Amerika borovnica (Vaccinium corymbosum)Vrijeme cvjetanja: Svibanj. Nie temperature ne tete cvijetuSazrijevanje plodova: Srpanj/kolovoz

Kod nas kao divlje rastu etiri vrste roda Vaccinium: borovnica (Vaccinium myrtillus), brusnica (Vaccinium vitis idaea), cretna borovnica (Vaccinium uliginosum) i mahovnica (Vaccinium oxi-coccos). Kao jagodiasto voe pogodno za uzgoj, amerika borovnica pomalo "stjee pravo graanstva" i kod nas. U njenoj domovini Sjevernoj Americi, odakle i dolazi najvei broj uzgojenih sorti, uzgaja se plantano. Bobe pojedinih sorti dostiu veliinu trenje. :ervvvv:

Klima i stanite: Amerika borovnica donosi plodove i u hladnijoj klimi, na sjeveru sve do arktikih podruja. Za sazrijevanje plodova je, ipak, potrebno sunano ili barem polusjenovito mjesto. Ozima je biljka, to znai da su joj za vrijeme zimskog mirovanja kroz dulje vremensko razdoblje potrebne temperature nie od 4C. Amerika borovnica vie voli kisela tla bez vapna koja imaju sposobnost trajnog zadravanja vlage. Kiselost tla se postie obilnim dodavanjem treseta i movarne zemlje, kao i gnojidbom kompostom od iglica crnogorice i lia ili trulim ot-pacima drveta. Od proljea do sazrijevanja plodova ne podnosi suha razdoblja. Zbog toga se mora obilno i redovito zalijevati i nastirati. Gnoji se kompostnom zemljom bez dodavanja vapna.

Obrezivanje: Grm se obrezivanjem razrjeuje i sustavno po-mlauje.

Razmnoavanje: Uspjeno se razmnoava korijenovim izdan-cima, reznicama i povaljenicama. Najbolje je kod uzgajivaa ili u rasadniku nabaviti viegodinju sadnicu. Puni prinos postie se tek nakon nekoliko godina. Pojedine sorte dosiu visinu od 150 cm.

Sorte: "Berkeley", "Plavi urod" i "Plava zraka" srednje rane. "Rana plava" vrlo rane. "Herbert" kasna i "Ivanhoe" srednje rana.

Izbor proizvodnog prostora

Prema amerikim podatcima, borovnica dobro uspijeva u umjerenoj klimi. Uzgaja se od Mainea na sjeveru do June Georgije i od New Yerseya s vlano-toplim ljetom do Puget Sound podruja u Washingtonu sa suhim i hladnim ljetom.

Za rast i rodnost borovnica potrebno je razdoblje od najmanje 160 dana vegetacije. Naime, ovisno o sorti, od cvatnje do poetka dozrijevanja boba proe izmeu 60 do 90 dana.

Zbog toga nisu prikladni predjeli na veim nadmorskim visinama i u sjevernim podrujima, gdje je kratko razdoblje vegetacije. S druge strane, za dobar uspjeh u uzgoju potrebno je i dostatno zimsko mirovanje. Borovnica u razdoblju zimskog mirovanja zahtijeva zbroj od 800 sati s temperaturama niim od 4o C.

Prema niskim temperaturama borovnica je razmjerno otporna. Smatra se da bez ozljeivanja moe podnijeti temperature od - 20 do - 25o C. No, ako apsolutne temperature traju kratko vrijeme, tada ne ine tetu ni kod - 25o C.

Ispod snjenog pokrivaa borovnica izdri i nie temperature.

Ako se u jesen javi rani mraz, tada na temperaturi od - 10oC mogu pozepsti izbojci. U listopadu je i za dozrele izbojke tetna temperatura izmeu - 16 i -20o C. To je uvjetovano fiziolokim stanjem borovnice, odnosno njezinom nepripremljenou za duboko zimsko mirovanje.

Kasni, proljetni mraz praktino ne ini tete, jer borovnice kasno cvatu. Ima podataka da temperatura od - 5o C, ako traje krae vrijeme, ne uzrokuje tete na cvjetovima.

Korijenova mrea borovnice rasprostire se preteno u povrinskom sloju tla, gdje je dosta organske tvari (humus) i gdje je vrlo povoljna struktura i dobra bioloka aktivnost. Nadalje, treba istaknuti da je korijenova mrea izgraena od malo tanjega skeletnog korijenja, na kojem je ouno tanjega vlasastoga ili obrastajueg korijenja. To je jedan od razloga da je borovnica osjetljiva na suu.

Openito moemo rei da borovnica ima specifine zahtjeve glede tla. Meu bitnim svojstvima tla za borovnicu su osobito vana: vlanost, dostatna dreniranost i prozranost, zatim temperatura, bioloka aktivnost, humus, a prije svega reakcija.

Ukratko emo se osvrnuti na spomenuta svojstva tla i odnos borovnice na njih.

Za vegetacije borovnica trai puno vlage u tlu. Ako je razdoblje suno, uslijedi krljav rast, slabo oblikovanje cvatnih pupova i slabiji rod, a u pojedinim sluajevima, ako sua dulje potraje, moe doi i do suenja grmova.

S druge strane, korijen borovnice ne podnosi suvinu vlanost u tlu. Ako u razdoblju vegetacije, osobito za intenzivnog rasta, u nasadu voda stagnira dulje od 24 sata, dolazi do uguenja korijenja i oteenja grmova.

Zimi borovnica moe podnijeti prolaznu poplavnu vodu. Bitno je da u razdoblju vegetacije ima jednolinu umjerenu vlagu, jer je fino vlasasto korijenje jednako osjetljivo na viak, kao i na manjak vlage.

Uz umjerenu vlanost korijen borovnice voli dobro prozrana tla, bogata kisikom. Za uzgoj borovnice neprikladna su tla u kojima se zbiti i nepropusni horizonti nalaze blizu povrine. Kod pripreme takvih tala treba postaviti drenau.

Borovnica trai humozna tla, koja sadre barem 3,5 posto humusa.

Prvi preduvjet za dobar uzgoj borovnice je kiselo tlo. Prema amerikom iskustvu, prikladna su tla jako kisele reakcije (pH 3,8 - 4,8). Neki istraivai predlau kao prikladna tla ona s pH 4,2 - 4,8. Ako je reakcija manja od pH 3,8 prirodi otpadaju, a ako je via od pH 5,0, tada je opadanje priroda jo jae izraeno. Danas se openito smatra da su za borovnicu prikladna tla pH 4,3 - 5,0.

Ako ukratko rezimiramo izneseno, moemo rei da borovnica najbolje uspijeva na kiselim, vlanim, humoznim, propusnim tlima povoljnih fizikalnih svojstava i lakeg teksturnog sastava (pjeskovita, tresetna, itd.), kod kojih je razina podzemne vode izmeu 40 i 60 cm ispod povrine tla.

Priprema tla za sadnju i sadnja

Kako borovnica razmjerno plitko rasprostire korijenovu mreu, to na dobro dreniranim tlima nije potrebno rahljenje tla dublje od 40 cm.

Postie se dubokim oranjem.

Zavisno od opskrbljenosti tla organskom tvari i reakciji pri obradi, tlo se obogauje organskom tvari, a to moe biti kiseli treset, piljevina, kora etinara i listinac.

Pri tomu treba imati na umu da e zbog vee koliine organske tvari koja je bogata celolozom doi do depresije u opskrbi s duikom, jer duik puno troe bakterije, koje razgrauju celulozu.

Ovdje vrijedi isto pravilo kao kod maliranja tla u vonjaku slamom, kad treba poveati gnojidbu duinim gnojivima.

Borovnice se sade u jesen tijekom listopada i studenog ili u proljee u oujku, a u likom podruju u travnju. Za sadnju je najbolje upotrijebiti dvogodinje ili trogodinje sadnice.

Prije sadnje pripreme se sadna mjesta. U jame za sadnju dobro je staviti kiselog treseta ili smjese treseta, pijeska i listinca. Iznad toga se posade sadnice, i to 5 cm dublje, nego u rasadniku.

Ovo je iznimka u odnosu na ostale vrste voaka, kojima se sadnice sade do dubine na kojoj su bile u rasadniku, odnosno do korijenova vrata.

Kod sadnje na tlima slabije opskrbljenima humusom, ili koja imaju reakciju, tj. pH izmeu 4,8 i 5,2 po sadnom mjestu treba dodati oko 1 kg kiselog treseta, koji ima reakciju kiseliju od tla.

Poslije sadnje tlo se lagano zbije i zalije.

Nakon toga iznad povrine tla oko grmova se moe nanijeti tanki sloj piljevine ili kore etinara, to se lagano i jeftino dobije kao otpad drvne industrije.

Ostala gnojidba kod sadnje nije potrebna.

Izbor sorte

Veina sorti borovnica amerikog je podrijetla.

Sve te sorte vuku podrijetlo od uzgajivakog i selekcijskog rada Covillea, koji je prvi u svijetu pristupio selekciji divlje borovnice.

Velik je broj sorti koje zasluuju pozornost u uzgoju, ali vei gospodarski znaaj u svijetu imaju samo neke.

Na temelju iskustava i svijetu i u naoj zemlji, za nae se uvjete predlau sljedee sorte.

Sorte s velikim plodovima

Berkley (Berkli)Bluecrop (Blukrop)Blueray (Blurej)Coville (Kovil)Dar ovo (Darov)Earlyblue (Erliblu)Herbert

Sorte sa sitnijim plodovima

BerlingtonGoldtroubeRaconcas (Rakonkas)Robel

Berkley (Berkli)

Ima vrlo bujne grmove, otvorenog, irokog, poluuspravnog rasta. Izraste do visine 1,8 m. Mladi izbojci su ukastozelene boje.

List je velik irok, gladak i cijelog ruba. Srednje brzo dozrijeva. Grozd je velik i umjereno rahli, a bobe su velike i lijepe svijetloplave boje s malim oiljkom peteljke. Inae su bobe vrste, pa dobro podnose prevoenje.

Meso je srednje kakvoe, slatkokiselkasta okusa i ugodne arome. Ponekad plodovi sadre malo kiseline, pa su bljutava okusa.

Sorta dobro rodi, ali ne podnosi velike hladnoe.

Bluecrop (Blukrop)

Razvija grmove srednje bujnog rasta i dosta iroke s uspravnim izbojcima. List je malen do srednje velik.

Dozrijeva srednje rano. Grozd je velik, umjereno rahli, a bobe su velike, okruglasto-splotena oblika i svijetloplave boje. Bobe dobro podnose jau kiu, a da ne ispucaju, a ujedno dobro podnose prevoenje.

Oiljak peteljke je mali. Meso je vrlo dobre kakvoe, kiselkasta okusa i ugodne arome. Ova sorta daje obilne i redovite prirode. Dosta je otporna na suu i parazite. Zbog niza dobrih gospodarskih svojstava, preporuuje se uzgoj u veoj mjeri.

Blueray (Blurej)

Ima grmove bujnog rasta s uspravnim izbojcima, a dobro i redovito rodi. Grozd je malen i zbijen, a bobe velike, svijetloplave i vrste. Oiljak peteljke je srednje velik. Meso je sono, slatkokiselkasta okusa i vrlo ugodne arome i finog mirisa.

Ako u vrijeme dozrijevanja nastupi kino razdoblje, bobe ne pucaju. Dozrijeva srednje rano. Ova se sorta preporuuje za uzgoj zbog dobre bujnosti, rodnosti, kakvoe plodova i otpornosti na parazite.

Collins (Kolins)

Ima vrlo snane, bujne grmove uspravnog rasta, a rodi umjereno. Dozrijeva rano. Grozd je srednje veliine, zbijen i lijepog izgleda.

Bobe su velike, vrste, svijetloplave boje. Meso je slatko do slabokiselkasto, vrlo aromatino. Bobe ne opadaju iz grozda, a dobro podnose prevoenje. Sorta dobro podnosi hladnou. Vrlo je slina sorti Earlyblue.

Coville (Kovil)

Izvrsna je, vrlo rodna sorta, pa se u SAD-u uzgaja kao glavna sorta.

Grmovi su bujni do jako bujni, a dostie visinu i do 2 m. Rastresiti su, razgranati i iroki, pa dobro koriste svjetlost. Mladi izbojci imaju zelenkastu koru s crvenkastim nabukom. List je velik, irok i cijelog ruba. Dozrijeva kasno, odnosno u rujnu ili potkraj kolovoza

Grozd je srednje velik, dosta rahli, bobe su vrlo velike, okruglo-spljotena oblika i lijepe svijetloplave boje. aka je vrlo mala, a oiljak peteljke srednje velik. Meso je vrsto, sono, ugodnoga slatkastokiselkasta okusa i vrlo aromatino. Plodovi se moraju brati u trenutku potpune zrelosti. Beru li se ranije, kiseli su i bez arome.

Earlyblue (Erliblu)

Stara je, dobro poznata amerika sorta proizvdena 1936. godine, a u proizvodnju putena 1952. godine. Grmovi su bujnoga uspravnog rasta i rastresiti, a obilno i redovito rode. Listovi su srednje veliki i tamnozelene boje. Dozrijeva rano.

Grozd je srednje veliine, rahli, a bobe su velike, okruglasto-spljotena oblika i lijepe svijetloplave boje. Meso je vrsto, dobra kiselkasta okusa i umjereno aromatino. Na bobi je oiljak od peteljke srednje veliine.

U pojedinim godinama bobe dozrijevaju istodobno.

Zbog dobre bujnosti, rodnosti i otpornosti na hladnou pripada meu najbolje rane sorte.

Herbert

Vrlo je cijenjena sorta, zbog dobre i stabilne rodnosti. Grm je bujan, irok i uspravan, ali nije jako visok. List je velik, tamnozelene boje. Cvate kasno, pa izbjegava ozljede od kasnog mraza.

Dozrijeva kasno. Grozd je velik i rastresit, s vrlo velikim bobama, neto malo spljotena oblika i tamnoplave boje. Bobe su vrste, iako imaju tanku koicu. Meso je izvrsna kiselkasta okusa i vrlo ugodne arome.

Ova sorta zbog obilne rodnosti i dobre kakvoe pripada meu vodee u SAD-u, a s njom je postignut dobar uspjeh u uzgoju i u Europi, posebno u Njemakoj, gdje je mnogo uzgajaju.

Ivanhoe (Ajvanho)

Sorta je vrlo bujnog rasta sa irokim grmovima, koji donose redovit i obilan rod. List je velik i tamnozelene boje.

Dozrijeva rano. Grozd je velik i rahli, a bobe vrlo velike, okruglastospljotena oblika i svijetloplave. Openito su grozdovi lijepi i privlani. Bobe su vrste, a koica tanka. Izvrsnog je okusa, s blagom kiselinom i vrlo ugodnom aromom.

Zbog dobre bujnosti, rodnosti i kakvoe plodova, u SAD-u je predloena za uzgoj u sjevernim podrujima.

Morrow (Morou)

Ova sorta razvija grmove srednje veliine, poluuspravnog rasta i dosta iroke. Izbojci su gusti i otporni na rak. Dozrijeva rano i jednolino, pa nema potrebe za ponavljanjem berbe. Grozdovi se nalaze uglavnom na periferiji grana.

Bobe su vrste, velike, okruglaste, svijetloplave boje, odlina blago kiselkasta okusa, vrlo aromatine. Oiljak je srednje veliine. Plodovi dobro podnose prevoenje.

Sorta se moe uspjeno razmnoavati zelenim i zrelim reznicama. Kao dobra rana trgovaka sorta, preporuuje se za uzgoj.

Cabor (Kebot)

Ima grmove niskog rasta, a grane su dobro razgranate i snane, pa je tee obavljati rezidbu. Izbojci su maslinastozelene boje. Lie je srednje veliko, ovalno, cijelog ruba. Cvate rano. Dozrijeva takoer rano, a berba se protee diulje razdoblje.

Grozd je dugaak i zbijen, bobe srednje velike do velike, malo spljotene, tamnoplave boje, a dolaze na kratkim peteljkama. Okus boba je srednji i bez izraene arome. Bobe nisu prevrste, a u kinom razdoblju raspucavaju. Osim toga, zrele bobe dosta opadaju.

Ova je sorta niz godina bila jedna od najboljih i najcjenjenijih, kao rana. Danas se vie preporuuje voarima amaterima, jer plodovi dulje dozrijevaju, pa je berba otegnuta.

Vitaminos

Ova sorta ima vrlo dobra ekoloka i gospodarska svojstva. Grm je bujnog rasta i lijnepog dekorativnog izgleda, a daje redovit i velik prirod plodova odline kakvoe. Dozrijeva potkraj srpnja ili poetkom kolovoza.

Jo je puno sorti, izmeu kojih u uzgoju ee dolaze: Berlington, Angola, Dixi (Diksi), Pemberton, Stanley (Stenli), Volcott (Volkot) i druge.

Sorte borovnica su samooplodne, tj. mogu se oploditi vlastitim polenom. No, ipak se vei prirodi postiu, ako se uzgaja vie sorti, pa je omogueno meuopraivanje ili stranooplodnja. Kako sorte cvatu gotovo istodobno, to u praksi nema problema za meuopraivanje. Osim toga, pri uzgoju veeg broja sorti osigurava se dulja berba, odnosno slijed berbi.Sustav uzgoja i gustoa sklopa

Izbor sustava uzgoja i gustoa sklopa zavisi o nizu imbenika. Drukiji je pristup uzgoju na malim povrinama i u kunim vrtovima, nego li uzgoju u veim komercijalnim vonjacima.

Pri uzgoju u komercijalnim vonjacima vodi se vie rauna o mogunosti potpunije mehanizacije agrotehnikih i pomotehnikih zahvata, ukljuujui i strojnu berbu.

Danas se grmolike jagodaste voke uglavnom uzgajaju u obliku ive ograde. U tom sluaju treba voditi rauna o smjeru redova. Ako se borovnice uzgajaju na neto veoj visini, smjer redova mora biti sjever-jug. U niim poloajima moe zadovoljiti i smjer redova istok-zapad.

Smjer redova istok-zapad moe imati prednost u toplim, dobro osvijetljenim podrujima, jer ublaava preveliko zagrijavanje i isuivanje tla. Osim toga, ako se tako usmjere redovi, bit e i manja oteenja od proljetnog mraza.

Inae, borovnica se uzgaja u obliku grma. Sadnja se obavlja uglavnom izmeu redova na razmak 2,5 - 3 m, a u redu 1,2 - 1,5 m. To dakako ovisi o bujnosti sorte ili o tomu uzgajaju li se borovnice visokoga ili niskoga grma.

Za bujnije sorte moe iznositi 3 - 4 m izmeu redova, a 1,5 - 2 m u redu. Za razmak od 3 m izmeu redova, a 1,2 m u redu sadi se 2.600 sadnica po 1 ha, a uz razmak 2,4 m izmeu redova i 1,2 u redu 3.362 sadnica po 1 ha.

Rez

Nakon sadnje nije potrebno rezati, samo lagano treba prikratiti vrlo duge izbojke. Tijekom prvih dviju godina ne treba uklanjati nove izboje, ali treba ukloniti sve cvatove. Rodnost tijekom prvih godina usporila bi razvitak snanih grmova.

Rez se poinje primjenjivati tek nakon tree godine, kad se uklanjaju samo krai izboji.

Borovnica rodi na izbojima koji su se razvili godinu dana prije. Ima tendenciju prevelike rodnosti. Stoga rezom treba osigurati stalno obnavljanje novih snanih izboja. Za to se redovito obavlja rez umjerenog intenziteta, pri emu se uklanja staro drvo i prorjeuju tanki izbojci.

Vrlo bujne sorte prorjeuju se u sredini grma.

Ako se obavlja strojna berba, treba ukloniti suvie povijene izboje, jer se s njih plodovi ne mogu uspjeno strojno brati. Vano je da se unutranjost grmova osvijetli i prozrai. Stare izroene grane reu se do dna, tj. ne prikrauju se.

Najprijladnije vrijeme reza je ujesen ili u proljee uoi poetka vegetacije. Ako se s rezom zakasni, moe se obaviti jo neposredno prije cvatnje ili za cvatnje.Uzdravanje plodnosti tla

U nasadima borovnice prednost ima sustav uzdravanja tla, koji najbolje gospodari vodom u tlu. Naime, borovnica ima plitko vlasasto korijenje, pa brzo osjeti suu.

Najee se tlo odrava u stanju obrade uz primjenu maliranja (mulch). Za mal je najbolje upotrijebiti piljevinu, treset ili listinac. Time se utjee i na podravanje jednoline temperature u zoni rizosfere. Natapanje je dobro primijeniti u razdoblju 3 - 5 tjedna prije berbe.

Inae bi, prema iskustvu u zemljama gdje je uzgoj borovnice proiren, trebalo natapati svaki tjedan tijekom vegetacije s 2,5 cm vode po 1 ha, odnosno 25 metara prostornih po 1 ha. Moe se provesti kienje ili zalijevanje. No, i nakon berbe ranih sorata treba natapati da se pripomogne vee zametanje cvjetnih pupova.

Danas se primjenjuje uzgoj borovnica i na tlima neutralne reakcije sve do pH 7,0 ali uz primjenu fertirigacije, tj. natapanja vodom koja sadri hranjiva i koja je zakisenjena. Voda se moe zakiseliti uz dodatak fosforne ili citronske kiseline. Osim toga, moe se provoditi zakiseljavanje i razrijeenom otopinom sumporne kiseline ili unoenjem sumpora u tlo.

Borovnice treba redovito gnojiti da se osigura dostatan vegetativni rast kao osnova obilnije rodnosti. Ve prema plodnosti tla, gnoji se razliitim kolilinama gnojiva.

Godinja potreba za gnojivima iznosi 60-150 kg N/ha, 50-70 P2O5/ha i 80-150 kg K2O/ha. Treba upotrijebiti samo kisela gnojiva, kao to su amonsulfat ili ureu i kalijev sulfat. Uz to je povremeno potrebna gnojidba magnezijevim sulfatom.

Berba i rodnost

Borovnica donosi rod u grozdovima s 5 - 10 boba. Bobe u grozdovima dozrijevaju postupno u razdoblju 4 - 5 tjedana. Najea grjeka u uzgoju je kad se beru nedovoljno zreli plodovi. Bobe mogu izgledati zrele, ali ako su krajevi peteljki jo uvijek crvenkasti, bobe nisu zrele.

Potpuino plave bobe trebaju ostati jo 3 - 7 dana da bi razvile karakteristike dobrog okusa, arome i mirisa. Na manjim povrinama primjenjuje se runa berba. Provodi se tako da se bobe zaokreu izmeu kaiprsta i palca, a ne da se pritiu.

Za berbu su popularni elektrini runi vibratori, a za vee nasade koriste se samohodni strojevi, koji nadvisuju redove.

Pobrani plodovi pakirajuu se u male kutije, kao to to radimo kod berbe malina, kupina, jagoda i ribiza. Kutije su obino volumena 300 grama.

Borovnice poinjemo brati tek u treoj godini nakon sadnje. Tada se postie prirod od 15 dag/grm. Postupno se poveava do 6. ili 10. godine. Najvei prirodi po jednom grmu mogu iznositi 5,6 kg, a u prosjeku se kreu od 1,7 do 2,2 kg/grm, odnosno od 4.170 do 5.500 kg/ha.

Slatni plodovi borovnica privlae ptice, koje mogu initi velike tete. Stoga treba provesti zatitu od ptica. Na manjim povrinama, u kunom vrtu, dovoljno je prekrivanje grmova mreama. U veim nasadima provodi se zatita tako to se snimi zastraujue ciktanje ptica kad ugledaju jastreba, pa se ono pusti da se povremeno u vonjaku oglasi preko elektronskog ureaja.

Ptice se od toga preplae i ne dolaze u vonjak. Jedan od naina je i da se u vonjak objese svjetlucave trake, ili se postave mali "topovi" koji povremenom pucaju.Kada je najbolje pikat reznice u zemlju za razmnozavanje? HvalaMoe sada, zrelim reznicama. Odree reznicu 10-15 cm dugaku i makne vrne pupove.Zabode u vlani supstrat (mjeavina treseta i pijeska) na dubinu 15 - 20 cm.

Ako ima vie reznica, razmak izmeu reznica mora biti nekih 2- 3 centimetra, a razmak izmeu redova 5 cm.Negdje sam proitala da je najbolje vrijeme u sijenju, za vlanog vremena.oiljavanje je negdje u kasno proljee - rano ljeto.

Zelenim reznicama razmnoava se u proljee.

Bilo koji nain razmnoavanje, jedno je isto, oiljene reznice moraju ostati u posudama godinu dana.Znai u vrt se presauju dvogodinje (idealno trogodinje) borovnice.Navodno se dobro primaju pa ih nije potrebno umakati u hormone.

Meni rekoe "samo granu savije i zabode u zemlju", poslije se kad napravi korijen prekine veza sa matinom biljkom.Jel to istina i jeli netko probao?

Ja sam u Sijenju ove godine sijao sjeme Amerike Borovnice. Koristio sam vie razliitih smjesa zemlje, od raznih treseta, ruske zemlje, pa sve do obine umske. Sijao sam u razmacima od 15.dana. Najbolju klijavost u postocima i najbolji rast sam primjetio u truloj mahovini (onaj tamni dio ispod zelene mahovine).

Ta mahovina je bila sva isprepletena pa sam je sjeckao na sitne komadie i stavljao u posudice od Jagoda, lagano pritisnuo prstima te sa solenkom sijao. Nakon sijanja sam posipao sa humusom tek par mm. U roku dva mjeseca niklo mi mnotvo Borovnica.

Borovnice sijane u drugim posudama sa drugacijim sastavom: bilo je nicanja ali sporije dok mi na kraju nije sve uvenulo.Tako da sad od 4000 posijanih imam oko 200 preivjelih u toj smjesi od mahovine.

Zakljuio sam da je uspjeh u tome to je mahovina prozrana i korjen borovnice nije u stalnoj vlazi, k tome nema hranjive vrijednosti to svakako odgovara kod nicanja .IZVOR: http://www.pijanitvor.com/archive/index.php/t-1701.htmlZanima me vegetativno razmnoavanje amerike borovnice, a posebno veliina reznica, pH i sastav supstrata za oiljavanje, trajanje oiljavanja i najpovoljnije doba godine za oiljavanje.

Razmnoavanje je vegetativno u 10 mjesecu. Odrei vrhove duge 20-tak cm-prologodinje izboje. Donji dio reznice umoi u hormonski prah i posadi u posudu ispunjenu pijeskom 1/3 i vrijesnjaom 2/3. Biljku prekrij s najlonom. Borovnica uspijeva samo na kiselom tlu pH od 3.5 i 5Zdravo drugariTo sto knjige pisu i pojedini strucnjaci govore nema veze svezom. Ja koji se borovnicom bavim vec vise od 30 godina . Ja koji o rodu Vacinnium znam mnogo pa ne uspevam. Od nekoliko hiljada reznica ako mi se ozile sto do dvesta ja sam na konju. Treba znati i postovati pravila ove izuzetno zahtevne biljne vrste . Nije borovnica i njeno razmnozavanje za pocetnika.Dikavac je pametno rekao da je najbolji preduslov rasta i razmnozavanja blizina potesa pod divljom borovnicom. Treba mo napomenuti da presudnu ulogu igra i suv topao vazduh u letnjim mesecima . Da ne spominjem konstantno zalivanje i kisli treset oko korena .O razmnozavanju su mnogi govorili ali tesko kome da je uspelo.Borovnica je izuzetno zahtevna i samo jedan od uslova razmnozavanja da se ne primeni sve ode u propast.Po meni najsigurniji nacin razmnozavanja je ovogodisnjim reznicama koje se uzimaju u dubokom mirovanju same biljke a to je 1.i 2. mesec.Da napomenem da se reznice zabadaju u hermetickim zatvorenim plasticnim kutijama gde se ne gubi vlaznost vazduha u periodu od oko 6 meseci.Pod pojmom ,,bazalno zagrevanje+orosavanje,, mi moramo voditi racuna o sestomesecnom svakodnevnom nadgledanju da ne dodje do gubitka vlage i pada ili porasta temperature.Da napomenem i ovo mada ce me mnogi psovati i na sve moguce nacine vredjati.Borovnica ili kako je neko naziva pitoma Amer. borovnica nije kalemljena . Ona je biljka nastala ukrstanjem vise sorti plemenitih osobina samo nacinom hibridizacije . Jel nije kalemljena , nije . To znaci da semenka klija i raste .E tu lezi zec.Sejanje iz semenke je strasno komplikovano ali veoma uspesno. Kao prvo To je posao za postene i plemenite ljude.Desava se da od 1000 semenke koje sve niknu samo nekoliko desetina lice na roditelja a ostale ne .Mnogi koji seju iz semena sacekaju da opadne list pa onda prodaju sadnice kao najbolje .Da bi ste prepoznali pravu biljku treba sacekati kraj jeseni. Sve biljke koje prenose osobine roditelja dobice tamnocrvenu bolju listova a ove kod kojih je doslo do cepanje hromozoma list ce ostati zelen pa zut i otpasce .Znaci samo crvenog lista sadnica . Sve ostale treba pocupati i baciti. Nema tu leba .Problem je sto semenke treba skupljati u potpunom zrelom stadijumu i stratifikovati najmanje 6 meseci. Kasnije nastaje problem konstantnog zagrevanja i ujednacene vlage u trajanju od 6 meseci.Za ovako nesto potrebno je da ste slobodni , i da ste non stop pored klijalista .Za iskusne rasadnicare je ovo najmukotrpniji posao a kamo li za amatere i one koji bi hteli sto pre da proizvedu na hiljade sadnica .Nece biti na odmet da neko proba ali pazljivo i sa velikim entuzijazmom prilazite ovom poslu.Pozdrav i srecno.Borna hvala ti na savjetu. U meuvremenu ja sam ve stavio 1- godinje reznice u supstrat od treseta i perlita. Nisam koristio hormon. Nakon 10 dana reznice su potjerale mlade listove i ini se da dobro napreduju.Zdravo Ermineizvini sto se nisam javio. Odlicno si ono oko sadnje uradio i dobro slusaj sad.Aroniju i kamcatiku ces veoma lako razmnoziti na najednostavniji nacin tj. odvajanjem ili vadjenjem letorasta u jesen po opadanju lista .Kako da ti pojasnim,,samo ce ti se kazati ,, kada za godinu /dve imas po desetak lastara koji nicu iz istog korena glavne biljke .Za borovnicu je malo komplikovano ali polako . Probaj, ne odustaj i nesto najbolje i nasrecnije je kada sam postignes uspeh u necemu.Javljam ti se mejlom a ti dobro protumaci one slike sto ti saljem. Na slikama su neke druge biljke ali princip razmnozavanja je isti.Pozdrav Nenad.

Drugari , eureka .......Pronasao sam nacin tj. najbolji treset ili kako da ga nazovem [ kompost] za oziljavanje amer. borovnica .Trula bukova mahovina pomesana sa liscem bukve i polu suvim iglicama crnog bora . Za oziljavanje nije potrebna velika hranljivost nego jedan specifican humusni sloj koji je dosta porozan i gde sama materija oko donjeg dela reznica mora da ima odlican vazdusni i vodni rezim.Nemojte da zaboravite da je za uspesno stvaranje kalusa i kasnije prorascivanje korencica kroz kalus potreban kiseonik.Zato sloj treseta ili komposta [ neadekvatan prevod ] nas juznjaka mora da bude sto rastresitiji , nikako nabijen.Reznice se uzimaju krajem januara nikako kasnije ili pre .Nabavio sam tj. kupio Yiffu-7 saksije [ kazu da su najbolje za oziljavanje ]. Kupio samo 20 komada da vidim sta je unutra .pise Spangim treset. Sa malo vode tople i puno gledanja u rastvor dolazimo do saznanja da je u pitanju mahovina [ busenjaca ] koja raste na severnim terenima bukovih suma i to na zemlji. Ne na stablu.Ph. vrednost ove saksije je 4.5 -4.8.Trula mahovina je porozna i sa istom Ph. vrednoscu.E sada se u taj kompost[ ja ga tako nazivam ] mada mu to nije pravi naziv mozeste ubaciti i trulo bukovo lisce ali u stadijumu potpunog raspadanja kao i polusuve iglice crnog bora .Sve se to stavlja da bi se sto vise povecala propustljivost i koliko toliko ublazio temperaturni bilans tokom noci [ ako nemate ] konstatno zagrevanje klijalista gde su reznice .Ne zamerite mi drugari sto ovo pisem ali sam mnogo srecan. Skoro 30 godina se ,,bakcem,, ovom borovnicom i veoma mi je naporno. Jedini problem mi je taj ,,famozni,, treset.Jos veceras cu o ovom otkricu obavestiti ist. za vocarstvo u Cacku. Ne sve uposljene nego samo pojedince koji misle dobro ovom narodu.Od boga zdravlja na jesen 2014. godine bice mnogo sadnica amer. borovnice po veoma pristupacnim cenama nego sto su na trzistu.Drzite mi palceve a ja cu redovno da vas izvestavam o svemu .Ps..mozda i ne uspem ali ce mi biti milo da probam i smirim sebe .Mnogo znam o borovnicama pa se nadam uspehu. Rado cu sa svima vama podeliti sva moja zapazanja tokom 2014. godine .Pozdrav sa juga .

IZVOR: http://www.svetbiljaka.com/Forums/viewtopic/t=2760.html