ku uniju.k

o s

asH

kk

o

ku uniju.

so

a

s

snila Mirjana MaHrvatskog po

ku uniju.

NADNASLOV

uvesti model otvorenog i konkurentnog tržišnog sustava gospodarenja ambalažnim otpadom

NASLOV Održan 12. Međunarodnisimpozij gospodarenja otpadom

tis

ak

na

am

ba

laž

ipri

nti

ng

on

pa

ck

ag

ing

>42

424/2012

NADNASLOV perspektiva za digitalni tisak na ambalaži

NASLOV Digitalnabudućnost

korištenjem nešto jednostavnijih teh-nologija. Zemlje kao što su Brazil, Indija, Kina i Turska imat će pro-sječnu stopu godišnjeg rasta u tom sektoru veću od 30%, u periodu od 2011. do 2016. godine. Danas elek-trofotografija dominira tržištem digi-talno tiskane ambalaže, u kontekstu tiska i raznih aplikacija na etikete. Studija također predviđa da će je ink jet tehnologija dostići do 2016. godi-ne, kako u pogledu veličine naklada, tako i u pogledu vrijednosti.

Usporedba ink jeta i elektrofotografije

Ink jet sustiže tehnologiju elektro-fotografije, koja već dugo ima primat na području digitalnog tiska etiketa. Postoji značajan postotak digital-ne proizvodnje u sektoru etiketa, a plošni ink jet tisak na valoviti karton, obični karton, fleksibilnu i metalnu ambalažu, predstavlja samo neke od mogućih primjena. Na HP-ovom predstavljanju koje je prethodilo Drupi 2012, održanom u njihovom sjedištu u izraelskoj Caesarei, San-ti Morera, potpredsjednik HP-a i

Takav rast potaknut je promje-nama potražnje korisnika amba-laže – sve više raznovrsne amba-laže različitih dimenzija pridonosi segmentiranju tržišta, što dovodi do manjih naklada koje digitalna tehnologija može proizvesti na eko-nomičan način. Proizvođači opre-me za digitalni tisak i doradu una-prjeđuju svoje strojeve u pogledu brzine, kvalitete i pouzdanosti, a takva poboljšanja aktiviraju pozi-tivne argumente u korist digitalnog tiska na još višu razinu u odnosu na konvencionalne tehnike tiska. Podaci o najnovijim HP Indigo i Xeikon digitalnim strojevima za tisak na ambalažu tvrde da je nji-hova isplativost u odnosu na stro-jeve za fleksotisak veća čak i do 7000 linearnih metara – takvi bro-jevi podupiru podatke o sve većoj potražnji za takvom vrstom tiska na tržištu, unatoč tome što se broj naručenih naklada smanjuje. Novi B2 ink jet i tonerski strojevi za tisak na arke razvijani su ciljano za tisak na karton, a kao primjer se može istaknuti stroj Fujifilm JetPress koji

nudi nove UV boje, bazirane na vodi, koje će značajno podići razinu moguće kvalitete tiska.

Tržište digitalnog tiska na ambalaži vrijedit će 12,2 milijarde dolara

Tržište etiketa je pokazalo najvišu stopu proboja na globalnoj razini, a slijede ga tržišta valovitog kartona te, u manjoj mjeri, običnog kartona, tržišta fleksibilne ambalaže, metala i čvrste plastike. Gledajući cjeloku-pno tržište ambalaže, vrijedno 300 milijardi dolara, digitalni tisak imao je nešto limitiraniji proboj u 2011. godini, sa samo 1,59% udjela u vri-jednosti te 0,63% udjela u nakladama tiskane ambalaže.

Područje Sjeverne Amerike je u 2011. godini bilo najznačajniji kori-snik digitalno tiskane ambalaže, dok je azijsko područje zauzelo drugo mjesto. Studija kompanije Smithers Pira predviđa da će u narednom razdoblju rast biti značajan u svim svjetskim regijama, s naglaskom na zemlje u razvoju, koje će krenuti s

PODNASLOV

Prema istraživanjima internacionalne kompanije Smithers

Pira na globalnoj razini, u 2011. godini tržište digitalno

tiskane ambalaže i etiketa vrijedilo je 4,8 milijardi dolara.

Njihova studija “Budućnost digitalnog tiska na ambalaži”

pokazuje kako tržište raste iznimno brzo, što u konkretnim

podacima znači da će do 2016. godine vrijediti gotovo 12,2

milijarde dolara, s prosječnom stopom godišnjeg rasta od

20,6%, između 2011. i 2016. godine.

tis

ak

na

am

ba

laž

ipri

nti

ng

on

pa

ck

ag

ing

>43

434/2012

generalni direktor sektora za tisak velikih formata, izjavio je da je ink jet tisak visokih performansi uvelike zamijenio klasičan tisak plakata u području vizualnih komunikacija, te da sada čvrsto ciljaju na dobre rezul-tate u području ambalaže.

Prednosti metoda digitalne pro-izvodnje su dobro utvrđene i jasno shvaćene u sektoru komercijalnog tiska, ali sve se te metode ne mogu jednako primijeniti na ambalažu i

etikete, što objašnjava nižu razinu takve primjene sve do današnjih dana. Ono što će zasigurno podići razinu prihvaćanja i primjene digi-talne proizvodnje u vremenu kada zahtjevi korisnika i proizvođača ambalaže postaju sve detaljniji i pre-cizniji, podrazumijeva podizanje razine isplativosti malih naklada, dokazivanje konzistentnosti visoke kvalitete, mogućnost narudžbi “tiska na zahtjev” te mogućnost persona-lizacije proizvoda, kao i bolja pove-zanost tiskarskih strojeva i pripada-juće opreme za doradu, čime će se dobiti sustavi koji su jednostavniji za upotrebu.

Mnoge velike kompanije koje proi-zvode plastične i metalne ambalažne materijale skeptične su u prihvaćanju digitalnih metoda rada, a kao glavne razloge svojeg nepovjerenja navode trošak opreme i repromaterijala, for-mat i produktivnost digitalnih stro-jeva u odnosu na konvencionalnu opremu, zahtjeve dorade te specifič-na funkcionalna svojstva ambalaže.

Vlasnici brendova i trgovački lanci konstantno pokušavaju unaprijediti lance opskrbe smanjivanjem troš-kova i skraćivanjem rokova dostave.

Svi brendovi istražuju nove moguć-nosti interakcije s kupcima. Postoje određeni novi zakoni koji će odrediti da se potrošačima treba davati veća količina informacija, dok su sustav praćenja proizvoda te mogućnost tiska Brailleova pisma već na pra-gu službenog uvođenja kao obave-ze u Europi i SAD-u. Optimizacija opskrbnog lanca u ambalažnom sek-toru je u tijeku – dostavljanje proiz-voda pred potrošače koji odlučuju o

kupnji, uz najniže moguće troškove. Digitalne metode proizvodnje mogu povećati fleksibilnost. Primjerice, primjena personalizacije proizvoda u posljednjim fazama dorade kako bi se na ambalažu aplicirale posebne

značajke brenda ili specifične infor-macije vezane uz tržište na koje se proizvod plasira, u velikom je pora-stu za sektor farmaceutske amba-laže te postaje sve šire prihvaćena. To, naravno, otvara put za veći broj proizvođača, koji tisak na ambalaži mogu raditi u zemljama korisnica-ma određene vrste proizvoda, čime se smanjuju troškovi i limitirana fleksibilnost koja dolazi s obavezom čuvanja zaliha.

Umjesto dovršavanja i skladište-nja cijelih linija proizvoda za budu-će narudžbe, mnogi farmaceutski dobavljači izrađuju veće količine generičkih proizvoda, koje naknad-no prilagođavaju putem njihove ambalaže, za određenu primjenu ili

proizvod. U Europi je takav način rada postao vrlo čest, posebice za blister ambalažu, kartonske kutijice ili ampule, na koje se digitalno oti-skuju informacije i upute na traže-nom jeziku, na unaprijed određenom području na ambalaži. Prednosti su u smanjenju zaliha unutar lanca dosta-ve, koja vodi i do smanjenja viškova te otpada, kao i do smanjenja radne snage vezane uz skladištenje proiz-voda. U posljednjih nekoliko godina brojni su sektori smanjili svoje kapa-citete skladišta. Ink jet tehnologija se uvelike integrira u već postojeće lini-je za proizvodnju ambalaže, zamje-njujući spore i limitirane sustave s termalnim prijenosom, kako bi se povećala kvaliteta i fleksibilnost.

Digitalni tisak može biti vrlo kori-stan pri zaštiti brenda, uz pomoć pro-zirnih i UV fluorescentnih tonera i boja, čime se postižu vidljive i nevid-ljive mjere zaštite. Mogućnost tiska različitih podataka daje jedinstvene identifikacijske kodove koji se kori-ste za praćenje proizvoda kroz cijeli dostavni lanac, sve do mjesta prodaje.

Izvor: whattheythink.com

LEADAMBALAŽA

Područje Sjeverne Amerike je u 2011. godini bilo najznačajniji korisnik digitalno tiskane ambalaže

Digitalni ink jet tiskarski stroj Jet Press 720 nudi tisak UV bojama baziranim na vodi

NADNASLOV velike prednosti Xeikonova rješenja

NASLOVTisak etiketa digitalnimstrojem Xeikon

str

oje

vi,

ure

đa

ji, o

pre

ma

ma

ch

ine

s, d

ev

ice

s, e

qu

ipm

en

t

>44

444/2012

XeXm Xmem Xem eme

XXem e

Xe

XXe

XeXe

Xem Xemmmemmemm

tk eteetitiketa r

etiovno

etko

sak eX

ek esak esaksak ek eak tiks etk enos

saov rrje

ta n

r

ketko

ssaovnos

otX

X

etekje

ssr

rje

ta n

sr

nos

saje

ketko

etim

ikXeket

ko

rrje

ta n

rje

etiketa jem Xeikonoo

sroje

U današnje su vrijeme brzina i flek-sibilnost uvijek na prvom mjestu. Tržište je zasićeno klasičnim stroje-vima i veliki je pritisak na cijene od strane konkurencije pa su od velike važnosti kvaliteta i kompletna ponu-da pojedine grafičke kuće. Naime, ako kalkulirate troškove pripreme i izrade klišeja za fleksotisak, možemo zaključiti da je digitalni tisak popri-lično rentabilniji. Kako povećati dobit tvrtke? Kako povećati prodaju? Sve su to pitanja s kojima se susreće-mo svaki dan. I gdje je rješenje? Sva-kako u digitalnoj tehnologiji tiska.

Idealan za tisak etiketaNapravljen je približan izračun da

je rentabilnost tiska etiketa u digital-nom tisku do približno 2000 metara materijala. Ipak, to nije uvijek toč-no. Dužina od 2000 metara zaista jest nekakva granica za male naklade, međutim često rentabilnost ovisi o samoj vrsti posla koji tiskamo. Tržište je, naime, postalo sve otvorenije i na temelju te činjenice sve je više kupaca kojima su potrebne etikete na više jezika i u manjim nakladama. Pored toga se na etiketama sve više upotre-bljava personalizacija, odnosno tisak promjenjivih podataka. I tu digitalni tisak ima veliku prednost.

Puno tvrtki u grafičkoj industri-ji spremno je investirati u digitalnu tehnologiju, međutim nije uspješan svatko tko nudi usluge digitalnog tiska. Problem leži u pravom nači-nu. Sasvim je prirodno da tradici-onalni tiskari gledaju na digitalni

tisak uvijek kroz prizmu klasičnog tiska. To znači da je uspjeh digital-nog tiska samo u tisku malih nakla-da. Generalno možemo reći da su u svakoj tiskari naklade prikladne za primjenu digitalnog tiska. Kraj-nji kupci došli su do zaključka da je praktički svejedno naruče li 3000 ili 5000 primjeraka, odnosno na kraju ipak naruče 5000 primjeraka. Među-tim, nisu naručili 300 odnosno 500

primjeraka jer su pretpostavljali da je to preskupo, premda bi time izbjegli troškove skladištenja, dok se nabav-na cijena po primjerku zbog toga ne bi bitno promijenila. U tom uvjere-nju su ih tiskari i ostavili. Naravno, sam tiskar s takvim malim narudž-bama neće doći do velikog volumena tiska i zbog toga je svakako u pitanju brzi povrat investicije.

Prednosti digitalnog tiska

Konačno dolazimo do pitanja oko kojeg se razvija najviše pole-mika, prije svega u većim grafičkim kućama – je li digitalni tisak doista tehnologija koja pruža veću dodanu vrijednost i veću dobit nego klasični tisak? S obzirom na to da u digital-nom tisku imamo mogućnost tiska promjenjivih podataka, to je svakako moguće.

I kako tiskar može prodati tu doda-nu vrijednost? Ispravnim potezima mora doći do kupca i proslijediti ide-ju o tome kako konačni kupac može optimizirati svoje radne procese i smanjiti troškove. Kod takve analize svakako se kao optimalno rješenje ne nametne samo digitalni tisak, nego u više primjera i klasični tisak. I tako treba biti. Napokon, te dvije tehnolo-gije u međusobnoj su vezi. Međutim,

znači da je usp u vrijednh digital- nupjehkroz prizmu

proogu

nu vrije

ućo tisku klasičnog

ostI kako

dnost

mogako ti

nost

prom

kk k

promguće

o tiskostnu vrijednnu vrije

gost

I kako tnost

I kaednost

k kroz prizmuo z

k kk uvijeknu vrijedn

u klasičnogu klasičnog ostTo znači da je usp u vrijednh digital nu vrijednostpjeho znači da je usp

k uTo vrijedn

moguko tis

digital- nu vrijednostpjeh

proogugu

ko tisuć

o tiskost

proguć

o tiskost

promgućemogu

ko tiso tiskostt?ka

ststdodk

to

kje

K

oa

atr

tk

ki šš

k

tkkov

ood

toto

t?ku

tmože

? Imože

koje

K

? upca i

čn

? Ispravn

to

možet? I

ogmotak

mo?

o da

m?

a

po

moi

kano

mt?

nad

Ko

i

rr

o d

ogu

mo dptim

d

re kroškove. Kro

dl t

mućam

ogijai već

m n

nad

roškove. Ko

spu

žeaklade prikladn

smanj

i

u

gto

mo

do kuponačn

klasičnog nu vrij

oći

prod

tism tisk

jivih pmo mogodataka to

guo

okoa, p

– jkoja

u doa to

okoa, p

– jkoja

u doa to

guo

dam

oni

adKo

ptimo di j d č li 3000 ili nametne sam

spu

žeak

u

okoa, p

– jkoja

u do

aklade prikj smanjiti tr

akoj tiskari na

pmoguće

tiskpjeh digita

mora d

k kkroz priz

k

naklade prikladnigitalnog tiska. Kraj

ošli smanjiti tr

ku

akoj tiskari naa

ka

jkupci do

ua

kučki j d č li 3000 ili

vrijek? S o

u imapo

kanoi

rre k

nametne samo

ua

nd

vrijek? S o

u ima

mućam

ogijai već

m n

mikama

gija veću

m na

okoa, p

– jkoja

u doa to

mo

vrijek? S o

u ima

akk

od

kupci dočk

naigit

ošli a

k

ak k

od

kri d

u mo

a

Tis

Gar

ku

zsrtindo

kroz prizmui da je usp

u tisku može

a

tisak uvijek kroz prizmu tiska. To znači da je uspnog tiska samo u tisku da. Generalno možeu svakoj tiskari naa primjenu digit

kupci došli čk

LEADAMBALAŽA

Xeikon može tiskati praktički na sve vrste materijala maksimalne širine do 516 mm i na gramature od 40 do 350 g/m2

PODNASLOV

I danas se smatra velikom prednošću da se digitalnim tiskom

mogu, bez najmanjeg problema, otisnuti male naklade, kao i

poslovi u kojima se pojavljuju promjenjivi podaci (numeracija,

personalizacija, individualizacija, bar kodovi...). Isto tako, ta

tehnologija dopušta otiskivanje više različitih poslova jedan za

drugim, bez potrebe za zaustavljanjem stroja.

str

oje

vi,

ure

đa

ji, o

pre

ma

ma

ch

ine

s, d

ev

ice

s, e

qu

ipm

en

t

>45

454/2012

na taj se način na tržištu pojavljuje svega nekoliko tiskara. Istina je da su sve češći upiti o prednostima koje nudi digitalni tisak. Statistički gleda-no, zaključak je da volumen odno-sno količina kolor digitalnog tiska svake godine poraste približno 20 do 25 posto. I tu se postavlja pitanje kamo ide sav taj potencijal? Opće-nito možemo reći da digitalni tisak danas uspješno i učinkovito odgova-ra na različite izazove i ispunjava sve veće potrebe kupaca vezane uz fleksi-bilnost. Zbog toga oprema mora biti prikladna za male naklade, vrijeme izrade mora biti kratko, a isporuka u dogovorenom roku. Međutim, sve to je moguće postići samo zahvaljujući digitalnom tisku.

Xeikonova pionirska uloga u kolor digitalnom tisku etiketa

Xeikon je bio pionir u uvođenju kolor digitalnog tiska etiketa u svi-jetu. Već 1996. godine izradio je, u kooperaciji s tvrtkom koja je raspo-lagala velikim znanjem o tehnologiji fleksotiska, prvu liniju za izradu eti-keta. Tržište je tu ideju vrlo dobro primilo jer je takav način izrade manjih naklada cjenovno puno pri-stupačniji od tehnologije fleksotiska.

Pored visoke brzine Xeikonovih strojeva za tisak etiketa, moguće je u jednom prolazu tiskati pet boja, od kojih peta može biti posebna spot boja, bijela pokrivna boja, nevidljiva

zaštitna boja i slično. Xeikonovi strojevi koriste novi QA-I toner kod kojeg je cijena otiska niža, dok s dru-ge strane ima veću kvalitetu. U osno-vi taj toner ima veću otpornost, što je izuzetno dobrodošlo jer su same

etikete često izložene nepovoljnim uvjetima - vlažnim skladištima, jakoj svjetlosti, niskim temperaturama (zamrzavanje prehrambenih proiz-voda) i slično.

Ekološki besprijekorna tehnologija

Tehnologija koju upotrebljava Xei-kon ekološki je potpuno besprije-korna, a s druge strane potrebno je naglasiti da je sam proces tiska vrlo stabilan od prvog pa do zadnjeg oti-ska. Svi Xeikonovi potrošni materija-li imaju certifikat za prikladnost upo-trebe s prehrambenim proizvodima i potpuno su bez mirisa, tako da se otisnute etikete mogu bez problema lijepiti direktno na prehrambeni pro-izvod – dakle, bez dodatne ambalaže. Na Xeikonu otisnute etikete mogu

pokriti praktički sva tržišta, i to od domaćinstva do kemijske industrije, kao i farmaceutsku industriju koja ima vrlo visoke zahtjeve. Jednostav-no ne postoje zapreke niti za jedno tržište pa vlasnici Xeikonove tehno-logije imaju potpuno odriješene ruke kod izbora samog tržišta.

Nekoliko tehničkih pojedinosti

Xeikon može tiskati praktički na sve vrste materijala maksimalne širi-ne do 516 mm i na gramature od 40 do 350 g/m2. Brzina stroja je 19,2 m/min. Maksimalni kapacitet stroja je 594 m2/sat. Tiskarski stroj može biti on line povezan s doradnim strojem D-Coat, čiji sastavni dijelovi mogu biti UV-lak, laminiranje, toplinski tisak na folije, slijepi tisk, izrezivanje, namotavanje otpada i namotavanje gotovih etiketa. Za samo djelovanje stroja zadužen je kompjuterski dio stroja (front-End – DFE) X-800 koji je potpuno otvoren i modularan te sadržava opsežne PrePress funkcije i vrlo brzi RIP. Na tom području Xei-kon praktički nema ograničenja jer se mogu upotrebljavati svi formati. RIP se isporučuje sa samim strojem i vrlo se dobro podudara s tiskom promjenjivih podataka iz različitih aplikacija i baze podataka.

Pripremio: Andrej Štrus, Xeikon Austria GmbH, Xeikon Eastern Europe

LEADAMBALAŽA

Na etiketama se sve više upotrebljava personalizacija i tu digitalni tisak ima veliku prednost

Svi Xeikonovi potrošni

materijali imaju certifikat

za prikladnost upotrebe s

prehrambenim proizvodima i

potpuno su bez mirisa, tako da

se otisnute etikete mogu bez

problema lijepiti direktno na

prehrambeni proizvod – dakle,

bez dodatne ambalaže.

sa

vje

tov

an

ja, s

ajm

ov

i, iz

lož

be

co

nfe

ren

ce

s, f

air

s, e

xh

ibit

ion

s

>46

464/2012

NADNASLOV projektiranje suvremene ambalaže

NASLOV Ambalaži je mjestou vizualnoj kulturi

Mnogo puta izgovarana misao Marshalla McLuhana, kontroverznog medijskog gurua šezdesetih godina: Medij je poruka - i danas je aktualna. Na tragu tih razmišljanja, ambalažu kao produžetak osjetila vida, a koja pripada mediju tiska, vrednujemo i procjenjujemo kao medij. Smatramo da se radi o vizualnom mediju koji u okvirima naše spektakularizirane “realnosti” ima pravo na kritičko i analitičko promišljanje aktualnih promjena svijeta. U središtu raz-matranja našlo se djelo Milorada V. Matanovića, sazdano u šest knjiga, o projektiranju suvremene ambalaže, kao i materijalizirani modeli ambala-že nastali u njegovom proizvodnom pogonu u Novom Sadu. Na izložbi u Galeriji ITD, na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu, pokazano je ono što je taj Novosađanin ostvario tijekom minulih godina u svijetu ambalaže.

AMBALAŽA KAO KOMUNIKACIJA

U potrošačkom društvu između čovjeka i ambalaže postoji komu-nikacija, niz međusobnih utjecaja, pa nije svejedno u kakvom svijetu ambalaže živimo. Kako je ambalaža tipičan primjer vizualne komunika-cije, pod čijim se pojmom podrazu-mijeva svaka vizualno uspostavljena poruka, svaka informacija, njezin simbolički refren, koji se vizualnim medijem prenosi od pošiljatelja do primatelja poruke, možemo zaključi-ti da nije nevažan i model ambalaže koji se uključuje u proces komuni-kacije. Samo ambalaža primjerena

kartona. Matanović prikupljanju i obradi materijala pristupa sistema-tično. Konstruktivno pristupa for-miranju određenog modela u sklopu kutije kao osnovne forme. Ne bavi se grafičkim dizajnom modela ili vanj-skom obradom, nego njenom stan-dardizacijom i obilježjima. Modele ambalaže svrstava u šest knjiga pod zajedničkim nazivom “Projektiranje suvremene ambalaže”. Četiri knjige (“Kutija tacna”, “Kutija tuba”, “Skro-jena kutija”, “Kutija za izlaganje”) objavljuje od 2007. do 2010. godine, dok se za naslove “Kutija kao amba-laža” i “Proizvodi od kartona” vrše posljednje pripreme za objavu. Izda-vač je novosadski “Biro inženjering”. Time će Matanovićev projekt biti zaokružen.

U “Kutiji tacna” (2007.), knjizi na blizu osam stotina stranica, pred-stavlja kutiju u osnovnom, ojačanom, čvrstom, kabastom, slobodnom, zaklopnom, specijalnom i namjen-skom obliku, kao kašetu, teleskop, za nošenje ili dekorativnu. Objav-ljuje crteže i modele definirane kao standard, spremne za proizvodnju i likovno-grafičku obradu. Slijedi “Kutija tuba” (2008.) na čijim strani-cama su razasuta idejna rješenja za kutiju tubu kao otvorenu, kombinira-nu, naboranu, namjensku, specijalnu, jastučastu, za nošenje, dekorativnu, transportnu, omotnu i teleskop-sku formu kutije. Sljedeću knjigu “Skrojena kutija” (2008.) posvećuje modelima i crtežima koji obuhva-ćaju proizvod. Ta je kutija u funkciji zaštite proizvoda i stvaranja novog ili bogaćenja postojećeg vizualnog

PODNASLOV

Na izložbi Karton ART Milorada Matanovića i promociji knjiga “Projektiranje suvremene ambalaže” istoimenog autora u Galeriji Instituta za transfuziju dizajna u Novom Sadu prikazani su brojni aspekti ambalaže kao medija.

zahtjevima prezentacije i zaštite pro-izvoda te komunikacije na relaciji “proizvođač - trgovac – potrošač” donijet će očekivane učinke.

Milorad V. Matanović je inže-njer po obrazovanju, konstruktor i inovator po vokaciji, proizvođač ambalaže, ali i izuzetno kreativna ličnost. Suvremenu ambalažu uči-nio je bogatijom za stotine i tisuće modela koje je tiskarstvo baštini-lo gotovo pola stoljeća, a bilo je u opasnosti da nestane iz kolektivnog sjećanja. Sakupljanjem, tehničkom obradom, standardizacijom i obi-lježavanjem uspio je mnoge modele ambalaže otrgnuti od zaborava. Uči-nio ju je prepoznatljivom u praksi tiskarstva pod sintagmom “dobrog dizajna”. U pitanju je složiva kar-tonska ambalaža koja se proizvodi od specijalnih (mikrovalnih) vrsta

LEADAMBALAŽA

U potrošačkom društvu između čovjeka i ambalaže postoji komunikacija, niz međusobnih utjecaja, pa nije svejedno u kakvom svijetu ambalaže živimo

Vrhunski klišeji za vrhunski fleksotisak

... od 1984.kvaliteta je naša briga

www.klise-kop.hr

Sveta Nedelja, Dr Franje Tuđmana 39. Tel: 01 3370 034, 3325 989, Fax 01 3371 729, e-mail: info@klise-kop.hr

sa

vje

tov

an

ja, s

ajm

ov

i, iz

lož

be

co

nfe

ren

ce

s, f

air

s, e

xh

ibit

ion

s

identiteta proizvoda ili proizvođača. Obuhvaća osnovne oblike: s kopčom, s jezičkom, za nošenje, kao dekora-tivnu, namjensku kutiju, omot, tele-skopsku kutiju... Potom objavljuje knjigu “Kutija za izlaganje” (2010.). Na više od četiri stotine stranica predstavlja kutiju za izlaganje proiz-voda, na izložbama i policama trgo-vina. Matanović je predstavlja kao posebnu, džep-stalak, džep-kutiju, višestruki džep, džep za vješanje, s vratima (otvorom), policu-etažer, otvorenu, prijelomnu, za vješanje, s prozorom (ekranom), kombiniranu, ladicu, s pregradama, s naslonom, čašu i košaru.

Knjiga “Proizvodi od kartona” obuhvaća čitavu paletu namjenskih i specijalnih kutija, torbi, kofera i sl. proizvoda, naslona, stalaka, posto-lja, fascikala, podmetača, uložaka, registratora, kao elemenata na i u kutiji. Knjiga “Kutija kao ambala-ža”, na izvjestan je način završetak višegodišnjeg istraživanja. Može se

promatrati i kao uvod u raspravu o kutiji kao osnovnoj formi suvreme-ne ambalaže. Matanović razmatra proizvode i forme za izrezivanje. Bavi se njihovim podjelama, veličinama papira (kartona) i valovitim ljepen-kama, kutijom kao ambalažom, njenim dijelovima, karakterističnim veličinama, oblicima i formiranjima, konstruktivnim rješenjima i njiho-vim označavanjem. Tu su i sustavi formiranja plašta kutije, donjeg i gornjeg dijela, kao i sustavi koji se podjednako primjenjuju na formi-ranje donjeg i gornjeg dijela kutije. Time modeli i crteži u knjigama “Projektiranje suvremene ambalaže” postaju bliži i razumljiviji, spremni za obradu i proizvodnju.

Neki od modela ambalaže, o koji-ma Matanović govori u svojim knji-gama, materijalizirani su u njegovom pro izvodnom pogonu za potrebe tvrtki, kreativnih studija i agencija za marketing, tiskara i državnih insti-tucija. S njima Matanović i njegovi

suradnici godinama uspješno sura-đuju. Radost dobro obavljenog posla je ono što ih povezuje, kao i misija da će dobro dizajniranom i proizve-denom ambalažom doprijeti do cilja koji su svojom marketinškom i krea-tivnom strategijom uspostavili.

Matanović je svojim istraživačkim i proizvodnim djelovanjem omogućio da baštinu od nekoliko tisuća mode-la koji se mogu svrstati pod formu kutije učini pristupačnom i korisnom u svakom pogledu. Od zaborava je otrgnuo praksu koja, nesumnjivo, pripada našoj vizualnoj kulturi. Na tome mu, iskreno, treba zahvaliti.

prof. Miroslav A. Mušić, Akademija umjetnosti Univerziteta u Novom Sadu, Srbija

Jedan od projekata EPIC-a (European Pack-aging Consortium) je i s l ikovni r ječnik za ambalažnu industriju. Stjecanjem statusa puno-pravnog člana EPIC-a, Institut za ambalažu i tiskarstvo iz Zagreba, došao je u priliku brojnim jezičnim varijantama, dodati i hrvatsku, za više od stotinu do sada izdvo-jenih pojmova.

>48

484/2012

Slikovni rječnik Picture dictionary

slik

ov

ni r

ječ

nik

pic

ture

dic

tio

na

ry

ампула

ampola

ampula

ampule

ampoule; glass vial

ampoule

ampoule, ampul

ampulli

ampoule

Ampulle

ampulla

fiala

ampula

ампула

ampula (sklenená)

ampolla

RFID čip

čip

RFID chip, RFID tag

RFID chip

chip, IC, tag

siru, tagi

puce RFID

Faserplatte

csip, RFID címke,

transzponder, chip,

chip, tag

čips

бирка-метка

čip

plastični sanduk

přepravka

crate

plastic crate

krat

kori

caisse

Harasse

rekesz

cassetta

režģota kaste

ящик; лоток

plastová debnička

Cajón

ящик полiмерний

caixa plástica

circuito impreso,)

чiп

etiqueta inteligente com rádio freqüência

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiikkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkoooooooooooooooooooooonnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn 3333333333333333333333333333333333333333333300000000000000000000000000000000000000000000

Xeikon Austria GmbH - T. +43 1 585 42 42 650Predstavništvo za Hrvatsku - T. +386 41 628 601, andrej.strus@xeikon.com

www.xeikon.com

I značajno bolje. Za uvjerljivo najbolji tisak etiketa

postoji samo jedno rješenje: potpuno novi Xeikon

3300!

Ovo je tiskarski stroj koji ste čekali. Ne postoji

etiketa koju ovaj stroj ne može odraditi.

Uz maksimalnu brzinu od 19,2 m/min, Xeikon

3300 najbrži je digitalni tiskarski stroj za etikete u

boji na tržištu. Idealan je za male i srednje naklade,

just-in-time i on-the-fly-jobs. S rezolucijom od 1200

dpi (4 bita), revolucionarno oštrim i upečatljivim

detaljima te fotorealističnim slikama ističe se

na tržištu. Zahvaljujući petoj boji svom kupcu

možete osigurati savršenu reprodukciju identiteta

brenda.

Ako želite ostaviti dobar dojam, pronašli ste svog

partnera!

Potpuno novo! Potpuno drukčije!

Ostvarite prednost na tržištu!

����� �

� � � � ��

��

������

>50

504/2012

hrv

ats

ka

bu

rza

otp

ad

a c

roa

tia

n w

as

te m

ark

et

IZ HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Hr vat ska bur za ot pa da or ga ni zi ra na je s ci ljem po ve z i va nja po slov nih part-ne ra ko ji nu de i/i li traže sve vr ste ko ri-snog ot pa da / se kun dar nih si ro vi na. Ova ba za po da ta ka ne omo guću je sa mo bes plat no po sre do va nje sa ci ljem za jed-nič kog go spo da re nja ot pa dom, već je ona i ele ment držav ne stra te gi je zaš ti te oko liša.

Hr vat ska bur za ot pa da da je in for ma-ci je o:• mo guć no sti ma na ba ve/ pro da je ot pad-

nih tva ri tj. ko mer ci jal nog ot pa da• teh ni ka ma i teh no lo gi ja ma za pre ra du

ot pa da• po nu di i po traž nji slo bod nih ka pa ci-

te ta ot pa da• po nu di i po traž nji svih vr sta su rad nje

u go spo da re nju ot pa dom.

U ključe nje u Hr vat sku bur zu ot pa da, kao i do bi va nje in for ma ci ja iz ba ze su bes plat ni.

Za sve dodatne in formacije molimo obratite se u Vašu županijsku komoru ili u središnjicu HGK: tel.: 01/ 46-06-778 fax.: 01/46-06-782, e- mail: otpad@hgk.hr

NAJNOVIJE PONUDE

ALUFLEXPACK NOVI D.O.O. POGON UMAG

Ungarija bb, 52470, Umag

E-mail: sanjin.lukic@afp.hr

Tekst oglasa: Nudi se škartna i otpadna folija

od papira, poliestera, polietilena, polipropile-

na, aluminija, PVC-a, kao i razne kombinacije

duplex i triplex folija.

FEROSIROVINA D.O.O.

Svetog križa 3., 44400, Glina

Tel: +385 44 882703

Faks: +385 44 882702

E-mail: ferosirovina@sk.t-com.hr

Tekst oglasa: Nudi se metalni otpad.

G.K.P. ČAKOM

Mihovlanska bb, 40000, Čakovec

Tel: +385 40 382322

Faks: +385 40 382321

E-mail: oporabiliste@cakom.hr

Tekst oglasa: Nudi se oko 500 t plastičnog

otpada (najviše nesortirane plastike).

ARCUS PRERADA D.O.O.

Ružićeva 27, 51000, Rijeka

Tel: +385 98 9819488

Faks: +385 51 371472

E-mail: ronald.milanja@hi.t-com.hr

Tekst oglasa: Traži se neopasni tehnološki

otpad (papir i polimeri).

LAURA D.O.O.

Dubravička, Harmica 31, 10292, Šenkovec

Tel: +385 1 3395733

Faks: +385 1 3396035

E-mail: laura@zg.t-com.hr

Tekst oglasa: Traže se otpadni kabeli na

bazi bakra i aluminija te otpadni bakar i

aluminij.

VAL-SOL D.O.O.

Karlovačka 46, 10360, Sesvete

Tel: +385 1 2005008

Faks:

E-mail: valsolpe@gmail.com

Tekst oglasa: Traži se neopasni plastični i

kartonski/papirni otpad.

WANG X D.O.O.

Maršala Tita 70, 40000, Čakovec

Tel: +385 91 9103334

Faks:

E-mail: mey@wang-x.com

Tekst oglasa: Traži se neopasni plastični

otpad.

NAJNOVIJE POTRAŽNJE

������������ ������������������������������ ������� ������������������������������������������

pre

gle

d s

ajm

ov

a i

izlo

žb

i iz

am

ba

laž

ne

ind

us

trije

list

of

fair

s a

nd

ex

hib

itio

ns

in p

ac

ka

gin

g in

du

str

y

>53

534/2012

Sajmovi FairsI IZLOŽBE AMBALAŽNE INDUSTRIJE

I.

II.

III.

IV.

V.

Bratislava   (Slovačka)

24. 1 - 27. 1. 2013. GASTROPACKIzložba ambalažnih materijala, strojeva i tehnologija

Moskva   (Rusija)

29. 1 - 1. 2. 2013. UPAKOVKA - UPAK ITALIAMeđunarodni sajam za ambalažne strojeve i materijale

Tokyo   (Japan)

30. 1 - 1. 2. 2013. CONVERTECH JAPANMeđunarodni sajam i konferencija o ambalažnim tehnologijama

Pariz   (Francuska)

6. 2 - 7. 2. 2013. PCDKongres i izložba ambalaže u kozmetičkoj industriji

Barcelona   (Španjolska)

20. 2 - 21. 2. 2013. PACKAGING INNOVATIONS BARCELONA

Sajam inovacija u ambalažnoj industriji

Birmingham   (Ujedinjeno Kraljestvo)

27. 2 - 28. 2. 2013. PACKAGING INNOVATIONSSajam inovacija u ambalažnoj industriji

Bologna   (Italija)

7. 3 - 10. 3. 2013. COSMOPACK Sajam kreativne ambalaže

Prag   (Ćeška))

14. 3 - 16. 3. 2013. REKLAMA / POLYGRAFMeđunarodni sajam marketinga, medija i ambalažne tehnologije

London   (Ujedinjeno Kraljestvo)

17. 3 - 20. 3. 2013. PRO2PACMeđunarodna izložba prehrambene tehnologije i pakiranja

St. Petersburg   (Rusija)

16. 4. - 18. 4. 2013. PRODTECH ST PETERSBURG

Međunarodni sajam ambalažnih tehnologija i logistike

Varšava   (Poljska)

10. 4 - 11. 4. 2013. PACKAGING INNOVATIONS WARSZAWA

Sajam inovacija u ambalažnoj industriji

Zurich   (Švicarska)

17. 4 - 18. 4. 2013. VERPACKUNG SCHWEIZMeđunarodni sajam ambalaže, ambalažne industrije i strojeva

Shanghai   (Kina)

23. 4 - 24. 4. 2013. LUXE PACK - SHANGHAI Sajam luksuzne ambalaže

Toronto   (Kanada)

14. 5 - 16. 5. 2013. PACKEX TORONTOMeđunarodna izložba prehrambene tehnologije, procesiranja i pakiranja

New York (SAD)

15. 5 - 16. 5. 2013. LUXE PACK - NEW-YORK Sajam luksuzne ambalaže

Zagreb   (Hrvatska)

22. 5 - 25. 5. 2013. MODERNPAKIzložba ambalažnih materijala, strojeva i tehnologija

Časo

pis

za g

rafik

u i t

iska

rstv

opr

osin

ac 2

012.

, bro

j 4/2

012.

, god

ina

7.

Pers

pekt

ive

za

tran

spro

mo

rješ

enja

Sagl

edaj

mo

širu

slik

u!

Surv

ival

W

ill R

equi

re

Radi

cal

Chan

ges

Nas

lovn

ice

Tih

o, o

tih

o g

ovo

ri m

i jes

en:

Šušt

an

jem

lišć

a i

šap

ato

m k

iše.

Al z

ima

src

u g

ovo

ri jo

š ti

še.

I ka

da

sn

iježi

, a s

pu

šta

se

tam

a,

U p

ah

ulja

ma

tiš

ina

je s

am

a. D

ob

riša

Ce

sari

ć

Bije

li sn

ijeg

me

ka

n i

sja

jan

ka

o b

ijelo

k

rzn

o. O

štri

na

sv

ježe

g p

ov

jeta

rca

u

no

snic

am

a i

pro

mrz

li p

rsti

isp

od

v

lažn

ih r

uk

avic

a. P

lav

iča

sta

zim

a u

o

čim

a. P

lav

iča

sti o

dsj

aj i

bis

tra

du

bin

a

pla

nin

skih

brz

aca

. Hla

dn

a d

ub

ina

oči

ju i

zast

rašu

juća

mir

no

ća p

og

led

a.

To je

dru

ga

str

an

a z

ime

. On

a v

arl

jiva

, lu

kav

a, k

oja

se

tih

o u

vla

či u

ko

sti,

koja

ti

mje

ri v

rije

me

, bro

ji se

kun

de

...

Nje

žni b

ijeli

po

kri

va

č ko

ji b

ud

i to

plin

u u

sr

cu i

ošt

ar

sje

vera

c ko

ji v

raća

u s

tva

rno

st.

Crn

e š

are

ko

je p

roži

ma

sn

ježn

i na

bo

ran

i p

ejz

až.

Živ

i p

riv

lača

n. N

ev

jero

jatn

o

hra

ba

r i o

dlu

čan

.

I ba

š za

to je

tig

ar

be

z su

mn

je je

dn

a o

d

na

jlje

pši

h, n

ajv

eći

h, n

ajin

trig

an

tniji

h i

na

jta

jan

stve

niji

h ž

ivo

tin

ja. U

vije

k je

bio

m

oća

n s

imb

ol u

lju

dsk

oj p

ov

ijest

i.

Iako

je p

rošl

a k

ine

ska

go

din

a T

igra

, a

slje

de

ća d

ola

zi t

ek

za n

eko

liko

go

din

a,

zan

imlji

vo je

vid

jeti

nje

go

vo z

na

čen

je u

h

oro

sko

pu

. Zn

aju

ći u

ka

kv

im v

rem

en

ima

ži

vim

o, n

ije n

a o

dm

et

pri

hv

ati

ti n

eke

v

rije

dn

ost

i ko

je ć

e n

am

do

bro

do

ći u

v

rem

en

u k

oje

na

s o

čeku

je.

U p

ah

ulja

ma

tiš

ina

je s

am

a

Flo

ck

flo

ckir

an

je je

na

no

šen

je d

lači

ca n

a

želje

no

mje

sto

na

na

čin

da

se

prv

o

ap

licir

a lj

ep

ilo p

a p

ose

bn

im u

ređ

aje

m

dla

čice

ko

je n

ako

n s

uše

nja

ost

aju

sa

mo

na

mje

stim

a g

dje

je lj

ep

ilo.

dla

čice

ko

je s

e a

plic

ira

ju m

og

u im

ati

ra

zne

nija

nse

te

ih je

mo

gu

će m

iješa

ti

ka

ko b

i se

do

bili

po

seb

ni e

fekt

i. P

ost

oje

niž

e i

viš

e d

lači

ce, n

ače

lno

od

0

,5 m

m p

a d

o n

eko

liko

mili

me

tara

. Ta

kođ

er,

dla

čice

mo

gu

bit

i ra

zlič

ito

g

sast

ava

ka

ko b

i dav

ale

ra

zlič

it o

sje

ćaj

pri

do

dir

u.

osi

m t

isko

m, l

jep

ilo s

e m

ože

n

an

osi

ti i

rasp

ršiv

an

jem

, što

o

mo

gu

ćav

a i

flo

ckir

an

je p

red

me

ta

po

pu

t u

me

tak

a z

a k

uti

je k

oji

drž

e

pro

izvo

d il

i pa

k sa

mih

pre

dm

eta

.

PROSINAC 2012.

BROJ 4

GODINA XVII.

On

i ne

na

laze

vri

jed

no

st u

sili

i u

no

vcu

. U

vije

k su

isk

ren

i o t

om

e š

to o

sje

ćaju

i i

sto

oče

kuju

od

dru

gih

. Zb

og

svo

jeg

p

ose

bn

og

ka

rakt

era

jako

su

vo

ljen

i. T

iga

r se

uv

ijek

do

čeku

je n

a n

og

e, s

pre

ma

n z

a

slje

de

ći k

ora

k u

živ

otu

s n

ep

op

ust

ljivo

m

en

erg

ijom

i s

inst

inkt

om

ne

po

gre

šivo

g

lovc

a.

Tig

rov

i ne

pro

pu

šta

ju iz

azo

v, o

sob

ito

ako

je

u p

ita

nju

ča

st i

zašt

ita

on

ih k

oje

vo

le.

Na

slo

vn

u s

tra

nic

u, o

sim

pre

kra

sne

slik

e

tig

ra, k

rase

i ku

glic

e -

no

vog

od

išn

ji u

kra

si.

Da

bis

mo

do

čara

li m

eko

ću k

rzn

a i

kug

lici

da

li vo

lum

en

i st

rukt

uru

, po

slu

žili

smo

se

te

hn

iko

m fl

ock

ira

nja

. Po

vrš

ine

pre

kri

ven

e

flo

cko

m s

u p

op

ut

pliš

a.

I op

et

smo

ovo

m n

ovo

m, i

zuze

tno

za

nim

ljivo

m t

eh

nik

om

u s

ito

tisk

u c

ijelo

j st

ran

ici d

ali

no

vu

dim

en

ziju

.

Na

na

slo

vn

ici A

mb

ala

že iz

ku

tije

vir

e

četi

ri m

ala

bije

la t

igri

ća.

Izu

zeta

n i

veo

ma

rije

da

k p

rizo

r.

Po

gle

d n

a o

vu

slik

u b

ud

i osj

eća

j to

plin

e i

nje

žno

sti.

No

to

je i

viš

e o

d t

og

a.

Htj

eli

smo

up

ozo

riti

na

eko

lošk

e

vri

jed

no

sti a

mb

ala

že i

na

na

šu b

rig

u

o s

vije

tu u

ko

jem

živ

imo

. Ne

vin

a ig

ra

tig

rića

po

ka

zuje

njih

ov

u o

vis

no

st o

na

šim

o

dlu

ka

ma

.

Bije

li b

en

ga

lsk

i tig

ar

je r

ijetk

a ž

ivo

tin

ja.

S n

ek

ad

ašn

jih t

rid

ese

tak

tisu

ća n

jiho

v je

b

roj p

ao

na

18

00

. Up

ozo

ren

je s

vim

a d

a

mo

ram

o m

ijen

jati

pu

t n

aše

g r

azv

oja

.

Od

rživ

i ra

zvo

j am

ba

laže

i b

rig

a o

oko

lišu

u

mo

tan

i su

u n

aše

na

jlje

pše

že

lje z

a

go

din

u u

ko

ju u

lazi

mo

.

Crv

en

i flo

ck n

a m

ašn

i na

vrh

u v

rpce

o

sna

žuje

na

šu p

oru

ku d

a s

e b

ori

mo

za

či

st o

koliš

i lje

pši

živ

ot

u b

ud

ućn

ost

i.

Jen

io V

uke

lić, P

icto

ris

de

sig

n d

.o.o

., Z

ag

reb

Napo

mene

koje

olakšavaju

dotisak

(sitotisak

) na

nak

ladu

:

na

kla

da

mo

ra b

iti u

red

no

slo

žen

a

str

etc

h f

olij

a il

i dru

gi o

blik

am

ba

laže

ne

sm

ije g

užv

ati

na

kla

du

ili s

avija

ti k

uto

ve

na

na

kla

di m

ora

bit

i vid

ljivo

ozn

ače

n u

ložn

i ku

t ti

ska

pri

tis

ku t

reb

a o

bra

titi

pa

žnju

da

str

oj u

red

no

ula

že, n

a v

iše

bo

jnim

str

oje

vim

a r

eg

ista

r m

ože

b

iti s

avrš

en

, ali

oti

sak

mo

že “p

lesa

ti”

kro

z n

ak

lad

u i

do

mili

me

tar.

To

on

em

og

uću

je p

reci

zni

do

tisa

k n

a t

e a

rke

ako

je n

a n

ak

lad

i pla

stifi

ka

cija

, on

a n

e s

mije

nik

ako

izla

ziti

va

n a

rka

na

gra

jfe

r st

ran

i i n

a s

tra

ni

bo

čne

ma

rke

ako

na

kla

da

nije

pla

stifi

cira

na

, bo

ja m

ora

bit

i po

tpu

no

su

ha

ako

se

pri

tis

ku k

ori

sti p

ud

er,

tre

ba

ga

drž

ati

na

min

imu

mu

jer

on

mo

že u

ma

njit

i sja

j ne

kih

la

kov

a il

i re

zult

ira

ti n

eči

sto

ćam

a u

oti

sku

.

ka

ko b

i se

na

kla

da

mo

gla

str

ojn

o u

lag

ati

, mo

ra b

iti r

avn

ija; p

last

ifici

ran

je n

ek

ih la

ga

nih

pa

pir

a

mo

že r

ezu

ltir

ati

“v

alo

vim

a” i

dru

gim

de

form

aci

jam

a k

oje

pa

k či

ne

str

ojn

o u

lag

an

je n

em

og

ući

m.

Op

lemenjivanje

naslovnice

:

Sito

papi

r d.o

.o.,

Zagr

ebin

fo@

sitop

apir.

hrw

ww

.sito

papi

r.hr

UV

lak

ozn

ak

a U

V u

na

ziv

u z

na

či d

a

se la

k su

ši U

V z

rače

nje

m, a

ne

da

o

n š

titi

od

UV

zra

čen

ja t

isko

vin

u.

Un

ato

č to

me

, UV

lak

kva

lite

tno

šti

ti

tisk

ov

inu

od

vre

me

nsk

ih u

tje

caja

i u

ob

iča

jen

ih s

red

stav

a z

a č

išće

nje

. P

ost

oji

i la

k ko

ji št

iti t

isko

vin

u o

d U

V

zra

čen

ja d

o n

eke

mje

re, a

li ta

kav

se

n

e k

ori

sti z

a u

ob

iča

jen

o o

ple

me

n-

jiva

nje

tis

ka

.

u U

V la

kove

se

mo

že u

mje

šav

ati

la

zurn

e n

ijan

se u

kolik

o s

e ž

eli

do

bit

i sp

eci

fičn

i efe

kt.

sro

da

n la

k o

vom

ko

rišt

en

om

je

ma

t U

V la

k. U

kolik

o k

lije

nt

želi,

m

og

uće

je m

iješa

nje

m m

at

i sja

jno

g

lak

a d

ob

iti r

azn

e s

tup

nje

ve s

jaja

.

ova

do

rad

a je

na

jtip

ičn

iji i

na

jče

šći

ob

lik o

ple

me

njiv

an

ja t

isk

a t

e s

e

po

jav

ljuje

sv

ug

dje

od

ko

rica

kn

jiga

d

o a

mb

ala

že.

�� rujan 3/2012 REGPRINT

POPIS SAJMOVA LIST OF FAIRS AND EXHIBITIONS

Sajmovi i izložbe – grafička industrija od siječnja do svibnja 2013.

���

���

���

���

Hamburg (Njemačka)

23. 1. - 24. 1. 2013. VERPACKUNG NORDSajam tiskarskih tehnologija, materijala i opreme za ambalažnu industriju

Moskva (Rusija)

29. 1. - 1. 2. 2013. UPAKOVKA - UPAK ITALIAMeđunarodni stručni sajam ambalažnih strojeva, opreme, materijala i tehnologija tiska na ambalažu

Tokio (Japan)

30. 1. - 1. 2. 2013. CONVERTECH JAPANKonferencija i međunarodna izložba strojeva i opreme za napredne tiskarske tehnologije

Johannesburg (Južnoafrička Republika)

12. 3. - 15. 3. 2013. PRINT EXPOIzložba tiskarskih strojeva i popratne opreme

Prag (Češka)

14. 3. - 16. 3. 2013. REKLAMA / POLYGRAFMeđunarodni sajam oglašivača i popratnih usluga, marketinga, medija te papirne i ambalažne industrije

Šangaj (Kina)

17. 4. - 19. 4. 2013. CHINA INTERDYEMeđunarodni sajam tiskarskih tehnologija

Zürich (Švicarska)

17. 4. - 18. 4. 2013. VERPACKUNG SCHWEIZSajam inovativnih rješenja, materijala, tehnologija i kreativnog dizajna za ambalažnu industriju

Barcelona (Španjolska)

19. 4. - 21. 4. 2013. GRAPHISPAGMeđunarodna izložba tiskarstva i grafičke industrije

Hong Kong (Hong Kong)

27. 4. - 30. 4. 2013. HONG KONG INTERNATIONAL PRINTING AND PACKAGING FAIR

Sajam tiskarskih i ambalažnih tehnologija

Birmingham (Velika Britanija)

30. 4. - 2. 5. 2013. SIGN & DIGITAL UKIzložba znakova, označavanja i pripadajuće tehnologije

Milano (Italija)

7. 5. - 11. 5. 2013. CONVERFLEXMeđunarodna izložba ambalaže, tiskarstva i pratećih tehnologija

Milano (Italija)

7. 5. - 11. 5. 2013. GRAFITALIAIzložba grafike, tiskanih medija i komunikacija

Peking (Kina)

14. 5. - 18. 5. 2013. CHINA PRINTMeđunarodni sajam tikarskih tehnologija

Harrogate (Velika Britanija)

14. 5. - 16. 5. 2013. NORTH PRINT & PACKSajam inovacija i tehnologija namijenjenih pripremi, tisku i doradi

Poznan (Poljska)

21. 5. - 24. 5. 2013. POLIGRAFIAMeđunarodni sajam tiskarskih strojeva, materijala i usluga

Zagreb   (Hrvatska)

22. 5. - 25. 5. 2013. INTERGRAFIKAMeđunarodna izložba tiskarske i papirne industrije

POJMOVNIK GLOSSARY

��REGPRINT prosinac 4/2012

U SPO STAV LJA NJE PRE CI ZNIH STRUČ NIH NA ZI VA VAŽ NO JE ZA DJE LO VA NJE BI LO KO JE STRU KE. BU DUĆI DA U HR VAT SKOJ JOŠ UVI JEK NE MA MO JED NO ZNAČ NO DE FI NI RA NE STRUČ NE POJ MO VE S PO DRUČ JA GRAFIČKE IN DU STRI JE, KROZ RU BRI KU “POJMOVNIK” IZ BRO JA U BROJ NA STO JI MO IH PRED STA VI TI.

CJEVČICA

(engl. Slee ve) – izrađe na od na tron-sko ga pa pi ra u obli ku ci je vi du gač ke kao i vi si na hrp ta knjiž nog blo ka, ko-ja se jed nom po lo vi nom svog oploš ja sljep lju je s hrp tom knjiž nog blo ka, a dru gom s unu tar njom stra nom hrp ta ko ri ca. Smjer to ka vla ka na ca cjevči-ce je oko mit na du lju stra ni cu hrp ta. Cjevči ca služi za ojača nje vez e knjiž nog blo ka i ko ri ca, te te kao ukras ko ji po-kri va unu traš njost hrp ta ko ri ca i da je li je pi oblik hrp tu ko ri ca ka da se knji ga pot pu no otvo ri.

CMS

(engl. CMS colour management sy-stem) - računalni programski paket stvoren za usklađivanje rada skene-ra, monitora, printera, osvjetljivača i tiskarskih strojeva, a sve s ciljem osi-guranja ujednačenosti tijekom čitavog proizvodnog tiskarskog procesa.

DUPLEKS-KARTON

(engl. du plex board) – više sloj ni kar-ton sa si vim među slo jem, si vom po-leđi nom i bezdrv nim ili go to vo bezdrv-nim pre ma zom na jed noj stra ni.

GUMIRANI PAPIR

(engl. gummed paper) – proizvodi od papira – etikete i trake za ambalažne aplikacije – obloženi adhezivnim sred-stvom koje je topivo u vodi ili ga može aktivirati neko drugo otapalo.

ISKRIVLJENA KOPIJA

(engl. di stor tion copy) – pri mje rak oti ska ko ji je na mjer no is kriv ljen u pri pre mi, ka ko bi se po niš ti li učin ci pro mje ne geo me trij skih di men zi ja po dlo ge do ko jih do la zi ti je kom ti ska. Pri mje nju je se pri flek so graf skom ti-sku ka ko bi se po niš ti lo raste za nje, skup lja nje i dru gi učin ci na po dlo zi.

K RIŽ NI PO LA GAČ

( engl. stac ker) – križ ni po la gač je stroj u ko jem se go to vi pro iz vo di - ča so pi-si - slažu u je dan kup ili u više par ci-jal nih pod ku po va, slože nih je dan na dru gi, ali među sob no za kre nu ti za 180º ra di sta bil no sti ku pa.Iz križ nog po la gača se ku po vi odvo de trač nim ili tran spor te rom s ko tačići-ma ili da lje na pa ki ra nje ku po va ili kao među pro iz vod za ula ga nje u obli ku pri lo ga na pa le tu za međus-kla diš te nje.

OD MO TAČ RO LE

(engl. unwin der) – uređaj s ko jeg se ro la od ma ta i pro vo di kroz stroj za ro-ta cij ski ti sak, tzv. ro ta ci ju. Od mo tači su obič no au to mat ski, a na nji ma se na la ze po dvi je ro le. Ka da je jed na pri kra ju, au to mat ski uređaj do vo di no vu ro lu u po ložaj za od ma ta nje i no vu tra ku sljep lju je na pret hod nu. To se kod ne kih flek so ti skar skih ro ta ci ja odvi ja pri sma nje noj rad noj br zi ni, a kod ne kih pri pu noj rad noj br zi ni.

PISMOVNI REZ

(engl. font weight)– način rezanja tj. način izvedbe pismovne slike. Razlikuju se prema debljini reza: nježni, obični, poludebeli i debeli rez, te prema širini reza: uski, obični i široki rez.

NA MO TAČ RO LE

(engl. rewin der) – uređaj na ko jem se oti snu ta tra ka na ma ta. Pri to me je vr lo važ na kva li te ta na ma ta nja, tj. ko-li ko je ja ko ro la na mo ta na (pretvr do/ pre me ka no), te je li rav no na mo ta na.

UV BOJE

(engl. UV inks) – vrsta tiskarske boje koja se stvrdnjava pomoću UV svje-tlosti. Nakon što se kapljica UV boje spusti na površinu na koju se otisku-je, izlaže je se UV svjetlosti (valna duljina 200 do 400 nm) koja uzrokuje polimerizaciju boje, zbog čega se ona skrućuje. Boja sadrži i posebne kemi-kalije, fotoinicijatore, koji ubrzavaju polimerizaciju, zbog čega se boja suši čim je izložena UV svjetlosti.

Kontakt osoba: Branko Švraka

E-mail: branko.svraka@boettcher-systems.com

Tel: +43 67 68 464 8360

Svim sadašnjim i budućim poslovnim partnerima

želimo sretan Božić i uspješnu novu godinu!Svim sadašnjim i budućim poslovnim partnerima

želimo sretan Božić i uspješnu novu godinu!

prosinac 4/2012 REGPRINT ��

TKO JE TKO U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI? WHO IS WHO IN GRAPHIC ARTS INDUSTRY?

BOBST CENTRAL EUROPE S. R. O.Adresa: Technicka 2851/15, 616 00

Brno, Czech Republic

Tel.: +420 541 19 13 11,

Fax: + 420 541 19 13 15

Direktor: Libor Panuš

Kontakt osoba: Ivica Šebalj,

prodajni predstavnik za Albaniju,

Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i

Sloveniju

Tel.: +385 91 6672 019

Fax: +385 1 6699 395

E-mail: ivica.sebalj@bobst.com

Web: www.bobst.com

CANON CEE GmbH, Predstavništvo u Republici HrvatskojAdresa: Kovinska 4a, 10 000 Zagreb

Kontakt osoba: Igor Legac

Tel.: +385 1 55 798 41

Fax.: +385 1 55 798 56

E-mail: igor.legac@canon.si

Web: www.canon.hr

GRAFIK.NET d.o.o.Adresa: Starotrnjanska cesta 3,

10 000 Zagreb

Direktor: Krešo Culjak

Kontakt osoba: Krešo Culjak

Tel.: +385 (0)1 61 37 414,

+385 (0)1 61 37 415,

Fax: +385 (0)1 61 37 416

Mob: +385 (0)91 472 3451

E-mail: kreso.culjak@grafiknet.hr

Web: www.grafiknet.hr

PPS Adriatic d.o.o.Adresa: Ustanička 12a,

11 000 Beograd, Srbija

Direktor: Andrej Petković

Kontakt osoba: Vojislav Ilić

Tel.: +381 11 241 84 33

E-mail: voja@pps-adriatic.com

Web: www.pps-adriatic.com

SITOPAPIR d.o.o.Adresa: Ive Politea 64, p.p. 21, 10 361

Sesvete Kraljevec, Hrvatska

Direktor: Jasenko Knepr

Kontakt osoba: Dag Knepr

Tel.: +385 1 20 46 762

Fax.: +385 1 20 46 754

E-mail: info@sitopapir.hr

Web: www.sitopapir.hr

XEIKON AUSTRIA GmbH Adresa: Hohlweggasse 30/DG, 1030

Beč, Austrija

Kontakt osoba: Andrej Štrus

Tel.: +385 1 6560 222

Fax.: +385 1 6560 223

Tel.: +43 1 585 42 42 650

Mob.: +386 41 628 601

E-mail: andrej.strus@xeikon.com

Web: www.xeikon.com

ZINA d.o.o. Adresa: Ivanićgradska 64,

10 000 Zagreb

Direktor: Mladen Široki

Kontakt osoba: Mladen Široki

Tel: +385 1 2450 161

Fax: +385 1 2450 163

E-mail: zina@zina.hr

Web: www.zina.hr

GRAFIK ZAGREBAdresa: Medarska 69,

10 000 Zagreb

Direktor: Oliver Tabak

Kontakt osoba: Oliver Tabak

Tel.: +385 (0)1 38 78 960,

Fax: +385 (0)1 38 78 965

E-mail: grafik@grafik-zagreb.hr

Web: www.grafik-zagreb.hr

KERSCHOFFSET d.o.o.Adresa: Ježdovečka 112,

10 250 Zagreb

Direktor: Danijel Kerš

Kontakt osoba: Alan Vitas

Tel.: +385 1 6560 222

Fax.: +385 1 6560 223

E-mail: alan.vitas@kerschoffset.hr

Web: www.kerschoffset.hr

MCA PRO d.o.o.Adresa: Tržaška cesta 85, 2000

Maribor

Direktor: Robert Rakovič

Kontakt osoba: Tomaž Košar

Tel.: +386 41 661 818

E-mail: info@mcapro.si

Web: www.mcapro.si

MONDI Uncoated Finepaper Sales GmbHAdresa: Ignaz-Köck-Straße 17, 1032

Beč, Austrija

Tel.: +43 (0) 1790 13 0

E-mail: service.ufp@mondigroup.com

Web: www.mondigroup.com

Organizatori:

HR-AB-01-080052025

3. MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP

TRENDOVI U DIGITALNOM TISKU 21. 2. 2013. godine, Zagreb, hotel Dubrovnik

INFORMACIJE:

TECTUS d.o.o., Radnička cesta 48, 10 000 Zagreb • Tel.: +385 1 60 62 884 • Fax: +385 1 60 62 889

E-mail: ambalaza@ambalaza.hr • Kontakt osoba: Tihana Lešić

Više na www.ambalaza.hr/hr/dprint

Cilj skupa je predstavljanje mogućnosti i aplikacija digital-

nog tiska kao temelja za razvoj poslovanja te najsuvremenijih

tehničko-tehnoloških mogućnosti svjetskih proizvođača

strojeva, uređaja i opreme u području digitalnog tiska

grafičkih proizvoda i ambalaže.

Predavanja su povjerena stručnjacima i predstavnicima

tvrtki lidera na području digitalnog tiska: Epson, HP Indigo,

Kodak, Konica Minolta, Xeikon, Xerox...

Skup je namijenjen pružateljima usluga tiska (vlasnici

tiskara, tiskari, zaposlenici u pripremi, odjeli prodaje i razvoja

novih usluga), korisnicima tiskarskih usluga, marketinškim

agencijama, proizvođačima ambalaže, korisnicima amba la-

že - brand menadžerima i voditeljima odjela marketinga i

razvoja ambalaže... iz Hrvatske i zemalja regije.

Koncept skupa:

• Plenarna izlaganja – prezentacije

• MEET THE BUYERS – TEHNOLOŠKI FORUM: organizira-

ni individualni sastanci s predstavnicima predavača ili

ponuđača komercijalno dostupne opreme s ciljem otvar-

anja mogućnosti nove poslovne suradnje i izravnog uvida

u ponudu dostupnu na tržištu regije.

• Izložba strojeva, materijala, opreme i proizvoda digital-

nog tiska

Mi Vam pružamo priliku, na Vama je da je iskoristite!

Dođite na d PRINT i u ugodnom okruženju suvremeno opremljene dvorane hotela Dubrovnik saznajte:

• sve o najnovijim hardverskim i softverskim rješenjima za

digitalni tisak

• kako digitalni tisak najučinkovitije povezati s postojećom

proizvodnjom

• kako prepoznati prilike i poboljšati poslovne

performanse

• kako učinkovito postaviti u potpunosti digitalnu tiskaru

• čime kontrolirati i jamčiti konzistentnost kvalitete

• koje su doradne usluge s visokom dodanom vrijednošću

tražene na tržištu

• kako ostvariti prednost na širokom tržištu pomoću

digitalnog tiska ambalaže

• koji su kapaciteti i mogućnosti produkcijskog digitalnog

tiska

• kako razmišljati kao suvremeni tiskar

• kako biti dio digitalne budućnosti!

...

Xerox Colour

550/560 Printer

Nazovite nas: 01 6609 000

Xerox Ltd. - Predstavništvo u RH

Koprivnièka 70, Zagreb

AC Novel d.o.o.

Kolarova 9

10000 Zagreb

R.S.B. d.o.o.

Šetalište Nikole

Fallera 10

10000 Zagreb

Tescom d.o.o.

Gunduliæeva 41

10000 Zagreb

Xagent d.o.o.

Avenija

Dubrovnik 10

10000 Zagreb

Xerotrade d.o.o.

Karamanova 1

21000 Split

Xerox ovlašteni partneri:

®

CX Creo Print ServerFiery EX Print ServerFreeFlow Print Server

Bogat izbor profesionalnih RIP-ova:

Produktivnost i visoka fleksibilnost

s predivnim bojama za sva okruženja

Za dodatne informacije klikni na: www.xerox.hr

Novi digitalni pisaè u boji iz Xerox-a primjeren je za svako

grafièko okruženje. Korisnicima omoguæuje veæu fleksibilnost i

slobodu pri izradi široke palete aplikacija, te brzo udovoljavanje

zahtjevima kupaca koji žele visoku kvalitetu tiska.

Xerox 550/560 Colour Printer združuje visoke standarde kvalitete

slike, napredno upravljanje medijima i profesionalnu doradu s

djelotvornim, sigurnim i prilagodljivim upravljanjem bojama,

kako bi se osiguralo povoljno rješenje za digitalni tisak u svakom

okruženju.

Osnovne tehnièke znaèajke:

- brzina tiska: 50/60 A4 otisaka u boji ili

55/65 crno bijelih otisaka u minuti

- odlièna rezolucija: 2400x2400 dpi

- mediji: premazni i nepremazni, 64-300gsm

- automatski obostrani tisak do 176gsm

- maksimalni format medija: 488x330

Ibix d.o.o.

Braæe Baèiæa 39-41

51000 Rijeka

®

Povoljnije cijene ureðaja i održavanja,

provjerite kod Xerox ovlaštenih partnera!

Xerox Colour 550/560 Printer

�� prosinac 4/2012 REGPRINT

3Slika 3: Čitljivost polegnute knjige

kada tekst ide od gore prema dolje, kao što je prikazano na istoj slici de-sno, tekst nema čvrstu bazu i izgleda kao da “visi” prema dolje. Iz navede-nog razloga u prvotnoj proizvodnji knjiga postao je običaj da se tekst na hrptu stavlja od dolje prema gore.

Ovakvo slaganje teksta nema ni-kakvih zamjerki i može se smatrati da je objašnjenje logično, međutim, s ovim smjerom teksta pojavljuje se veliki problem - kad se knjiga stavi na stol, tekst se čita naopako (slika 3).

U današnje vrijeme, kada su knjige puno tanje nego nekada, tisak više redova na hrptu gotovo je iščeznuo i najčešće ćemo vidjeti samo jedan red na hrptu. Prema tome, pravilo koje određuje osjećaj da tekst visi potpuno je nestalo i u Americi su, uvidjevši navedeni problem, shvatili da je puno važnije da se tekst čita na stolu kad je knjiga položena jer drugih uvjeta više nema. Zbog toga se tekst koji se čita od gore prema dolje naziva u žargonu američki hrbat.

Pravila u grafičkoj struci nigdje ne definiraju koji smjer teksta treba biti na knjizi i zbog toga je tužba autora neosnovana, posebice kada se zna da navedeni uvjet nigdje nije bio postavljen od strane autora prilikom definiranja ugovora.

Problem pasera

Drugi problem koji se pojavio je problem pasera i tu je autor imao pravo kada je tvrdio da paser nije

dobar. Naime, izdavač prilikom diza-jna omota knjige nije znao u kojoj će se tehnici tiska otiskivati i napravio je dizajn omota tako da je hrbat knji-ge u drugoj boji od ostatka knjige, a razdvajanje tih boja je napravljeno po liniji savijanja (slika 4). Kada je tiskara preuzela posao, naklada je bila izrazito mala i tiskara je knjigu radila na digitalnom stroju. Na istom je stroju napravljen i omot.

Kada je tiskara tiskala omot, nitko nije upozorio izdavača da navedeni stroj ne može tiskati u 100% paseru jer, općenito, digitalni tiskarski stro-jevi najčešće nemaju uložni kut. Kako je omot tiskan na navedenom stroju, registar sve četiri boje (smještaj u odnosu na papir) oscilirao je oko pola milimetra od otiska do otiska. Kada je knjiga otišla na uvez, dogo-dilo se ono što bi iskusni grafičari trebali pretpostaviti unaprijed, da je hrbat krivo uvezan na knjižni blok isključivo zbog krivog registra na stroju za tisak.

Kada je izdavač pregledao cijelu nakladu, vidio je da je samo trećina naklade bila uvezana korektno i to ona trećina kod koje je otisak na stroju otisnut slučajno na pravilnom mjestu s obzirom na nepostojanje uložnog kuta, odnosno bočne i če-one marke. Iz navedenog razloga, tiskara je kriva što nije upozorila da se navedeni problem može dogoditi s obzirom na preciznost tehnologije, odnosno tiskarskog stroja.

4Slika 4: Krivo uvezan hrbat

Da je dizajn knjige napravljen dru-gačije, navedeni se problem ne bi dogodio. Općenito je preporučljivo da dizajner prije tiska zna na kojem će se stroju otiskivati proizvod kako bi se navedeni problemi unaprijed riješili. Da je dizajner znao za nave-deni problem, dizajn je mogao biti drugačiji, npr. hrbat je mogao biti iste boje ili je, ako je bila potrebna dru-gačija boja, mogao napraviti prijelaz iz jedne boje u drugu i problem bi bio vrlo vjerojatno manje vidljiv. Isto tako, da je kontrast boja bio manji, problem bi bio manje uočljiv, čak u nekim slučajevima toliko manje uočljiv da autor vrlo vjerojatno ni ne bi imao prigovora na kvalitetu tiska i izrade proizvoda.

SUDSKO VJEŠTAČENJE EXPERT WITNESS PRACTICE DOC. DR. SC. IGOR ZJAKIĆ, STALNI SUDSKI VJEŠTAK ZA GRAFIČKU INDUSTRIJU

��REGPRINT prosinac 4/2012

Koliko god se trudili shvatiti sve probleme koji se mogu dogoditi prilikom izrade nekog grafičkog

proizvoda, u rješavanju različitih tuž-bi shvatite da se neke stvari rješavaju bez razmišljanja i svi ih shvaćamo zdravo za gotovo, sve dok nas takav problem u nekom obliku osobno ne zaintrigira.

Problem koji ću objasniti u ovom broju dogodio se prilikom tužbe au-tora knjige prema izdavaču koji je pak navedeni problem prebacio na ti-skaru koja se praktično našla između dvije vatre, a da nije bila svjesna da se takav problem uopće može dogoditi.

Naime, nakon što je knjiga izašla, autor knjige je tražio obeštećenje iz dva razloga. Kao prvo, tvrdio je da mu je smjer teksta na hrptu naopak i drugo, da hrbat knjige nije dobro oti-snut, odnosno da boja bježi u jednu ili u drugu stranu. O čemu se zapravo radi? Autor knjige smatra da je smjer teksta na hrptu trebao biti takav da, kada knjiga stoji uspravno, tekst teče od dolje prema gore (slika 1), a knjiga je napravljena od gore prema dolje. Isto tako, autor tvrdi da je paser na hrptu krivo napravljen. Prije nego što objasnim kako je navedeni problem riješen, želio bih objasniti u čemu je razlika dva smjera hrpta.

Europski i američki hrbatKada je smjer hrpta od dolje prema

gore, takav se hrbat naziva europski hrbat, a obrnuto je američki hrbat. A sada se postavlja pitanje zašto uopće postoje dva smjera teksta na hrptu?

Svima je poznato da je izum po-mičnih slova od Gutenberga omo-gućio tisak knjiga i da su se knjige počele prije svega raditi u Europi.

Kako su nekad knjige bile isključivo s velikim brojem stranica, hrbat knjige je bio relativno širok i na njemu se često tiskalo nekoliko redaka. Kako je isključivanje teksta u lijevo ono koje se koristi prilikom čitanja, kada bi na hrptu tekst bio isključen u lijevo (sli-ka 2 lijevo), tekst bi izgledao optički u redu jer je imao čvrstu bazu i išao bi prema gore. U obrnutom slučaju,

Europski ili američki hrbat

doc. dr. sc. Igor Zjakić, stalni sudski vještak za grafičku industriju, igor.zjakic@gmail.com

KAKO BI SE ZAŠTITILI INTERESI STRANAKA U MOGUĆEM SPORU, PODACI IZ TEKSTA TE DIJELOVI SLIKA DJELOMIČNO SU ILI POTPUNO IZMIJENJENI. OBJAŠNJENJE PROIZLAZI IZ VJEŠTAČENJA MOGUĆIH OKOLNOSTI KOJE MOGU NASTATI U BILO KOJEM DIJELU GRAFIČKE PROIZVODNJE.

1

2

Slika 1: Smjerovi teksta na hrptu

Slika 2: Vizualna razlika isključivanja teksta na hrptu

�� prosinac 4/2012 REGPRINT

eliminacijom vlage – takav mehani-zam “skida” vlažne sastojke s papira i tako ravna nepravilnosti.

Učinkovit prijelaz na digitalnu produkciju

bizhub PRESS C8000 optimalna je opcija za digitalni tisak u boji, te predstavlja nove mogućnosti, vrhun-sku kvalitetu, pouzdane performanse i isplativ način rada. Stroj dolazi s različitim karakteristikama i predno-stima koje klijentu otvaraju jednosta-van i učinkovit put prema digitalnoj tehnologiji.

Nove mogućnosti

Osmišljavanje novih aplikacija, pružanje novih vrsta usluga uz re-duciranje troškova s ciljem što većeg profita – glavne su značajke od ko-jih će profitirati kupci stroja bizhub PRESS C8000, naglašavaju u Konica Minolti. Sve su te prednosti korisnici-ma dostupne zahvaljujući digitalnom stroju za tisak u boji Konice Minolte, koji nudi različite opcije za in line doradu, od klamanja do savršenog uveza; najviši stupanj fleksibilnosti za

podloge (300g/m2 iz svih ulagačkih

jedinica, 350g/m2 iz PFU ulagačkih

jedinica) te sveobuhvatne mogućno-sti tiska varijabilnih podataka, kao i snažnu podršku za web-to-print tijek rada.

Impresivna kvaliteta

Visok stupanj pouzdanosti jamči toner Simitri® HD s polimerizira-nim tonerom za precizno prenošenje teksta i linija, automatizi-rana kontrola gustoće za konzistentnu reprodukciju boja te najviši stupanj pre-klapanja boja za precizan dupleks tisak. Na taj način korisnici stroja dobivaju ti-skani materijal s maksimal-nom učinkovitošću, mogu optimizirati svoj budžet i iskoristiti prednosti unaprijeđenih poslovnih mogućnosti putem svojih domaćih i inozemnih klijenata.

Isplativa produktivnost

Veća profitabilnost, više posla u ti-skari i jednostavno poštivanje zada-nih rokova za isporuku predstavljaju

glavne značajke koje pridonose opti-malnom poslovanju. bizhub PRESS C8000 jamči isplativost i produk-tivnost s karakteristikama kao što su brzina tiska od 80 stranica u boji po minuti (isto vrijedi i za crno-bi-jeli tisak), maksimizirano vrijeme neprekidnog rada uz pomoć CS Remote Care dijagnostičkog sustava i Customer Maintenance Support programa, intuitivno navođenje ko-

risnika te alati za jednostavno i au-tomatizirano podešavanje postavki stroja.

Do sljedeće Grafime, na kojoj će, vjerujemo, Konica Minolta opet pri-kazati inovativnu tehnologiju, za-hvaljujemo našim domaćinima na ugodnom i informativnom druženju.

bizhub PRESS C8000 optimalna je opcija za digitalni tisak u boji

Prezentirana tehnologija pobudila je velik interes posjetitelja

1

STROJEVI, UREĐAJI, OPREMA MACHINES, DEVICES, EQUIPMENT BIZHUB PRESS C8000

��REGPRINT prosinac 4/2012

1

Priredila: Tihana Lešić

NA GRAFIMI, SAJMU ZA GRAFIČKU I PAPIRNU INDUSTRIJU, KOJI JE U RUJNU ODRŽAN U BEOGRADU, ZAPAŽENIM IZLOŽBENIM PROSTOROM PREDSTAVILA SE I KONICA MINOLTA. KAKO BI SVOJE KLIJENTE I POSLOVNE PARTNERE ŠTO KVALITETNIJE UPOZNALA S PONUDOM, KONICA MINOLTA HRVATSKA-POSLOVNA RJEŠENJA D.O.O. ORGANIZIRALA JE ZAJEDNIČKI POSJET TOM SAJMU.

Uzdanice Konice Minolte na Grafimi

Dinamično jednodnevno dru-ženje s ljubaznim domaćinima iz Konice Minolte Hrvatska te

kolegama iz brojnih grafičkih tvrtki započelo je već u autobusu, uz ani-maciju stand-up komičara čiji su zabavni nastupi pridonijeli ugodnom putovanju.

Brojni noviteti na jednom mjestuKako bi se optimalno iskoristilo

vrijeme na sajmu, Konica Minolta je osigurala uvid u sve highlighte svoje ponude. Tako je okupljenima

pružena prilika testiranja ispisa na produkcijskim uređajima bizhub PRESS C8000, PRESS C7000, PRO C6000L, PRO C754 i PRO 951, kao i na nekim od uređaja iz uredskog asortimana. Održane su i prezentaci-je najnovijih rješenja vodećih struč-njaka iz tvrtke EFI, referentne za RIP

kontrolere u svijetu. Kako bi se potenci-jalnim korisnicima ponudilo komplet-no rješenje za sve njihove potrebe, pri-kazani su neki od softvera koje Konica Minolta integralno

nudi sa svojim produkcijskim uređa-jima. Zahvaljujući globalnoj suradnji tvrtki Konica Minolta i KIP, uživo je prikazan ispis velikog formata na jednom od modela te poznate ame-ričke tvrtke.

bizhub PRESS C8000Najveći interes gostiju pobudio je

upravo bizhub PRESS C8000.Riječ je o prvom tiskarskom stroju

u boji koji je usvojio sustav Konice Minolte s vakuumskom usisnom tra-kom za papir, za iznimno precizno ulaganje vrlo širokog raspona pod-loga za tisak, te dvjema jedinicama za ulaganje papira koje se mogu povezati u red, što daje impresivan kapacitet za ulaganje papira sve do 10,760 araka.

bizhub PRESS C8000 nudi auto-matizirani sustav za ravnanje papira, s dva mehanizma koja izravnavaju nepravilnosti. Standardni mehanički sustav za ravnanje papira smanjuje neravne površine u trenutku kada pa-pir prolazi kroz cik-cak mehanizam. Gdje je to potrebno, performanse sustava mogu biti poboljšane jedin-stvenim mehanizmom za ravnanje

bizhub PRESS C8000 nudi auto-matizirani sustav za ravnanje papira, s dva mehanizma koja izravnavaju nepravilnosti

Najveći interes gostiju pobudio je upravo bizhub PRESS C8000

�� prosinac 4/2012 REGPRINT

CX Print Server Powered by Creo

Kao opcija dolazi i CX Print Server Powered by Creo. Napredne karakte-ristike tog print servera i lakoća kori-štenja daju odlične rezultate tiskanja u boji. Creo Colour Server omogu-ćava automatizirane procese i svodi mogućnost grešaka na minimum.

Zajamčena podrška

Xerox Colour 550/560, kao i osta-le Xerox uređaje za digitalni tisak, u Hrvatskoj prodaju i održavaju ovlašteni Xerox partneri, po su-stavu Xerox FSMA – Full Service Maintenance Contract.

FSMA, ili popularno nazvano “odr-žavanje po kliku”, nudi korisniku sav potreban potrošni materijal, zamjenu dotrajalih dijelova te sve potrebne dolaske servisera bez posebne na-knade. Korisnik ovlaštenom Xerox

partneru plaća otiske napravljene u prethodnom mjesecu, po unapri-jed dogovorenom planu i cijena-ma. Takav sustav održavanja donosi mnoge prednosti korisniku:• produljeno puno jamstvo na uređaj

za vrijeme trajanja ugovora s ovla-štenim partnerom

• ujednačena cijena održavanja bez neugodnih izne-nađenja zbog ne-predviđenih većih kvarova

• ujednačena cijena eksploatacije ure-đaja bez obzira na količinu upotrije-bljenog potrošnog materijala

• pouzdan servis i pridržavanje odredbi servisnog ugovora o vre-menu odaziva

• redovito održavanje i zamjena dijelo-va bez posebnog troška za korisnika,

što znači da je uređaj i nakon 4 - 5 godina korištenja u odličnom stanju

• redoviti besplatni upgrade i pobolj-šanja koji su na raspolaganju samo ovlaštenim partnerima.Ako uvodite digitalni tisak, bavite

se klasičnim tiskom ili samo trebate još jedan uređaj za digitalni tisak za vaš uhodan posao – obratite se Xerox

ovlaštenim partnerima za najpovolj-nije cijene uređaja i održavanja.Više informacija možete naći na www.xerox.hr.Kontakt za korisnike: Xerox Ltd. Predstavništvo u HR, tel: 01 66 09 000

Emulsion Aggregation (EA) toner daje otisak bez sjaja, izuzetne oštrine i ujednačenosti

Xerox Colour 550/560 s oversized high capacity feederom

Xerox Colour 550/560 u osnovnoj konfiguraciji

2

3

STROJEVI, UREĐAJI, OPREMA MACHINES, DEVICES, EQUIPMENT XEROX COLOUR 550/560

��REGPRINT prosinac 4/2012

Izvor: Xerox

IZUZETNA KVALITETA OTISKA, OLAKŠANO RUKOVANJE MEDIJIMA, MOGUĆNOSTI PROFESIONALNE DORADE, SIGURNI I FLEKSIBILNI PROCESI – SVE SU TO ZNAČAJKE XEROX COLOUR 550/560 UREĐAJA ZA DIGITALNI TISAK U BOJI. U KOMBINACIJI S POVOLJNOM CIJENOM UREĐAJA I OTISKA, XEROX COLOUR 550/560 JE PRVI IZBOR ZA DIGITALNI TISAK.

Prvi izbor za digitalni tisak

Xerox Colour 550/560 je uređaj s mogućnošću ispisa 50 odnosno 60 A4 stranica u boji u minuti.

Kao i drugi Xerox uređaji za digital-

ni tisak u boji, odlikuje se visokom razlučivošću od 2400 x 2400 dpi, te odličnom konzistencijom boja.

Emulsion Aggregation (EA) toner daje otisak bez sjaja, izuzetne oštri-ne i ujednačenosti. Topi se na nižoj

temperaturi od klasičnih tonera, te se time izbjegava negativan utjecaj vi-sokih temperatura na papir koji izlazi ravan i daje bolji finalni proizvod.

Širok raspon medija omogućava proizvod-nju raznih aplikacija – od postera do razgled-nica, na premaznom i nepremaznom papiru, kao i na raznim folija-ma i ostalim medijima prilagođenima digital-nom tisku.

Xerox Colour 550/560 je modula-ran i može se prilagoditi svim potre-bama. Na raspolaganju je u osnovnoj konfiguraciji – samo printer s jedi-nicom za skeniranje - što predstavlja najpovoljniju varijantu.

Ulazne i izlazne jediniceS porastom potreba, moguće je

dodati ulazne i izlazne jedinice te eksterni kontroler.

Ulazne jedinice koje se nude su A4 ili A3 High Capacitiy Feederi, ovisno o potrebama proizvodnje. A3 High Capacity Feeder dolazi u varijanti s jednom ili dvije ladice, podržava format do 330 x 488 mm, debljinu papira do 300 gsm, te sadržava sta-bilizator papira kako bi se omogućila bolja registracija.

Na raspolaganju su i razne izlazne jedinice – od jednostavnog Offest Catch Traya, koji će prihvatiti oti-ske spremne za daljnju doradu, do Booklet Maker Finishera koji će au-tomatski izraditi knjižice do 25 araka papira.

“Održavanje po kliku”, nudi korisniku sav potreban potrošni materijal, zamjenu dotrajalih dijelova te sve potrebne dolaske servisera

Xerox Colour 550/560 s dvostrukim oversized high capacity feederom i finisherom

1

� prosinac 4/2012 REGPRINT

željama kupaca, može se upotrije-biti mjerni uređaj kako bi izmjerio i prikazao energetsku učinkovitost stroja na 1000 araka tijekom pro-izvodnje, što operaterima omogućava

rad sa strojem uz izvanrednu ener-getsku učinkovitost. Jednako kao i kod drugih Heidelbergovih strojeva, Speedmaster XL 75 može biti ekološ-ki neutralan (carbon offsetting).

tehnologiju za sušenje s kružnim mla znicama za još bolju energetsku učinkovitost.

Kombinaciju vrhunske tehnologije zaokružuje novi, ergonomičan rad-ni koncept, koji uključuje stakle nu uprav ljačku ploču za proces ulaga-nja, osjetljivu na dodir. Time je Speedmaster XL 75 sustavno usmje-ren na brzu i održivu produkciju.

Korisnici mogu dodatno profitirati od daljnjeg procesa optimizacije na način da integriraju stroj u Prinect print shop radni tijek, te koristeći optimizirani repromaterijal. Saphira Anicolor boje iz Heidelberga podlož-ne su vrlo strogim kontrolama kva-litete u skladu sa standardima rada za ofsetni tisak te se kontinuirano testiraju i optimiziraju za korištenje u Anicolor strojevima.

“Najzeleniji” stroj za male naklade. Kada govorimo o utjecaju tiskara na okoliš, papir je daleko najznačaj-niji faktor. Anicolor tehnologija za jedinice obojenja smanjuje papirni otpad, režući ga čak 90%, kako bi osigurala “naj-zeleniji” mogu-ći proces tiska. Nadalje, platfor-ma Speedmaster XL 75 Anicolor, ne postavlja teh-nološke standar-de samo svojom visokom produktivnošću – njezina odlična energetska učinkovitost i štednja resursa čine ovaj stroj naj-bolje prilagođenim ekološkim stan-dardima, u svojoj klasi. U skladu sa

Potpuno automatiziran, simultani sustav izmjene ploča AutoPlate XL nudi optimalne uvjete za brze izmjene radnih operacija tijekom malih i vrlo malih naklada

Svim sadašnjim i budućim poslovnim partnerima želimo ugodne božićne blagdane i uspješnu novu godinu!

Anicolor jedinica za obojenje je kratka jedinica takve vrste, koja podrazu-mijeva rasterirani gravirani valjak i nanosni valjak za jedinicu obojenja prilagođen formatu, te kontrolu temperature za jedinicu obojenja koja omogućava brz i stabilan prijenos boje.

2

STROJEVI, UREĐAJI, OPREMA MACHINES, DEVICES, EQUIPMENT

��REGPRINT prosinac 4/2012

araka po satu, te će biti dostupan kra-jem 2013. godine. Tiskarski strojevi s uređajima za za prekretanje te ostale konfiguracije uslijedit će naknadno.

Stephan Plenz, član Upravnog od-bora u čijoj je nadležnosti sektor Heidelberg Equipment, objasnio je kako je slijedom pozitivnih isku-stava sa strojem Speedmaster SM 52 Anicolor, sljedeći logičan ko-rak bio podizanje konkurentnosti za njihove kupce proširenjem te inovativne tehnologije na sljedeći veći format. Pomoću većeg formata Heidelbergovi kupci dobit će priliku koristiti tu tehnologiju za vlastito

unaprjeđenje i dodatne aplikaci-je, dok će istovremeno pridonositi postizanju dugotrajnog pozitivnog utjecaja na okoliš. Kombiniranje stroja Speedmaster XL 75 Anicolor s Linoprint digitalnim tiskarskim su-stavima te Prinect radnim tijekom, omogućuje da prednosti ofsetnog i digitalnog tiska budu optimal-no iskorištene. Takva kombinacija tehnologija stvara najisplativije i ekološki najprilagođenije rješenje

za format 50 x 70 cm, za pružate-lje inovativnih medijskih usluga. Plenz naglašava kako Heidelbergovi Speedmaster strojevi s Anicolor tehnologijom za jedinice obojenja, pridruženi uz Linoprint C modele, predstavljaju optimalno rješenje za inovativne tiskarske proizvode koji se izrađuju u malim i vrlo malim nakladama.

Odgovor na trend “zelenog” tiska. Heidelberg je svoj novi Speedmaster XL 75 Anicolor s pet boja i jedini-com za lakiranje predstavio tijekom Drupe 2012, kao odgovor na tržišne trendove “zelenog” tiska i održive

proizvodnje. Stroj se koristio za razgledni-ce visoke gramaže, te plakate s četiri do pet boja, pri čemu je peta boja zapravo bila spot boja – metalik srebrna, te se njego-ve prednosti najbolje odražavaju u brzim

izmjenama poslova. Kombinacija au-tomatiziranih pro cesa i optimizacija materijala iz Saphira palete rezultirat će standardiziranom, održivom pro-izvodnjom.

Konzistentno visoka kvaliteta ofsetnog tiska i vrlo jednostavne radne operacije – savršeno za male naklade i web-to-print. Heidelbergova Anicolor tehnologi-ja za jedinice obojenja dostupna je od 2006. godine. Bezonska jedinica obojenja nudi ključne prednosti za

komercijalni tisak i tisak ambalaže, s 90% manje papirnog otpada i 50% kraćim vremenom pripreme nego što je to standardno kod konvencio-nalnog ofsetnog tiska. Nepostojanje zona za boje omogućava izravnije provođenje radnih procesa bez tro-šenja velike količine vremena na podešavanje postavki, s obzirom da se točno određene količine boje au-tomatski prenose.

Rasterirani gravirani valjak i va-ljak za jedinice obojenja prilagođeni formatu osiguravaju vrlo kratak tijek dopune boja i iznimno stabilan pri-jenos boja za vrhunsku kvalitetu od arka do arka, te od naklade do na-klade, što Anicolor tehnologiju čini idealnom za standardizirani tisak visoke kvalitete.

Sve će te prednosti biti dodatno na-glašene platformom i tehničkim ka-rakteristikama Speedmastera XL 75. Njegova potpuno automatizirana teh-nologija prijenosa araka maksimi zira produktivnost – od sustava ulaganja Preset Plus ulaganja preko zračnog sustava transporta u tiskarskim je-dinicama, pa do završne faze Preset Plus izlaganja. Potpuno automatizi-ran, simultani sustav izmjene ploča AutoPlate XL nudi optimalne uvjete za brze izmjene radnih operacija tijekom malih i vrlo malih naklada. Štoviše, stroj Speedmaster XL 75 ima i impresivan novi Peak Performance Class dizajn, ubrzanije programe za čišćenje, te najnoviju DryStar

Prednosti Anicolor tehnologije• 90% manje papirnog otpada, 50% kraće vrijeme

pripreme i 50% viša produktivnost • kontinuirana visoka kvaliteta ofsetnog tiska te

iznimno precizan operativni sustav – savršene performanse za male naklade, web-to-print tisak te tisak na ambalažu

• ofsetne i digitalne karakteristike omogućuju uspješno pozicioniranje

• ekološki i ekonomski najprilagođeniji stroj za male naklade

Speedmaster XL 75 Anicolor s pet boja i jedinicom za lakiranje je odgovor na tržišne trendove “zelenog” tiska i održive proizvodnje

STROJEVI, UREĐAJI, OPREMA MACHINES, DEVICES, EQUIPMENT SPEEDMASTER XL 75 S ANICOLOR TEHNOLOGIJOM ZA JEDINICU OBOJENJA

� prosinac 4/2012 REGPRINT

Priredio: Zlatko Bošnjak, Heidelberg Hrvatska d.o.o.

NA PROTEKLOJ DRUPI 2012 U DÜSSELDORFU, KOMPANIJA HEIDELBERGER DRUCKMASCHINEN AG (HEIDELBERG) PREDSTAVILA SE SVJETSKOM PREMIJEROM STROJA SPEEDMASTER XL 75 S ANICOLOR TEHNOLOGIJOM ZA JEDINICU OBOJENJA.

Heidelbergova svjetska premijera

Anicolor tehnologija za format 35x50 cm bilježi uspjeh na trži-štu još od 2006. godine. Više od

1000 tiskarskih jedinica postavljeno je u kompanijama širom svijeta, a ta se inovacija sada prenosi i na format 50x70 cm. Heidelberg sada nudi Anicolor tehnologiju za jedini-cu obojenja na Speedmaster XL 75 platformi s visokim performansama.

Velike prednosti unaprijeđene tehno-logije. U usporedbi sa strojem s kon-vencionalnim jedinicama obojenja,

prednosti Anicolor tehnologije mogu se sažeti u “mjere” 90-50-50, čime se izražavaju karakteristike Anicolor tehnologije koje omogućavaju 90% smanjenje papirnog otpada, 50% kraće vrijeme pripreme te 50% višu razinu produktivnosti. Zahvaljujući iznimno brzom i stabilnom proce-su nanošenja boje, ispravno otisnuti primjerci postižu se već i nakon deset araka, što stroj Speedmaster XL 75 Anicolor čini prikladnom opcijom za kupce koji žele ostvariti

isplativu proizvodnju malih i vrlo malih naklada u formatu 50 x 70 cm za komercijalne aplikacije te tisak ambalaže. Također, stroj je idealan za web-to-print aplikacije s višestrukim tiskovnim formama koje zahtijevaju jednostavnu standardizaciju i konzi-stentnu razinu kvalitete.

Stroj će za početak biti plasiran na tržište kao tiskarski stroj za jedno-strani tisak s maksimalno šest jedini-ca za obojenje – sa ili bez jedinice za lakiranje i s brzinom tiska od 15 000

1Heidelberg je na Drupi 2012 premijerno predstavio svoj novi stroj – Speedmaster XL 75 Anicolor, s iznimno kratkim vremenom pripreme, za format 50 x 70 cm. Široka standardizacija i automatizacija procesa tiska utvrđuju put za isplativu proizvodnju malih naklada.

�� prosinac 4/2012 REGPRINT

tvrtka prisutna u 80 zemalja, na svim kontinentima, s više od 80.000 klijena-ta te vlastitim proizvodnom i prodaj-nom mrežom.

Za prodaju u jugoistočnoj Europi nadležan je pogon u Austriji koji s tvrtkom Grafik Zagreb i direk-tno, već godinama pokriva područje Hrvatske.

Böttcherovi noviteti na Drupi 2012

Već tradicionalno prisutan na Drupi, i ove se godine Böttcher pred-stavio izložbenim prostorom pro-movirajući brojne novitete u svim segmentima tiska. Najbolji primjer za takvu tvrdnju je Dream Team ProColora i Gold Pearl, koji putem posebnih površinskih slojeva značaj-no smanjuje vrijeme čišćenja boje u jedinici i povećava fleksibilnost i brzinu pri promjeni tiskarskog pro-cesa. Valjak je proizveden primjenom posebnog elastičnog premaza kao po-krovnog sloja na standardne gume. Površina je vrlo glatka i neporozna s finom strukturom. Taj poseban pre-maz omogućuje ispis s čistim otvore-nim rasterom i posebno niskim prira-stom rastertonske vrijednosti. Štoviše,

površina se lako čisti bez upotrebe specijalnih sredstava za čišćenje.

Kemijska svojstva premaza čine barijeru migraciji molekula boje i kemikalija s molekulama elastome-ra valjka. Osim toga, taj dodatni sloj dugoročno stabilizira geometriju valjka, sprječavanjem oticanja i sku-pljanja gume. Sve je to jedan logičan

nastavak razvoja koji je počeo s tzv. ProAqualis (zaštitni sloj) na duktor-valjku, koji se već nekoliko godina uspješno prodaje i na hrvatskom tržištu. ProAqualis valjak je prije svega namijenjen za IPA free tisak, s optimalnim fizikalno-dinamičkim svojstvima i apsolutnom kemijskom otpornošću na vanjske utjecaje te predstavlja proizvod kojem na tr-žištu nema premca. To je posebno

prilagođen, vrlo elastičan funkcio-nalni sloj koji štiti gumenu matricu od kemijskih sredstava i tiskarskih boja, a pri tome svojom specijalno prilagođenom površinom omogu-ćava precizan nanos u sustavu za vlaženje tiskarskog stroja. ProAqualis duktor-valjci već tri godine pred-stavljaju standardne valjke za većinu današnjih tiskarskih strojeva, a dio su izvorne opreme za Koenig& Bauer strojeve.

Novitet s Drupe je svakako i BöttcherFount S-3007 sredstvo za vlaženje -pufer za IPA-free tisak spe-cijalno namijenjen tisku iz arka, koji je primjenjiv u uporabi UV i hibrid-nih boja. Upotreba izopropilalkohola u procesu tiskanja je na našim pro-storima još uvijek prilično raspro-stranjena. IPA je sve skuplja, štetna po zdravlje, visoko zapaljiva tekućina koja sve više nestaje u zemljama EU, a gotovo je potpuno iskorijenjena u Sjevernoj Americi. S druge strane, prelazak na bezalkoholni tisak nije jednostavan proces i povezan je s mnoštvom objektivnih i subjektivnih čimbenika. Najveću barijeru pred-stavlja psihološka spremnost strojara na tiskarskom stroju da uđe u novu sferu tiskarske tehnike, koja iziskuje veliku preciznost u radu s novim sredstvima.

Vrijedna spomena je također sve češća upotreba sleeveadaptera (Sleeve on Sleeve) s tankim stijen-kama za direktnu gravuru. To su tzv. thin-sleeve debljine 1,5 mm i classic-sleeve debljine 3,1 mm. Prednost elastomernih sleeveova u odnosu na fotopolimerne ploče je nemjerljiva: visoka rezolucija rastera, odlično ponašanje prijenosa boje, savršena točnost reprodukcije...

Ponuda Böttcher grupe vrlo je široka i suportira brojne industrije

2

Za prodaju u jugoistočnoj Europi nadležan je pogon u Austriji koji s tvrtkom Grafik Zagreb i direk-tno, pokriva područje Hrvatske

STROJEVI, UREĐAJI, OPREMA MACHINES, DEVICES, EQUIPMENT BÖTTCHER GRUPA

��REGPRINT prosinac 4/2012

heatset&coldset, duboki i fleksotisak, kao i digitalni tisak). Zaokruživanje proizvodnog portfelja za grafičku industriji predstavljaju ofsetne/lak

gume i kemikalije kao što su sredstva za pranje i puferi, gdje je Böttcher također svjetski lider.

Proizvodi branda Vita

U području ambalaže u prehram-benoj industriji Böttcher pod bren-dom Vita nudi, u okviru svih procesa tiska, proizvode koje karakterizira nizak stupanj migracije, čime se spr-ječava kontaminacija sadržaja amba-laže. Te su proizvode testirale neovi-sne znanstvene institucije i u skladu su sa svim propisima Europske unije o zaštiti hrane, a certificirani su kako bi bili prilagođeni standardi-ma niskih stupnjeva migracije te

kako bi ispunili zahtjeve aplikacija na ambalažu. Za primjenu i korištenje svojih proizvoda Böttcher osigurava stručnu ekspertizu, od dizajna proiz-

voda sve do tehničke podrške na terenu. Vita proizvodi od-govaraju potrebama usklađenima za pro-izvodnju na razini cijele jedne grupa-cije, dok istovreme-no omogućavaju da

uprava koja vodi lokalnu proizvodnju zadrži slobodu izbora između široke palete takvih prilagođenih proizvoda. Vita kemijski proizvodi isporučuju se u novim posudama za jednokratnu upotrebu, kako bi se izbjegao rizik kontaminacije proizvoda, a svi Vita proizvodi izrađuju se po GMP (Good Manufacturing Practice) standardi-ma.

Böttcher u brojnim industrijama

Tehnički valjci za metaloprerađi-vačku, drvoprerađivačku, tekstilnu i papirnu industriju pridonose oko 15% u ukupnom profitu. Oslojavanje se vrši na valjcima do 8000 mm

dužine, 1850 mm u promjeru i 15 tona ukupne težine.

Malo je poznato da Böttcher pro-izvodi gumene smjese za druge pro-izvođače, odnosno industrije (reketi za stolni tenis, farmaceutska indu-strija...), kao i TechGrip rukohvate za pokretne stepenice (metro u Moskvi, veliki shoping centri u cijelom svije-tu...), valjke za kopirke...

Osim prodaje novih proizvoda, Böttcher nudi oslojavanje već posto-jećih valjaka (recovery) i program za-mjene “staro za novo” (tiskara nakon ugradnje novih valjaka naknadno vraća stare valjke, bez prekida konti-nuiteta u tisku).

Felix Böttcher ulaže značajna fi-nancijska sredstva u istraživačke dje-latnosti (oko 10% ukupnog profita). Tim stručnjaka različitih profila ana-lizira u Böttcherovim laboratorijima tehničke performance i tehničkim savjetima na licu mjesta pridonosi optimizaciji tiskarskog procesa.

Pogoni za prodaju nalaze se u Kölnu, Hamburgu, Hannoveru, Ber linu, Frankfurtu, Stuttgartu, Mün chenu i Leipzigu (s vlastitom pro izvod njom valjaka). Danas je Böttcher globalna

Böttcher je globalna tvrtka prisut-na u 80 zemalja, s više od 80.000 klijenata te vlastitim proizvodnom i prodajnom mrežom

Felix Böttcher ulaže značajna financijska sredstva u istraživačke djelatnosti

1

STROJEVI, UREĐAJI, OPREMA MACHINES, DEVICES, EQUIPMENT BÖTTCHER GRUPA

�� prosinac 4/2012 REGPRINT

Pripremio: Branko Švraka, voditelj ključnih kupaca Böttcher Österreich GmbH, Austrija

FELIX BÖTTCHER GMBH&KG, OBITELJSKA TVRTKA SA SJEDIŠTEM U KÖLNU NA RAJNI, SVJETSKI JE LIDER U OSLOJAVANJU ROTACIJSKIH SIMETRIČNIH TIJELA. IMPRESIVAN JE PODATAK DA SE OKO 70% SVIH SVJETSKIH TISKARSKIH STROJEVA ISPORUČUJU UPRAVO S VALJCIMA TVRKE BÖTTCHER. TVRTKA ZAPOŠLJAVA VIŠE OD 2100 LJUDI, UKLJUČUJUĆI 700 U NJEMAČKOJ, TE STVARA SVOJ PRIHOD OD 260 MILIJUNA EURA (2010.), A OKO 70% U INOZEMSTVU.

Felix Böttcher je osma genera-cija obitelji i seže u 18. stoljeće do Johannesa Jacobusa Loosena,

koji je otvorio vlastitu tvrtku 1725. u Kölnu. Prvi kontakti s grafičkom in-dustrijom pojavili su se 1891. godine, kada je Otto Loosen prvi put proi-zveo valjak oslojen želatinom. Već 1878. godine je prezimenjak današnje

korporativne grupe, Felix Böttcher, započeo u Leipzigu s masovnom pro-izvodnjom valjaka oslojenih kožom.

Prva inozemna proizvodnja za-počela je 1973. u Italiji i Velikoj Britaniji. U posljednjoj četvrtini 20. stoljeća Böttcher osniva vlasti-te tvrtke u Europi, SAD-u, Aziji i Australiji.

Od 1992. tvrtkom upravlja odvjet-nik Franz-Georg Heggemann, suprug Loosenove kćerke Bärbel.

Vodeći u grafičkoj industriji

Osnovna djelatnost Böttcher grupe je proizvodnja elastomernih valjaka i sleeveova za sve vrste tiskarskih procesa (ofsetni tisak iz arka i role/

Kvaliteta s tradicijom

Pokažite prave boje s Mondi indigo papirom

RJEŠENJA.ZA VAŠ USPJEH.

www.mondigroup.com/printing

Posjetite našu novu web staranicu

www.mondigroup.com/printing

��� �������

Ostvarite najbolje rezultate s Mondijevim HP indigo certifi ciranim papirom

Privucite nove poslove koristeći nepremazne papire

S rasponom 80-300 g/m² ponudite širok spektar rješenja za ispis

Istaknite se s Mondijevim proizvodima za profesionalni tisak

Model:Anapurna M2050:Anapurna M2540FB

TinteCMYKlclm + 2x white CMYKlclm + 2x white

Glave6 x KM 1024 sapnica, 12 pl,2 x KM 1024 sapnica,

42 pl (bijela boja)

6 x KM 1024 sapnica, 12 pl,2 x KM 1024 sapnica,

42 pl (bijela boja)

Rezolucije720x360 dpi720x720 dpi

1440x720 dpi

720x360 dpi720x720 dpi

1440x720 dpi

Brzine9 – 53 m2/h8 – 45 m

2/h

Širina medijado 207 cmdo 256 cm

Max ploča256 x 156 cm

Debljina medijado 45 mmdo 45 mm

stola s vakumskim prianjanjem. Kod tih se pisača ispisne glave pomiču samo u jednoj osi (lijevo - desno), dok se medij na koji se tiska po-miče uz pomoć transportnog re-mena. Snažan vakuum omogućuje dobro prianjanje medija na podlogu i sprječava udarce ispisnih glava o

podlogu. Prednost tog tipa pisača je mogućnost rada s većim pločama (npr. :Anapurna M2050 može ko-ristiti standardne ploče dimenzija 205x305 cm). Kod flatbad modela (:Anapurna M2540FB) ploča stoji fiksno na stolu, dok je pisač naprav-ljen tako da glava putuje u dvije osi.

Ta vrsta pisača pogodnija je za rad s većim brojem manjih predložaka osjetljivih na pomicanje transportnog remena te za primjene kod kojih se traži izuzetno velika preciznost po-zicioniranja medija (npr. obostrani tisak od ruba do ruba, tisak suvenira i slično).

Tablica 2: Tehničke karakteristike :Anapurna M modela2

Ovlašteni distributer za RH:ZINA d.o.o.Ivanićgradska 6410.000 ZagrebTel: 01/2450 161Fax: 01/2450 163www.zina.hr

Agfa :Anapurna i :Jeti su Ink Jet pisači velikog formata pogodni za sve vrste poslova za unutrašnju i vanjsku primjenu. :Anapurna serija uključuje hibridne UV pisače namijenjene za ispis na krute ploče i role debljine do 46 mm.:Jeti serija uključuje industrijske roll-to-roll UV i solventne pisače, fl at bad UV pisače i AquaJet pisače za direktan tisak na tekstil.

Više o :Anapurna i :Jeti pisačima i ostalim proizvodima iz Agfa ponude možete saznati od ovlaštenog AGFA distributera za Hrvatsku, tvrtke ZINA d.o.o. (Zagreb, Ivanićgradska 64, tel ++385 1 2450 161) ili na službenim web stranicama Agfe (www.agfa.com) i Zine (www.zina.hr).

Novi model :Anapurna M2050 možete vidjeti i testirati u ZINA Print Demo Centru u Zagrebu.

Tisak neograničenih mogućnosti

:Anapurna:ANAPURNA M 2050

HIGH-SPEED HYBRID 6 COLOURS + WHITE UV PRINTER.

:ANAPURNA MW

HIGH-QUALITY HYBRID 6 COLOURS + WHITE UV PRINTER.

TISAK PRINTING

��REGPRINT prosinac 4/2012

do 50 posto manje tinte u odnosu na ostale tehnologije), ispis UV tintama je vrlo ekonomičan. UV tinta omo-gućuje jednostavno održavanje pisača (ne dolazi do sušenja tinta u glava-ma) i brzu pripremu stroja za ispis. UV tinte ekološki su prihvatljive jer ne sadrže štetne komponente opasne po okoliš i zdravlje operatera.

AGFA :Anapurna UV pisači

Pod tim nazivom Agfa nudi izuzet-no širok izbor profesionalnih UV pi-sača velikog formata. Ponuda uklju-čuje hibridne i flatbad pisače širine 160, 207 i 256 cm. Svi se :Anapurna M pisači, uz vrhunsku kvalitetu is-pisa, odlikuju automatskom kon-trolom vakuuma, vrlo preciznim transportom medija, dobrim pria-njanjem materijala za ispis (vakuum stol podijeljen je na više dijelova), poluautomatskim pozicioniranjem i mjerenjem visine medija, ispisom od

ruba do ruba materijala i ugrađenom jedinicom za ispis iz role u rolu. Kod većine :Anapurna M modela u stan-dardnu opremu ubrajaju se i crash senzori za sprječavanje udaraca glave u podlogu te uređaj za skidanje sta-tičkog elektriciteta s ploča na koje se

tiska. Također, većina :Anapurna M modela uključuje i bijelu boju, čime se omogućuje tisak na obojene i pro-zirne materijale.

Kod hibridnih :Anapurna M pisača transport medija odvija se pomoću pokretnog remena koji prelazi oko

Model:Anapurna M4F:Anapurna Mw:Anapurna M1600

Širina medijado 160 cmdo 160 cmdo 158 cm

Debljina medijado 45 mmdo 45 mmdo 45 mm

TinteCMYK CMYKlclm + 2x white CMYK + 2x white

Glave4 x KM 512 sapnica, 14 pl

6 x KM 512 sapnica, 14 pl,2 x KM 512 sapnica,

42 pl (bijela boja)

4 x KM 1024 sapnica, 12 pl,2 x KM 1024 sapnica, 42 pl

(bijela boja)

Rezolucije720x720 dpi1440x720 dpi

720x720 dpi1440x720 dpi

360 x 720 dpi720x720 dpi

1440x720 dpi

Brzine4 – 13,8 m2/h4 – 13,8 m2/h7 – 46m

2/h

Tablica 1: Tehničke karakteristike :Anapurna M modela 1

2Slika 2: Štand za Interliber uređen direktnim tiskom na :Anapurna M2050 UV pisaču

TISAK PRINTING PREDNOSTI UV TEHNOLOGIJE

� prosinac 4/2012 REGPRINT

Rad UV pisača temelji se na ko-rištenju tinte koja se skrućuje pod djelovanjem UV svjetla. UV

tinta se sastoji od tri osnovne grupe čestica – oligomera, monomera i fotoinicijatora. Dok god tinta nije izložena UV svjetlu, te čestice nisu međusobno povezane i tinta se na-lazi u tekućem stanju. Tekuća UV tinta nanosi se na površinu materijala piezo ink jet tehnologijom (ista teh-nologija primjenjuje se i kod ostalih ink jet pisača koji koriste solventne, ecosolventne i tinte na vodenoj bazi).

Kod UV pisača, uz piezo glave, na-laze se snažne UV lampe pod čijim djelovanjem fotoincijatori pokreću trenutačnu reakciju polimerizacije odnosno “sušenja” tinte.

Prednosti UV tehnologije

UV tehnologija pruža mnoge pred-nosti o odnosu na ostale tehnologi-je digitalnog tiska velikog formata. Budući da ne dolazi do međusobne reakcije tinte i podloge, moguć je ispis na gotovo sve vrste materijala, što omogućuje gotovo neograničene

mogućnosti primjene. UV pisači najčešće nude mogućnost korištenja bijele boje, čime se omogućuje tisak na prozirne i obojene materijale. Dodatna prednost je konzistentnost boja neovisno o vrsti podloge (mogu-će je koristiti istu kalibraciju za više različitih materijala). Također, postu-pak polimerizacije se odvija gotovo trenutačno, što omogućuje velike br-zine ispisa. Zahvaljujući mogućnosti ispisa na jeftinije nepresvučene ma-terijale i manjoj potrošnji tinte (tinta ostaje na površini i u pravilu se troši

Pripremio: dr. sc. Mladen Široki, ZINA d.o.o., Zagreb

AGFA NUDI IZUZETNO ŠIROK IZBOR PROFESIONALNIH UV PISAČA VELIKOG FORMATA I GOTOVO NEOGRANIČENE MOGUĆNOSTI PRIMJENE. AGFA UV PISAČI ISTIČU SE IZUZETNOM KVALITETOM I POVOLJNOM CIJENOM OTISAKA, VELIKOM BRZINOM TISKA, POUZDANIM RADOM TE JEDNOSTAVNIM RUKOVANJEM I ODRŽAVANJEM.

AGFA UV pisači velikog formata

1Slika 1: Direktan tisak na :Anapurna M2050 pisaču na ploču Forex 3 mm (dimenzija ploče 203x305 cm)

TISAK PRINTING

��REGPRINT prosinac 4/2012

starijim nekretninama, koje se nalaze u elitnijim dijelovima grada. Ako stva-ri gledamo na taj način, restrikcije oko čuvanja podataka potrošača ne mo-raju predstavljati prepreku za razvoj i uspjeh transproma.

Tiskani ili elektronički izvadak?

Širenje elektroničkih izvadaka i ra-čuna povlači pitanje održivosti tran-spromo tiska. Opće je mišljenje da elektronički izvadci i račun predstav-ljaju neupitan trend, no statistika po-kazuje drugačije. Oko 80% izvadaka i računa dolazi u papirnatom obliku, no 70% njih se plaća elektronski.

McGrew naglašava da su to podaci koji se tiču američkog tržišta, dok u Europi stvari stoje nešto drugači-je – zbog drugačijih ciklusa naplate

određenih troškova i pristojbi, kao i drugačijeg poimanja i dostupnosti plaćanja internetom. Unatoč tome, globalno gledano, statistički se po-stotci mogu razdijeliti na trećine – jedna trećina potrošača želi izvatke u papirnatom obliku, druga trećina želi isključivo elektroničke izvatke, dok ostatak potrošača želi i papirnati i elektronički oblik za svoje izvatke. To znači da će oko 66% računa i izvadaka biti u papirnatom obliku, te odlična podloga za direktnu komuni-kaciju s potrošačima.

Koji bi put trebali slijediti pružatelji usluga tiska?

Za pružatelje usluga tiska najvaž-niji podatak o transpromu i moguć-nostima marketinga temeljenog na bazama podataka jest da perspektiva još uvijek postoji. Dapače, razvojem novih strojeva i podloga perspektiva može biti još i bolja.

Veći raspon podloga i formata koji su dostupni za ink jet tiskarske stroje-ve otvaraju perspektivu za dinamično

kombiniranje transakcijskog i promo-tivnog tiska, koristeći baze podataka o potrošačima koje posjeduju trgo-vački lanci i razne institucije. Uz po-moć snažnog softvera, kao što su HP SmartStream Production Pro Print Server i HP Exstream, te digitalnih strojeva s mogućnošću tiska velikih naklada uz visoku kvalitetu boja i pri-hvatljivu cijenu po otisnutoj stranici, pružatelji usluga tiska morat će uzeti u obzir i rukovanje svojim radnim linijama i linijama za doradu, te od-lučiti do kojeg stupnja žele uključiti transpromo u svoju proizvodnju.

McGrew objašnjava kako postoje tri opcije na transpromo tržištu – pružatelji usluga tiska jednostavno mogu nuditi samo platformu: servere, strojeve, doradu i isporuku, te raditi s kompanijama koje imaju vlastite baze podataka i izvore za marketing. Zatim, mogu se družiti s dizajneri-ma, specijalistima za baze podataka i marketinškim stručnjacima, te nuditi financijskim institucijama, kompani-jama koje se bave komunikacijama te ostalim sličnim tvrtkama, sveobuhvat-ne, kompletne usluge, stvarajući tako reputaciju koja će i druge kompanije potaknuti da se uključe u to tržište. Treća opcija predstavlja “pasivno” rje-šenje – pružatelji usluga tiska mogu ostati u području vrlo jednostavnih usluga, natjecati se s konkurencijom isključivo putem povoljnijih cijena, te riskirati svoj razvoj i opstanak.

U pogledu marketinga, uspješni transpromo programi izvlače naj-veću korist od pristupa baziranog na “dodirnoj točki” s potrošačima, skrećući pozornost na akcije koje zaokupljaju interes potrošača. Takav je način rada suptilan i lišen bilo ka-kvih elemenata “uhođenja”, pri čemu bi potrošači mogli osjetiti određenu dozu ugroženosti ili ulaska u zonu njihove privatnosti.

Zadržavanje komunikacije s po-trošačima, poticanje vjernosti i po-nuda diferenciranih usluga, odlike su dobrog marketinga temeljenog na bazama podataka, a HP nudi raspon usluga i strojeva koji mogu olakšati uvođenje takve vrste tehnologije u poslovanje.

HP-ova stručnjakinja objašnjava kako poznaje određeni broj velikih kompanija koje su limitirale ili pot-puno ugasile projekte vezane uz tran-spromo, a učinci takvih postupaka danas su jasno vidljivi. U periodu 2006. i 2007. godine transpromo je bio vruća tema, no danas ljudi koji ne prepoznaju njegove suptilnije oblike misle da je potpuno nestao. Korištenje transproma je definitivno usporeno, no prednosti još uvijek postoje i goto-vo je svaka veća financijska institucija vezana uz tu inicijativu na određeni način. Također, u međuvremenu se radilo na razvoju i proučavanju do-datnih mogućnosti primjena.

Druga zapreka bila je uvođenje ve-likog broja zakona o zaštiti podataka, diljem svijeta. Složenost tih zakonskih

mjera mnoge je kompanije odvrati-la od korištenja transproma. Među brojnim mjerama za zaštitu potro-šača, u SAD-u postoji propis Card Act (Zakon o karticama), koji vrlo detaljno precizira koje informacije moraju biti uključene na prvoj stranici izvatka kreditne kartice. Kompanije su se morale fokusirati na usklađivanje s propisanim odredbama, te se time usporio razvoj i širenje transproma.

Postavlja se pitanje kako onda posti-ći formiranje kvalitetnih baza podata-ka, te kako uopće dobiti najkvalitetnije podatke? McGrew ističe da su to za-pravo i oni “najočitiji” podaci – adrese osoba. Ako se ti podaci dobro istraže, baze mogu biti vrlo točne i korisne, a adrese i poštanski brojevi su javne in-formacije. Profiliranje ulica i gradskih četvrti može biti još preciznije ako se, primjerice, provjere podaci o starosti građevina. Novije građevine u odre-đenim gradskim četvrtima najčešće će imati mlađu populaciju, što znači da imaju stanovnike s većim dugovima i manjim primanjima od stanara u

Uspješni transpromo programi izvlače najveću korist od pristupa baziranog na “dodirnoj točki” s potrošačima

� prosinac 4/2012 REGPRINT

Korištenje transproma je defini-tivno usporeno, no prednosti još uvijek postoje

Inteligentne baze podataka za inteligentan tisak

Oni koji su aktivno pratili najranije faze kompjuterske revolucije prisjetit će se riječi “GIGO”, koja je pred-stavljala skraćenicu engleske fraze Garbage in; Garbage out i označavala povezanost unesenih informacija i dobivenog rezultata – ako je input bio loš, slijedom toga loš je bio i output. McGrew ističe da isti princip vrijedi i za baze podataka – najčešći primjeri direktnih transpromo ogla-sa podsjetit će vas da ste nedavno u određenoj trgovini kupili televizor, te vas priupitati zašto sada ne biste kupili i novi sustav za ozvučenje. No takvi su se primjeri pokazali mnogo manje učinkovitima od suptilnijih poruka, primjerice, lokalnih trgovina kožnom galanterijom koje se kupci-ma obraćaju kako bi ih podsjetile da početkom dolazećeg mjeseca ima-ju posebne popuste na svoje kožne proizvode, i to zato što u svojoj bazi podataka imaju informaciju da ste nedavno kupili kožnu torbu.

McGrew nastavlja svoje argumen-tiranje te primjećuje kako baze po-dataka koje se odnose na kupovinu

općenito mogu biti nepouzdane u pogledu donošenja zaključaka o na-vikama potrošača, zato što većina kupaca ima više od jedne kreditne kartice. Jednu od kartica najčešće koriste za kupovinu robe široke po-trošnje i kućanskih potrepština, dru-gu će pak karticu koristiti za veće kupovine, kao što je bijela tehnika, zato što im nudi niže kamate ili veći broj obroka za otplatu, a treću će kraticu najčešće koristiti u poslovne svrhe, s velikim brojem transakcija za rezervacije zrakoplovnih karata, hotelskog smještaja ili restoranskih usluga.

Vodeći se vlastitim primjerom, McGrew kaže da bi potrošačka percepcija o njoj kao vlasnici tih kreditnih kartica bila sljedeća – kompanija koja je izdala prvu kre-ditnu karticu smatrala bi da se radi o kućanici, druga kompanija vidjela bi je kao značajnog kupca skuplje robe, a treća kompanija bi dobila dojam da se radi o ekstravagantnoj osobi koja živi život na visokoj nozi. S obzirom da u realnosti, kako kaže McGrew, niti jedna od navedenih percepcija

nije točna, baze podataka koje bi na takav način klasificirale potrošača sličnih navika bile bi pogrešne i obraćanjem svakome od ta “zasebna” tri potrošača, promašile bi ciljanu publiku.

U potrazi za najproduktivnijim izvorima podataka

Dakle, koje su najbolje baze poda-taka, kako do njih doći i kako ih op-timalno iskoristiti? Ovdje se najbolje osjećaju učinci zapreka na putu do usvajanja te tehnologije.

Prva zapreka bila je ekonomska kriza 2008. godine, koja je natjerala institucije, trgovačke lance i pruža-telje usluga tiska da obustave svoje investicije i razvojne programe koji se strogo ne vežu uz njihove osnovne djelatnosti, što je, naravno, uključiva-lo obustavljanje razvoja transpromo inicijativa.

TISAK PRINTING KAKO PRESKOČITI ZAPREKE

��REGPRINT prosinac 4/2012

Predstavljanje HP-ove T-serije strojeva Color Inkjet Web Press odmah je prepoznato kao na-

predak koji će izmijeniti tisak knji-ga i periodike, snažno uvodeći taj sektor u zonu digitalne produkcije. Istovremeno, prepoznato je i da bi ti strojevi mogli osigurati moćnu platformu za transpromo tisak do-kumenata u boji, koji se već provodio u manjim nakladama na HP-ovim Indigo web press strojevima, kao i

ostalim strojevima koji koriste ink jet tehnologiju. Tvrdilo se kako će tran-spromo donijeti značajan preokret u marketingu, revitalizirati tiskarske kompanije koje su izgubile korak s tr-žištem i potaknuti prodaju digitalnih tiskarskih tehnologija, kao i potrošne robe i usluga. No koliko se tih tvrdnji realiziralo?

Ukratko – odgovor je pozitivan, re-aliziralo se puno toga, ali ne na način kako se to, generalno gledano, očeki-valo. U procesu usvajanja tehnologije nailazilo se na podosta zapreka, ali one nisu bile, kako se očekivalo, teh-ničke prirode, nego su dolazile izvan tiskarske industrije.

Povratak osnovama

Kako objašnjava Pat McGrew, za-govarateljica proizvodnih oblika

marketinga putem posebnih pošiljki i HP-ova stručnjaki-nja za ink jet rje-šenja, integriranje marketinških poru-ka u transakcijske dokumente postoji već duže vremena – u 80-tima, na takvu

vrstu dokumenata dodavale su se ciljane poruke koje nisu bile duže od jedne rečenice ili fraze. Poruke su bile vrlo jednostavne, ne pretjerano vješto artikulirane i uvijek u crnoj boji. Prostor za takve poruke bio je ograničen, nešto kao što u današnjem marketingu poruke na Twitteru ima-ju svoj limit.

Iako se za današnje standarde takve poruke smatraju primitivni-ma, sama njihova pojava značila je priznanje da marketing baziran na takvim kratkim frazama ima odre-đeni broj prednosti za one koji su ga koristili. Isprva, tu je bio vrlo visok postotak “otvaranja” za račune i po-slovne izvatke, za koji se procjenjuje da je bio čak do 95%, što je puno veća brojka od postotka “otvaranja” kod isključivo promotivne, direktne pošte i e-mailova s marketinškim porukama.

Zatim, vrijeme utrošeno kako bi se pročitao tiskani izvadak ili oba-vijest u prosjeku iznosi oko pet mi-nuta, što ponovno znači privlačenje višeg stupnja pozornosti nego kod promotivnih, direktnih pošiljki i e-maila.

U konačnici, slanje računa i izva-daka predstavlja trošak. Ako se takva vrsta dokumenata može pre-tvoriti u donositelje zarade, pa čak i u najmanjim postocima, onda kom-panija koja ih šalje od toga profitira.

Stoga je postotak pozitivnih re-akcija na transpromo inicijative bio zapravo dobar, ali se može i dodat-no poboljšati.

Izvor: Bespoke

SUVREMENA SREDSTVA KOMUNIKACIJE PREDSTAVLJAJU DOBRU PRILIKU ZA PRUŽATELJE USLUGA TISKA, NO TRANSPROMO APLIKACIJE NE MORAJU NUŽNO BITI ONO ŠTO MISLIMO DA JESU.

Perspektive za transpromo rješenja

Veći raspon podloga i formata koji su dostupni za ink jet tiskarske strojeve otvaraju perspektivu za dinamično kombiniranje transak-cijskog i promotivnog tiska

�� prosinac 4/2012 REGPRINT

Na događanju su predstav-ljeni i Canonovi inovativni uređaji za produkcijski tisak

brošura, letaka, postera, čestitki, ča-sopisa, dakle tisak visoke kvalitete, krcat slikama. Za tu vrstu tiska oče-kuju se dobri pokazatelji u području rasta, dok se za drugu upotrebu profesionalnog tiska koju čine godiš-nji izvještaji, tehnički crteži, fakture, platne liste, ulaznice... predviđa pad.

Zanimljivo je i da čak 58 posto or-ganizacija koristi kampanje u kojima se koristi više kanala promocije kao dio svog komunikacijskog miksa, a u taj su miks obično uključena tri ili četiri medija. Tisak i on line mediji čine dio tog miksa u goto-vo svim slučajevima, tisak u čak 94 posto slučajeva. U prosjeku 48 posto proračuna za te višekanalne kampanje troši se na tisak. Sve to pokazuje da je tisak još uvijek bitan element kampanja u kojima se kori-sti više kanala prodaje, oglašavanja i promocije. Benefiti tiska kao dijela takvih kampanja očituju se u tome da on doseže i do publike koja je off line poput starijih, kućanstava s nižim prihodima...

Digitalne aplikacije za tisak

Na Canonovom događanju puno se govorilo i o upotrebi digitalnih aplikacija za tisak. Većina tvrtki je

upoznata s digitalnim tiskom, znaju osnove digitalnog tiska, svjesni su da ta tehnologija omogućava brži i jefti-niji tisak, međutim manji dio ih tvrdi da postoje razlike u izlaznoj kvaliteti između digitalnog i ofsetnog tiska.

Podaci, međutim, pokazuju da ve-ćina kupaca tiskarskih usluga nije u potpunosti svjesna potencijala koje im nudi digitalni ti-sak. Digitalne tiskar-ske aplikacije nude brojne mogućnosti personaliziranih ma-terijala, a iako neke od tvrtki kažu da nisu svjesne tih aplikaci-ja, ustvari ih koriste, ali pod drugim imenom, primjerice aplikacija TransPromo nekima je po-znatija kao WhiteSpaceMarketing.

Za pružatelje tiskarskih usluga taj jaz u znanju ne samo da predstavlja mogućnost da se ostane u kontaktu s ključnim kupcima, nego također i šansu da se tiskarske tvrtke pozi-cioniraju i kao konzultantske i sa-vjetodavne, a ne samo da pružaju dobavljačke usluge.

Istraživanje je, međutim, poka-zalo da će se pad u upotrebi tiska-nog materijala koji je evidentan u

proteklih nekoliko godina nastaviti, no također su se iskristalizirale i organizacije kojima je tiskani mate-rijal ključan i koje vjeruju da je tisak najučinkovitiji ili čak i jedini medij kojim mogu doprijeti do publike.

Turska tiskarska tvrtka Baski Evi na Canonovom je događanju pred-stavljena kao primjer dobre prakse

u uvođenju digitalnog tiska u svoje poslovanje. Ugur Kilic, direktor te tvrtke, kazao je da tiskaju više od stotinu vrsta proizvoda - časopisa, pozivnica, knjiga, kalendara, pa-pirnatih vrećica... Odlučili su se za Canon jer su svojim klijentima željeli ponuditi visoku kvalitetu, ino-vativna rješenja i mogućnost kratkih rokova isporuke. Iako su prihvatili digitalni tisak, ofseta se nisu odrekli pa kombiniraju te dvije tehnike po-dređujući ih različitim zahtjevima svojih klijenata.

Johannes Osterbauer, voditelj linije proizvoda za rješenja profesionalnog tiska u Canonu CEE, predstavio je studiju o tome kako dobavljači u tiskarskoj industriji mogu kvalitetnije ispuniti potrebe svojih klijenata

TISAK PRINTING CANONOVE INOVACIJE ZA USPJEŠNO POSLOVANJE

��REGPRINT prosinac 4/2012

Koliko je tiskarska industrija spre-mna za nova rješenja, je li tisak mrtav ili proživljava renesansu,

kako Canonovi inovativni proizvodi i rješenja mogu pomoći u vođenju pro-fitabilnog i uspješnog poslovanja, bilo je govora na događanju “Sagledajte veću sliku” koji je Canon organizirao 14. studenoga u zagrebačkom hotelu Aristos. Događaj je dobio na praktič-nosti radionicom Petera Lancastera, stručnjaka za djelatnost digitalnog

ispisa i elektroničkog trgovanja, koji je govorio o prepoznavanju i do-djeljivanju novih aplikacija za ispis, W2P rješenjima i izradi pobjedničke strategije za tiskare.

Na događanju su predstavljeni i Canonovi inovativni uređaji za pro-dukcijski tisak te primjer dobre prak-se koji stiže iz turske tiskare Baski Evi, koja je u svoje poslovanje uvela digitalni tisak. Johannes Osterbauer, voditelj linije proizvoda za rješenja profesionalnog tiska u Canonu CEE, predstavio je studiju koju je Canon proveo u 16 europskih zemalja, a koja

se fokusirala na istraživanje potreba današnjih kupaca u segmentu tiska, o tome kako dobavljači u tiskarskoj industriji mogu kvalitetnije ispuniti potrebe svojih klijenata i kako će se te potrebe mijenjati ili razvijati u slje-dećih pet godina. Ukupno 420 klije-nata unutar širokog spektra različitih industrija i djelatnosti anketirano je u razdoblju od prosinca 2011. do siječ-nja 2012., a njihovi odgovori sugeri-raju da profesionalni kvalitetni tisak

i dalje igra ključnu ulogu u marketinškim i promotiv-nim aktivnostima.

Budućnost tiska, štoviše, leži upravo u visokoj kvali-teti i inovativnom pristupu za marketinške i promo-cijske svrhe. Koliko je ti-skani materijal, međutim, učinkovit u tom pogledu,

ispitanicima je teško precizirati.

Najviša vrijednost za uloženi novac

Kada odabiru potencijalnog pru-žatelja tiskarskih usluga, kupci traže najbolju vrijednost koju mogu dobiti za novac, a ne nužno najnižu mo-guću cijenu. Održivo poslovanje se, također, pojavljuje kao sve značajniji čimbenik u procesu odabira, iako nije među najvažnijim kriterijima. Pružatelji usluge tiska grade stalne veze sa svojim kupcima, a kupci im vjeruju, iako tiskarska industrija pro-pušta pravu priliku da informira svoje

kupce proaktivnije i učinkovitije o novim tiskarskim inovacijama, kao i o potencijalnim benefitima tih inova-cija. Napokon, kupci ne mogu kupiti usluge za koje nisu ni svjesni da po-stoje. S obzirom da su mnoge tvrtke suočene s rezanjem svojih proračuna za tiskane materijale i teško nalaze načine na koje mogu opravdati troš-kove tiska, komunicirati vrijednost potencijala koji tisak može ponuditi nikada nije bila važnija.

Kako se na skupu moglo čuti, pri-like u proteklo vrijeme nisu bile odviše lagane za tiskare. Alarm je zazvonio na uzbunu još 2008., kada su mnogi kupci tiskarskih proizvoda reducirali svoje potrebe. Globalna kriza prisilila je vodeće organizacije širom svijeta da preispitaju svoju potrošnju i koriste svoje proračune na učinkovitije načine. Često je to značilo smanjivanje troškova za tisak i investiranje u alternativne medije. To je također dovelo do pritiska koji kupci čine na tiskare kako bi smanjili cijene i marže. Čini se, međutim, da se povjerenje polako počelo vraćati pa petina anketiranih tvrtki očekuje da će njihove tvrtke početi jače in-vestirati u nova tržišta, proizvode i usluge.

Na Canonovom događanju moglo se čuti i da postoje dvije osnovne kategorije tiskarskih usluga - jedna je tisak za marketinške i promocij-ske svrhe, a u to se ubraja tiskanje

Pripremila: Nataša Gajski Kovačić

NA JEDNODNEVNOM STRUČNOM DOGAĐANJU SREDINOM STUDENOGA U HOTELU ARISTOS U ZAGREBU, CANON JE PREZENTIRAO BROJNE INOVACIJE KOJE PRIDONOSE PROFITABILNOM I KVALITETNOM POSLOVANJU TE JE OKUPLJENIM STRUČNJACIMA, MEĐU OSTALIM, PRIBLIŽIO I PRIMJER DOBRE PRAKSE JEDNE TISKARE KOJA JE U SVOJE POSLOVANJE UVELA DIGITALNI TISAK.

Sagledajmo širu sliku!

Većina kupaca tiskarskih uslu-ga nije u potpunosti svjesna benefita i potencijala koje im nudi digitalni tisak

�� prosinac 4/2012 REGPRINT

služi web-tiskom za kupnju tiskarskih usluga, a 16 posto razmišlja o tome. Ispitanici su kao prednosti takvog načina poslovanja naveli brzinu, eko-nomičnost, jednostavnost korištenja i jednostavnost prilagodbe, pri čemu je opći dojam bio da je web-tisak naj-prikladniji za manje serije koje brzo prolaze cijeli proizvodni proces te za prilagođene materijale.

I dok neki davatelji tiskarskih usluga zaostaju u uvođenju web-tiska, oni koji takva rješenja koriste već niz godina uskoro bi mogli prijeći na slje-deću razinu. Sve raširenija upotreba tablet računala i pametnih telefona te sve izraženija nadmoć cloud tehnolo-gija vjerojatno će tijekom sljedećih pet godina preobraziti tržište web-tiska jer će sve više klijenata zahtijevati usluge utemeljene na mobilnim aplikacijama i cloudu.

Canonov Essential Business Builder Program

Kao dodatak svojim vrhunskim profesionalnim ispisnim rješenjima, Canon je razvio hvaljeni program Essential Business Builder Program (EBBP), kojim se tiskarima želi po-nuditi vrhunski paket alata i edu-kativnih radionica te cijenom pri-stupačni stručni savjeti osmišljeni za povećanje uspjeha poslovanja. Spajanjem svojih postojećih stručnih znanja sa znanjem i vještinama koje im može ponuditi Essential Business Builder Program, davatelji tiskarskih usluga mogu se s novom vjerom su-očiti s budućnošću.

EBBP davateljima tiskarskih usluga može ponuditi podršku u poslova-nju, temeljito poznavanje tiskarske industrije i znanje o tržištu potrebno za uspješnu integraciju usluga web-ti-ska, uključujući edukativne radionice o ulaganju u rješenja za web-tisak i njihovoj implementaciji. U okviru programa Essential Business Builder Mentoring Program etablirana mreža neovisnih poslovnih savjetnika diljem Europe davateljima tiskarskih uslu-ga olakšava planiranje neophodnih strateških promjena u marketingu, prodaji i poslovanju te pruža podršku pri njihovoj implementaciji.

Povećanje vrijednosti inicijativa za poslovni razvoj

U tom se programu ističu pametno osmišljeni moduli koji nude praktič-ne načine za povećanje prihoda, po-boljšanje produktivnosti i poticanje inovativnih zamisli putem interak-tivnih radionica i individualnih sa-vjetovanja. Canonov program EBBP u potpunosti je prilagodljiv i pripre-mljen za potrebe pojedinih tržišta te, zahvaljujući tome, predstavlja jedin-stven paket koji će tvrtkama olakšati svaki korak na njihovu putu do pro-fita, još jednoj Canonovoj inicijativi koja tiskarima olakšava učinkovit razvoj poslovanja.

U ispitivanju Insight Report – Smjerovi razvoja digitalnog tiska, koje je naručio Canon, utvrđeno je da 87 posto tiskara od dobavljača očekuje podršku ili smjernice vezane uz razvoj po-slovanja, a Canonov je trajni cilj ponuditi stvarnu dodanu vri-jednost u tom područ-ju. Uzimajući u obzir ograničeno vrijeme i financijska sredstva dostupna tiskarama u trenutačnom gospodarskom okruženju, Canon ti-jesno surađuje sa svojim klijentima te im nudi savjete i alate koji omoguću-ju održanje profitabilnosti tiskarskog poslovanja.

Canonov Essential Business Builder Program klijentima služi kao paket podrške i savjetodavnih usluga u obli-ku informativnih vodiča i jednod-nevnih grupnih radionica. Radionice vode neovisni savjetnici koji module prilagođavaju tržištu zemlje u kojoj se održavaju. Klijentima koji žele na-predniju, individualiziranu podršku Canon nudi mogućnost tijesne su-radnje sa savjetnicima na konkretnim problemima.

Što treba uzeti u obzir?

Utvrdite što vam najbolje odgovara.Vaše rješenje za web-tisak mora odgo-varati vašem poslovanju i ispunjavati potrebe vaših klijenata. Dok velikim

tvrtkama koje raspolažu potrebnom infrastrukturom mogu odgovara-ti interno hostirani sustavi, za neke davatelje tiskarskih usluga bolji će odabir možda biti softver kao usluga (Software as a Service, SaaS). Takva rješenja davateljima tiskarskih uslu-ga omogućuju prepuštanje stvaranja aplikacije, održavanja, tehničke podrš-ke, nadogradnji i hostiranja vanjskim izvođačima, čime se smanjuju troš-kovi te omogućuje ponuda aplikacija i usluga za web-tisak bez velikog ula-ganja vremena i novca.

Analizirajte svoj poslovni plan. Morate biti svjesni da ne možete jednostavno implementirati rješenje za web-tisak i očekivati da će vam se poslovanje preobraziti samo od sebe. Sama či-njenica da imate rješenje neće biti dovoljna za konkretno povećanje

profita i poboljšanje performansi – otpočetka morate imati jasan plan o tome kako ćete koristiti programsku opremu da biste to postigli, što pak može imati bitan utjecaj na vrstu odabranog rješenja.

Prodajte uslugu web-tiska. Važno je prepoznati odgovarajuća tržišta i ugraditi ponudu web-tiska u mar-ketinšku strategiju. Ako klijentima ne kažete za rješenje i ne pokažete im njegovu vrijednost, postojeći ga klijenti neće koristiti, a potencijalne neće privući.

Prepoznajte prave klijente. Mnogi da-vatelji tiskarskih usluga implementaci-ju rješenja za web-tisak započinju od najvećih klijenata, što ne mora uvijek biti najbolja odluka. Možda bi bilo bolje rješenje za web-tisak u početku ponuditi klijentima čije je potrebe lako ispuniti te za koje će prednost jednostavnog naručivanja i produkcije biti najveća.

EBBP davateljima tiskarskih uslu-ga nudi podršku u poslovanju, temeljito poznavanje tiskarske industrije i znanje o tržištu

TISAK PRINTING ESSENTIAL BUSINESS BUILDER PROGRAM

��REGPRINT prosinac 4/2012

Vođenje uspješne tiskare nije što je nekad bilo. Sve brži razvoj di-gitalne tehnologije i mogućnost

kvalitetnog tiska u kratkom roku potaknuli su odmak od klasičnog litografskog tiska. Zbog sve jače kon-kurencije i sve manjih marži neke

tvrtke nisu uspjele opstati. Canon tvrtkama može olakšati pretvaranje izazova u prilike, što je nužno za uspješno poslovanje.

Promjene na tržištuInternet mijenja odnos klijenata i

tiska, i glede načina na koji se kupuju tiskarske usluge i glede njihova ukla-panja u komunikacijske procese. Zbog toga davatelji tiskarskih usluga moraju pronaći način da povećaju prihode

ponudom usluga web-tiska i drugih usluga digitalnog izdavaštva kojima će do-puniti svoju postojeću po-nudu.

Mijenjaju se korisnici ti-skarskih usluga i način kup-nje tih usluga, pa se davate-lji tiskarskih usluga moraju

prilagoditi kako bi opstali na tržištu. Procjenjuje se da će ove godine pede-set posto ukupne količine tiskarskih usluga biti naručeno putem interneta,

a kako raste potražnja korisnika ti-skarskih usluga za naručivanjem pu-tem interneta, tako sve veći broj dava-telja tiskarskih usluga – kako internih, tako i komercijalnih – nudi usluge web-tiska. Tržišni udio web-tiska di-ljem Europe sada iznosi 26 posto, pri čemu je takav način rada najzastuplje-niji u sjevernoj Europi, a 27 europskih davatelja tiskarskih usluga namjerava tijekom sljedeće dvije godine uložiti u web-tisak (izvor: izvješće o izgledima za ulaganje u programsku opremu u Europi European Software Investment Outlook za 2012., InfoTrends, 2012.).

U zadnjem Canonovu izvješću Insight Report (The Bigger Picture – Your customers’ view on the value of print, Canon, 2012.) utvrđeno je da se trenutačno 21 posto ispitanika

Izvor: Canon CEE GmbH, predstavništvo u RH

CANONOV PROGRAM ESSENTIAL BUSINESS BUILDER TISKARIMA OLAKŠAVA PLANIRANJE ZA BUDUĆNOST.

Mislimo unaprijed - budimo uspješni!

Canonov program EBBP u potpunosti je prilagodljiv i pripremljen za potrebe pojedinih tržišta

�� prosinac 4/2012 REGPRINT

onog koji to proizvodi, kao i za onog koji to kupuje. Bojim se da bi upravo to forsiranje niže cijene i uopće prihva-ćanje granične kvalitete gotovog proiz-voda moglo uništiti našu branšu, ali i sam će kupac osjetiti posljedice takvog pristupa, kako u cijeni (kad ostanu dvije-tri tiskare na našem području i one same počnu određivati cijene, jer će tržište to dopuštati), ali tako i u kvaliteti usluge te rokova isporuke.

Kako isplatiti plaće kad nema redovite naplate? Često me pitaju osjetimo li krizu? Kako se to odražava na naše poslovanje? Po broju naloga, svake smo godine sve jači. Posla količinski kao nikada do sad. Naplata? Gora nego ikada do sad. Cijene? 40 do 50 posto niže nego posljednjih pet, šest godina. Zaposlenika? 20 posto više nego tada, jer količina posla to traži. I kako sad održati plaće u ovim vremenima? Imamo sreće, znanja, tehnologiju, orijentiramo se na inozemna tržišta, pa balansiramo. Čak 152 zaposlenih u Kerschoffsetu. To su 152 obitelji, velik broj njih s djecom. Dakle, prosječno 456 osoba koje direktno ovise o tome da se plaće isplate. Svaki od njih se ili školuje ili otplaćuje kredite ili na neki drugi način ulaže ta dobivena sredstva, što čini prosječno 1368 osoba (3x456) koje na ovaj ili onaj način ovise o tome

da se plaće uredno i na vrijeme ispla-ćuju u Kerschoffsetu. Sada, vjerujem, pobliže razumijete kolika je odgovor-nost da plaće dolaze na vrijeme. A kako isplatiti te plaće kad jednostavno naplata svih tih naloga nije redovita? Mislim da imam rješenje - uzmimo traktore i blokirajmo granice!!! To, čini se, prolazi u Lijepoj Našoj...

Nazire li se kraj ovoj drami u kojoj se nalaze proizvođači? Ukratko-ne. Možda, ako se stvari promijene, ali onako iz temelja. Tko će ih promijeniti, ne znam, ali Europa je nešto novo, dru-gačije. Novi zakoni, nova pravila igre. Možda je to baš ono što nam treba...

i dalje nije jamstvo da se proizvod može naplatiti. Svi mi imamo pune ladice papirologije i nadamo se da će se donijeti neka odredba u zakonu koja će nam omogućiti da proizvod naplatimo, čak i ako kupac na pri-jevaru odluči povećati svoj budžet. Naravno, postoji i druga opcija poslo-vanja – isključivo avansnom naplatom. No ako nema kapitala, niti taj kupac nema sredstva platiti proizvod una-prijed dok ga nije prodao ili ostvario naplatu. Proizvođač opet snosi trošak, kao i rizik poslovanja njegova kupca.

Kako održati istu razinu kvalitete, kad biti konkurentan na tržištu isključivo znači raditi ispod cijene? Od jeftinog repromaterijala postoji uvijek onaj bar nijansu jeftiniji. U zadnjih par godina svjedoci smo kineskih papira koji su preplavili naša tržišta. Ti su papiri deklarirani da posjeduju određena svojstva, međutim, u praksi graniče s traženim kriterijima. Također, u zadnje vrijeme postoje tiskarske boje kojima je sastav neobičnog podrijetla, što se, naravno, vidi i na samom otisku, no umjerenije cijene. Održati kvalitetu otiska s jeftinijim repromaterijalom nije nemoguće, no zahtijeva više truda, vremena i umijeća. Primjerice, kupac traži nisku cijenu proizvoda - proiz-vođač prvi počinje primjenjivati loš

repromaterijal. Svjestan je da je loš, no jedino tako može opstati na tržištu. Slijede ga drugi, jer jedino tako mogu ostati konkurentni. Rezultat toga je da u 21. stoljeću imamo kvalitetu tiska koji se plasira na tržište u rangu onoga iz prošlog stoljeća. Da, može se više, može bolje, ali dragi kupci, molim vas, shvatite da, ako kupu-jete Porsche, plaćate Porsche. Porsche ne možete kupiti po ci-jeni Zastave. Mi ćemo se potruditi proizvesti Porsche za vas ako to želite, uložiti u pogon da možemo proizvesti taj Porsche, no shvatite da pogon, zaposlenike i repromaterijal koji to omogućuje, košta nas kao proizvođače. Nedavno me oduševio jedan u nizu primjera, kada je moj klijent frknuo nosom na cijenu posjetnica. Kaže da on ima cijenu od 52 kn (da, pedeset i dvije kune na 100 komada!!!). Zamolio sam da mi je pokaže. Moram li uopće objašnjavati da je to posjetnica isprin-tana na običnom ofsetnom 140-gram-skom papiru, na laserskom printeru u boji, povrh svega nestručno obrezana skalpelom? Rezultat katastrofalan, ali sto vizitki stoje manje nego dvije runde kave s Colom. Bagatela... I sramota za

Bojim se da bi forsiranje niže cijene i uopće prihvaćanje granične kvalitete gotovog proizvoda moglo uništiti našu branšu

IZ GRAFIČKE INDUSTRIJE HRVATSKE FROM CROATIAN GRAPHIC ARTS INDUSTRY KAMO IDE HRVATSKO TRŽIŠTE TISKA...

��REGPRINT prosinac 4/2012

KADA GOVORIMO O KVALITETI ISKAZANOJ KROZ ZADOVOLJSTVO KUPCA, TOČNIJE O UKUPNIM SVOJSTVIMA NEKOG PROIZVODA KOJA GA ČINE PRIKLADNIM DA ZADOVOLJI TRAŽENE ILI PRETPOSTAVLJENE POTREBE, ZAPRAVO GOVORIMO O UPORABNOJ VRIJEDNOSTI PROIZVODA. UPORABNA VRIJEDNOST PROIZVODA KROZ KUPOPRODAJNI PROCES DOBIVA I SVOJU CIJENU.

Pripremio: Alan Vitas, mag. ing. graph.techn., Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Koja je cijena kvalitetnog proizvoda...

U zadovoljstvo kupca možemo ubrojiti i pouzdanost proizvoda, isplativost i imidž tvrtke koja

nudi proizvod, kao i niz drugih para-metara. Kako bi proizvod mogao biti konkurentan i opstati na tržištu, mora, uz konkurentnu cijenu, ponuditi i što višu kvalitetu.

Omjer cijene i kvalitete

No gdje i kako naći omjer kvali-tetnog proizvoda i iznosa svih onih troškova koji su neizbježni da bi se takav proizvod proizveo? Na to pita-nje nema općenitog odgovora koji bi

zadovoljio sve proizvođače kojima je u interesu proizvesti takav proizvod, kao i kupce koji ga žele pribaviti po što nižoj cijeni.

Općenita formula postizanja tog sklada bila bi da je da samo planskim suprotstavljanjem jednih i drugih mo-guće postići njihov optimalan odnos. Što je niža “cijena” kvalitete, odnosno

troškovi za postizanje zadovoljavajuće kvalitete, to je više prostora za prihod, odnosno profit tvrtke koja plasira proizvod na tržište.

No, na kraju, sve je teorija. Ono što nas uče u školama, predavanjima, ono što bi trebalo vrijediti u nekom idealnom svijetu koji nas okružuje...

Surova realnost

Svi se (kao i mi u Kerschoffsetu) sjećamo razdoblja 2000. i neke godine. Hrvatska je svake godine naoko bila sve stabilnija, jača, krediti dostupni, banke su, kao i država,

ulagale u proizvod-nju. Europa nam je bila još nedostižna, daleka, no ipak smo se mogli poistovje-titi s njom, mogli smo pomalo osjetiti kako to žive naše kolege u Njemačkoj,

Francuskoj i drugim zemljama višeg standarda. Kašnjenja u naplati bila su prihvatljiva, no ne i očekivana. Kupci su imali kapital ili su naši klijenti pak imali svoje kupce koji su imali kapital... Krug je bio zatvoren.

I onda je 2007. sve krenulo nizbrdo... Prava istina (ne ona koju nas uče u školi) mnogo je surovija i u tu svrhu

postavljam par pitanja koja će sama po sebi objasniti naoko bezizlaznu situaciju u kojoj se svi nalazimo.

Kako biti konkurentan na tržištu kada je neplaćanje svakodnevica? Da bi se neki proizvod u grafičkoj branši pro-izveo, potrebna su određena ulaganja. Ulaganja u strojeve, krediti, amortiza-cija, zaposlenici, repromaterijal, ener-genti i transport predstavljaju fiksni trošak. Ako znamo da 60 do 80 posto cijene gotovog proizvoda čini upravo taj trošak, te ako na kraju mjesečnog obračuna statistika pokaže kako 30 posto proizvedenog nije naplaćeno, matematika je jednostavna – poslu-jemo s gubitkom.

Kako naplatiti ako nismo pravno uređena država (iako nam govore da jesmo)? Da bi se neki isporučeni proizvod naplatio, na prvom mjestu najviše se pouzda-jemo u dobru volju kupca. Jer danas je, kao nikada do sad, lakše zatvoriti tvrtku, poslovati pod nekim drugim imenom, ostati dužan i ne odgovarati kapitalom za nagomilane dugove. I takva fiktivna propadanja tvrtki raznih neplatiša uzrokuju propada-nja onih koji su proizvod proizveli sukladno svim zakonskim odredba-ma. Konkretno, ako postoji pismena narudžba, proizvod je proizveden, isporučen, otpremnica potpisana, to

Da bi se neki isporučeni proizvod naplatio, na prvom mjestu najviše se pouzdajemo u dobru volju kupca

HRVATSKA CROATIA

Tiskarstvo&Dizajn 2013 u veljači

Međunarodno - znanstveni skup Tiskarstvo&Dizajn 2013 održat će se u Termama Tuhelj 8. i 9. veljače 2013. godine. Teme skupa bit će nove tehnologije i inovacije u tiskarskoj industriji,računalni informacijski sustavi i informatički dizajn, dizajn u grafičkoj i tekstilnoj industriji, e-nastava i e-literatura, projektni menadžment u informacijskim sustavima, multimedijski dizajn i sigurnosni sustavi u tiskarskoj tehnologiji, a održat će se i Okrugli stol “Novi studijski programi u dizajnu, informatici i tiskarstvu”.

Izložba studentskih radova U okviru proslave 15 godina Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, 6. prosinca su u Galeriji Sveučilišne biblioteke na Kampusu, studentice i studenti Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija otvarili izložbu studentskih radova “Dizajn 07-12”.U sklopu izložbe održana je serija predavanja. Valerija Barada (Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru) govorila je o istraživanju o radnom iskustvu dizajnerica vizualnih komunikacija

u Hrvatskoj, Erik van Blokland (Royal Academy of Art, Den Haag) govorio je o ulozi novih razvojnih alata u oblikovanju pisama, a Michael Smyth (Centre for Interaction Design, Edinburgh Napier University) o elementima koji čine grad “pametnim”, tj. o dizajnu interakcija i hibridnim gradovima budućnosti.

MCA PRO d.o.o., Tržaška cesta 85, 2000 Maribor, Slovenija

PlateRite 8900Znajbrži B1 CTP na svijetu

Tel.: +386 2 330 14 00, fax: +386 2 330 14 20, email: info@mcapro.si www.mcapro.si

Novi Screenov CTP PlateRite

8900, sa 65 osvjetljenih ploča

B1 na sat, je do sada najbrži

osvjetljivač ploča na svijetu.

Pored superiornih performansi

nudi i smanjenu potrošnju

energije uz najviši mogući

stupanj automatizacije.

Osvjetljava ploče formata od

304x305 mm pa sve do

1165x950 mm, debljine do

0,4 mm uz najveću razlučivost

do 4000 dpi.

�� REGPRINT prosinac 4/2012

REGIJA REGION

Dodijeljene nagrade najboljim izlagačima na Grafimi Udruženje za tržišne komunikacije Srbije je na 34. međuna-rodnom sajmu grafičke i papirne industrije, medija i komu-nikacija Grafima 2012 dodijelilo priznanja za promotivni nastup izlagača.Diplome za uspješan promotivni nastup dobili su: Čugura print, Symbol, New name te Kometa komerc.Stručni ocjenjivački sud Grafime ocijenio je sajamske ekspo-nate i odlučio da najuspješnijim izlagačima u šest kategorija dodijeli diplome - Zlatni, Srebrni i Brončani pečat.U robnoj grupi - knjige diplomu Zlatni pečat dobila je kom-panija Politika za knjigu “Uspešni preduzetnici i menadžeri Srbije”, diploma Srebrni pečat pripala je kompaniji Čugura print za knjigu “Slika u ogledalu-Katarina Ivanović”.U robnoj grupi - časopisi, revije i novine diplomu Zlatni pečat dobila je kompanija Politika za časopis “Refoto” br. 96, diploma Srebrni pečat pripala je kompaniji Čugura print za ekonomsko-informativni bilten “Poljska”, Ambasade Poljske.U robnoj grupi - ambalaža diplomu Zlatni pečat dobila je kompanija Čugura print za omot za CD “Diva”.Diploma Srebrni pečat pripala je kompaniji Deto za set proiz-voda “Kocka iznenađenja” te za pozivnicu za proslavu “Kavez za pivo”.U robnoj grupi - reklamna grafika diploma Zlatni pečat dodi-jeljena je kompaniji Publik za godišnji katalog promotivnih proizvoda, kalendara i agendi. Diploma Srebrni pečat pripala je kompaniji Čugura print za katalog “Dukley Gardens”.U robnoj grupi strojevi, uređaji i softver za grafičku industriju diploma Zlatni pečat pripala je kompaniji Symbol za “Kornit Breeze”, diploma Srebrni pečat dodijeljena je kompaniji Sitotehnika za solventni štampač Mimaki SWJ-320 S4.

Originalna rješenja promotivnog materijalaPegasus advertising, mlada srpska kompanija koja uskoro slavi prvu godinu poslovanja, bavi se dizajnom i proizvod-njom tekstualnih i audiovizualnih promotivnih materijala, digitalnim tiskom i tiskom velikih formata. Opremljeni kvali-tetnom opremom, među kojom se ističe digitalni stroj Konica Minolta bizhub pro C5501, koji nudi mogućnost tiska širokog spektra proizvoda, uveli su novost u proslovanje te klijenti-ma ostavljaju mogućnost da sami osmisle svoju reklamu, a najavljuju i novu uslugu- izradu web stranica.

Izvoz grafičke i papirne industrije BIH 128,8 milijuna KM

Grafička i papirna industrija BiH je u sedam mjeseci izvezla robu u vrijednosti od 128,8 milijuna KM, a uvezla u vrijednosti od 188 milijuna KM, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 68 posto, izjavi-la je tajnica Udruženja grafičke i papirne industrije Vanjskotrgovinske komore BiH Selma Bašagić.Istaknula je da je pokrivenost uvoza izvozom rezultat većeg izvoza proizvoda papirne industrije, dodajući da je učešće izvoza u uvozu grafičke industrije u tom periodu iznosilo 19 posto, dok je taj odnos u prethod-noj godini bio 17 posto.Bašagić je prije održavanja sastanka Udruženja izjavi-la novinarima da je grafička i papirna industrija BiH u sedam mjeseci ostvarila izvoz od oko 128,8 milijuna KM, što je tri posto manje nego u istom periodu lani.- Izvoz papirne industrije iznosio je 120 milijuna KM, što je pet posto manje nego u istom periodu prethod-ne godine, dok je izvoz grafičke industrije iznosio oko 8,6 milijuna KM ili 38 posto više, rekla je Bešagić.Dodala je da je uvoz za sedam mjeseci manji za sedam posto u odnosu na isti period 2011. godine. Također je naglasila da se čine veliki napori da što više proizvoda iz područja papirne i grafičke industri-je bude izvozno orijentirano, te dodala da grafička industrija pokazuje tendenciju povećanog izvoza, iako je to vrlo teško, jer zahtijeva velika ulaganja, kako u opremu, tako i u kadrove, dok je konkurencija izuzet-no oštra.Govoreći o budućnosti ambalažne industrije, Bašagić je istaknula da grafička industrija u BiH, posebno u segmentu ambalažne industrije, ima jako dobru perspektivu i da će se taj dio grafičke, a djelomično i papirne industrije najviše razvijati.

prosinac 4/2012 REGPRINT

SVIJET WORLD

Otkazan sajam digi:media 2013.

Sajam digi:media 2013. neće biti održan kako je

planirano od 10. do 12. travnja 2013. godine.

Iako je inovativni koncept tog specijaliziranog sajma

za komercijalno oglašavanje i digitalni tisak struka

pozdravila i do sada ga podržavala, čini se da sadašnji

odaziv industrije neće biti dostatan za predstavljanje

sektora.

Sa sloganom “Content meets Technology meets

Business” (Sadržaj ususret tehnologiji, ususret biznisu),

digi:media2011. je bio sajam orijentiran na rješenja

i platformu za prodajni program kako bi se pokrila

medijska komunikacija za sve kanale i kako bi se

adresirali svi ključni čimbenici, uključujući sve relevantne

grupe posjetitelja.U tome je i uspio jer trolist sadržaja,

tehnologije i biznisa te interaktivna priroda tog

prodajnog sajma i kongresni program odgovorni su za

osobit uspjeh digi:media 2011.

“Bila je teška odluka za nas da otkažemo digi:media

2013. No s obzirom na trenutačno stanje nedostatnog

odaziva i malu vjerojatnost da će doći do radikalnog

preokreta u dinamici prijava, bilo je vrijeme da povučemo

sigurnosno uže”, kazao je Manuel Mataré u ime

organizatora Messe Düsseldorf objašnjavajući motive za

odustajanje od sajma.

“Pažljivo smo analizirali nedostatke i prednosti, osobito

zbog jake obveze koju imamo prema našim partnerima”,

nastavio je Manuel Mataré i dodao: “Jedna je stvar

sigurna: Messe Düsseldorf uvijek je bio, i uvijek će biti,

pouzdan i odgovoran partner industriji. U tom kontekstu

također je bilo važno da omogućimo sigurnost u

planiranju izlagačima koji su se već registrirali, a ne da

suočimo te kompanije s odlukama u zadnji tren”.

Drupa nastavlja sa svojim četverogodišnjim ciklusom.

Ta je odluka donesena na razini 20-članog odbora

Drupe na konstituirajućoj sjednici održanoj 2. studenoga

2012. Ključni čimbenik u toj odluci bio je međunarodni

kalendar sajmova koji je baziran na četverogodišnjem

ciklusu Drupe kao najvažnijem svjetskom sajmu za

tiskarsku i medijsku industriju.

“Mnogi bi inovativni izlagači i njihovi uspješni klijenti

voljeli kada bi se Drupa održavala češće. Međutim,

opskrbljivači te industrije planiraju svoju cjelokupnu

promidžbenu aktivnost upravo unutar tog globalnog

četverogodišnjeg koncepta”, objašnjava Kai Büntemeyer,

predsjedatelj Udruženja za tiskarsku i papirnu tehnologiju

(Fachverband Druck- und Papiertechnik) i predsjednik

međunarodne organizacije Global Print. Osnovana 2008.

godine, ta organizacija promovira globalnu razmjenu

informacija o razvoju i promjenama u tiskarskoj i papirnoj

industriji. Osim u Njemačkoj, Global Print ima udruge i u

SAD-u, Kini, Japanu, Indiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji,

Italiji, Španjolskoj i Švicarskoj, koje zajedno čine gotovo

četvrtinu svjetskog tržišta tiskarskih proizvoda.

Istovremeno, predsjedništvo Drupe je odlučilo skratiti

trajanje sajma na jedanaest dana – od 31. svibnja do 10.

lipnja 2016.

“Struktura posjetitelja na Drupi se promijenila. Dok su u

prošlosti velike grupe putovale na sajam i to uglavnom

vikendom, Drupa se sada ubrzano razvija u sajam

s visokim postotkom posjetitelja koji su donositelji

odluka na najvišim razinama,” kazao je Werner Matthias

Dornscheidt, direktor Messe Düsseldorf.

Drupa 2016. kraća 11 dana

SVJETSKA ISKUSTVA WORLD EXPERIENCE

�REGPRINT prosinac 4/2012

pomicanja s te iste točke. Jedno od područja koje zaslužuje posebnu po-zornost u pogledu zaposlenih u jed-noj kompaniji jest prodaja. Današnji stručnjaci za prodaju unutar jedne kompanije moraju raditi na tome da ostvare bolju povezanost s klijenti-ma, da prodaju cjelovite programe, a ne izdvojene projekte, te da znaju kako integrirati dodane vrijednosti u marketinške programe klijenata kompanije. Prodaja koja se temelji na ponudi posebnih rješenja zahtijeva drugačiju vrstu vještina od onih koje su potrebne za rad u klasičnoj pro-daji. Temelj toga je sposobnost da se lako prebacuju iz postavki nabave u marketing, krećući se uzlaznom pu-tanjom unutar procesa odlučivanja u kompaniji klijenata. Ako nemate di-rektan kontakt s ključnom osobom za odlučivanje unutar kompanije koja je vaš klijent, onda je vrlo vjerojatno da će vas vaša kompanija-klijent usmje-riti na njihove zaposlenike koji rade operativne poslove u odjelima za na-bavu, a to neće postići željeni učinak – plasiranje ponuđenog programa ili tiskarskih proizvoda. Pokazalo se kako profesionalci koji imaju najbolje rezultate u prodaji zapravo izvrsno poznaju svoje klijente, gotovo kao da rade u njihovim odjelima. Jednako tako, najbolji profesionalci u prodaj-nim odjelima se bore za svoje klijente na način da nadležnima u sektoru

proizvodnje točno prenose želje i potrebe klijenata, što u konačnici po-boljšava rad i profitabilnost na nivou cijele kompanije. Direktan kontakt s ključnim osobama u kompanijama klijenata stavlja ljude u prodaji u po-ziciju da mogu utjecati na izbor mik-sa medija koje će klijent odabrati, što sam tisak dovodi u poziciju da bude nositelj cjelokupne multimedijalne

Stručnjaci za prodaju moraju raditi na tome da ostvare bolju povezanost s klijentima te da prodaju cjelovite programe

poruke. Takav vid utjecaja zahtjeva od kompanija da više investiraju u ljude koji mogu odrađivati posao na takav način, ali uz obavezno obraća-nje pozornosti na analizu isplativosti koja je u tom slučaju dugoročno ve-zana uz klijente viših profila.

Kako prodati tiskarsko poslovanje investitorima

Jedno od pitanja koje se sve češće može čuti veže se uz budućnost ti-ska – hoće li tisak još uvijek biti pri-

sutan za pet godina. Novine i knjige su sve više orijentirane na on-line izdanja, sve se nudi u formatima prilagođenim iPadu – što onda preostaje za tisak? Njih treba upoznati s konkret-nim podacima koji

pokazuju koju razinu zastupljenosti tisak još uvijek ima na multimedij-skom tržištu (postoci se kreću iznad 40% zastupljenosti). Tisak je još uvi-jek raširen, važan i aktualan.

Naravno, treba uzeti u obzir da su ti podaci postavljeni u okvire Kanade, čije je gospodarstvo na puno višoj razini čak i od vrlo razvije-nih zemalja, no svejedno nije lako

pridobiti financijere. Iznimno je važ-no poboljšati način prezentiranja ove industrije potencijalnim ulagačima. Tržište će se sve više i više mijenjati kako vrijeme odmiče, no cjelokupna grafička industrija je područje u ko-jem još ima prostora za napredak. No to ujedno znači da treba raditi na tome da se tisak učini što relevan-tnijim kako bi se što više iskoristili postojeći kapaciteti. To je ujedno najveći izazov, jer statistike govore da je prije pet godina postotak iskori-štenosti tiskarskih kapaciteta bio oko 82%, a sada je pao na 62%, što dovodi do potrebe za smanjivanjem cijena tiskarskih proizvoda koji se plasiraju na tržište, dok istovremeno troškovi tiska rastu, jer se naklade smanjuju. Slijedom toga, od presudne je važ-nosti procese proizvodnje učiniti što kompaktnijima kako bi se smanjili troškovi u industriji i poslale pozitiv-ne poruke prema investitorima.

Imati prave stručnjake i dobro postavljenu proizvodnu tehnologiju ključno je za poticanje brojnih ino-vacija u kreiranju novih proizvoda i ponude usluga koja će odgovarati zahtjevima klijenata kompanije, što je jedan od glavnih načina za stvaranje više razine profitabilnosti na današ-njem prevrtljivom tržištu.

� prosinac 4/2012 REGPRINT

Izazov za tiskareTiskare moraju prilagoditi svoje

poslovne modele novoj, trenutačnoj dinamici. Tisak, naime, još uvijek predstavlja najveći dio troškova na multimedijalnom tržištu marketinga i oglašavanja. Međutim, uloga tiska se mijenja, a najveće izmjene vidljive su u sve manjim nakladama, bržim izmjenama vizuala i većoj količini korištenih boja. Osim samog tiska, mijenjaju se i distribucijski modeli, s obzirom da klijenti naručuju tisak materijala koji im je potreban za kra-ći period, te im ti materijali trebaju spremni u vrlo kratkom roku. Ako pogledamo brojke, uočavamo da se više od 80% današnjih naklada u boji tiska u 5000 primjeraka ili manje. Napredak i dodatan razvoj tiskarskih tehnologija omogućava širu potra-žnju marketinškog tržišta. S pravim produkcijskim platformama, tiskare mogu na isplativ način isporučivati male naklade s velikim brojem iz-mjena u vizualima, koje zahtijevaju kompanije iz marketinškog sektora.

Pri svemu tome važnu zadaću ima-ju vlasnici tiskarskih kompanija i dobavljači tiskarske opreme u infor-miranju stručnjaka iz marketinškog sektora, kako bi oni pri odlučivanju o svojim promotivnim aktivnostima imali sve relevantne podatke o opci-jama za produkciju njihovih mate-rijala. Ono što se želi postići jest da se marketinški sektor obrati nama kao stručnjacima koji im možemo dati najbolje smjernice za dostizanje optimalnog marketinškog miksa za određeni projekt na kojem rade. Ta težnja za postavljanjem tiskara kao startnih točaka u stvaranju cjelo-kupne multimedijske marketinške poruke je vrlo važna za profiliranje poslovanja brojnih tiskarskih kompa-nija. Naravno, pri tome je vrlo važno znati da tisak neće biti najvažniji dio medija u određenoj kampanji, ali da je njegova najznačajnija uloga upravo poticanje kvalitetnog načina preno-šenja marketinških poruka, na način da tiskani materijali vode ciljanu publiku do drugih medijskih izvora. Ako se poslovanje tiskarskih kompa-nija uspješno usmjeri na takav način,

onda će uspjeti zadržati dobru razinu relevantnosti i aktivnosti u godinama koje su pred nama.

Izazov isplativosti poslovanja

Najvažnije je za početak imati kva-litetnu infrastrukturu koju sačinjava stručan kadar, kvalitetna proizvodnja i tehnologija. Ono što je od ključne važnosti za svaku vrstu poslovanja koje želi opstati u današnjem svijetu, jest osigurati da su poslovi i proi-zvodni procesi što bolje usklađeni, kako bi se izbjegli bilo koji nepotreb-ni koraci koji usporavaju poslovanje i čine radni tijek sporijim i manje produktivnim.

Poslovni svijet se promijenio. Naklade više nisu onakve kakve su nekad bile – što uzrokuje povećanje cijene po primjerku tiskanog ma-terijala. Neovisno o rasponu poslovanja, svaka bi kompanija morala analizirati svaki pojedini dio svoje proizvodnje i istražiti koji su to načini da se nešto napravi drugačije te da se smanje troškovi. Sudionici ka-nadske konferencije bili su u prilici doznati koje su to metode rada koje se sugeriraju kompanijama kako bi to i postigle. Stručni kadar unutar jedne kompanije ključni je faktor za uspješnost i podizanje isplativosti poslovanja.

U slučajevima koji uključuju odre-đene investicije, više je nego po-trebno provesti detaljnu i realističnu analizu isplativosti, kao i pomno pratiti rezultate jednom kada se inve-sticija provede u djelo. Tehnolozi koji rade na postavljanju radnih sustava morali bi obratiti pozornost da se u proizvodne procese uključe i web-to-print rješenja, kao i neki od oblika automatiziranih radnih tijekova.

Kada je krenula veća potražnja za malim nakladama s konzistentnom visinom kvalitete boja, mnoge su tiskarske kompanije krenule s inve-sticijama u tonerske tehnologije kako bi premostile raskorak s poslovima za koje ofset više nije bio isplativ. Ovaj

potez stvorio je pak novi raskorak – između digitalne tehnologije bazi-rane na tonerima i klasičnog ofseta. Taj se raskorak nastoji premostiti uzimajući u obzir mogućnost usva-janja drugih produkcijskih opcija. Dodatna prednost u trenutku kada se naklade smanjuju jest varijabilnost produkcije koju omogućuje toner-ska tehnologija. Na konferenciji su izneseni vrlo interesantni podaci o pitanju informiranosti vlasnika ti-skara u pogledu količine varijabilne produkcije unutar njihovog poslo-vanja – najčešći odgovori su bili “ne znamo” ili “manje od 10%”, no realni podaci pokazuju da su postoci ipak viši. Postoje tvrtke kod kojih 50% do 70% produkcije otpada na varijabilni tisak, što ih smješta u srednju kate-goriju, između iskorištavanja učin-

kovitosti tonerske tehnologije, dna ljestvice proizvodnje malih naklada i ofseta za veće naklade – što predstav-lja još jednu novu vrstu raskoraka.

Kako god da kompanija postavi svoju proizvodnju, trebala bi se foku-sirati na to koliko je isplativo zadržati raspon naklada koje klijenti od njih zahtijevaju.

Uloga stručnjaka u profitabilnosti poslovanja

U većini kompanija radna struktu-ra sastoji se od vlasnika, upravljačkog tima, vizije i politike poslovanja kom-panije. Jednom kada se utvrdi politi-ka poslovanja i kada se postave susta-vi rada, kako potaknuti ljude da budu visokomotivirani i da rade kako bi se dostigla vizija kompanije? Temelj za takav način rada i motiviranja nalazi se u konstantnom podizanju ljestvice očekivanja u skladu s konstantnim radom na razvoju poslovanja, a ni-kako na pronalaženju jedne pola-zne točke i kontinuiranom radu bez

Tiskare moraju prilagoditi svoje poslovne modele novoj, trenutačnoj dinamici

SVJETSKA ISKUSTVA WORLD EXPERIENCE DANAŠNJE STANJE TRŽIŠTA

�REGPRINT prosinac 4/2012

Kontinuirana digitalna transfor-macija izmijenila je način ko-munikacije. U “dobra stara vre-

mena” imali smo relativno ograničen izbor sredstava – tisak se sastojao mahom od oglasa, brošura, kataloga i reklamnih poštanskih pošiljaka. Ti su se materijali tiskali u velikim nakladama, masovno, te su ciljali na generalno tržište. Sada su oglasi vrlo ciljano osmišljeni za specifična trži-šta. Brošure i katalozi oplemenjeni su dodavanjem specifičnih infor-macija vezanih uz određene skupine

potrošača, a personalizirana je po-šta zamijenila distribuciju general-nih reklamnih poštanskih pošiljaka. Dodatni načini dostave reklamnog materijala sada nezaobilazno uklju-čuju i e-mail. Razvoj tehnologije pruža mogućnost redefiniranja mate-rijala za distribuciju na samom mje-stu prodaje, kako bismo što efikasnije dostavili informacije o proizvoda do samih kupaca. Web stranice olak-šavaju elektronsku prodaju, koja se povećava uz dodatan razvoj i širenje stranica za pretraživanje, kao i uz

razvoj marketinga koji se bazira na alatima za pretraživanje. Radio i te-levizija se sada natječu s YouTubeom i Podcastima, te sve više prevladavaju multimedijalne marketinške poruke. S obzirom na brzinu promjena, čini se kao da svakog dana niče jedan novi kanal za multimedijalni mar-keting, no budžeti u marketinškom sektoru svakog su dana sve manji, što u konačnici znači da se ista količina novčanih sredstava raspoređuje na promotivne aktivnosti putem većeg broja multimedijalnih kanala.

NA KONFERENCIJI GRAPHICS CANADA KANADSKA UDRUGA DIGITAL IMAGING ASSOCIATION ODRŽALA JE PREZENTACIJU S NAGLASKOM NA “TAKTIKE ZA PREŽIVLJAVANJE” KOJE SU USPJEŠNE TISKARE KORISTILE U TEŠKIM EKONOMSKIM UVJETIMA.

Izvor: whattheythink.com

Planiranje za uspjeh

� prosinac 4/2012 REGPRINT

izumu, predstavljanom 2000. godine, koji je komercijalno dostupan postao – nikada!

Dakle, kao potencijalni kupac di-gitalnog stroja rado bih poslušao predavanja o novitetima koji po-kušavaju biti trend za budućnost, ali uz jasnu naznaku da su to samo prototipovi. Međutim, ipak bi mi bilo puno važnije poslušati o onome što je zaista dostupno. Priče o budućnosti mogu zanimati znatiželjnika, ali ne i konkretnog kupca koji želi investirati upravo sada.

Pitanje je, dakle, što predavači žele, predstavljati neke svoje ideje, koje se možda nikada ne komercijaliziraju, ili žele privući kupce za svoje strojeve koje mogu isporučiti odmah.

I još jedna bitna stvar...

Kao što sam već pisao u izvješću sa zadnje Drupe, najviše su me se dojmili digitalni sustavi, dakle tipovi CTB (computer to book), gdje iz strojeva izlaze gotove brošure (klamane) ili pripremljene za uvez na binderu.

Ovdje je izuzetno bitno da, ako će nam netko prezentirati takav tip stroja, ne govori samo o tisku i isplativosti tiska, nego i o koncep-tu u cjelini. Jer tu nije bitan samo odnos cijene otiska, nego falcanja, sabiranja, rezanja, klamanja...

Uz to, barem oni sustavi koje sam vidio, su vrlo “čisti” sustavi i mogu se postaviti u svaki ured (dovoljne veličine, naravno), što bih ja, kada bih prodavao takav sustav, naročito naglasio.

Zaključak

Na Intergrafici 1998. imali smo jedan plakat “Computer to plate don’t be late”. Možda se to tada či-nilo preuranjeno, ali CTP je ubrzo zavladao Hrvatskom. Danas govoriti “ne kasniti s digitalnim tiskom” je već zakašnjelo - ili ga imate ili ga morate nabaviti.

Digitalni strojevi su, međutim, ipak daleko dostupniji od konven-cionalnih tiskarskih strojeva. Ako gledamo ofsetni tisak, mi nemamo ozbiljan četverobojni stroj jef-tiniji od 250.000 eura (govorimo o novoj opremi, naravno). Kod fleksa je to malo povoljnije i možemo dobiti kompaktni če-tverobojni stroj i za 50-tak tisuća eura, ali to je ipak drugi segment.

Digitalne tiskarske strojeve pak možemo dobiti i za 35.000 kuna, a za navedeni iznos od 50.000 eura možemo dobiti stroj zavidnih mo-gućnosti. Naravno, i tu granice pre-ma gore nema, te ako želimo potro-šiti više od jednog milijuna eura, možemo i to napraviti

Male digitalce vjerojatno ima već svaka tiskara, te sigurno nisu u fokusu potencijalnih slušatelja na dPRINT-u, te ne vjerujem da će onaj koji želi potrošiti 35.000 kuna poslu-šati mog prijatelja Alexa i istražiti baš sve što se nudi, jer će na kraju trošak biti veći od dobiti.

Bitno je ovdje pokazati onima koji žele investirati 30, 50 ili 200.000 eura, što za taj novac mogu dobiti. I mo-ram priznati da bi me vrlo zanimao ROI ako investiram 50.000 eura ili pak ako investiram 200.000 eura.

Naravno, sve je to samo razmišlja-nje jednog početnika u digitalnom tisku, koji je to samo u mašti. Možda je moje razmišljanje različito od svih drugih, možda će se ostali početnici osloniti na prokušani način kupnje onoga što ima susjed ili onoga što im se čini ljepše ili što im više obećava. No situacija u grafičkoj industriji u Hrvatskoj baš im ne ide u prilog.

… i zato dođite na dPRINT!

Kao što sam već napisao o Drupi 2012., tamo se može snaći samo Chuck Norris. Raščistiti ove nedo-umice u onoj gužvi i kod onoliko izlagača, te odlučiti što kupiti, u toj je atmosferi teško i riskantno. Obići sve izlagače u njihovim demo cen-trima i u miru poslušati predavanja,

te odlučiti što kupiti je idealno, ali i vrlo, vrlo skupo.

Poslušati predavanja, uvidjeti što je ozbiljno, zanimljivo i nadasve do-stupno, te nakon toga na Meet the buyers započeti pregovore, put je koji bih ja izabrao.

Na kraju je ipak na predavačima da odaberu što žele postići i na koji način to žele postići, ali imaju veliku šansu da dPRINT postane važan korak prema budućnosti tiskarstva u Hrvatskoj.

A priča o rookieima? Može li neki rookie pametnim konceptom pobije-diti starog lisca? Ne znam, ali znam da je rookie Andrew Luck zamijenio mog idola Paytona i igra fantastično...

Priče o budućnosti mogu zanimati znatiželjnika, ali ne i konkretnog kupca koji želi investirati upravo sada

NAGLASAK FOCUS

�REGPRINT prosinac 4/2012

strojeva vrijeme reakcije izuzetno važno jer je mali “prostor” za dje-lovanje, otisci se trebaju isporučiti unutar dana ili čak i sati, te nemamo vremena za čekanje. Neki proizvo-đači tvrde da daljinski mogu riješiti 95 posto kvarova, no u praksi tome baš i nije tako ili se baš uvijek dogodi onih 5 posto kvarova.

Dakle, očekivao bih i prezentaciju servisa, a ne samo stroja.

3. “Spuštanje” na naš nivo

Na gotovo svim prezentacijama, bilo digitalnih tiskarskih strojeva, bilo CTP-a, konvencionalnih, do-radnih ili ne znam što, uvijek su se pokazivale brojke koje nisu imale veze s realnošću u Hrvatskoj.

Još prije 15-ak godina na jednoj sam prezentaciji stroja za UV lakiranje, za vrijeme pokazivanja genijalne isplati-vosti stroja, na običan kalkulator koji košta 30-tak kuna, izračunao da taj stroj u prikazanoj kalkulaciji godišnje lakira milijune kvadratnih metara, te da bi, uz osvajanje 100 % tržišta, stroj možda radio jedan sat dnevno.

Kada sam to napomenuo prezenta-toru, odgovor je bio da ne mogu tako gledati na stvar.

Druga je pak priča bila o genijalnoj isplativosti digitalnog stroja uz cijenu A4 otiska koja je na razini cijene B2 otiska u Hrvatskoj. Ne treba biti jako

pametan i znati da se stroj isplati ako imamo četiri puta veću prodajnu cijenu otiska od one koju možemo postići. Odgovor je, dakako, bio da je to cijena u SAD-u. Naravno da ne mogu provjeriti tu cijenu, a i nije me briga kad nisam u SAD-u!

Jedan je moj kolega bio vrlo uspje-šan u prodaji nekog trećeg digitalnog sustava. No na kraju se pokazalo da je bio jači na priči no na djelu, te nije

prodao pet strojeva kako je tvrdio, nego samo dva, no za mene je i to bio uspjeh. Ja jednostavno nisam vidio isplativost tog sustava, te sam mu če-stitao na uspjehu, uz iskreno pitanje: “Kako si to uspio, ja ne vidim načina kako prezentirati isplativost?” On me

krivo shvatio i nalju-tio se te mi odgovorio da ja to ne razumijem i da njegov kupac na tom stroju ima 70 na-loga dnevno. Nisam se želio upuštati u analize isplativosti tih 70 naloga, jer nije bilo

niti potrebno. Obraditi 70 naloga dnevno je ogroman posao. Ne mislim samo na grafičku pripremu, nego na doradu, isporuku te, naravno, faktu-riranje i naplatu. Govoriti o web to printu je utopija i to zna svaki tiskar. Za 70 naloga dnevno treba tiskara od najmanje 20 ljudi, a kapacitet jed-nog digitalnog stroja u formatu A3+ jednostavno nije dovoljan za hraniti takav broj ljudi.

Stoga, dragi predavači, spustite se na naš nivo, dajte nam analize po našim cijenama, za naše naklade i za količinu posla koji mi možemo dobiti. Tada će i ROI biti drugačiji, naravno često nepovoljniji, ali ćemo barem znati gdje smo. Mene kao početnika u digitalnom tisku ne bi zanimale bajke od 70 naloga ili 10 komercijalista, treba mi stvarnost, kakva god ona bila.

4. Dostupnost onoga o čemu se priča

Ova očekivanja sam nekako posta-vio po važnosti, počevši od najmanje važnog (koji je, međutim, izuzetno važan) prema važnijima. Tako da mi je ipak nekako najvažnija komerci-jalna dostupnost sustava za koji sam zainteresiran.

Još sam na Drupi 2008. gledao neke odlične nove sustave, trend za buduć-nost, koji su, međutim, komercijalno dostupni postali tek na Drupi 2012. Naravno, ne moram govoriti o sve-mirskom DICO-Webu, genijalnom

Zanima me čista analiza zašto mi se određeni stroj više isplati u odnosu na druge

� prosinac 4/2012 REGPRINT

u konvencionalni tisak su velika opa-snost. Kod tiska ambalaže to još i nije toliko tragično, ali je sada već svima jasno da je akcidenčni tisak u dubokoj krizi iz koje nema povratka. Postoji samo izlaz u potpunom zaokretu i pronalasku novih tržišnih niša. Izlaz je jedino u digitalnom tisku.

Tu, međutim, još uvijek vlada ve-liki nered. Sustava ima puno, svatko pokušava prikazati svoju ideju kao najbolju i kao trend za budućnost, ali mnogi su ti trendovi otišli u prošlost vrlo brzo, a često povukli za sobom i one koji su vjerovali u njegovu budućnost, bilo proizvođače, bilo trgovce, bilo tiskare.

Zato nam dPRINT dolazi u pravo vrijeme, da nam pobliže pojasni što se sve nudi, koji su trendovi i što nam se uopće isplati. Kao jedan tiskar koji želi ostvariti kapitalnu investiciju u digitalni tisak, imao bih od dPRINT-a velike zahtjeve. U nastavku teksta navodim najvažnije.

1. Pusti priče, zanima me isplativostNažalost, kao što sam na početku

napomenuo, kod nas češće prolazi priča nego ROI ana-liza. To zaista mogu govoriti iz vlastitog primjera, jer dok sam bio na “tamnoj strani”, bilo mi je lakše skupo proda-ti priču kada je iza mene stajao manro-land, nego sada, sa “strane svjetla”, pokloniti ROI analizu, jer znamo, što je besplatno, baš i ne vrijedi.

Stoga, kao fokusirani kupac digi-talnog stroja, ne bih od predavača želio priče “naš je stroj najbolji” (pa naravno da neće pričati da njegov stroj ne valja!!!), “njega imaju sve najveće tiskare”, “to je siguran trend za sljedećih tisuću godina”...

Mene bi zanimala čista analiza zašto mi se taj stroj više isplati u od-nosu na druge. Dakle, ne samo cijena

stroja, nego njegova učinkovitost, raspoloživost, cijena repromaterijala, cijena i učestalost servisa. I naravno,

najvažnije, njegove sadašnje moguć-nosti i mogućnosti dogradnje.

2. Servis

Digitalni strojevi su servisno inten-zivni strojevi i to svakako treba imati na umu od početka. Neki proizvođači to rješavaju “klikom”, ali taj je klik često vrlo skup i teško se uklopiti u cijenu konvencionalnog tiska.

Još važnija stvar od same cijene je vrijeme reakcije, odnosno kako je taj servis organiziran. Kod digitalnih je

Kao potencijalni kupac digitalnog stroja rado bih poslušao predava-nja o novitetima koji su trend za budućnost

NAGLASAK FOCUS USUSRET d PRINT-U

�REGPRINT prosinac 4/2012

TREĆE IZDANJE STRUČNOG SKUPA d PRINT- TRENDOVI U DIGITALNOM TISKU 21. VELJAČE 2013. GODINE PONOVNO ĆE OKUPITI RENOMIRANE STRUČNJAKE, PONUĐAČE STROJEVA I OPREME ZA TU, SVE RAŠIRENIJU TEHNIKU TISKA, KOJI ĆE PREDSTAVITI NAJNOVIJA DOSTIGNUĆA NA TOM PODRUČJU. TIM POVODOM NAŠ SURADNIK HRVOJE KOKOT S VAMA DIJELI SVOJA RAZMIŠLJANJA IZ “CIPELA” SUDI-ONIKA KOJEMU JE CILJ KROZ PREDAVANJA DOBITI KONKRETNU INFORMACIJU O TEHNOLOGIJI KOJA GA ZANIMA I ZBOG KOJE JE DOŠAO.

Hrvoje Kokot, Grafo Servis d.o.o., Zagreb

U zadnje se vrijeme u tekstovima često prisjećam mudrih savjeta koje sam dobio tijekom karije-

re u grafičkoj industriji. Tako ću i ovaj tekst započeti jednim mudrim savjetom koji mi je prije više od 15 godina dao moj prijatelj Alex, jedan od pionira digitalnog tiska.

“Kada kupujem novine za jedan dolar, odem na prvi kiosk i kupim ih, kada kupujem cipele za 100 dolara, obiđem dva ili tri dućana i kupim one koje mi se sviđaju, ali kada kupujem stroj za 500.000 ili milijun dolara, onda proučim sve mogućnosti koje postoje”.

Svatko će reći da nije baš otkrio toplu vodu i da to svatko zna, no je li tome baš tako? Malo se tko u Hrvatskoj drži tog savjeta i strojevi se češće kupuju po motu “kak’ su kupovali naši stari” ili tko ima bolji imidž, nego stvarnom analizom svih mogućnosti koje nam tržište nudi.

O digitalnom ti-sku pišemo već dugi, dugi niz godina i još nije došao na pozici-ju koja mu se pred-viđala od 1999. go-dine. Kako sam već nekoliko puta napi-sao, Drupa 2000. je

trebala biti prekretnica, no nije se dogodilo baš puno. Konvencionalni se tisak dobro odupro digitalnom, a mnogi, s velikim očekivanjima predstavljani digitalni sustavi, jedno-stavno su nestali. Drupa 2012. je, me-đutim, pokazala da je konvencionalni tisak pred svojim krajem. Nitko ne

govori da će on u bliskoj budućnosti nestati, ali kao što je razvoj konven-cionalnog tiska, bilo ofseta, fleksa, pa čak i dubokog tiska, od 1990. do 2004. ili 2008. bio zastrašujuće napredan, tako je on jednostavno dosegnuo svoj maksimum. Sve što je pokazala Drupa 2012., viđeno je i 2008., razlike su samo u finesama. Jedan centimetar širi ili duži format, tisak 16.000, 17.000 ili 18.000, iz-mjena 10, 14 ili 15 poslova u sat vre-mena, sve su to stvari koje baš neće natjerati konvencionalnog tiskara u novu investiciju.

Rezultat toga vidljiv je naročito kod nas, te se prodaja novih strojeva iska-zuje po onoj staroj - bolje jedan nego niti jedan, a dva..., e to je već san.

Danas se svaki mali, srednji, a i mnogi veliki tiskari nalaze u velikoj nedoumici što i kako dalje. Reći da smo došli do maksimuma i da nema potrebe za investiranjem će nas prije ili kasnije odvesti u propast. Investicije

Očekivanja jednog rookieja

Danas govoriti “ne kasniti s digitalnim tiskom” je već zakašnjelo - ili ga imate ili ga morate nabaviti

����������� ������ ���� ����������������� ��������� ������������������������� ��� �� � �

� !����� �� "�#$%�&%��������� �� ���� �'���� ��� �� � �

INTERVJU INTERVIEW

�REGPRINT prosinac 4/2012

Digital printing has been present on the market since 1995. Did you ex-pect a bigger change and a greater influence of digital printing on the entire sector? Why hasn’t that hap-pened?

Yes, I definitely expected a bigger influence of digital printing in the industry, and this is a very good ques-tion. A lot of people who have bought digital presses have bought them to do short runs. Bear in mind that I was one of the first people to sell digital presses when I worked with Indigo in the UK, and at that time, I’d go to the advertising agencies and show them the new possibilities – print-ing variable content, on-demand, so originally, it wasn’t supposed to be just

about short runs, it wasn’t supposed to be about using the technology to do something a bit cheaper than litho can. A lot of people sell digital print just as an alternative production tech-nology to litho and it happens to be slightly more cost effective on shorter runs, but that’s not selling the value of what digital print was originally designed for. It was not supposed to be a cheaper production technology, but a technology which is better from a marketing point of view – printing on demand, just in time, last minute, putting variable data on every sheet, selling the print with each sheet containing a higher value, but most people don’t do that. The primary reason for that is lack of sales abil-ity – to sell the added value benefits. That is not criticism of printers, that is also a criticism of marketing peo-ple. They may be selling it very well but marketers aren’t buying it very well. All the big manufacturers tried real hard to change this – sometimes some people succeed but a lot of the

times, the presses are used just for short runs, which can be ok but it has taken a longer time for digital print to take off, because we had to wait for the manufacturers to build faster and cheaper machines, with lower consumable costs. Printing companies also needed to learn how to sell added value and solutions instead of com-modity pricing. Inkjet will eventually have a big impact against commodity litho printing in the years ahead.

Which industries are most likely to accept digital printing and which ones, in your opinion, will resist the longest on this competitive market?

This is another excellent ques-tion. There is no reason why all industries couldn’t benefit from

this. If I was selling digital print now, I would be targeting companies that sell high value products. The lifetime value of capturing a client is important, so things

like pensions, mortgages, cars, houses and things that people spend a lot money on and the companies selling them are the ones which I would tar-get with variable content, just in time, print on demand digital products. It is where it’s very low value – they are more interested in price, and noth-ing else that Digital Printers should avoid. I would target it more at lead generation, because from a marketing perspective, more is spent on acquir-ing new customers. They are more likely to respond to variable content approach and more likely to pay the premium if it works.

Can you comment on the idea that digital print is not as good as offset? Would I, as an average consumer, see any difference?

Not any more. And even if you did, that’s not an issue. Information is crucial for something you want to buy. That is far more important. Sometimes digital print is better than litho, sometimes litho is better, but

that misses the point entirely. If it makes you buy, than it’s good enough. Digital can do things to make you buy that litho couldn’t even dream of.

Like?

For example, piece of print to you could contain information about you as an individual - it might know where you are, where you live, what you bought last week and therefore in what you may be interested next week. So everything that is relevant to you. Litho can’t do that. In terms of effec-tiveness, digital is already light years ahead of litho if data is used properly to drive a compelling message and call to action. Personalization is a years-old term, it doesn’t impress me any more. People say you can do per-sonalization on digital printing. You can do it on litho too, with overprint-ing on the laser. I’m Peter Lancaster, it’s been my name for 53 years now, I know what my own name is, so if you just put my name on something it’s not the reason why I would want to buy that product, no matter how many times you put my name on that piece of print. Digital printing allows you to customize to the individuals which means print is more effective.

The next big thing is print-to-mobile. That’s something that is going to be enormous. Digital printing will benefit the most, but it applies to litho as well. With mobile technology we could make print join the true digital world and it will be massive, because you will be able to transform print into a truly digital medium and it’s going to happen reasonably quickly. Already, for example, in Germany 20 percent of Smartphone users scan print through mobile phones. Just consider how quickly that happened, because that’s this year and next it will probably be 30 or even 40 percent. So as an industry we also must consider taking our businesses online not just because of computers but because of mobile phones. We just need to start learning what true digital is all about – connected print, because it’s going to happen very fast, in Croatia too.

I have to spend 30% of my time researching, so my customers don’t have to

prosinac 4/2012 REGPRINT

The feedback we had from the customers was very good, so in that respect it was successful. It is always a challenge, whether it is Canon or HP, or another company, to get printers to spend a full day out of their office. When you are a small printing business, it is really hard to spend a full day out, so I have every sympathy with people in this branch. It always happens that you have to invite two or even three times as many people as you can fit, because you know that people will cancel at the last minute due to jobs gone wrong, clients complaining or similar, and they will have to stay at their print shop. Generally speaking, from the people who attend the workshops I often get requests to go and consult for them, so in that respect it is good. Of course, not everybody agrees with what I say, but the fact that they are on the course anyway, suggests that they mostly already agree. Bear in mind that the one in Croatia wasn’t really a workshop, it was more of a two-hour presentation. At workshops I do a lot more of in depth stuff and I send people away with action plans for their own business and I can do a lot more of individual consulting.

What do people ask you most often? Which are the most common ques-tions?

The most common question is “What should I buy?”. And my an-swer is that I cannot possibly answer that unless they tell me what kind of customers they want to get. There is no universal answer to this kind of a question. The first important thing for determining what a printer should buy is establishing what they can realistically afford. Sometimes on a workshop, I could get a company with six people in the whole business, and yet, someone else on the same workshop could be the managing director of a company that employs 500 people. Than of course, if you are a CRD implant person, that can be again different to being a com-mercial printer, so I do try to keep those separate from courses because it’s quite different.

As you have mentioned in Zagreb, you do not think that printing in-dustry is dead but that it must ac-cept innovative changes in order to survive. What are the crucial steps that printing industry should take?

Let’s clarify that a little bit – print-ing will survive, but printers and printing businesses are the ones that need to change, and some of those will survive, while some of them won’t. It is not an is-sue about the medium itself, print is not going to disappear. Printers will have to change quite radically if they want their businesses to survive. This is quite an important differentiation. Already now we see a reduction in the number of printing businesses and you have to look at the struc-ture of the printing industry – it is mostly made up of very small com-panies, thousands of them. Sooner or later, there is going to be a lot of

consolidation because small print-ers cannot invest in the kind of new, expensive inkjet technology that is coming along to produce the print faster, more economically and with variable data – don’t forget that inkjet can print variable data per sheet, but offset can’t. When you get these super sites building, they are going to take a lot of work away. As an example – if

you are a small engineering company and you need some brochures, are you going to go to your local, small printer or are you going to buy on line with one of these super sites, that can do it cheaper and with variable content, and do it all online. This is why printers need to change, but they need to do it in a pace which is not going to “kill” them, because they still have to generate cash to stay alive, to retain income in their business.

Speaking in global terms, only about 11 % of everything printed is being printed digitally now

“Printing will survive, but printers and printing businesses are the ones that need to change, and some of those will survive, while some of them won’t”

INTERVJU INTERVIEW

�REGPRINT prosinac 4/2012

You have been introducing a new way of printing to people attending your seminars – online print sys-tems that you have launched (Web-to-Print and Print-to-Web). The advantages of W2P, as you claim, are in its effectiveness – bigger sales, efficiency – lower indirect costs, eco friendliness. Could you tell us more about the system?

Web-to-print as a term is a wrong term. I called my company W2P just because it got me to number one in Google straight away. It is a generic term for doing printing business on-line. The primary goal for me is for a printing company to protect their

own future and it helps them go to their customers and help print to work smarter and harder. It becomes less of a commodity and more of a market-ing edge, so that people can modify a design, just by using a browser; they don’t have to design everything in Adobe Indesign and go through the torturous process of getting individual quotes and submitting artwork, where each file is a one-off file. We make a template and in a browser we allow local empowerment. So, a branch manager can make their own changes to the print very simply, just in a few seconds and the entire business process and technical process then happens automatically behind the scenes. If you have 100 branches, you could have 100 branch managers all simultaneously making changes that are relevant to their own branch and bang - the entire workflow, job tickets, everything is created automatically. You couldn’t dream of doing that without a web-to-print system. So, that piece of print then becomes relevant to that individual location. And it could have different pictures, different text, different special offers,

With mobile technology we could make print join the true digital world and it will be massive

different addresses – anything you wish, instantly, the objective being to make that print so relevant that it helps to sell more of the product or service locally.

Related to that, do you see the future of the offset printing indus-try for the next 5 or 10 years? Moreover, does it have a future?

I think it does! Slowly, inkjet will takeover, hybrid systems like Benny Landa’s Nanography or similar even-tually will displace offset technology because it’s more suited to today’s printing business model. Offset has been going on since 1922, so what I think will happen is that we’ll end

up with fewer numbers of offset printers and a smaller number of real big, supersized printers. Many printing com-panies will sur-

vive through doing business locally, and digitally – there is no reason why printers can’t survive. Unless they refuse to change – then they won’t!

W2P was set up to provide both strategic and operational expertise for today’s rapidly changing mar-ket. What are the main changes that printing industry is going, or should be going through? You said that W2P will change the print, in what way?

Web-to-print is my business, that’s what I do – I do strategy implemen-tation and consulting, so what I do is spend time all around the world researching and looking. I wish I could work 5 days a week and get paid 5 days a week, but I can’t because I have to spend 30% of my time researching, so my customers don’t have to. The sorts of changes that are happening around the world are actually no different to the travel industry. You can draw a parallel here with travel and holidays, specially package holidays – it used to be that a tour operator would buy loads and loads of holiday capacities, fill up the plane, everybody had the

same thing – you had a plane loaded with people going to the same resort or staying in the same hotel, so you’d go into an agency and buy this sort of bulk made holidays.

Then the Internet came along – and when was the last time that you sat down with a travel agent and booked a holiday? And you don’t want the same holiday as everybody else – you want your own kind of holiday! This is a bit like what print is going through now – the idea of Internet not being used to buy print, anybody who thinks that is not going to survive. We are going to buy print online just like we buy holidays, flights, insurance, train tickets – we buy them on line. If we think what that did for travel industry – we had all these high street travel agent shops, and there are still some, but they’re not making any money as their business model has aged. They now have to go online as well, finally, to allow you to search where you might want to go, the best flight times, combining the places you want to stay at during your holiday – you couldn’t do that with a package holiday. This is a bit like printing over the internet now, with digital printing presses and web-to-print – people can order what they want and when they want it, made exactly to their own specifi-cations, and compare online. It is all personalized, it is just what you want and only as many as you want – if you only need 57 copies, you’ll just buy 57 copies. You don’t need to buy more, because that is what a litho press produces. It isn’t about price anymore, because with web-to-print, a printer is building a relationship with the cli-ent, reaching beyond the single print buyer – the printer reaches to every single member of the business who is actually commissioning print, whether it is a business card or a series of post-ers, brochures, whatever it might be. It is a great way to do business.

You travel around the world and do your workshops and seminars – do you have more success in some coun-tries than in others? What is your opinion about recently held work-shop in Croatia, was it successful?

� prosinac 4/2012 REGPRINT

Survival Will Require Radical ChangesTHE FOCUS OF MY CONSULTING ACTIVITIES IS HOW TO HELP PRINTING COMPANIES TAKE THEIR BUSINESSES ONLINE. NOW, WHETHER THAT’S THROUGH COMPUTERS OR THROUGH MOBILE, PRIMARILY IT IS USING TOOLS LIKE WEB-TO-PRINT, VARIABLE DATA AND MOVING THAT INTO A FULLY FLEDGED E-COMMERCE SOLUTIONS, AND HOW TO GET THE BACK END TO WORK FROM THAT. IT STARTS WITH STRATEGY, ALWAYS. IF THERE’S NO STRATEGY, IT WILL FAIL. THE BUSINESS BENEFITS REFLECT IN HOW YOU TAKE YOUR BUSINESS ONLINE AND HOW TO MAKE MONEY FROM IT, SAYS PETER LANCASTER, EXPERT IN GRAPHIC ART AND DIGITAL PRINT MANAGEMENT

Interview by: Nataša Gajski Kovačić

With his 30 years experience in graphic arts, digital print management, and workflow

solutions, UK expert Peter Lancaster is an excellent choice for talking about digital print. He is an independent con-sultant for many printing companies.

Please, introduce yourself to our readers.

I’m an old guy now (laugh). But I’ve always been involved in technology side of printing, from photo typeset-ting in the late 1970’s, Scitex when they invented digital imaging in the 80’s, I was employee number five or seven (cannot remember exactly) for Indigo when they first launched digital printing in the UK, I worked on the supply side of the industry, than I joined a printing company - a small one with an Indigo press, I was one of the very early users of the Internet, and I looked at the Internet and looked at digital print-ing and launched Europe’s first web to print system, which is a company that still runs today, after all these years – it was one of the first profit-able Internet businesses in the UK. However, I didn’t have any shares in that company, I just worked for them. I left them and I joined St.

Ives Graphic Media, Europe’s biggest printing company, where I ran the digital division. Again, I didn’t have any shares in that company – I just worked for them, so I decided to go on my own, and use my skills I had acquired over the years. I went into consulting – I’ve been doing that for 6 years now, so I’ve helped lots of companies around the world use the Internet to take them into the online printing world through strategy im-plementation and marketing. I am technical, but I pretend I’m not!

You have 30 years of experience in graphic arts, digital print man-agement, and workflow solu-tions. What is the focus of your consulting activities?

It’s about how to help printing com-panies take their businesses online. Now, whether that’s through comput-ers or through mobile, primarily it is using tools like web-to-print, variable data and moving that into a fully fledged e-commerce solutions, and how to get the back end to work from that. It starts with strategy. If there’s no strategy, it will fail. The business benefits reflect in how you take your business online and how to make money from it.

Drastične promjene u tiskarskoj industrijiPeter Lancaster je nezavisni britan-ski stručnjak za digitalni tisak, a u fokusu njegovih konzultantskih aktivnosti je po-slovanje tiskara putem weba. Najveći mu je klijent Cannon, čiji Essential Business Builder Program promovira širom svijeta, a nedavno ga je predstavio i u Zagrebu. Riječ je o programu koji olakšava rad tis-karima jer im nudi vrhunski paket alata i edukativnih radionica te stručne savjete osmišljene za povećanje uspjeha po-slovanja. Lancaster ne sumnja da će tisak preživjeti digitalno doba, ali smatra da se tiskari moraju drastično mijenjati jed-nako kao što su se mijenjale i sve ostale tehnologije. Predviđa da će u budućnosti biti manji broj ofsetnih tiskara i mali broj stvarno velikih tiskara. Mnoge će tiskarske kompanije preživjeti radeći posao na lo-kalnoj razini i digitalno. Također predviđa ekspanziju tiska putem mobilnih uređaja. Digitalni tisak će najviše profitirati od mobilne tehnologije, no ona će se odnositi i na litografski tisak. Uz mo-bilnu tehnologiju, tisak se doista može pridružiti digitalnom svijetu i to će se do-goditi relativno brzo.

�

INTERVJU INTERVIEW PETER LANCASTER, DIGITAL PRINT EXPERT FROM UK

REGPRINT prosinac 4/2012

1Peter Lancaster, Digital Print Expert From Uk

prosinac 4/2012 REGPRINT�

SUMMARYInterviewSurvival Will Require Radical Changes

With his 30 years experience in graphic arts, digital print management, and workflow solutions, UK expert Peter Lancaster is an excellent choice for talking about digital print. He is an independent consultant for many printing companies. The focus of his consulting activities is how to help printing companies take their businesses online. Now, whether that’s through computers or through mobile, primarily it is using tools like web-to-print, variable data and moving that

into a fully fledged e-commerce solutions, and how to get the back end to work from that. It starts with strategy, always. If there’s no strategy, it will fail.

Machines, Devices, EquipmentQuality With Tradition

Felix Böttcher Gmbh&KG, a family company from Cologne on Rhine, is a world leader in rotational symmetric body coating (40 per cent market share). Impressive is the fact that around 70 per cent of all world printing presses use Böttcher rollers.The company has over 2100 employees, including 700 in Germany. Its income totals to 260 million Euro (2010), with around 70 per cent abroad.

FocusA Rookie’s Expectations

Professional conference dPRINT – trends in digital print, with its third edition on Ferbuary 21, 2013, is going to gather renowned experts, providers of devices and equipment for this ever-more dominant printing method, who will present the latest achievements in this field. Our associate Hrvoje Kokot is sharing his thoughts as a conference participant, having a goal to receive through presentations certain information on technology, that interests him and that brought him to this event.

PrintingAGFA UV Wide Format Printers

Agfa offers an exceptionally wide range of professional UV wide format printers and almost limitless application opportunities. Agfa UV printers stand out with their exceptional quality, affordable print price, great printing speed, reliable operation, as well as simple handling and maintenance.

12

12

Machines, Devices, EquipmentHeidelberg’s World Premier

Heidelberger Druckmaschinen AG (Heidelberg) unveiled the world premiere of the Speedmaster XL 75 with Anicolor inking unit technology at Drupa 2012 in Düsseldorf. Anicolor technology in the 35x50 cm format has been successful on the market since 2006. More than 1000 printing presses have been installed in companies around the world. This innovation is therefore now being extended onto 50x70 cm format. Heidelberg is now also offering Anicolor inking unit technology on the high-performance Speedmaster XL 75 platform.

35

Machines, Devices, EquipmentFirst Choice for Digital Print

Exceptional printing quality, simplified media handling, professional finishing possibilities, secure and flexible processes – those are all attributes of Xerox Colour 550/560 color digital printing press. Combined with favorable prices of the unit and print, Xerox Colour 550/560 is the first choice for digital print.

6

42

39

�REGPRINT prosinac 4/2012

SADRŽAJ CONTENTS

Oplemenjivanje naslovnice:

Više na str. 54

Sitopapir d.o.o., Zagrebinfo@sitopapir.hrwww.sitopapir.hr

POPIS OGLAŠIVAČA/ADVERTISERS:Kerschoffset 2 / Proffesional Printing Solutions 11 / Mca Pro 21 / Zina 33 / Mondi Group 34 / Heidelberg 38 / Xerox 48 / Böttcher 51 /

Sagledajmo širu sliku!

Očekivanja jednog rookieja

Kvaliteta s tradicijom

���Sažeci / Summary 5

���Intervju /Interview���Survival Will Require Radical Changes 6

(P. Lancaster)

���Naglasak /Focus���Očekivanja jednog rookieja /A Rookie’s

Expectations 12

���Svjetska iskustva / World Experience���Planiranje za uspjeh /Planning For

Success 16

���Info svijet / Info World 19

���Info regija / Info Region 20

���Info Hrvatska / Info Croatia 21

���Iz grafičke industrije Hrvatske / From Croatian Graphic Arts Industry���Koja je cijena kvalitetnog proizvoda.../

What Is the Price of a Quality Product... 22

���Tisak / Printing���Mislimo unaprijed – budimo uspješni! /

Thinking Ahead for Successful Future 24���Sagledajmo širu sliku! /Let’s Have a Look

at a Bigger Picture! 26���Perspektive za transpromo rješenja /

Prospects for Transpromo Solutions 28

���AGFA UV pisači velikog formata /AGFA UV Wide Format Printer 31

���Strojevi,uređaji, oprema /

Machines, Devices, Equipment

���Kvaliteta s tradicijom / Quality with Tradition 35���Heidelbergova svjetska premijera /

Heidelberg’s World Premier 39���Prvi izbor za digitalni tisak /First Choice

for Digital Print 42���Uzdanice Konice Minolte na Grafimi /

Konica Minolta’s Flagship at Grafima 44

���Sudsko vještačenje / Expert

Witness Practice

���Europski ili američki hrbat /European or American Spine 46

���Tko je tko u grafičkoj industriji

/ Who is Who in Graphic Arts

Industry 50

���Pojmovnik / Glossary 52

���Popis sajmova / List of Fairs and

Exhibitions 53

� prosinac 4/2012 REGPRINT

Znanje i informiranje - ključ opstanka

UVODNIK EDITORIAL

Časopis za grafiku i tiskarstvo/ Trade Journal for Graphic Arts and Printing IndustryGodina VII, broj 4, prosinac 2012./ Year VII, Issue 4, December 2012 Izlazi kvartalno/ Quarterly EditionZA NAKLADNIKA/ For Publisher:Nikola MilijevićGLAVNA UREDNICA/ Editor-in-Chief:Drena MilijevićIZVRŠNA UREDNICA/ Executive Editor:Tihana LešićUREDNIŠTVO/ Editorial Board:Zvonko Gajski, Hrvoje Kokot, Tihana Lešić, Drena Milijević, Krešimir PučićPRIJEVOD/ Translation: Josipa Šiklić, Yuliana BarićLEKTURA/ Language Editor: Tihana LešićIZDAVAČKI SAVJET/ Editorial Advisers:Krešo Culjak, Danijel Kerš, Andrej Petković, Robert Rakovič, Goran Sretenoski, Ivica Šebalj, Mladen Široki, Andrej ŠtrusGRAFIČKI DIZAJN/ Art Editor:Jenio Vukelić, Pictoris d.o.o., ZagrebGRAFIČKA PRIPREMA/ Layout:TECTUS d.o.o., ZagrebTISAK/ Printed by: Kerschoffset d.o.o. ZagrebOPLEMENJIVANJE NASLOVNICE/ Special Effects on Cover: Sitopapir d.o.o., ZagrebPRETPLATA/ Subscription:Gordana BižićTel.: + 385 (0)1 60 62 891Fax: + 385 (0)1 60 62 889 E-mail: tectus@ambalaza.hrNAKLADNIK/ Publisher:Tectus d.o.o., Zagreb URED/ Office:Radnička cesta 48, 10 000 Zagreb, Hrvatska/CroatiaTel.: +385 (0)1 60 62 888Fax: +385 (0)1 60 62 889 E-mail: regprint@ambalaza.hrwww.ambalaza.hr

ZA NAVODE U ČLANCIMA ODGOVORNI SU AUTORI. © SVA PRAVA PRIDRŽANA.

Drena Milijević

Poš to va ni či ta te lji,

na kraju i ove poslovne godine jedini mi je cilj ponoviti da moramo i idemo dalje i to s brojnim inovacijama i novim idejama te s puno volje i čvrstom vjerom da ćemo ih i ostvariti. Iskustvo mi govori da je, una-toč okruženju, sve ipak na nama. Moramo pronaći svoju nišu, moramo svladati sve teškoće i imati jasne ciljeve te, naravno, vrijedno raditi kako bi se oni ostvarili.

Unatoč silnom nastojanju da ne damo krizi da nas svlada, znam, pošto-vani čitatelji, da je sve teže zadržati ili poticati optimizam, pogotovo u našoj poslovnoj stvarnosti, gdje i najbolji dolaze u ozbiljne probleme uz dnevna pitanja: Kako biti konkurentan na tržištu kada je neplaćanje sva-kodnevica? Kako isplatiti plaće kad nema redovite naplate? Kako napla-titi u pravno (ne)uređenoj državi? Kako održati istu razinu kvalitete, kad biti konkurentan na tržištu isključivo znači raditi ispod cijene? Nazire li se kraj ovoj drami i kako dalje?

Savjeti stručnjaka donose procjene i daju smjernice i na lokalnoj i na globalnoj razini.

Što nam točno savjetuju i gdje su nove niše pročitajte i u ovom broju REGprinta.

Ono što sam potpuno sigurna i jedino što nam ni jedna kriza nikako ne može uništiti ni devastirati je naše znanje. Educirati se i informirati je ključ opstanka uvijek, a u ovim vremenima pogotovo. Doprinos tome s naše strane pružit će već 21. veljače 2013. godine u hotelu Dubrovnik u Zagrebu konferencija dPRINT s puno ideja i smjernica, namijenjena svi-ma koje poslovni svijet prepoznaje kao inteligentne i neumorne radnike koji nikad ne posustaju i ne propuštaju priliku za napredak. O detaljima Vas također informiramo na stranicama koje slijede i na našem web portalu www.ambalaza.hr, a informirat ćemo Vas i izravno putem Vaših e-mail adresa. Na Vama je da nam se pridružite i ostvarite profesionalne benefite, što Vam od srca želim u svakom segmentu Vašeg djelovanja.

Uz to, poštovani čitatelji, u ime Uredništva i osobno, želim Vam sretan Božić i novu godinu uz dobro zdravlje, osobnu i obiteljsku sreću.

Do sljedećeg broja, lijep pozdrav!

Vaša urednica

Časopis za grafiku i tiskarstvoprosinac 2012., broj 4/2012., godina 7.

Perspektive za transpromo rješenja

Sagledajmo širu sliku!

Survival Will Require Radical Changes

�DIZAJN NASLOVNICE: Jenio Vukelić, Pictoris d.o.o., Zagreb

Fotografija: tigar - Shutterstock

.hr

Časopis za grafiku i tiskarstvoprosinac 2012., broj 4/2012., godina 7.

Perspektive za transpromo rješenja

Sagledajmo širu sliku!

Survival Will Require Radical Changes