\ )

YU ISSN 0350 1411

GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE (u povodu 450-godinjice Biblioteke)

KNJIGA XIII-XIV

SaraJevo, 1987.

- -

.,

REDAKCIONI ODBOR: Mahmu t Tralji, Bilal Hasanovi, dr Fehim ~ameta~: ,

mr Fikret Karai, Ismet Buatli i MehmedaliJa Hadz.tc

GLAVNI I OOGOVORNI UREDNIK: Bilal Hasanovi

TEHNiKI UREDNIK: Mehmedalija Hadi

PREVOD NA ENGLESKI: Azra Kadi NASLOVNA STRANA: Ismet Rizvi

Kaligrafska dekoracija na naslovnoj strani kopija je natpis a Osman ehdine biblioteke u Sarajevu sada na zidu

Gazi Husrev-begove bibl,ioteke

IZDAVA : Gazi Husrev-begova biblioteka, SaJrajevo, Obala Parike komune 4

STAMPA: SOUR Borac(( - RO Stamparija i kartonaa Travnik ZA STAMPARIJU: Daul Abdulah

l

UZ 450-GODISNJICU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

Davn:> te tome_ bilo, ima ve punih efiiri stotine i pedeset godi-na, kada Je tslar:zskt mudrac i vakif, Gazi Husrev-beg, osnivajui svoju

mved;~~su,. naun-d~ da ta ~kola, - koja je nosila prelijepa ime Sel-dzulutJa, ,TJme Valoifove rma.Jke - mrna svoj1U biblioteku. . .. to pretee od trokova za grad':ju, meka se za to kupi dobrih knjiga, koje e se upotrebljavaDi. u spomernuroj medresi, da se njima koristi ko bude itao i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom.

DaVrno doba, druk.iji adeti! Knjiga se v.rednovala zlatom, itala se i pamtila, prepisivala i ukraavala. Prema njoj su se ljudi odnosi-li kao prema neemu svetom, umotavali je u ohu, dizali je na ra-fove i otvarali s potovanjem. Razumljivo, sadraj knjige, bez obzira to nije ,uv.ijek bvo Mushaf, tadno51io se na velike ,istine ~ taJne svijeta. na Boga i Njegove glasnike, na evlije, na nevieni svijet, na slovo i

rije, itd. 1537. godine, dakle, oSln.Ovana je Gazi H usrev-begova biblwteka

pni istoimenoj m edre51i, sa neto .malo drago_c~eni~ krzjig_a kc:je ~~ izu avaLi .mude.rri51i ii .tale ba. I zuava..Li su ii preprszvalL. Godz.ne L kn]tge Godine i kmjige!

1

Pa onda: Amina, ker Mustafe CelelJ.ije, iz osamnaestog vijeka, a, izgleda, i naa ako ne .P':"a (i naj'?olia!~ onda ~igurno najpo~natija pjesnikinja, Umihana ~vifina - koJ_a ~em . pod ni~ ~ J!rrt.du -svoju samou, ci tugu, ltJeile su prefZSUJUl. lS'Ve.te_ ~~'!~ove ~lJ~Oi_ . zdesnn ulijevo, ukraavajui satu-re, pauze t starvke, razlttt1.m _c'!Jetttma. Da-gistani je, 1849.:-~ine~ prepisao Mus~f .tako da mu ru ']edna oznaka: za dtuz, ;za kraJ aJta ~z za naslov, ruJe tsta.

Mehmed-paa Sokolovi, jetfun od najveJ.h vezira Turskog Car-stva, koo to je poznato - nae gore li.st, posloo je u svoj~ selo So-_ kolovie, kod Rudog, d.iuzove Mushafa. Danas su u -vlasmtvu Gazt Hus.rev-begove biblioteke. Dva su duza dola iz banjaluke Ferhadije damije, nektukl vlasnitvo Ferhat-pae Sokol01Aia.

Duh Kur'ana osnovao je i naselio owt biblioteku. Kur'an, narav-no, nije jedina izuavana i prepisivana knjiga. Dolazile su knjige pi-saca sa l stoka, kasnJi.je i sa Zapada, a mnoge su pisali nali obrazovani ljudi u prvi mah na arapskom, perzijskom i turskom jez~ku, a onda, kad se Tursko Carstvo, poput okeana, povlaiJ.o, na Cauevievoj matu-fovai., lo.tinici i irilici. Nekaloo nam se O.ini da su dubokoumnije one stare knjige, erhovi. (komentari) i risale '(rasprave) Hasana Zijaija, Ali-dede Bonjaka, Muhameda ibn Muse. Alameka, Hasana Kafije Pru-aka, njegovog komije Mustafe Pruaka; Munini B elgradi.ja, Mustafe

Efubovia- Sejha Juje iz Mqstara, lbrahvma Opijaa, Husejna Brakovia, itd. itd.

Veina ovih mudraca, radoznalih i slobodounmih, odgojenih ka-mila, krepostWh, opkJena je sufizmom. Ta unutarnja sloboda d-uha, utemeljena na pouzdanju u Boiju iS'tinu, ljubav i milost, disciplinova-na i zato smirena, ostvarivala se, kad su topovi utjeli, u nebrojenim re~ovima. o i!slamskom pravu, o dravnom ureenju, o usavravanju ~us~, o va~deti ~ v~dud_u, o logikom zakljuivanju, o naJSl(Jjgama l)na-

~enJ.~ _ku: anskih _aJeta z sura, o Muhammed-pejgamberovom ivotu z mzsl]enJu, ? arttmetici i algebri, o konjukciji "K.vijezda, izlasku i za-lasku Sunca t mlaaka, o historiji, itd. . . itd . ..

. :~ tu i. P[~Sini~ koji su pravili bezbroj monorrima i ebdeda, n~!esce hodaJuct utrtzm stazama poetike, zauvijek zaljubljeni u Sa-dzJa, 'Attara, Rumija i Hajjama..

Mnoge knjige o-u nmpisane izvan Bosne u dale'~.: d e1 la ko 1 . . . . , /U.m .pre J q.ma ts-ms g s~oka, ahi nJzhovz autori nisu zaboravili svoje ume i plani-ne, 0~e 1 kasabe, rijeke i groblja, pa l5-u uz svoje ime neizostavno stavl]alz: El-Busnevi.

A mnoge su pisane u Bosni. l ednu poseb d

no zz va,anw: L] etop.r.s Mula Mus-tafe Ba.eskije pi-san na turskom. N je gov pisar si h bil " v. , naestog i neto mal v ' roma Jezw_ . re, krajem sedam-gaaje u eher-Sara ~evs po~etk~. osam~estog :'~J e_ka, najvanije do-Mula Must f z . J. u: ~Jedect negdJe u bltzznt Begove damije. slavenskoJ. ~~-~v Jetopz: Je Jedno od najljepih djela te vrste u .jugo-NnJq_zevrz.os tq..

A onda e, mnogo godina kasn .. B 'bl' topisa: Muvekitova (Saliha H d vh LJ~ . u . ! LOteku stii jo dva lje-

a zz use]tnow.ca, prvog bibliotekara ove 4

bib!ioteke), Povijest Bo.mec i Zbornik Muhamm .J_ E K dia. eu.a nven7e a-1726. godine. bi .?snovana prva tamparija u Osmanskom Carst-

vu. f!d t~a. e ~~. knJ!ga ~e manje. prepisivatri. Dolazila je nova epoha ~ nJenoJ J:li.sttO~Jt. R!en~~ V ankoltJa tampan je dvije godine kasni-Je, 1728., 1 on Je naJstartJa tampana knjiga nae bibAioteke.

Povla~nte r~rs.~e 1i ~~ak .~tro-Ugarske znaio je prekretni-cu .u kuLtu-n 1 daJLJnoJ sudbtnt knJ:ge, i Ga.z;i Husrev-begove biblioteke.

Kultura Bo.srne i Hercegovine, \Smjetena na raskru dva svijeta, I stoka i Zapada, sa vie razlika nego slirwst.i, probuena je iz svog poslovino .istonjakog miro. Prekinut je jedan ustaljeni, vjekovni red i 1oontrinuitet, ali ta kultura je dobila ovjeiu, ~ttovu krv. Sada se i bosanskohercegovaki Muslimani, dstina sa traunwm, bojaljivo i spo-ro oloreu Zalpadu, njeg~im novovjekim .tekoW11ama naunog is.pitiva-nja i anaLize, filozofske sumnje,

~~~-

nepoznatu grau njenog ~ont:Ul. Tek oko 2.~00: godine mogli ~ismo sazrtati ta sve krije Gazz Husrev-begova bzblt.oteka. Dobar dt.o ob-;avljen je u ~Katalogu arapskih, turs kih i perzijskih rukopisa, I, (sarajevo, 1963. i II 1979). U svakom a.ro.piiSu, rkoji izJa:zi od 1972. go-dine, .prezent.iraju se nova otkria vezana za fond i istoriju Biblioteke i slinu tematiku.

Prostorije Gazi Husrev-begove bibliqteke danas su pretijes.ne za 17011f priJJv knjiga, Listova i asopisa, vlaga nagriza papir i boju, a nepogode, kao ptologodinji prolom oblaka na Bistr.iku, mogu oz-biljHo ug1'0Z!iti njel'l knjievni fond. I slam s ka ,zajedY!.ica vodi pregovore sa drutvenom zajednicom o novoj lokaciji B iblioteke. Hoe li to biti nova lokacija na Slatkom. oetu, gdje bi .nova zgrada omoguila sav-remeni rad, ili e to biti neka druga lokacija ilri ob jeka t, jo se ne :na. Biblioteka je bila i ostae mjenilo nae savjesti!

Sl'oj rad Biblioteka zasniva, osim izuavanja fonda i katalogizi-ranja k11jiga, listova i asopisa, i povremenim izlaskom 11.a izlobe, skupo,e bibliotekara {'ues-tvovala na .fz.Zobi Umjet-Jwst na tlu Ju-goslavije

Dr Fehim Nametak

VANIJI LEGATI U RUKOPISNOM FONDU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U SARAJEVU

Osn~va.na kao popratna institucija uz medreS

Meu .bibliotekama formiranim u XVJ i x~V.ll stoljeu, iji su .fondovi dospjeli u Ga~i Husr~v-.!~egoV'll bibli?teku, sp~da)u ~vije mos-tarske zadubine. Jedna je b1bboteka Dervipae BaJezidagia, osno-vana 1593. godine, to se vidi iz vakwf.name ovog dobr~tvora"2 a druga biblioteka velikog mostarskog i hercegovakog legatora Mehmed-bega, poznatog kao Karaozrbeg, osnovana u februaru 1570. godine, to se takoer zakljuuje iz sauvane vakwfname Karaoobega.3

Karakteris tika prve zbirke, koja se inae najprije nala u sklopu rukopisa Karaozbegove biblioteke, kada je prestala sa radom Der-vilpaina medresa, uz koju je ?il~ i bi.Jbliote~a (1800), ~ potom za--jedno sa fondom rukopisa te biblioteke do~~Jela u Gazi Husr~_v-.b_ee:ovu biblioteku je manja odabrana kolekCIJa uglavnom perziJSkih klasika. Uz Dervi-painu vakumnamu su naime popisama 46 sveska mahom odabranih d jela klasinee perzijske knjievnosti te jedan broj erijatsko-pravnih i dogmatikili djela. Budui je i sam njen osniva, Dervi-paa Bajezidagi (umro, 1603) bio vrlo darovit pjesnik na tur-skom i perzijskom jeziku" literatura koja se nala u njegovoj :zfuitr-ci .ne iznenauje jer je odraz afiniteta njegovog zavjetaa. Tu su: Mesnevija Mevlana Delaludina Rumija (Galaluddin Rf.uni) , Sururi-je\' Komentar Mesnevije u est svezaka, Halfizov Divan, Darnijev (Garni) Baharistan, Sadijev (Sa'di) Gulistan i dr. On je sva ta djela itao, prouavao, njima se nadahnjivao, a .postoje podaci da ih je i pre\'odio i komentirao. Znamo li da je Dervi-paa Bajezidagi ak poznatog Ahmeda Sudije Bonjaka, uvenog naeg komentatora perzij-skih klasika, zakljuiemo da je literatura koja se nala u njegovu vakufu u stvari njegova priruna literatura. Postoje podaci da je Deni-paa bio j kaligraf. Mi n emamo sigurnih podataka da je neko od ovih djela koja su se nala u njegovoj :zbirci sam prepisao, iako ni to nije isklj ueno, ali moemo rei da s u sva djela .iz njegova ,akufa kaligrafski prepisana, umjetniki ukraena i ukoriena i pred-stavljaj u dragocjenost i sa aspekta Iri-kovnih '1.1Jil1jetmosti. Fond miro-pisa Dervi-pae Bajezidagia ne predstavlja obimom veliku zbirku ali je po ~ba litetu .ruJk.o.pis veoma 1\frijedarn. '

Druga mostarska obirka, koja je 1950. godine dospjela u Gazi H us rev-begovu biblioteku, Karaozbegova, predstavlja vrlo bogatu i

raznovrsn~ kolekciju. Posebna joj je vrijednost bogats tvo rukopisi-ma. nastahm u naim krajevima, posebno onim napisanim ili prepi-sa~~m u_ Mostaru. Mnogi od ovih rukopisa su unikatni primjerci djela

n~slh _PISaca na orijentalnim jezicima, a posebno se istiu autografi djela cuvenog mostarskog uenjaka i profesora Mustalfe Ejubovia -i . 2 Va~ufrz-ame iz Bosne i HercegoviYLe (XV i XVI vijek). Izd. Orijentalni M5~1.t~\1Sara~evo, 1?85. str. }33-2~5. Ovu vakufnamu je preveo Muhamed A. k UJ_tc. kefnuttm, spisak knJiga koJe Dervi-paa vakufi a koJ' i se nalazi na ~raJu va u am d ' e, u ovom pnJevo u vakufname lnije unesen.

3 Isto, str. 163. i N;k~J'~rij~dnosti_ ru.kopisa ~araozbegove biblioteke pisao je H . M. Han-lJ .' 12. B~g~ad ~~~~Jen th ~kop1sa u Kar.a~zbego~oj biblioteci, Glasnik IVZ, od tada pa do preno.w st~. ~-?h39f. Ova b1b1Iote~a Je zatvorena 1934. godine i n je su otuena mn..-- sendJ~ 1nJem ondova u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz ....... ga Je a . 8

Sejha Juje, njegova uenika Ibrahim . . . Mostarca. Znatan broj mostarskih . a ~?lJaa te Ali~Dede Bonjaka potpuno nepoznat da je kojim slJi:~' a na turskom jeziku bio bi sluajevima ova kolekcija nije ipak ;;m nestalo .. ove ~rke. Nelcim n~ rukopisi ~ ozn'}kom Karao7Jbeg~va u;:~ u ClJel?s~l jer . su ~j es-n lb otkupa 1 u druge rukopisne 2Jbi k . a dospJe~t pu~em pnvat-talnom institutu u Sarajevu Arbi r He pa ih .danas Ima 1 u Orijen-

. . k l . ' vu ercegvme u Mosta . pn vatnun o ekcljama u zemlji i inostr tvu I ru pa l u kao i u mnogim drugim zanemarena . e va~; . u . ovom sluaju, lija uva sva (!Ilavedena _djela) i da fh daje j:~.odr~~a da ~utevestanju da se njima slue, uz jak zalog i ouzdl:o ~Ima ko~a su u ovlasti osobu koja e se brinuti u njima. p g Jamca, l da on

Vjervatno je .najvei broj rukopisa ove b tb1ioteke otuen u vre-~enu od 1~34 . godine kada je ova b iblioteka zatvorena odnosno k d Je umro nJen posljednji bibliotekar Muhamed Sp~.~:c' s' pa d a .., . t t k bib . C1lJ..1 , o preno-se~Ja os a a a ove hoteke u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sa-raJevu.

Od biblioteka f~rm-ir~nih u XVI.Iil stoljeu, iji je rukopisni fond s~d~ u sastavu Gaa1 H-usrev-begove knjinice, najprije treba istai b1ibhoteku Osmana Sehdije Bjelopoljaka (fllmro, 1769) iz Sarajeva. Pored toga to je Osman Sehdija prikupio veliki broj veoma drago-cjenih rukopisa, sagradio zgradu b.ilblioteke i angairao b~bliotekara (hafiz-i kutub), njegova biblioteka e biti upamena kao prva javna biblioteka orijentalnog tipa u nas. Osman Sehdija Bjelopoljak je bio plodan pjesnik na turskom jeziku i pisac Sefaretname - putopisa u Rusiju, a biblioteku je podigao Ill spomen na sina Ahmeda Hatema, jo pozmatoijeg p isca j pjesiD!i:ka, autora Divana, koji je mlad umro u Lari si (J enieh ir) u Grkoj obavljajui dunost kadije. Ahmed Hate m je umro 1754, a biblioteka u njegovo ime je osnovana 1757. godine. Sve knjige ove biblioteke imaju muhur koji je dao izraditi Osman ehdija. Godine 1759. po povratku iz Rusije gdje je u svojstvu pos-lanika bio u sastavu turske delegacije, .nalazio se u Istanbulu, odakle je za svoju bilblioteku poslao 180 znalaki odabranih rukop.isa.6 Godine 1912. biblioteka je poruena, a knjige su prenesene u Gazi Husrev-be-govu biblioteku.

Ploa sa tarihom podizanja biblioteke, koja se neko ~alazil~ nad vratima Osman Sehdijine biblioteke, uzidana je sada u zid Ga:z:1

ruk k je je ostavio H usrev.Jbegove b1blioteke ba kao to su l . opiSI o . r ova1 VJrijecLni zaV'jeta ug.raeni u fondcwe GaJZI Husr~begove bib l-o teke.

Iz XVIII s toljea potjee j jedna druga saraje~ska .biblio~a, Ab dulaha sina Ahmedova Kantamirije (umro, 1774). NJena. Je ka~ ate-

. . k sao sam zavJeta , m e r.istika u tome to je veh kx dxo nJiga pr:pi b . biblioteci

. . k 'k u Gaz1 Husrev- egovOJ :i sam pJesmk .na turs om JeZI u. . . k doba u Mostaru, Sa-

s Hivzija Hasandedi, Spomemct kulture turs og rajeva, 1980, str. 91. 1. BiH na onjentilnim jez.ici-6 Hazim Sabanovi, Knjievnost Mus tmana ma, Sarajevo, 1973. str. 487-488.

9

tl

l

! \

se nalaze rukopisi koje je Kantam~rija prepisao _i~meu 1720 17~~ to se vidi iz zabiljeki koje je napisao sam prepisiva. Na rukopiSI-ma prepisivanim u poznijim ~odin~a ivota ali s~ na. ~amou koju prek.rauje prepisivanjem Janj1ga ime s~ .moe ObJasm.ti . . pcxzama~ broj djela prepisanih rukom o~og prepis~vaa. I na ~~J.rg~ma ~OJe nije sam prepisao, a bil~ su u njegovu posjedu, .~antaminja Je u~J.~ao brojne zabiljeke ljetop1snog karaktera. Sve knJJJge SIU pored zabllJe-ke 0 vlasnitvu imale ucrtanu petokraku zvijezdu kao znak njegove biblioteke. Rukipisi iz ove bibUoteke su se najprije nali u Osman ehdijinoj biblioteci, a potom su prestankom rada te biblioteke (1912), zajedno sa njenim fondovima dospjeli u Gazi Husrev .. begovu bib-lioteku.

Iako ve prilino naseljen grad i ekonomski dosta bogat, Trav-nik sve do XVIII stoljea nije imao ni jednu bibLioteku pa ak ni medresu. Dolaskom Eli Hadi Ibrahim-pae (umn:> 1710) u Travnik za \'aliju Bosne 1704. godine, ovo mjesto je za kratko vrijeme doiv-jelo prayj kulturni procvat. Iako u Travniku ostaje svega godinu i po, za to vrijeme je uspio sagraditi medresu sa bibliotekom, tekiju i mekteb, a za te objekte uvakufio je vie objekata u Travniku.7 Eli Ibrahim-paa je slubovao u vie pokrajina Osmanskog Carstva, a umro je u Beogradu, u svojstvu muhafiza. Godine 1789. austrijski general Laudon je odnio niane sa njegova groba u Be gdje se i sada nalaze u vrtu dvorca koji je nekada ;pripadao ovom gemeraJu.s

Objekti koje je sagradio bili su arite kulturnog ivota u Trav-niku u vrijeme kada je ovaj grad bio sjedite bosanskih valija.

Rukopisna zbirka biblioteke uz Eli Ibrahim-painu medresu je \anredno bogata. Formirana due vremena i utemeljena na sigurnim materijalnim pretpostavkama, biblioteka Eli Ibrahim-paine medrese :.I. Travniku je raznovrsna i svojim fondovima. Teko je rei kakva

dJel~ 0\'dje prevladavaju kada tu imamo vanrednih rukopisa Kur'ana, t~fs1ra, hadi~.a, pra ... v~ih, filolokih, filozofskih, knj.ievnih i drugih dJela. Da kOJim slucaJem fondovi biblioteke Eli Ibrahim-paine med-

r~se. m su preneseni u Gazi Husrev-begovu biblioteku, moe se konsta-t!r~ti da .. ~i Gazi . H~srev~begova biblioteka izgubila svoj najbogatiji i na_l\Tedn.IJI legat .1 b1~a bi znat.no siromanija. Posebna vrijednost jed-nog. broJa rukop1sa lZ ove zbirke je i u tome to je na njima sam vakJf zabiljeio:

>)Uv~k~fio ... . sam o~aj primjerak radi Uzvienog Boga, ja, pomzru Elc1 Ibrah1m-paa, sadanjj zapovjednik Bosne.

, . . Sam Ibrahim-paa je uvakufio 103 rukopisne knjige ali se ova ~Jbho~:ka uveavala bilo iz njegova vakufa bilo pokloni~a bogatij~h b ravmcar:a ~ako da je 1941. godine, kada je prenesena u Gazi Husrev-

egovu biblioteku, imala preko 300 kodeksa Ibrah " biblioteci redvidi . b. . . Im-pasa Je u SVOJOJ ~P . o l Ibhotekara 1 vakufnamom mu odredio plac'u pa se moze re d

1 a Je to Jedna od prvih biblioteka u Bosni i Herce-.

7 .Alija ~ejti, Eli Hadi Ibrahim- '

r..tJsak IZ El-Htdaje, V. br. 7-12, Sarajevo )942 s~:~f u Travniku. Poseban 8 I sto, str. 10. ' '

lO

l

gQviali utemeljenih na princip . . .. zainteresiranim osobama. u pozaJmice kmj~ga acima 1 drugim

G od:ime 1892., gradmjom pruge La& . llbrahim-paina medresa sa bib ii t k va- &go.J.rno poruena je Eli Fejziju medresu koja je podignut~ e om, ~ knJ~ge su prenesene u

Da je Travnik 150 god b' na z.em JItu Istog vakifa 1894/95.9 . . b . ma Io sredJite bosansk . l JU 1 ogatl fondovi biblioteke Odbor I 1 k . og ~Ja ~ta pokazu-koji su posljednjih decenija takoe a s ams ~ zaJe~Ice Iz Travnika bilblioteku. I meu tim rukopisima r.i!:e~:~~~~ u ~~~ H~sr.ev-begovu nije nije raspolagala. Ih koJima btbboteka ra-

Rukopisna zbirka formirana u Ban. l . . . d s . l . G . H Ja UCl, u porodici Diinia ~ ~Je a je.; k' azl ~srev:~e~?vu biblioteku u svojstvu legata ha~ u a~ e a . a l:efendtje DZJlmca. Svi rukopisi ove zbirke ima u ea

na ko]'Ima Je ut1snuto ime ovog banJalu.kog vak:.&a 0 ko .J P t d h d J.ll , me mace ne-mal? o pouz . am po ataka. Ne znamo ak ni godinu kad je uvaklllfio

s~O_Je rukopis~, no to je svakako bilo u drugoj polovici XVIII sto-lJeCa .. Ov_a z:b1rka spada u obimom vrednije ZJbirke (neto preko 100 rukop1smh kodeksa), ali je meu njima dosta starih i vriJ'ednih d ' 1 p b . . v Je a. v ose. no se IS tl ou dj ela klasinih arapskih, perzi j skih i turskih kn i-zevmka. J

Slino se moe rei i za zbirku Hasan-efendije Bojia iz Divia k?d Zv~rnika,. ko~a oda}e ukus i smisao za odbir vrijednih rukopis-

~uh knj~ga koje Je posjedovao njen zavjeta. Sve rukopisne knjige 'lZ ove z1rke .posjeduju ig njihova biveg vlasnika, a ponegdje i kratku biljeku o uvakurfljenju, pa ih nije teko evidentirati i izdvojiti u poseban fond.

Meu .najbogatije, najraznovrsnije rukopisne 2'Jbirke spada i De-netia zbinka. To je vakuf 'MustaJfao~bega Denetia, sina I smail .. bego-vog iz Sarajeva koji je kompletnu svoju rukopisnu zbirku ostavio rza svoje muko potomstvo, o emu svjedoi tekst ispisan na prvom lis tu svakog uvakufljenog rukopisa i odgovarajui peat. Kasnije su potomci Mustafa .. bega Denetia poklonili ovu zbirku Gazi Husrev-be-govoj bilblioteci. Meutim prv-i spomen ove biblioteke imamo u sara-jevskom si&liilu jz 1776/7. godine gdje je u popisu ostavtin~ iza umrlog Ismail.,bega Denetia sina Ahmed .. begova na prvom mjestu popisano 97 knjiga u vrijednosti od 41.156 aki.10

Veliki . broj pukopisnih knjiga iz klasine osmanske i pe~ijsk~ knjievnosti naao se u ovoj 1Jbirci, ali zavjeta~ nije .zan~m~no vm sakupljanje djela domaill pisaca pa su se u .nJego~oj zb1r.c1 nasla dJ. ela Kai miJ. e MeJ. lij. e i drugih naih pisaca. Luksuzni povezt gov?r~

' f D" eni po narudib1 o tome da su mnogi od rukopisa vaku a zeneti a ra za ovu bogatu porodicu.

Bl1zu pet stotina rukopisa iz porodine 2'Jbir~e .Hrm_nia iz ~toca prispjelo je putem legata Gazi Husrev.1begovoj blibhoteci u SarajeVU.

. K k t T avnik (1964-1878), 9 Hamdija Kreevljakovi - Dervi M. . or u ' r

Travnik, 1961. str. 88. . . SaraJevski sidil, br. 18 iz 1190/91-IO Gazi Husrev-begova biblioteka,

177 6/77. godine. 11

l

z jeta Salih Izeti-ef. Hromi (Hrom

l

Meutim, iako sadni i nek . . k l k . . . k . e veoma n Jetke . . . o e CIJa Je valitetom neto ispog .h l ~Jedne rukopise, ova ma stoga to nije nastala selekci. o~ nastalih u starijim :periodi-su to neke starije zbirke nego JO~ th narudtbom rukopisa kao to do ega se moglo doi i, spasitiug :v.nom me~anikim 2lb:irom svega ovoj zbirci nalo na primjer na de~eti prop~~Ja. Na taj nain se u Sulejmana elebija ji.i Busirijeve K n~ pnmjeraka rukopisa Mevluda i ne rijetkih djela ime je ukupan bast. e ~~ .. b~~de i drugih poznatih tao na impozantnu cifru od 500 . d . . roJ ru optsa ove kolekcije naras-Je truca.

P~re_d kolekcije Bojia :iz sjeveroistone B . govu biblioteku je dbogatila o . d osn~ . Gazt Husrev .. be-ka Halil-efendije iz Graani~e. k: ~n~~ata kolek.ct_Ja. To j~ b~bliote-begove biblioteke uolJ. iv J. e za . g m ~k~ptstma Gazt Husrev-

. . . .. :pls crvenom tm tom na vrh li ta .l. na marglno. iJI tekst nas abavjetava da . e ta . . u s ~ l -efen

detija iz Dobruna, a vrijedne ~tudij~,, opet vna. ~snovu :ukopisne gr~~~ napisao je i 0 tbrahimu AlaJbegovi~u . PeceviJJ, Husemu LamekamJI, te o Sarajevu u pjesmi na turskom Jeziku.

SUMMARY IMPORTANT LEGACIES IN

THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY

The article Impor tant Legacies in the Gazi Husrev.beg Library presents the private collections of the Oriental manuscripts donated to the Gazi Husrevbeg L:ibrary.

The Gazi Husrevbeg Library possesses around 7000 codices of manuscripts containing over 2Q.OOO works, more than half of which came to the Library through legacies-donations. The rest are manus-cripts from the oniginal fund of the L~brary which was formed fur the needs of the Library by the legator Gazi Husrevbeg, along with purchased manuscripts and smaller, often , anonymous gifts. ln addi-tion, there are more than 2DOO codices of manuscripts registered in the temporary inventory. The major part of these manuscripts was collected in recent times through the Council of the Islamic Commu-nity in Bosnia and Herzegovina, as well as by individual gifts. ln that way, by means of all these legacies, great and small, the Gazi Husrev-beg Library became one of the richest collections of Oriental manus-cripts in the world. The richest collec tions transferred to the Gazi Hu.srevbeg Library are those of: Karaozbeg and DerVti~aa Bajez.ida-gi of Mostar (XVIth e.), Osman Sehd!i-effendi af Sarajevo (FoUtnded in 1757), Eli Ibrahim-paa of TraVilliJk ~the beginning of the XV1llth centn.I-ry), Deneti of Sarajevo (the end of the XVJHth e.), SaHh !zeti ef. Hro-mi of Stolac ()CliXth e.) and others. All of these collections are also ~viden_ce of the cultural and scientific prosperity of the environment m which they were formed, as well as of the affinity of their former owners.

'

14

ZejnU Fajl

BIBLIOTEKA ABDULAH-EFENDIJE KANTAMIRIJE . Za vrijeme _os

lrufl"enju od sasvim drugog v~ifa, to 2inai, da je Kantamirija .ili procfao ill posudio dotini rukopis valdfu oznaene klauzule. .

Umro je rnavedene godine (1774), a sahranje~ je uz !Bakrbabmu damiju, u blizini Misrrijine medrese, na At-meJdanu . . _Da?as nema ni tr~aa 0 njegovQm grobu. Sejfu

l l

oteke. lZ popisa e .se vidjeti 'koja su to d ela Rani . . b~blioteci ~e spomin~u koja djela .posjeduj~ nJegova J~i:~~;:;:~o ~~~ to s~.:~y:ktekob:raent u P'rva . dva Kataloga ruk01pisa Gazi Hus~ev~begove 'vJJu ot e. Zato smo ovaJ na rad i 111apisa1i da bi edo"t kultumoj javnosti sva djela ove biblioteke Radi lake pr .d 1.'1bona1.

0 J leda d

. . g uvt a 1 Jeg preg ' prvo ?n?Slmo hr~olokd ~adanje mventarske brojeve Gazi Husrev .. begove btbllloteke ovth rukopisa, a broJ ev1 u zagrad t k. b k 1 su raniJI ~v~ ars .1 I'OJ~~ 0~1 ~e nalaze na hrbatu rukopisa, vjerovatno bro-JeVI Sehdt-efendiJune biblioteke.

Brojevi: 110 {11066), 114 ~1079), 1234 (669), 304 1(663), 305 (665), 306 (666), 307 (667), 308 .(668), 309 (669), 3>10 ~671), 311 (670), 3'16 (679), 318 {689), 320 '(683), 321 ~84), 322 (685), 325 (688), 326 (689), 330 (695), 375 (1717), 3'&2 (1394), 4'15 (616), 416 (615), 417 (617), 418 (61g), 419 (619), 420 {620), 421 (621), 422 (622), 426 1(611), 427 (612), 428 (613), 482 (1270), 502 '(714), 508 '(7:18), 513 (726), 514 {727), 516 (127), 520 (735), 522 (701), 523 (702), 524 (703), 525 {704) 526 {705) 549 (776), 556 (785), 618 (699),

79~ {1047), 801 (1053), 843 (1358), 1236 {1604), 1239 (1608), 1244 (1656), 1259 (1586), 1380 (706), 1393 (1320), '1417 ( - ), 1558 (522), 1611 (1575), 1655 (810), 1675 (839), 1676 1(84

4. Sejf.udin Kemura: SARAJEVSKE .OZAMIJE I DRUGE JAVNE ZGRA-DE TURSKE [)OBE. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini. God. XXII/ 1910, str. 261-277.

5. Mehmed Muj~ino\Tii: MUSLIMANtSKA EP.IGRAFJKA BOSNE I HERCEGOVINE. Veselin Maslea. Sarajevo, 1974, str. 355-356 i 362.

6. Enver Muhahaliovri: JEDNA .PJESMA NA TURSKOM JEZIKU O BOJU POD BANJALUKOM. Glasnik VIS-a, god. XLVII / 1984; br. l , str. 57-72.

7. Fehim Spaho: GAZI HUSREVSEGOVA KNJIZNICA. Spomenica Gazi Husre\llbegove 400-godinjice. Sarajevo, 1932, str. 76.

8. Hazim Sa banovi: HUSREVBEGOV A BIBLIOTEKA U SARAJEVU. Bibliotekar, god. VIII / 1956; br. 1-2, str. 45-62. Beograd. K.NJI2:EVNOST MUSLIMANA Bi H NA ORIJENTALNIM JEZI-CIMA. Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 492.

l. Rasprava u kojoj se dokazuje da je uobiajeni >>Zikr doputeno

glasno obavljati, odnosno da glasni zikr 'ima prednost pred zikrom u S:bi, apatom. Napisao Ibrahim b . ~asan al-Kjur-dri al .. Kjuranf Nu-ruin. Abu Is~aq a~~uff Nakibandi, umro 1101 / 1690.

Prepisao autorov uenik Miisa b. Ibrahim al-Basn al .. Medenf u Medllll 1121 / 1709. .

2. l S T O 1813,1 Prepisao Atb!.&. ~ l ~ y-)11 1773.10 Rasprava ko~~ sadri odgovor na nekoliko pitanja o stanju umr-

log u grobu posliJe sabrane i kasnije na drugom svijetu uope. _ Napi_sao Mul).arnmad b . A~ad al..Cayti al-Iskenderi a-Saf,i 1.1

Nagmuddm, umro 981 / 1573. ' P . ( rep1sao Omar b . Mu~?-ammad 1114/ 1702. 4 6

r ~o~entar Qur'ana, napisao Abu's..SU' ud Ahm d b al- Imad1 982/ . a

. umro 1574. Dva sveska jednog kompleta J drugog kompleta.

416,427 . 1380

Muhammad

trei svezak

stol~:epis t Pz:'a dva sveska je, vjlrovatno, iz :prve polovine XVII.I J

7 a rel svezak p repi sa~ je J\bdullah Kanta:mirija 117411761.

c1-.a: )'l J e~ >'l 307 _D je}o_ o fikhu sa komentarom. Na sao Kamal-paa, umro 94011533. P'1 AJ:lmad b . Sulayman Ibn Prepisao al-~agg Ilyas b . ~amza 963/1555 .

18

l

8. riJ.J':llo~Jr'' "l. ' '- ' '1 \,_,. \,_,.~J .JY [?" c_~ ~l ..v l Komentar djelu Niir al-4"d3.bc o a . 1676

Hasan b. Ahmad b. (Ali lb. Yus'lii d .. s.u 111~~,; postu. ~boje narpisao jl658. mm .L!l a1 .. ~anafi, umro 1069 j Prepisao rAbdullah M~ad 'Aibdulgallli' 115611743. 9

' . .)'-!1 e;. ~.)!y i 1694 ~ornentar ~Je~u al..Manar. Napisao Akmaludd1n Muhamma

Mal:mud ~~a~1 al~anafi"; urnro 786/1384. d b. tPrep1s Je llZ XVLl dLi Xv.I.JI stoljea. 10.' . 0 1.:-~JI J l)WI ~ c_4':l lv 2445

r DJelo _IZ arapsk~ stilistike. Napisao Galaluddfu Muhammad AbdurraJ;rman al..Qazwinf, umro 739/1338. b .

P.repisao lhn Qavvamuddin, Kam3.1 al-Mili g! 7~1 /1350. 11. 0~J j,':l o,:)J...."_,e ~l J>~ i..._,h;.ll cr j~~ 1773,15 'Poglavlje iz nekog komentara djelu 01~ . 1 ;__. b: ~

o sklapanju bra:ka sa vie ena i njd:hovom naslje~~j~ "Oci umrlo~ mua u specifinim sluajevima.

Prepi.siva ~ datum prepisa je isti kao .i djelo pod brojem 3. 12. ~J..,.J I ~ 0.JWI ~ 798 Djelo .iz arapske metrike. Napisao Mustafa b. Sa fooro as-Sunl.rf

l

umro 968/1561. Prepis potjee iz XV.II stoljea. 13. ~_,ll j ~I..U.I ~~~ 1773,3

w

Krae djelo o Lijepom islamskom ponaa!Ilju i pobonosti za one koJi se bave narukom i za odrasle ruQpe. Napisao Abu ljamid Mul].am-rnad b . Mul}ammad al..Gazalr, umro 505/ MIU .

O prepisu vidi pod ~Tednim brojem 3. 14. I S T O 1683,2 Prepis potjee, vjerovatno, iz XVIll stoljea. 15. ..r. .iJ l P. l ~,:) l.>- l '-;---! j- j p.:ll .) .l:ll 1688,1

- .. - ,

Zbirka hadisa, napjsao 1Abdulwahhab b. 'AJd a~1ranT, umro 937/1565.

Prepisao (Aibdullab Kantamirija, to se vidi po rukopisu. 16. ~~J I~ ':ll \.il v J ~)il tf ~695 Op-iran komentar hadisa ~~ Jw'l't 1,;1 _ .Napisao

Ahmad b. Muhammad .b. Ahu'l-l}ay.r al-Marbiimi a-Safi 1i 1097 f 1685. . Prepisao 'A!bdul 'il ar .. Rantaf (?) al-Azhari' 1107/ 1695.

17 01.;:..... )-r: ~l D

: 1 ~"o J_:"..,. pisano u prozi i stihu u v.idu ~eJa Je o, na permJ;)A m t:',L.LI!a..Ll, dr Nap1sao (pria), iji je sadra~ uglaVJlQIIl mo~~o-_pounog 8~:/l4;~~ Nuruddin (Abdurrahman b . Ahmad al-vami, umro Prepis potje~ iz XVII s"toljea.

19

18. 1773,2

Risala o vjerovanju, grijenim nijeima, koje izvode iz vjere :i pravilima ponaanja Napisao Maulana Yal_lya b. Abii Bakr al~analfi, ija .nam je b iografija nepoznata.

O prepisu vidi pod rednim brojem 3. 1~. ~l5JI V ~ ~Ul ;ui. 618 Komentr Kafiyi iz arapske sintakse. Napisao lbdl!lii.m 'b. al-~u-

say.n b . ~.bdullah at-Ta'l, ija nam je biograf.ija, takoer, nepoznata. Prepis je zavren 1094 j 1682.

20. ~ _r.ll.;:>- C_t. J ~_;_,JI JJ 1.-.aAJ I ~ 1683,1 .

Thamfs pjesmi al-Witriyye, od nama nepomatog pjesnika . ..,

Prepis je, vjerovatno, iil XVHI stoljea. 21. (o..,;.'il.;yl_, J_,.l l J~ l~ ;;)'.d l) ~~~;;)'j;

...

1697 Prvi svezak. Djelo o smrti, buduem sv.ijetu i posljednjim doga-ajima. Napisao amsuddL'n Muhammad b. Ahmad rb. Abu Bakr b .

Fa ral]. al-Qurtubi , umro 671 / 1272 . .Prepisao Salame 1b. Ibrahim lb . Aibu'l-Hayr b . Ibrahilll ib. Ham

an-NahidT (?) 1021 / 1612. " v 22. '7-' _,A..: ;;_?j; 556 Zbirka propovijedi o raznim f ikhskim pitanjima, potkrijepljena

kur'anskim ajetima i hactisima. Napisao Ya~qub b. Sayyidi )\IT al--Meymoof ar-RumT al~J:IcmaJfi, Ibn Sayy,idi ~li, umro 931/1524.

Rukopis potjee ;iz XV'I'II stoljea . 23. ( ~ _,.J l .) -L..:> - ) ~ _,.:.:J l 2080 Glosa komentaru Sadr a-ar1'a, djelu iz fikha. Napisao Mu-

:;Fara-efendl b. ~usamudd.in I;Iusama.z.a.de, umro krajem XV stoljea. Rukopis potjee, vjerovatm.o, iz XVI stoljea. 24. I S T O 2444 Rukopis potjee iz XVII stoljea. 25: c::-J1 ~~ e::,-J1 '- 0::.:.; 1688,6

_ Risala_ o broju sedam i njegovom znaenju. Napisa'() ~bdurrahman b. A~u Bakr as-Suyli~T, umro 911 / 1505.

Prep1sao (Abdullah Kantamirija. -

26. . . . . ..::..,1.4: ~l v.

h , re a.ne 3J ecedrrum redom Na . .. \" l -ll Glosa Bay

( l. .. q 11.-) _:. ll If- _,...... r ~ .r-:- ."_ .. ;; 320

!'omentar Qur'ana koj.i je napisao AbU M 28.

Mas ~ud al-Farra ' al .. Batgawi a-Saffi'U ul}ammad ~usayn b. . 1 _ , lllmro 516/ 1122. Drugi svezak Prep~sao Abdurral]man b. ~~~ac.-nt u Tibn zu 78511383.

29. ~'Yd:--1 ~ 1675 ( Kratak komentar Qur'ana to - ., -Abdullah Muhammad b Ah ' d 1 ;,_u ga_ nap.1sah: Galaluddi:n ~Albu luddin 'Abdurrahman b .Ab.: mBa k a~ a~a~t ,_ u.mro 864/1459. i Gala-

. u a r as-Suyu~1 , umro 911/1505. P r ep is je zavren 115911746. 30-33.

,

39. .; l-:JI t"~ J )....a: 'J' I_,: _,.:; 2416 Djelo sa podruja hanefijskog fi kha., Napisao Mul]ammari b .

'Abdullah b. Ahmad at-Ti.murtaf a l..GaZ7Jf aJ .. I_.Janaff, umro 1007/ 1598. Prepisao $ali~ b. al-J!agg Mu~~ammad as-Sarayf HOl / 1689. 40. ~l ~y. j>- J ~_,.:1 1 2467 Komentar djelu Tanqih al-U~ul. Oboje napisao \Ubaytdullarb b.

Mase ud al-MahJbiihf al-J:Ianellff ~adr a-San 'a at.-Jmf, umro 747/ 1347. Prepisao ~bdullah Ka ntarriir ija 1133/ 1720. 41. ~Ul ~'Y 1701

Skraena verzija djela Ma iJiiqib ai!Arif.ID ... , na perzijskom jeziku. Napisao fAbdulwahhab b . Galaluddfn Mu~ammad al.J:Iamadmf, umro u Damasku 954/1547.

Prepisao Mustafa b . Sa 1di98'4f l576 .

42-43. ':?)~ 1 i' .... ')U ~i L'~ ' 110,114 Zbirka vjerodostojnih hadisa, napisao AbU ~bdullah Muhammad

v

b . Isma 1239,a

1 ~losa TaftazaninOm komentaru iz a rap ske s t ilistike. Napisao O!man b. ~Abdullah al-~IJata'f, umro 901/1495.

Prepis je zavren 1127J1715. 49

~ ~~ ~ ~~ ~ ~1-> 1236 . . Druga glosa Taftazani.nom komentaru, takoer, iz arapske s tJ.-

llsttke, od nama nepoznatog pisca. Prepisao Mu~!afa b . (Alf'b. Ramac;tin 1056/11646. 50. J lf.A;ll : ll JJ I~ :. I r. q tl - ... 1

- q--' lr L> '-:? ~ 0':'""" -> 2060 ~!~~~ Taftazanino~ ~omentaru o Jslamskom vjerovanju. Napi-sao a ~mad b. Musa al-Ijayalf, umro 862/ 1457.

Rukopis potjee iz XVII stoljea. 22

51. . iWI - -:L u _,.-::.-1 :. IL- 'l Gl k - cr ~ ~ .> 123

osa , omentanu iz ara,pske sti1i tik . 9,1 mad 1:135~ ~t- TaftazamT, umro 916/15~0. e. NaPJsao Ya!].ya b. Mlll}am-

Prepls Je zavren 112711715. 52. J -Lli :. Ito- .

'.>'"" cr ~ ~ 1.> Glosa k omentaru al~Mutavval . 1794

san CelebT b. Muhammad S ih al-F !!--r arapske st-ilistike. Napisao Ha-. ~ amarn, umro 886/ 1481

Rukopis P9tJee, vjerovatno , iz XVII stoljea. . 53. ~ I.$J l l."_ . _. 1>-')\;... :. 1.._ - ... 1

., v Y.' cr ~ "-::-' .> 1 Glosa Mula Gimirrwrn komentaru Km

698 Napisao tAllama:k Muhamm ad b M- - ~ 1 B Ye o_ arapskoj stilistici.

v rusa a ~ osnaw1 1035/1625. PrePJ.s pot ]ece lZ dTUge polov1ne XVII stol]' , 54 56. . eca. L> J l. p .J l " . .A; l"- o 'l . . :. - :. l

- - J~ l> ... J e:.=-' "-::-' .> 1725,524,

G lo Ba d- . 526 a-Sayh -sa l Y aV'Lilo.m komentaru Qur'ana. Napisao Mul]ammad b .

." -Mru~H:I:uddiD. Mu~~afa al-Quga\W ar~Rtiim1 Sayhzade, umro 950/1543. Prva tri svjeska. ' v

Preq>isao ~Abdullah KmrtamiTija, bez oznalke datuJma. 57. I S T O Fragment gore spomenutog djela. !Prepis je iiz XVLII stoljea.

1716,1

58. ) Aj 'Jf l

62. ~x-:t.. Nap1'sao Ah. mad b . Sulayman l:bn Ka-Perzijsko-turski rJ~UA.

maJ-paa, umro 940/~5!33. . . Rukopis je, vjerovamo, IZ XVJ.I stoljea.

'i l - 01u.) 63 ":? ./- J-k .,..";k Nap1',c,ao Hayratf, umro 953/ Divan pjesama, na. turs om J~ u. o

1704

1546. Prepis je iz XVII ili XVIII stoljea. 64. y~ 0~.) 11244 Divan pjesama, na perzijskom je~ku. Napisao Hilali Astarihadf, i }g nam je biogt afdja nepoz-nata.

Prepis je zavren 955/ 1548. 65_ ~I ..:JI ~lA..:JI j:) 1685,2 Dodatak djelu a-Saqa'iq an-Nu' mooiyye (Biografiji pisaca

osmanskog carstva). Napisao Maula M~ammad b . 'Alf ~iq, umro 979/ 1571.

Prepis je iz XVII ili XVIII stoljea. 66. I S T O 1696,2 Prepis je Jz XVIi! stoljea. 67. J: a4:11) J~)I I 0L::J 1 ~ 1-_; 1773,11 Kratka risala o islamskom vjerovanju, od .nama nepoznatog pisca. Prepisao 'Omar b. MuJ:ammad 1114/ 1702. 68. ;.r ...... rr j~'-.) 1692,7

-

Traktat o tumaenju i znaenju Besmele. Napisao Muhammad b. Mu~ Aqkan nani, umro 1174/ 1160.

Prepisao 'Aibdullah Kantamirija, to se vadi po ru'kopisu. 69. ~ r-)11 J ~1)- 1 J~ T-J I ~l_; )ll J>-~ ;.IL.._; 1773,7 Rasprava o vrstama zemlj.inog posJeda na koja se daju razlii1:e

zemljine dae (uur, hara i em-irije), od nepoznatog pisca. Prepisiva ~sti kao pod rednim brojem 66. 70. . 0 \.>.J..l l J>- j ;.JL_; 1773,6

. Rasprava o upotrebi (puenju) dUhama sa dslamskog stanovita. NaPlsao A.l:_lmad RiimT Aq9-i~ari, um.ro 1041f16JI1.

O rprepisu vidi pod brojem 66. 11. . '...:. '~ J 1...5"' c..:r.l v~_,1 u JI tY- J ;J I_..) 1773,12 -~-Kratka nsala o duJ.. Napi-sa{) Ahmad b. Sulayman Ihn Kamal-

-pasa, umro ~40 /1533. 72. i)LJr tY- J~~ ..... .) tn3,-9 .R!isala o islamskom pozd.ravu (selamu), od ne_poz.natog pisca. 73. ~ ..r=JI ..1 _. JI 1..;~_,1 ;.J.A.ll 0>-- j ~ ~-_; 1773}14

(Al- ~~~rava 0 su~bini i s}obodno.f O# ljudskoj volji. Napisao 1 u . ad as.SaYYld a-Sanf al , umro 816/.1413.

24

74. .)~-'1 .. . ~l ..r ,Y l)> u ov _...J Tumaenje pojma bivstvovanja ~ Ibn Kam-I 1773;13

715. ~ ~q _ , ' . . _ a -pae {v. br. 70). .J Y':"" o .J ~ .J u ;J L.)

. !Risala o odvraanju od posjet . . l6g3,3 vanJu poasti li traenje neke ~g~ u~ dib osoba i oda-ija maro je biografija nepozna~ N~pisao nek1 A!una ar-Ruml,

iPrepis potjee, vjerovatno, iz XV,III stoljea. 76. ~~~.J ;.s -'1 ~l ..u:-1 - . -1

. . - .r' ~ u ov-".) l446 . Kratka risala o nekim pravilima tursko 1k fl p1sca. g JeZI a, od nepoznatog

Prepis je iz XVLII stoljea. 77. ~l '-:-._.. (f ( 1~1 L.>L J ;;.L.- [1 I~I_J I . ~~ l

- . . . - .. v y -".) 1723,a Rasprava o .PrOpiSima protiv vrijeanja tinosti Boijeg poslanika

od nepoznatog pisca. Prepjsao Ibrahim b. Hurem, nastanjen u Nevesinju, 1063/ 16'52. 78. 1.!_,.11 t:7. ~Q.L. -11 JI-ll~ ;;ji_...J l7lJ,3 Rasprava o nekim pitanjima kupoprodaje, od nepoznatog pisca.

Prepisiva i godina prepisa je kao u prethodnom djeLu. 79. ~ .r.1.4.. ;.!\_...J 1773,5 Risala rkoja sadri kritiku na kult mrtvih i lrult groblja sa islam-

sko.g stanovita. Napisao A!rmad Riimf Aq~~ari, umro 1041/ 1631. 80. -~l uP).J 1705 !Izbor iz skraene prerade djela Ra-bi 'i ~abrarc,. od Zamahe.

rije 0 miljenj.ima njegovih savremenilika ~a .nJegovo djelo Ka!af. -Napisao Muhammad b. al-Qasi.m b. Yarqub b. Al)mad al-Amas1 ar-.. Riimi at.Han3fi Ibn al-Hatab, umro 94()j1533 ~ti 904jl498.

tPrepisao Gaf.far b: 'AJI, u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sara- jev.u, 1020f1611.

83. ~~~ ~ VJJ . . . k . zilru kome je opisana muentka smrt

Djelo, na pemiJS om Je . ' uRuk . zavrava poglavljem o hazreti Alije li njegove por

Prepisao ZaynuJ !ibiaim b . ~bdull}ayy datuma, ali, vjerovatno, u XVll 'stoljeu.

al-Husayni; bez omake

84 85. .6:-~l t) '" \)JI i....PJ .) 306,422 Knj'iga vjerskih pouka J savjeta u obliku propovijedi (v~(' ~a) .

Napisao H\lsayn b . Yahya al-.S~nf az-Zamdawaysiti a-SayiJ Albii CAJi, umro oko 400f1009. Prvi J drugi svezak.

Prepis je zavren 839/ 14315. ol. ... aA.l l :\...0 _, .) 86.

Zbirka formulara raznih sudskih .isprava t(s~k). Napisao Mu-stara b. Sayh Muhammad ar-Rumi al-Hanaf.i {lhn a-Sayh), u1mro io97f 1685. y ~

Prepis potjee iz XVIII stoljea. 87. ~l) l '-:-"'Pl ~;J ~~~)l i~j Op.irno djelo sa podruja propovjedni tva. Napisao Sulaymar

b. Dawud as-SaqsinT, as.Suwan, umro oko 550/ 115:5. Prepis je iz XV ili XVI stoljea. 88. )_.r. )ll ~-:--' 1693

r. Spjev, na perzijskom jeziku, liz islamskog misticizma. Napisao Abdurral) . .rrian b. ~ad al-amT, u mro 898/1492.

Prepisao Fa~Iullah b. Ba.li 1036/1627. 89. ~~ ... J ;J ~I;JI V 168tl,i2

(, Komentar Alfiyi o araP.skoj sintaJksi. Napisao ~bduHih b . Abdurra.funan b. rAbdullah, Ibn rAqTl, umro 767/ 1367.

Prepis potjee iz XVIII stoljea. lVI a.;.J;J I a .,_ ;: - ..::.. 1689., 7'J . v - ._j -- """' (..:' ~ Komentar djelu Tamhis at-Talhis od ~jasan Kafije Pruaka (\". br. 38). . . v . ' Prepis je iz XVIII stolJea.

~ l '-' l .)T . ~ ; . . . .L l :. ll L 06' l . . 1::' - - - v \m 91.

Komentar raspravi al-Husayniyya o d isputaoiji, od nepo~natog komentatora.

Prepis potjee iz XVIII stoljea. 92. '"~ l : .

./ - -r .r' \..,; 1787

Glosa komentaru djela zna tog pisca.

Misbah o

arapskoj &inta:ksi, od n epo-p . (.

rep1sao O!man b . !!asan ru Cajniu 1087/ 1666. 93. . - . ,.. . :. ~J '"rP V l~ l d~ruta glosa gore spomenutom djelu. Nap-isao ~bdullatlf a u ln . ." Mrul}.ammad al-QazwmT, Qadtgiq, urrnro 853 / '1448 .

Prepisao Mu~ammad b. Yusulf 1008/1599. 26

!1703 b . Ga-

94. ~,.\j:/1 ~Jr ,_ K~~e~tar djelu iz ara~psie metrike Gr' _ 2958,1 al-Mostan. (Iz Mostara), umro 1099/1687. . Napisao Mal,;mlUd b . '~!alil

1Pr~p1sao Mustafa b Ah . 1135/1722. .. . .mad as..SamewT (iz Sjenice - .Sandak),

95. ~,.\j:JI ~Jr c_r. D:rugi komentar na ist d 1 N r.

umro 872/ 1%7. 0 je o. apisao ~bdulm~sin 2958,2 al-Qaysai'T . ,

Prepisiva J s ti .ka oi u prethodnom ~ . 1 uje u . 96. Jl:.-.r.JJ ~~ '1 . ..a..: l :q :.

- - .r-- u-- r Gr' 1690 Komentar djelu Siragiyye o .Jlasljednom praw N . rAJ ... I b. Muhammad as Sayyd v s -f 1 .., ap1sao . r - 1 as ar.1 a -GurganT, umro 816/1413

Prepi'Sao A1bdullah Kantamiri.ja. 97. ).:ll ~ ~:f-_;11 v

304 Komenta_r djelu al-Manar 0 uvodu i 1'slam"'1ro S ,..,& b K r ~ pravo. Napisao arc:llt . am~l b . I:Jasan b. Ali al-Qnf.mT 810/14 .J I ..1. a9 r..:;.

. ~- - \..:' 1793,1 Komen-tar !pjesmi QasTda al-Bunda Na~pisao a~ayh Sa

tS J l.,.;_) l ~ l4.U 4: ll e:. L~ V - -

104. 375 ~a.. N N- . ruddiin Drogi k"''ODentar spomeil!Utom. M~aW..uu. ap.l!Sao ~l ~bdullab b. rOmar al~Bay~awl, umro 685/'l'U36.

p.repisao r AI! b. Sinan l 041 l 1631. 105. ifJ)I ~tf. 0 C:.La.l l V 428 Tre6i .komentar spomenutom djelu. Napisao M~ammad b. ~bdulla?f I:bn al-Malak aro~Riiml, umro 854/ 1450.

Prepisao "Alx:tuWili KantamiP1ja, bez omake datuma. 106. ~ .u.AJI J~l J ~l e_;.

- -

305 Komentar djelu alMurgnT, o uvodu u islamsko p-ravo. Napisao

Sira..auddln Abu Hafs Comar b. IstJaq b . Ahmad a-SilbLi al- Hindi al-;;,...;. . . .

-Gaznawif, umro 773/ 1471. Prepis je, izgleda, iz XV stoljea. 107. ~Tt.A.U ~l e_;. 508 Drugi komentar spomenutom djelu al .. Mugni. Napisao Abii Mu~ammad Man?'ur b. AJtmad al-HawariZimT al-Qa.'ani, wnro ~05 /1305.

Prepisao HaiTI b. Araf 848/ 1444. 108. "' (..:Jl:.ll ~l) i}.J I CL:.A.a V 502 Komentar >)Mi!ftah al-Ulrlim"ll, djelu o arapskoj stiListici. To je

zapravo samo komentar treem dijely spQID.enutog djela. Napisao (AJI b. M~amrnad as-Sayyid a-Sanf al-Guq~ani, umro 816/11413.

Prepisao J:Iasan b. Mul].a-mmad b. rf sa al-Bahnawj 843 / 14l9. 109. I S T O 110. 111.

I S T O ~L. ~JI ;JJJJI ~~J ~l-.JI dl.Q..;.

-

419 316

1685,1 Biografija pisaca osmanskog carstva. Napisao Ahmad b. Mustafa

Takoprilzade, umro 968/1560.

112. I S T O 1696',1 Oba navedena djela prepisana su, vjerovatno, u XVH stoljeu. 113 . -.>.i. _,:lJ ~l t ~ 1;:-

. - - lf 1742,1 Na . ;birka_ ~~disa o linosti i ivotu Boijeg posla.nika Muhamed a.s.

pl ao Abu Isa MuJ:a.rn.rnad at-Tir mig.f, umro 279/892. 114. ~lj_,.l l e? ~~~ l )J....p 2402

M t ~ornentar _fik~hskom djelu al-Wiqaya. Napisao rUbaydtullah b as ud al-Ma~bub1 . .. , umro ~;sepisa.o AJ:lmad b. M~ud al~ljumaydi 1026f.1617.

. ~

Zbir~a formulara, od nepoznatog saobiraa. Prepls potjee .iz XVIII stoljea.

1Sl7

116 11 -- u :. ~~ 6~ r"1 1742"2

KnJtga VJers-kdh pouka i propo "ed . Qu , . Muhammad b Pir f111.;- al B' .... VIJ 1 IZ rana l hadisa. Napisao

'~ ~ a~gawa, umro 9Slf1573. 28

Ovo i djelo pod brojem lltl bez oma:ke datuma. ' prepisao je ~ullah v- . . . 'n.!DtamtnJa, 1'17. . ll ''l . ~ U2.U '-'.J '~ Kratka risala 0 me..; od a.uCl, nepoznatog . P

. . . p1sca .repis ]e lZ XVII ~li XVIII stoljea. .

2446,4

118. i ')l.. )ll .) 1....&-P.revod djela lumda a.i-Isiam . . 426

veo ~Atbclturrahman lb Yiis.c al A ~a yerziJSikog na turski jezik. Pre- : Uli. - q-saraYl, umro 950/ 1543

Prepts Je .tz XVHI stoljea. 119. )...JJ l LY- )...AJ l Kratak rad o apokrifuim hadisima N . .., - ,.. 1688,4 ~asam. ~If b. ~bdullah b. Ahmad b tAl.: b api_Is~ Galaluddm Abu'l-

911/1505. - 1 sa as-Samhudl, umro

Prepisao ~bdullah Karntam.irija, bez oznake datuma. 120. jelo s .podruja mkfua. Napisao Fahru-ddfu Hasan b. Mansiir

al-Uzgandi al-Farganf Q~an, 'll!Illro 592/1196. Dru.gi svezak. Prepisao M~mdad b. ~mar ad-Dayrf 967/ 1559. 123. I S T O 522

al-rlmadf al-Prvi svezak. Prepisao M1111J.ammad b. Nagrouddf.n -J:Ianaff 977/1569.

-1'24. ~Y.:-"I..ol if )1 ~ o.)l_j~ 0.Jb 1723,1 -Zbirka pitanja s podruja fikha, tkoja slui -kao izvor za davanje

fetvi. Sabrao i napisao ~bdurralpnan b. ('Ali al~Amasiyawi- Mttiayyad--zade (llbn Mu'ayyad), wnro 922/ 1'.916.

O prepisu vid~ pod brojem 76. 125. .r. _;.-:11

127. 1688,8 Risala o tome, kako roditelja moraju biti strpljivi kad im chljete

umre. Napisao ~bdurra~an b. Abii Bakr as-Suyii!f. umro 91.1 / 1505. Prepisao 'Abdullah Kantamirija, bez oznake datn.rma. 128. ~~1_, c; ')L.:J IJ ..t:'>All 1558 Djelo s podruja tajanstvenih znanosti, duhovtne medici-ne. Na-

pisao Siha[>uddin Alpnad b. Al}mad b. 'Abdullap;I a-Sar~ a

1 J6--...13 7. lS J l:AJ l ~ ')\>. (\-J 1..:.$'" -D. l ) JI ~".>tl-l \,...11.5 . Je o s podruja fikha .ko. . . 420,382 t~z;ro! 'Za davanje fetvi. Napis'ao f~h ~e slutlo .kao vaan prirunik i ~Jari, umro 542/1147. Dva sveska ist~ ibko~mad b. t~bdurrald alJBu. Prepi~Sao Yahya b Muh g ,pieta.

am mad ~e -,Z!" 138

- . Uut al-Hanaff 966/1558 . . ~)fl e? ~1..:.$'"

. Ko~ em tar. verifikaciji u hiljadu s tiho . 234 dJ.s . OboJe naptsao. Zaynuddin ~bdu mm va A1fiyac, o uvodu u ha-806/1404. na b . al-~asan al-tlraq~ umro

Pre~ sao Muhammad b . H S'"'l:- b S r ~. :~- . . . a llllm . Muh am d b S a. l'UJ 'u. mar tirz .ooratda t.._ _- ,.,.7'g M' . 8 ma . alim b , 'bA '!1\JUSa: ru lSiru, 93J1488. .

139. ~l1l).l d.

-146. u-l- ..:.... v :.M .. 1808 Sami ri, tAodulkariin 'b : Ahmad

Zbirka pisama. Napisao Bosnawf,

umro 1095/ 1683. Prepis je vjerovatno fiz XVIIri stoljea. 14 7. .) '-:->-)fl ~ LbJ .j .;!,il' l o~ 1709 Knjiaa savjeta .j .pouka na osnoVlt.l Qur'ana i hadisa d stare tra-

cUcije svakojakih pria, tesavvufs.kog smjera. Napisao li\.lf b . Muttam-mad al-Misrl, IAla'uddin, umro oko 1127/ 1715.

Prepi~ao rAbdullah aKntamirije, to zakljuujemo po -pismu. 148. 1d- J. l' .;Ul ~ .;!,.il'l ;;LS:.:..., 1724 Komentar djelu al-MCliilar, o uvodu u islamsko pravo. Napisao

Zavnuddin b. Ibrah f.m b . rM'lll)ammad Ibn Nugaym al~M~rf al-~anaff,

umro 970/ 1562. Prepis je zavren 1083/ 1672.

149_ -? .. ,.. ... .J I -?-'..WI ~_;JI 01~~ Jiu~ J. ~l ~ J.~ ~WI ':f l ~ 1796 - -

Maihat - Biografije uitelja u hadisu Abu'l-Maiair YaJ.:lya b. Fac;Uull~h b. M~alla b. Dalgan al-Quref al-Adawf al-"umerf-je. Sa$1ta\'io i &redio Sih~bU1ddiin Abu'l.Jjusayn M)mald b. Aybak b.

~bdullah al-Husam! Ihn Dimyatf, umro polovinom XIV stoljea .

Prepis potjee iz XVI stoljea. 150. 4.:...JI ~1-.a..o 514 Zbirka hadisa, koju je sastavio l:fusayn b. Mas lud al-Farra' al-

... Bagawi a-sati tr, Mul?yisunna , umro 516/ 1'122. Prepisao (~Abdullah Kantamirija, ro se vidi po pismu. 151. ~/ o_r.-1 J.,.;~ J- .;~l F 1688,5 Risala o ljudima koj.i e dva -puta dobiti sevab (.za odreena

dobra djela). Napisao 'A.bdurra.J:unarn b . A!bii Bakr as&ylitl, umro 911/1505. .

152. ( ~ 1~ _,.v-) .:_, l~/) 01~_;... 2459,2 Arapsko-perizijski rjenik sa interlineamim para/frazama na tur-~kom jeziku. Napisao Raiduddfn Muhammad b. Muhammad b. AbdulgaiTI, Wa!Wa~, umro 573/ 1177.

Prepis je zavren 648/'1250. 153. IS .,T- .)- l 0 1.,. lA..

..

Poznato dielo iz arapske lmj.ievnosti. Napisao Qasim Mu~ammad b. ~~man al-J:Iariri, umro 516/ 1122.

Prepisao 'AN Nadirf 1051/ 1641.

1687 b. rAlf b.

154. ~\~l \>=-' ~ l J... - _, )f l J;:. 0 'r.l l 1773 .tt . ~- i savjeti vjersko-moralrnog sadraja date na osnovu hadisa 1H~d~h IZreka. Napisao Alpnad b. Muhammad b. CAti al~H'aggf {al-. aganJ. .

Prepisao ~mar b. M~mmad 1114/ 1702. 32

l

15 5. ~l;.. all u 1.&-_,...;, _,.-R~i.saJ.a o apokrifn:im hadisi . 1682,2 ~gWnri, ,umro 650/1252. ma, naPisao ljasan ib. Muhammad as-

. f Prep1sao Abdu.Uih Ka.nta . . . m-InJa, to se v.idi po 156

p1smu. lS ) .AJ l l t".. "':).... - l .

.. L> ..._, .&-.>-P_,.. Zbirka apokrifnih hadisa N . r

mad al-Q!ni, u.Inro 1014 jt(:IJ6. . apisao Molla Ali b. Sultan Prepisiva :isti kaoi u prethodnom djeLu.

1682,1 Muham-

157. ~I_;.....')'J rr ll Ul . .. ...r-" ./ e:-' i 682

R!isala o derogaciji u Qur'a.nu Na is ,k . . _ r, ,3 MW:tammad b. t'Arbdullah b. cAlf al-isfaJr a~ ~Ja ~bii. ~ydullab nepoznata. mt, lJa nam Je btografija

158. _;~s::;~ , ~ \.:j ~ 1~9 . Glosa Ibn Malalkovom komentaru djela al-Ma.nar 0 uvodu u ISlamsko pravo. Napisao Maula Mustafa b. Pfr Mruhamm~ rAzmfzad umro 1049/1630. . ' e,

Prepisao Muhammad b. Ahm d t T i - a a - a aW'l, u medresi HusreviJ'j , 1091/1680.

159. I S T O 1417 Prepis je zavren 1100/ 1688. 160. .u.JI ,f ~~ 1699 Djelo o hanefijskom fikhu. Napisao Abu'l-Hasan (Husayn) ~If

b . ~jusayn b . Mul].ammad as..Sugdi, umro 461/1068.' Prepisao Muhammad b. Mustafa Wa ~izzide (Vairovi) al~Banja-

Iiikaw.f 1113/1701. ' .. 161. JV:II ~~ c;J y"SUI ~ 1611 Komentar kasirli Bad'al-Amalfc. Napisao Muhammad b. Sulay-

m!n al~~alaln- ar-Ray~awf, :umro 1158/ 1745. Prepis (illi koncept) zavren je 1147/ 1734. 162. #.~..f.i.ll J.J>)I_r; 1809,1

..

Rasprava u kojoj se dokazuje da je uobiajend zikrc doputeno .glasno obavljati. Nap.irsao Ibrahim b. !jasan al-Kurdf al&uranf Nu-ruddin Arbii Isl)aq *~r Naqibandi: umro 1101 / 1690.

{Prepisciva isti kao li djelo pod brojem 1) 163. I S T O 1813,2 Prepisao IAbdullab Kantamirija, bez oznake datuma. 164

t)L;JI ,__ :..;) t)l:;.AJI '-;--:P ; 2459,3 . -. . ..

Arapsko-perzij5'ki .rjenitk u stihovdma. Napisao ~a~atn b. 1Abdul-mu'miin Muzalf.fa.r Husamudd:in, ~ivio u VJilfXIII stolJeCU u Iraku.

. ..

Prepis je 2-.avren 648/ 1250. l3

l

,

165. 1793,3 Glosa djelu Durar iz islamskog prava. Napisao Mtu~ammad b .

Mustata ai-Wlbi ai-Waniig~lf, umro 1000/ 1591.

Prepisao Mu~~ b . Yiisuf b. N~iih 1634/ 1625. 166. "-:-_AJI V.~ uwJI w W IJ

~ 1684

Prirunik o ramiro ftkhslci.m propisima, namijenjen prvenstveno za muftije. Sabrao j sredio ~tbdulqadir b. Y\isuf Ibn an-Naq1b, umro 1107/ 1695.

Prepisao !}asan b . MuJ:ammad al-Qas~amii.nf 1089/ 1678. 167. ~~~ o_rbY.. ~)l ~l.a 1700 Komentar verifikaciji Gawharat at-TawJ:tidc o dogmatici. Oboje

napisao Sayh Ibrahiin al-Laqaru~ umro oko 1041/1631. Prepisw Abu's..Suriir al- S\bbadf, pi'ev uenik, za ivota pi~eva. 168. (J..l:fl l) ~-41 1 ~ ~~ 1793~

~

Rasprava o islamskom vjerovanju, o protuislamskim rijeima koje izvode iz vjere, te o raznim vjerskim propisima koji se odnose 111a postupak i razne potrebe j pojave u svakidanjem, praktinom ivotu vjernika. Napisao YiiSUtf b .. Gunayd at-Toq~tf, A!ll Yuwf, AtJi Celebi: AlJ.fzade, umro 904/ 1499.

Prepisao Mu~~an b . Yusuf b. Na~ 1034/1625. 169. I S T O 1723,5 Prepisao M~mad b. (Omar 1055/ 1645. 170. ;_. ll ~l J;_. JI ~l 1688,9

. Risala . o astronomi jj, raena n~ temelju tradicije i staTog poi-manJa. ~ap1sao tA~urerai;man b. Ab.ii Bakr as~Suyii~f, umro 911/1505.

Prep1sa.o 1Abdullah Kantarnirija, to se vidi iz pi'Sma.

I z v o r i:

l. Kasim Do~r~a: ~atalog. arapskih, turskih j perzijskih rukopisa, svezak Prvi 1 drugi. Gaz1 Husre~begova biblioteka SaraJ evo 1963 i 1979. , l

2. Zej~l Faji: ~atalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa svezak trec1 (u rukop1su). '

3 ~a~m Sab~ovi: Knjievnost Muslimama BiH na orijentalrnim je-

ZlClma, :~tSVJetlost' Sarajevo, 1973. 4. Ahlwardt Verzeichn.i d b '

. . s er ara Ischen H a,ndschroiften der k Oni li-chen Bibliothek zu Berlin, I- X, 1S87- 1899 g

S. J. B.lakovi: Arabische, tiirkoische und pe;sische Bratislava, 1961. Handschriften,

6. G. Fliigel : Die arabischen, persischen und ttil'k!ischen H . ten . .. '-Ban~ I -III, Wien, 1865 1867. andschri.f-

7 Mu~ t-ata b. Ahdullih Ha.-. H 1~.c .v- I '- ' . g1 .,alllla, ~n.atllb Celebi: Kaf 7 _:::_ stamvul, 1943 (drugo izdanje). ~~uuJJuul .. .

34

-

1951-55. Ista:rrbul

'

l v- . r 1 k episao Faksimil zadnje stranice djela Gamt an-Nuqu , OJeg Je p.r

(Abdullih Kantamirija

SUMMARY

THE UBRARY OF ABDULLAH-EFFENDI KANTAMIRI

One of the three Oriental libraries in Sarajevo in the period of I'urlkish rule was the mentioned Kau1tamir.i Library. It was founded in 1774 and destroyed itD 1897. It contained about 136 volumes, 11.8 of which are now im possess.ion of the Ga.ZJi HusreVbeg Lilbrary. They . are listed in this aricle.

The Library was formerly attached to the Shehdi-ef)fendi Library and later (1914) both liJbraPies were transferred to the Gazi HU!Srevibeg Library. The fiounder of the Library Abdlullah Kantamirci was a mu-derris, preacher (vaiz), a secretary of the Shariyat court in Sarajevo, poet and tramscrilber. He died tin the same year when he rounded his Library. He copied numerous books for hi s Libnury as well as for other libraries and leanned men.

The author of this article listed CL11 the manuscrilpts of the Kan-tamiri Library according to the [allowing data: the ti tle o,f the work, a short description of the manuscript's con ten t followed by 1-'he au-thor's name and the year of h is death, then the transcniber's name and the date of transcription.

36

Osman Lavi

RUKOPISI MEHMEDA HANDiA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI

Tradicija pisanja bosa!Ilskohercegou-x.kih lim t 1ni . . vd\,; mus ana na orijen a m Je:lllClJJDa datira od XV stoljea. -. ?

(VIST) kao ugovorni nastavnik, da 'bi pred samu smrt bio imenovan za redovnog sveuilinog profesora na ovoj koli. Umro je u SarajeVlU

1~. godirrle.2

Handi se, pored dunosti koju je obavljao, dstakao kao vrstam i odlian pisac. Pisao je teoloke rasprave na srpskohrvatskom i arap-skom je.z.i.ku. Naroitu je panju posvetio krrljievnom stvaranju bo-sanskohercegovakih muslimana na orJjentalnim jezicima,3 kao i pni-jevodu njihovih djela sa arapskog i turskog jezika.

Gazi Husrev .. begova biblioteka posjeduje veoma vrijednu ruko-pisnu grau M. Handia k-oja je ov.dje dospjela zajedno sa njego-vom h1bHotekom. Vrijednost tih rukopisa je .utoHko vea jer se radi o autografima, to opravdava nau .namjeru da ih prezentiramo jav-nosti. Pokuali smo, u ovom radu, razvrstati njegovu rukopisnu grau prema samoj vrsti:

I ORIGINALNA DJELA

II P.REPISANA DJELA

III BIUESKE a) originalne i b) p repisane.

I ORIGINALNA DJELA

l ) Magma ra al-bihar n t8Jrih al-'ulum a.l-asfaz-4 . _..,

)~'i \ J r#' t)w- ~)~' ~ je djelo o istoriji nauka i knjiga.

R-95

Tod je Prvi svezak opsenog rada kojeg je pisac namjeravao napisati} u va toma Prvi tom po nJ eo 1 bu od t . :. oOVOJ zarms 'l, o hvalio bi .razvoj nauke

naJS anJlh vremena do Handieva doba, gdje bi bio .predstavljen 2 O M. H~diu~ su ,POre~ ostalih pisali: - HamdiJa KreseylJakoVI, Hadi Mehmed ef. Handi

Nar?dna uzdanica za 1945. godinu str 24-31 - Hazl.ID ab , s ' El H'da anoVIc, ems-ul-ulema H adi Mehmed ef Handi

- l Je, 1944 45 br 2-3 str 42-48 (O . b : . ' posveen M. Handiu Povod~ . v.aJ roJ Je u cijelosti - Mahmut Tral.i B 'bl" . . m nJegove smrti).

1940) S . J ' z wgrafzJa radova H. M ehmeda Ha dv, (19?8-, ara J evo 1941 str 18. B 'bl" f.. n zzca -Handia (1941~1944). El-H.d ._, odz wgra ZJa radova H. Mehmeda

3 Hand- ' ~! aJa g 1944 45. br. 2-3. str. 111-l15. K . IC Je lZ ovog podrucJa obJ. a b . . . r auu _na arapskom jeziku pod 1 ~o l pose nu studiJU naJpnjc u u l ama. w~ u fara Bosna, Qairo l349 ovom. Al-Gawhar . ~l-~nli fz- t arag um. i ~~3o,r Jeziku: Knjievni rad b~sansk~h3e0;c~od., ~k~asmJe 1. na srpskohrvat-

. god. govac zh muslzmana, Sarajevo, . . . < Za rukopise koji su obuhv , . K ~~kihruk~opisa Gazi Husrev-beg~~~ru bibt~a~o~om .arapskih, turskih i per-

. PIS 0p1sa, nego smo se po al' 10 e e msmo navodili formalni lSCi pno navedeni. zv 1 na pomenute kataloge gdje su ti podaci 38 '

i ~v?t istaknutih natUnika, a u dru . . kntli.ka prerada i dopurna Had~ HU= t~mu bibliografija djela ili Od ova dva toma pisac je uspio nani f dJela Kaf. ~~-5

L.58., 34 x 22. ~sa 1 samo po Jedan svezak. Ovar s~ezak se sastoji od dosta opsen , podiJelJen na poglavlja: ag uvoda (L. 2-16) koji je

l. 2.

3. 4. s.

6. 7. 8. 9.

10.

H.

) a-:.>-':/l~ rW 1 J..a; ~~~ 4-:-.7.1 1~._~1 r---':11 ~

l:tYL ':/l r-W l ~ t_~l l YL ':/l J rlJ l 4L-- i i. ~l

r-W 1 ~ Lr- ~~~~l .)J\:.1 1_?~ J~)l o!_,.;i Lr J_,:/1 ~ j1:: 1)1.)" ~)L ':ll~~

~l . "'l "l . Y l~ l y r-W l J- _,.),j -"-1~1

~JI.All d.Alll~ r-WI J- _,.),j L. o;,; l...a.:J l & l ~')L. 'll .. Lli l "" l

- l l_,....... l , .. 4_! 12. ~_;JI p 1 }.~I..J ..,..Ul _.. Q.; L> . o o ,~ t:'

.. \ ..

13. 1-t: ~.t:._,...; y )-:-::.&-1~ l _,.LJ l ~ 14 . ':/l.~- l ~ ':/l l _,.LJ l tY l ;;S" Osnovni tekst knjige sadri dva dijela koji su opet podijeljeni

na vie poglavlja (f~l). Prvi dio ovoga sveska tretira problematiku rukopisa uopte, nje-

.govu istoriju, nain pisanja i irenja, pisana rije .prije -i za vrijeme Boijeg Poslanika, vrsta rukopisa, o qrapskim vokalima, istorija ruko-.pisa do -najnovijeg doba itd, dok se drugi dio odnosi na lingvistikru i njene discipLine (fonetiku, momologiju i sintaksu), gdje su navedena najpoznatija djela iz ove oblasti kao i imena :istaknutih pisaca sa osnovnim biogr.afslcim podacima.

Datum pisanja nije naveden, aLi djelo je nastalo p!'ije 1931. go-dine jer je te godine pisac zavrio prvi svezak drugog toma (vidi sli-

jedei broj ). Dobraa, Katalog I , str. 9. 2) Al-M ugallad al-awwal Tin tatj.yil kaf a~-~unurr5 R-96

~~l 4 4 .-~~ ~j;~ J.., )ll~~ . . . . je prv.i i jedini svezak drugog opseznog torna koJeg Je .p1sac namJe ravao napisati.

s Kasim Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rokopisa I, Sarajevo, 1963, str. 9. . . _ r

6 0~1 J .___:5J1 u--\..... 1 .y- .J_,J;.l l ...;..::S __,tS napisaO Mustafa b . Abdullah al-Q~:msta~tinJ,. ~n~ i kao y Kat.ib caiabli ili b~fii l~~tif/.'lS;S~ 1~Z~~T6]4!tt dme: DJelo Je prvi put stampano u stan u u bibliografs~u jedinicu.

39

Ovaj svezak sadri biblio~~af~ku g.rau koja nije si.st~~af~~vana, a koju je pisac namjeravao umJeti u djelo kako se to VIdi lZ sliJedee biljeke:

t..i.,..' 'l ._ ul t; . 4 w 1 ~ ~ ~~~~ ul:S" J ...t,.e.L..::. 0 1 J>-1.) '-d.; ~~J j ~ J r.r- li- j ':?j e ~ - -

U uvodu pisac napominje da ga je jo od rane mladosti privla-ila istorija arapske knjievnosti (LJb) i nastojanja da se podaci iz ovog pOdruja prikupe na jedno mjesto. U to~ pog~edu ?o sada j~,

istie M. Handi, najbolje d jelo Kaf a?:-~, ah obzirom da Je proteklo vie od tri stoljea od nastan.1ka ovoga djela i da se u me-uvremenu pojavilo mnogo djela koja . nisu obuhvaena tim katalo-gom, ,Handi je odluio da napie dodatak (gayl) Kaf a?:-:pmli.nu.

Mnogi su prije njega pokuavali da popune tu pra~nim.u ,7 al.i s.u njihova djela ostala nepristupana ili nepoznata irem krugu -i-talaca (L. 1 b).

' Handiev dodatak sadri 4110 b ibliografskih jedinica koje &u obraene na ve uobiajeni nain k ako je to rad io Hadi Halifa d pisci koji su pisali dopun u njegovom djelu. M. Handri je t11as-tujao unijeti sve podat ke tSa koj ima je raspolagao o je dnom djelu. Tako navodi naslov djela, ime pisca, godinu roenja i. smrti, poetak i kraj djela, izvore koj ima se p isac dotinog djela sluio, ta je autora

dotinog djela ponukalo da ga napie, te je li tampano, ako j est gdje, kada itd.

Paljhim uvidom u djelo primjeuje se da je pisac djel ima koja tretiraju jednu odreenu tematiku posvetio vie panje j pros-tora_. T~o zapaamo d'a su had is-ka djela s posebno m panjom preds-tavljena 1 skoro do Ill detalje navedene sve poj edinosti vezane za dj elo.s

Djelo je dovreno u Sarajevu 1350/1931. godine, na to ukazuje slijedea biljeka: f J ~l j_,? ~ ~ .r Jj- 0_,:-AJ I J ~l LS'" L .. l j 0_,J:Z.l l ~_.;, ~) l .j; . 4 ~l 1 1.1b . C r

- ~ u . ? ~J ;",;__.. .Y. s '.r ~ ,t. 4 ' r o ;",;__.. "1 1 , - -

- - ':? _;> J (:;'. j ? J y~ Dobraa, Katalog I , str . 10.

----

7 Izleu ostalih dodatak na Kaf a~-~uniin su pisali : (um'ro 1092/1681) d..i ~Y. ~_,JI .;.l.:.il j_r ..\...j!

- -(umro 1189/ 1775) (umro 1218/ 1803) (umro 1274/ 1858) (umro 1339/ 1920)

.,? .Gl ~l.b .u-1 -.!.1 ~ r "j._ 'JI ~....::.

\ .. :

':p l~ l 1_:.1~ ~1 ......... 1 l)ayl al-Bagdadiya sadri 19 000 d' v 1365/1945. prvi tom i 1367;1947 d Je. miCa 1 stampan Je u Istanbulu

rug1 tom pod naslovom: ..J_,.:.hJI .j ) 1"_ I.J.II. ; ..J -

3) Sarf} taysir al~ ua gcurzi 'i alluscu R=164,203 J~'j\ ~~ J\ J~_,J\ ,,;:ene:;~ je koll!.entar zbirci hadisa Taysfr al-~ ili gamiri al~-s\il. Osnovno djelo Gami' u al-u~ napisao je Magduddiin b . A tir (11wro 606/1209 godine). Ovo djelo je preradio 'Abdurahman b . tAli zvani lbn Dai~

a~alibini (11rmro 944/1537). Ta prera~ nosi naslov Tays!r al-wusill lila gami (i al~~.' Komentar o koine je ovdje rije ne odnosi se na OSilOViDO djelo nego na . njegovu preradu. Djelo je nekompletlno, napi-sana su samo dva sveska.

L.203{1)+66(11); 30 X 21. Prvi svezak sadri tumaenja badisa od poetka zbirke do kraja

es tog hadisa u poglavl}u " ... 1 rL J ~ .t ~ ~l ;j-~ :.:.J \!JI j.aAJI -

U uvodnom dijelu {L.3-20) pisac .poslije krae rasprave o bes.meli govori o osnovnom djelu, preradi tog djela i an.I1onima navodei -i njihovu biografiiju. Takoer su navedeni izvori kojima su se sloili prilikom ~zrade svojih dj~la. Na k:ra}u ~oda. do~esen'! je. rasprava_ o est .po71Ilatih ihadiskili 7lblrk?- (lrutu~srtta) . JZ dJe~a ?.arm .~u al-u~, .nj ihovim sastavljaima, ravii.Jama, broJu hadisa, kritenJu n}ihova pre-noenja itd.

GlaVID.i tekst knjige podijeljen je na poglavlja: l. l.>l..c )l l o.-1 1.:.(

-

.

2. i l p- e;. )l l '-;-" 1.:.(

3. ;v~ )fl o....~ \:S 4. u-r' l J ,.,... )l l '-;-" 1.:.(

..

5. 01.0 )l l o.-1 1.:.( . 6. ..::...1_,1 l '-;-" 1.:.(

7. ~".>'v )l l o.-1 1.:.( - . 8 . (' ll J ~ \e---)l l '-;-" 1.:.( . ..s" . . ha

.. . . . bi preao na komentansanJe -U svakom poglavlJU, pnJe nego o datoj temi gdje su

. d2rit b' pisao uvodnu .rasprav.u d1sa, M. ~~ . . :t na . uen'aka 0 tom pitanju. iros ena milJenJa :rslamsklih J

1 _ ~ .j 1.:.11 ~ 1

ku (R-164) J~"J .!'-::' r .r" d ~ U drugom sves - J - \...: do k a prvog . badi od treeg .poglavlja raj

nastavljeni su komentan , l sa . 'l:JI . l hadisa u poglavlju t.u)1; J\.2 t!- Y l} ~

poglavlja Ovaj svt2ak se sastoji od etll"l ;_; './l o.-1 1.:.( 1. - .

2 J/~ l J ~)l l '-;-" 1.:.( . . . v~;,..., 1346/ 1927. god. u dva sveska.

- - - - :o: tampan u~"" ' Taysir al-~'" Je 41

3. 4.

Na kraju je datum pisanja djela, 13. arbin, 1348/ 1930. godine. Dobraa, Katalog ... I, str . .3&4 385.

4) Al-Haqq a.s-sahih tt i!bizti nuzULi sayyidina al-Mas~, R=2650f 5 . c.;_il 0..l~ ... JJ} ..::"~1 ~~l ~l~~) . .

sa1 d M Handiri na osnovu Kur'ama, Hadtsa o. musbman&ke je 1ii a g je . , Bo~ .. l .ka I literature rizlae islamsko uenje o povratlw ZlJeg pos cliiU s-aa

l

na zemlju pred Sudnji dan. Djelo se sastoji od tri poglavlja: 1. .JT_;J~ .:!JI) tY J~ .t-_. ~ l J J.i~l J.a.AJ I 2. ~~~ :- ll l.i..1_ .. J_,_; tY J~..1- _. ':/1 J l) l.:! l J.a.AJI 3. e~~~~ ..11) tY J ':/..1 ... ':/l J ..:J 1.:11 J.aA.l'

a pisano je za vrijeme pievih studija u Kairu oko 1348/'19~9. god:: kako se to vidi iz biljeke K. Dobrae na konceptu ovoga dJela kojot se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (1R=3557, L. 3.) .

5) Saf{ al-murham a-Saf{ i i qalb man ycu:J r{ mawt I sa b. Maryam

(~ ~ 1..$";" t.:.~_JA ~-l!~ '"':-Ji) ~L!JI ~) 1 j~ AJL...J) R =2650f 6

je risala o p:itanjiU da li je l sa iv i o njegovom usponu na nebo za ivota. Risala je zavrena ru Kairu 1348/ 1929. gocH.De.

Dobraa, Katalog . .. I, str. 341.

6) Risala bayQ.n al-amnil' fl hukm al-istimna' R=2650/7 ('-L.~;...)'!~~ "La)'.l ~~ AJL...J) je rasprava o onani}i sa el1iats.kog gledita. v D~el s~ sastoji od dueg uvoda (L. 52-55) u Ikome pisac kae da ]e ~taJui dJela na tu temu zapazio kod mnogih a'l.rtora zanemarivanje nekih aspekata ovoga problema, to ga je ;ponukalo da napie OVIU

ra~ravu. Tu su navedenj jo i izvori kojima se sluio pnilikom ~pisanJa ovoga rada, kao .i objanjenje pojmova kojd se u njemu susreu .

Osnovni tekst je podijeljen na dva dijela: P ni dio ../",.,.:JI 1~ j JJ~~ ~ul

- . . poglavlja:

42

l. l~ d.) . ..J l J !_,;i 2. ""_r.:J 1_, .:,J.:t..QJ l ~.)i

-

3. '-:-'~ ~~ ~J; IAJ I ~ 4. ;~1 ~~-~,.Ay

se ;ponovo d!ijel:i na slijedea

s.

6. ~ \.- : ... ~\ J -.a>)\

-

~_,1~ Jk; ;;_;::... ~ L;:-1 7. ~ 1.: . : ... ~1 ;...~~tAJ I ~ -~1

dok su u drugom d~ijelu navedend tekstovi iz arapske knjievnosti na OV'll temu.

Na L. 56--58 su izvodi iz djela JJI ~IS od Ibn HalJIIla, 0 -

pitanju onanije koje je M. Mandi naknadno pr

16. ~ _ _;(; ~) ~j)/1 17. flj)ll ._;.PJ

Djelo ruje kompletno. 0\ndje je samo prvi dio. Na kraju je bi-ljeka pisana drugom rukom u kojoj se navodi da djelo nije zavreno te da je ,pisac n amjeravao da ga spali, ali ga je ipak ostavio sa svim nedostacima.

8) Tafsir ayat al4l1Jiulm min sWr-a an-Nrisa' R=996 (~WI ~~ ~ ~~~~ ~~~~)

sadri tumaenja ajeta eriatskoJprav.nog sadraja iz rure N1sa. M. Handi je ovdje komenta11isao ajete kojj se odnose na nasljedno, brano, krivino i islamsko pravo, uz navoenje miljenja najpozna-tijih mufessira i mu!had!disa.

Djelo nema uvoda, pisano je u obliku koncepta, pa se moe pretpostaviti da su ovo samo biljeke ko je je pisac namjeravao kas-nije srediti. Nema podatak a kada j gdje je djelo nastalo.

9) Al-aqwiil al-a.Jimma min 'ahl al-fi.qh wa al-IJadiJ_ fi allfmiim J A Czam R=258

(~~~ ~1.4~1 ~ ~~~J AA.till ~~ ~ 41~1 J!Jjl) je djelo o miljenju predstavnika pravnih kola o Imarru' A~mujAbu Han.ifi).

Poetak:

~~~ ..:.-: tj .J: .Jl..-JI ~J. ~l ~ ~)ll ii..,'J'I J ~J.J.-1 J .uAJ I j;t.l L/' 4.C'J'I J~l J L. 25; 26 x 20, Nash, papir b ijel, deblji, ;povez kartonski. Neke rijei u teksttu nadVillene crvenim mast1lom. Prva dva I.is ta prazlna.

44

Djelo je podijeljeno na poglavlja: l. ....k-":/1 il.., 'j i J ~J.J.-1 J WJ I ~l L/' 4.C'J'I Jl_,.91 2.

3.

4.

S. 6.

7. 8.

9.

10.

~~~~~~l~)') ~b if ~1~1 ~J .61..>- ..::....JJ.-1 J ~ ~ l

.. .. - Y.

r-J J_,; U:? ...~S J~) JI.:~-) l~~ l).l ;j~ 44- .>- l). l J- ..::.J4 ; ~JJ.. l ~ .:.!'" ~l_,;

~_:~ u l ,,._ Ul 1 - 1 - . (...) tf tf' ?-

tf l~ l ~ ~J.J.-1 ~ l).l {- ..(4; ~ ul ..:.....)l.> l .)~

-. -

..

H. 112.

13.

14.

15.

.:.s. l,:. l 0" ~...\&.J ; ;, _:> lJ. l f:!;;. ~...\&. - . l 4p::> u .1 ... ~

-.

. . "!-! dj d~ .se. treti~aju .pitanja ?dno~a Ebu HaniJfe i hadisa, r.:asprav-lJaJUCI ~a li Je 1 ko~. E bu !Jarufe b1o pouzdan u ovoj nauci,. kritike mu~a~dts.a 2lbog ~amif:mog .cesto~ oslanjanja .na analogiju (qiyas), b:oJu 1 VJerodostoJnosti haJ~Isa koJe je Ebu HaJnifa prenio, mogunost nJegovog SJUsretam.Ja sa nekim od asha~ba (drugova Hoijeg Poslanika), te da Li je Bbu Hanife iza sebe ostavio pisanih djela itd.

Gotovo poslije svakog prenesernog miljenja, M. Handi navodi i SVOje miljenje o tom pitanju. Na L. 18. navedeni su izvori kojima se pisac sluio i iz kojih je prenio odreena miljenja. Djelo nije dovreno pa tako nemamo podataka o datumu nastanka.

10) Fadfla al-layla al-hiimiJsa 'aara mm R= 138

a 'ban (~~ ~ ~ A ... o~l ~l A.l!.P9) L. 2-8; 31,5 x 22, Nash, Papir 1bijel, deblji, povez 'kartonski. U ovome radu M. Handi raspravlja o vrijednosti 15. noi

a bana pcxm:injui mnoga klas"ina djela !koj~. se odno~e na istu temu. Takoer je dosta prostora posvetio,. novotariJama ko~e. s~ se vrem~nom uvukle u obiljeavanje .o_ve noeL U tekstu . spom:ID:Je 1 druge ~njedne noi (layla al-qa~dr, ragailb). Naslov smo Izvukli Iz teksta posto ga pisac ne navodi na poetku djela. Rad je nedovren, bez podataka kada je nastao.1Da

PREPISANA DJELA , - ''L l) UfUl al-l}ikam tr nifam al- a am R= 98f l

. . . ll - Osnove mudrosti o ureenju sVIjeta. Napisao Hasan b. Tur~run b. Diviid b . Ja qu1b al.J

5) Risiil~ tf al-higra (o~l J JJ L.,.>)

"

- Rasprava o hidretu jz vjerskih razloga Napi~ao Muhamed Tatllfik Azabagi (umro 1337 /1918) Prep1sao M. Han-ciii, 1361/1942.14

Dobraa, Katalog II, srtr. 604--605.

6) Safarat as-Sin.dabaa al-Bahn (':?~' ~~wl ~~~>

- Putovanja SindaJbada, moreplovca L. 2-32. Nash, papir ut, deblji, povez kartonski. Naslov ispisan crvenim mastilom.

R=l343

R=l290fl

Ovdje .su prepilsame etiri pri& ,icz djela Prepisao Mehmed Handi, 1342/1923. Na pisivaa arebicom:

Hiljadu i jedna no. kraju je biljeka pre-

>>tPoto nisam imao vie vremena, samo sam ovo prepisaJO, a u drugoj svesci ima prepisamo do kraja (L. 32b) .

7) Risala bustiin al-muhadditin R= 138/ 2 )~

gdje oo marvedeni nelci citat~ ,i.cz djela Al-Muwa!fii od Ibn MaliJca. Nije sasvim jasno da li je ovo djelo prepisano ili ga je sam M. Handi napisao, poto nema nikakve biljeke odalkle je eventualno uzeto ili pak ko ga je napi-sao. Poslije uvodnog dijela sto}i:

j 1~ 1_~ l.f...-o ~~~~JJ-l '-:.;( .J') l.f--o J-,o)'l .)_raA!I_, ~~~.JI: -7. o14. ,A ;Jl_....J o~~ 1__.1 .. .. ..

1~14-: .... 1 ..l:S- 1~ t.J\1,)'1 i..W LI..J I ~ _, .,:.,l.a . .all_, J'--..)1 ~..ls! l .J I~ -

Meutim, injenica da je Han-di :i -na drugjrrn mjestima pre: pisivao pojedine dijelove hadiskog djela (iR=2650/ fL. 32-34) kao j to da su u ovoj risaLi uglaViilom citati iz Malikovog djela Al..,Muwatta navodi 111as na zakljiUalk da je M. Handm ovu risa-lu prepisao iz pomenutog djela.

8) Qi{ ~ m1in ki(ab ytujkuru fihi ba ~a al-fatj.a'il wa az .. mus,ta!:zi.biit .. , '-.:.ll . "' (' ..iH.Jl5 ..o Abj) (~~IJJ.i~ ~~r - v .

R = 138f3

. . . B Hercegovi-na izdvojene ispod 14 U svoJe vrt]eme, ka~ su osna 1 ast hrianske drave Austrije

vlasti islamske drave T';ll'skd 1~ d~l~: rmuslimani smatrali da im je (1908. g.), mnogi su nai ~~ !!SDJI . e irane zemlje u neku islamsk~ farz (vjerska dunost) ~eli.~I IZ sv_oJe oku~ su ovorili. Rasprava je nap1~ zemlju, zbog ugroenosti n]iho-y~ . VJC::re, f:ctrajuig da bosanskohercegovacki sana radi pobijanja takvog IDIS Jenja P .. rodnoj grudi (Dobraa Kasim, muslimani ne sele, nego. d~ osta:r;t.u k!!~ ~k~c;lisa Il Sarajevo, 1979. str. 605.). Katalog arapskih, turskrh t perzrJS t

47

- Pedeset devet hadi~a koji govore o lijepom ponaanju Zbirka je neJrom.pJetna na poetku f kraj~, pa n~ moemo ~tvr

diti da li je M. Handi sakupio ove hadise ~}i J: to dio_ nek~ hadiS'ke zbiPke Ikoju je prepisao. Pored svakog hachsa Je r edn1 broJ od 470 do 528.

9) Al-Aizadic al-gawami 1 a (~~~~-'l> l'l)

R =2650j 1

- Pedeset hadisa koje su sabrali 676/ 1277) i Zainuddi-n 1Abdural].man b . (umro 795/ 1393)15

MuJ:tyrtllchd1ti1 an ... Nawawi (lll1ffiTO Ahmad zvaa1ti H afiz b . Ragjfb

Kairo, 1346/ 1927. god. oDobma , Katalog . .. I. stlr. 340.

10) Asanid al-kutub as-{itta H'a al-Muwaua ' R = 2650j3 (~p..u.l ~Lo ~Lo~ U,} lJ W l ~~ ~t,..,l)

- Senedi (putevi predaje) est poznatih zbirki hadisa i Malikova -Muwaga-a od Waliyyullah Al}mada 1b. 'AbduraJ:Tm ad-DahlavTa

Q,o djelo je pisac .preuzeo iz d jela: .'ll:..... )ll ..::..4 .'l i...:..J )ll ._, l_:)

od istog pisca. Na L. 32b u tekstu je n apomena Handia o piscu ovoga djela

i krai izvod iz njegovog drugog djela na perzijskm jeziku koje se zove: 16 -:._~..u!- 1 j i.:_.

- .

Handi je u rukopisu R= 139/2 (L. 9-11) jo jedanput prepisao O\'aj tekst.

DobiT' a a, K a t alo g . . . I , 's tJr. 340.

ll ) Al-miniJ-a tr as-sub~Ul li al-imam As-Suyuti R = 2650 j9 ~~~l ~.i; J J'~l ~Lo~ ~lJ ~l)

. . - Kratka raspra\a o lespihu (brojanici) od Abdurahmana Suyu-tiJa 1 dodatak Handia na iS'Vu.

Brock. II , 152, 178. Dohraa, Katalog . .. J, IS br. 342. Cijelu ovu ~birku prepisao je Handi, oko 1350-55/ 1930-36. god . III - BILJESKE a) originalne R=2650

l . L 81-82. Rodoslovlje M Handia ., ko . odi .... me Je naveo

r telJe J nekoliko djedova. (1$_,.;...,~1 ~lj..l ":--. ..i) -

SVOJe

IS Postoj i i komentar na o b" k d koja nosi naslov: ~1 1 v~. z Ir _u o . Abdurahmana pl-Hanbaliya sarl]i iamsine /:z.adiian min g"'at:wa ~, -:1-l>-h~k &-lJ r"WI e:- '~ giimT ul-'Ulum f l 6 Ov d . 1 - . mr a - r am o Je o e /}ay! al-Bagdaai I, 1h. naptsao Waliyyullah Al}mad ad-Dahla vi (1239/ 1823.). 48

-2 L. 8~8. Slika .naptisa Careve d~ . .

u ovaj grad 1933. god.ine sa rimendma d:f~ ~ ~ati01, putovanje mekteba ejbul-islama 'Refiik-ef puto . JaF1 tanihom damdje i d. ., ' Vtm]e u Ou radi odr.a . vazova, g je su navedena imena mjesta 'koja je tada . . VanJa Seni tani:hd damija u kojima je dr.ao eda . ~SJetio,. done-koje je u tim damijama zatekao. PosliJ.~kraiVanJa, te rmema Im~a

Go d . C . ' M eg osvrta na purovanJe u . . ra e 1 .aJru e . Hand,i opisuje otvaranje Su:daudd. da .m'lJe u Rogatici. m -

3. L. :.4: Nap_xijed smo naveli kra~u risalu od Suyutiye 0 tespibu. Handrz1c OVldJe diCXnosi svoj dodataik na pomen\lltiu risa:Jru. 4. L. 9Sb- 120.

Na ovim listovima istog rukopisa se nalaze rami zapisi i krai sas1av:i:

- datu~. smrti i ~~ane Sasfvet.Jbega Baagiat7 Hand1eva 1kntika nekih derv.ikih redova i njihoWb zalbluda,

- darum smrti i sahraa1e Ali ef. Kapia,l' . - imena nastavnika vjerskih predmeta i arapskog jezika kod

koj;1h je M. Mandi uio od .poetka kolovanja u SaTajevu do zavr-etka studija u Kairu,

'

- dmena uenjaka hadisa koji su M. Hamdiu izdali diplomu (idazat),

- .imena ueni1ka .osmog razreda Garzi Husrev-begove medrese kojima je M. Handi dao odobrenje (idazat),

- Hand)ievi stiliovi na arapskom je'Aiku koje je sastavio 111a kraju svog rada na naem jeziku: -Knjievni rad bosamskohercegova.lcih Mus11mana na orijentalnim jezicima,

- Handievo .putovanje u Krajinu rai odrava.nja varova 1934. godine i popis mjesta koja je tom prilikom obiao,

- slika Sinan~begove damije u Cajni.u .i jedme damije u Ma-kedoniji,

- pjesma na arapskom je'lliku u slavu Gam Hrusrev .. bega koju je M . Handi sastavio pnil~kom pro~lave 400 godina Gazi Husrev--be-gova vakufa J tuma nekih rijei vezanih cz:a tu pjesmu,

- zapis 0 ukidanju m'LIIftijstva u BiH 1355/11936. godine. U-- Mah-

- kratak zapis o profesoru sa Al-Azhara Sayhu ~alll31hDJU lurfu, .povodom vijesti o njegovoj smrt:!i,

- tumanje jednog ajeta od dvojice profesora Al-Azhara ija je :predavanja M. Hailldi sluao, . . .

- popj.s mjesta u Billi u \kojima je postoJao muftiJa, Ba ro u Sarajevu 1352/ 1934. god. ..

17 Safvet-beg . , . aga Je D53/ 1934 Navodei njegovu kratku bio~JU ta Ali ef. KapiC Je umro . . S . u njegovo vrijeme. Na1me,

M. Ham:di igoe i jedan . obiaJ .. u .. aradrl~klom iz Sarajeva, na de9azu navodi kako kada ?ffil"e ~o.vJek kOJI . DlJt~ sJ radi 0 obrazovanom ovJeku. dou samo njegoVI ueruoi bez obZira

.f9

_ imena uenika osmog razreda Medrese iz 1355/ 1936 . . koj-ima je M. Handi dao idazet i tekst toga ~dazeta,

- slika BurnnaH damije u SkoplJu i biljeka o njenom ruenju. R=1290 l . L. 74b. Bi bliogratija

1 djela Hasana Kafije Pruaka na turskom jez.iku.

2. L. 75. Biografija Ali-dede al-Mostar ija na arapskom jeziku.19

b) p re pisane: R = 1290 l. L. 34 39. M. Handi je u ovaj rukopis prepisao izvode iz mnogih djela.

Bilo bi ,eoma teko pobro jati sve te citate, jer je to ponekad samo jedna reenica. Za to emo ovdje navesti samo neke:

- ivot i djela Al-Qadi al-Baydawiya]1), zabiljeka o suzdravanju jedenja mesa, crtice iz ivota Boijeg Poslanika i ashaba, govori Abu Bakra i Qa' s b. Sa'da a l-Ayyadiya,

- prerada djela at-Tar.iqat a l-Muhamma.diyya te jedan h adis s ko-mentarom,

2. L. 46-51. - dvije dove p renesene iz djela (..Uji ~ l ) od Imama Ga-

zaliya,21 ajeti i hadisi sa ko mentarima preneseni iiZ raznih djela, za-biljeka o ivo tu 1 smrti At-Tabariya,22 biografija istaknutih pi sa~a tefsirskih, hadiskih i d rugih djela,

3. L. 51-56. Pisma Boijeg Poslanika koje je s lao nekLm vladarima gdje je

na,eden origi.naJ.ni teks t i p revod arebicom , 4. L. 39b--43

I~-odi iz Maqamu23 AL-I:larririya, AI-I:Jadrram1ya i Hamadan1ya2"', 5. L. 73-74. DijeloYi k aside ~~lj.\ ~~ ~~L:...o

Say}) Sa 'diya a-S iTaziya,z6 - od pjes.nikta Samiya25 i

19 'Ata ad-d. e . w ~bdullah l.JlN ::\~lrut dDdedi_ne bb. IAl_M;us tlaBfa ~1-B_osnawi, umro 1007/ 1598. god. 21 - . ....... 1. a: ay ... a VI (umro 685/ 1286) . 22 f.bu Mam1~ My!)ammad a l -Gaz~ li (u m ro 505 j 1 J tl ). 23 ~u _ a fa.r Mui)am.~ad b. Canr Tabari (umro 310/922.). knjievnos~q~~oda .J~edO:utenticna. a ra pska p rozna vrs ta , gdje se u arapsku

. - 1 J ms tvena honos t i biran k 'k v taJe sam sebi svrha dok rim o 1 .Jez li o H. veoma cesto pos-iva svrha. Smatra 'se preteo vanda proka ta~?_e pos~aJe autorova isklju-24 Poznati isci ma a .m, rams e knJIZevno~ti kod At:apa.

Cumro 516/1 122),p 'Abu Bik!?a. Abu ~uQ.ammad gasim b . 1Ah al-Hariri J:Iusayfi ai~Hamada~i ~umro 398ili~o~}af~din~l.-Hadramt (umro ?), AJ;lmad b . . ~ Nismo uspJeh odgonetnuti k . .

\Ise sa pseudonimom Sami S t 0 om P.J.esmku . se rad1 po to 1h nna XVII stoljea: A-Sli' ir al-Mu.tah~fisra~oS_da _J(e ovdJe rije o pjesniku iz

26 Muslih b. tAbdullah Sa cl' -s I- .amt umro 1055/1645. godtnc). . l as- Jraz i (u m ro 691 / 1291) godine.

so

-

6. L. 76 77. An~N.Uniyya od Al.J3u.stiya,27 7. 169-181. Lis tovi nekih rukopisa nalijepljeni na ove stranice.28

SUMMARY

MANUSCRIPTS OF MEHMED HANDZIC IN THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY

' In this article the manuscripts of Mehmed Handi (died 1944) are presented Jn a ca.tological way.

He was one of the latest writers lin this area who wrote m the Oriental laJng~uages. The Gazi Husrevbeg Library possesses 16 codices - autographs, probably Unique, w.ith ten original and 13 transcribed works in the Arabic language by this aJUthor.

Except for the religious treatises and the works on the history of I slam, he especially dedicated his research to the creation of &>-snian an Herzegovirrian Muslims in Oriental languages and to Alhami-a.do literature.

w .i.th more than three-hundred published-works, plus the manu-scripts h ere presented (none of whiol:i is printed), Mehmed Harndi~ made a siglilitficant contr1bution ro the .development of Yugoslav On-ental s tudies.

- - ( 401 / 1010) godine. 27 'Abu Fatb ~Il Mul].arnmad. al-Bus9.d~e%arne) koje je M. Handi

28 u ovaj rad nisu uvrtene d!plome (l drugom mJestu detaljno obra . 1 K""iru Jer su na . . x n dobiO tokom ko ovanJa u "" ama izuavanJa hadzsa u nasu ene. (Vidi: 'Naki.evi, Ome

1rTFNa f'a~~J~~o 1987, str. 35. bilj. 50.

krajevima, Zborruk radova -a, -= e 51

-

Mr Hatid~ Car-Drnda

ZBIRKA SIDILA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

Za izuavanje nae macionalne historije ~a vje od s stolJ'ec'a ..... k l t . k . h ' t . . O ~:urs e v as 1, ao 1 1s onJe smanskog Carstva u ciJ'elosti uz katasta k

k .. (d s: .., , rs e pop1s~7 ~J_Ige e1. te~e), s~cuvane do . 17: stoljea, prvorazredan izvorni mat.~n]~l c1:ne sudski registri - sidili. Sidil je zbirka dokumenata sudiJe Jednog odre~enog teritorijalno-administrativnog podruja, na-s tala kao reZJul~at IIl'Jegove srt1Jds1ke djelartmosti u odreernom vremenu. Organizacija sudstva u turskom dravnom ureenju bitno se razliko-vala od sudstva u zapadnoj feudalnoj Evropi. U turskom drutvenom sistemu sudska vlast bila je odvojena od upravne. Sudsku upravu centralna vlast je povjeravala ,posebnom organu - kadiji, koji je bio izvrilac i zatitnik islamskog prava - erijata i dravnih zakona (kanuna). Ter.itorij na koji se protezala nadlenost jednog kadije zvao se kadiluk. J edan ka dil uk mogao je obuhvatiti vie manjih teritori-jal.no-upravnih jedinica - nabija, gdje je kadija postavljao svoje za-stupnike - naibe. Naibi su takoer bili sudije, ali u sudijskoj hije-rarhijskoj ljestvici nalazili su se na najniem mjestu. Najvii poloaj zauzimao je ejhul-islam, zatim kazi-asker, mula, kadija i naib.1 Ka-dijska djelatnost nije se iscrpljivala vrenjem iskljuivo sudijske dje-latnosti. Poto u turs.kom drutvenom sistemu nije postojao organ ope ii1a!dlenosti, kadija je bio ovlaten ,da izvrava raiZJile naredbe centraline i Jok.alne vlasti tako da je imao izvjesne Jngerencije u domenu izvrne vlati na p~druju gdje je obavljao du~nost k~~ije, ~li

na~ba. Njima su upuivane sultanske naredbe, up~te -i m~tru~..,CtJe koJe su se odnosile na njihove administrativne oblasti, kao 1 shcn_e v:ste dokiumenata koje je izdavala kamcelanija oblasnog ?a.m~~sn1ka. Njih su kadije redovno unosile u svoje sidile, i zahvalJUJUCl tome mnogi takvi dokumenti su se i sauvali do danas.

Uslj ed irokog obima ka~ijine ~ad!eno~ti si~i_l~ ,mogu ~a~~:vati veoma raznovrsnu materiJU 'Za 1z:r~a~~n~~ p~ht~rc ke, d rust' e ekonomske i krulturme his,toriue jedne ifegJJe 1h stre CJeli!ne. . .

S 'd"'l d ~ br:OJ. dokumenata koji je srazmjeran b.roJu o~avlJe-1 ZI sa rZl . k 1 akttvnost nih sudijskih aktivnosti. Ima sluajeVa d~ ~~_u lStUb'l~J vgu. dogaaj' i

. . kim stdzthma za l Jezem b.iljeilo nekoliko kadiJa, pa su u Sn~d" 'l ib'en sadri sljedee vrste u veem vremenskom rasponu. l ZI o 1 o dokumenata:

ll. 83~143;

Osm __ ,,l. d""! e tm' in ilmiye teskila ti, Anka1"a, 1965. H. U2!LLilsarsiH, :lllll .....

53

_ cjelovite prepise slubenih akata koje je upuivala centralna ili lokalna administracija,

_ prepis fermana i dt~gih sul,tans1kih pisa.rma (su1l:tanske naredbe i instrukcije); 2

- prepise berata (diplome o ;pos tavljanju na ndku dunost).3 - prepise bu juruldija (aktti n am jesnika prov~ncija) ; ova Vlrs1a

dokumenata sadri naredbe, obavjetenja i instrukcije izdate u vezi sa promjenom na p rijes tolu, u vezi sa prikupljanjem r aznih dravnih potrai\'anja, u vezi sa naimenovanjem namjes_nik~~ ~a pred_s_tavkam a: pojedinaca, ili grupe gradana; naredbe da se 1zvrst mspekCIJa u vezi sa pojavom hajduka i drugih odmetnika, zatim rarzne i~strukcije ~ yezi sa pripremama za ra t, il i u vezi sa voenjem rata. Ovi d o kumenti predsta\lj aju nezaobilaznu gradu za izuavanje poreskog s is te ma, dru-t\en:h i politikih prilika u odreenoj oblasti i u Os mans kom Cars tvu.

- ilamc - kadijine rjeenje u n~zi sa nekim izloen im spor o m, - lllld:.cte - kadiji,no rjeenje ; - ar::.uhale- prepise albi ili mo lbi koje j e kadija .pisao .namj es-

niku prO\incije, ili direktno sul tanu u ime pojedinca , grupe ljudi ne-kog odredenog zanimanja, ili stanovnika jednog sela, mahale (grads ka enTt) ili grada. Za pisanje arzuhala davala se i taksa ija j e s uma onsila od sadraja molbe. U jednom sidilu zabi ljeeno j e d a j e taksa za arzuhal 1754. godine iznosila 143 groa:~ Prepis svakog arzuha la

popraen je prepisom namjesnikova odgovora sa zahtjevo m da se na sudu ut\-rdi injenino sranje, da sporna stranka doe u ka ncelariju nam ie~nikovu (Bosanski divan), ili sc dostavi ja rjeen je, go tovo uvi jek u konst stranke koja se ali.

- ,nkuf-name - zadubinske po\'oljc; 5 - O'ta,inc;ke ra'>pra\'C. Osta,tina umPli h lica, koja imaju nas-

ljednike, na sudu sc popisuje i kao takva ulazi u si di l. S vaka s tavka ~osebno _ _i e upis_ana s~ njen0m novanom vrijednou. Od ukupne ilov-can_e vn.Je~nostt odbiJU se sudski trokovi, tro kovi sahra ne, eve ntu-alni d~~~vi,_ a ostatak je ras~ol?~v za diobu. S inovi s u d a bija li dva puta \ecJ dio u odnosu na keen, s to je sasvim razumlj ivo s obzirom na oba:ez_e mukih lanova u tom vremen u. Ovi do kument i s u veoma

dr_agoc!em~ i zn_aajni za izuavanje razliitih oblasti d ru tvenog ivo-:a . ~a lzucava~Je kulture stanovanja, kunih i o d jevnih predme ta ma-

~-er_IJaln?g, a. UJedno i socijalnog statusa pojedinca ili dru tvenog 's loj a r-.~Jem JC pn~ada~: k~lturnog nivoa, a u dobr oj m jeri m oe se pratiti e IJnomska ~ltuac)la J kompariranjem podataka sagleda va ti s lika e ko-

2 M. Selmanovi ferman di 1 ~ k ' fllol021ju (POF) b 26 s . - P omatJc l osvrt , Pr ilozi za o rijentalnu - r. araJevo, 1978, s. 11 5-131.

POF :/1s.ss~~~~~~.i9f5~r~.t ~~~~2~P~omatika vrsta u turskoj arh ivistici, O .. 4 Vi')fJ~i s_l dil br. 67, .dokum~nat 3 7 S rlJentalnog mstltuta u Sarajevu. s. idi l sc na laz i u Arhivu

t. s_ D: H. ISalei, Najstariji vakufsk' d k ., ,.om J CZ! ku, Pntina 1972. 1 0 u menti u Jugoslaviji na arap-54

nomskog kretanja pojedinih artikala odnosno 'ih a' menu u .kojem su korieni. ' nJ ov Zn(l! J u vre-

. - brac:m u~. ?vi ddklu~'fmlti ~adrie imena lica koja sk.ta-paJu brak, unena nJihovih oeva ih preztmena zam'manJ'e e 'k k 'ih 'h m a, ao 1 1mena n) OVl opunomoenika i svjedoka sa istim poda u d k t . - .x. . ctma. o umen u Je nazn~en 1 1znos koji nevjesta dobiJ'a prilikom v .

. d ... l ... bo . Jen a nJa o muza, a raspo aze slo dno s njim u sluaJU razvoda il' . l' . ( hrul d , 1 mu . ev Jeve. smr~~ . me -mue _el) .. Taj novani iznos odraz je materi-J~nog 1 S?C1Ja1no~ s~tu~a ~JUdi odreene kategorije. Oznaka profe-s~onalne ... dJelatno,:;~l. koJ~ Je cest~ na~~ena uz imena aktera branog

ina moze posluz1t1 za uuavanJe SOCJ.Jalne i :poslovne strukture sta-novnitva. Na kraju svakog zapisa branog ugovora zapisana su i ime-na svjedoka ina, esto sa podacima o njihovoj profesionalnoj djelat-nosti. Obino su to ugledni stanovnici mjesta.

- kefileme - do1lrumente o UJZajam.nom jamcenju stcmoV1Ili.ka jed-ne ili vie mahala, ili naselja. Ponekad je uzimana od ljudi odreene konfesionalne pripadnosti.6 Oni su uzajamno jamili jedan za drugog u sluaju naruavanja javnog reda i mira, ili u sluaju nekih odre-

enih nemira i . .pobuna. Jamci su mogli hiti samo mukarci stariji od 19 godina. Obino je jamstvo uzimano na valijin zahtjev i esto se uz popis kefileme nalazi i prepis bujuruldije iz koje se saznaje razlog jamenja. Ova vrsta dokumenta dragocjena je za izuavanje socijalnog i konfesionalnog sastava stanovnitva.

- in' am defteri - su propisi posjedmka ifitlilka, sa oznakom mje-sta gdje se iftlik nalazi i novanim irzno~om koji. je ~lasn!k ~ftli~a obavezan dati za taksit.7 Ovi su dokumenti nezaobilazm za 1zucavanJe iftlikog sistema u Osmanskom Carstvu.

- brojni su dokumnti o zbninjavanju malo~~etni.h !ica, iji s~ roditelji umrli. Sud im redovno odre~uje tutora .koJI se bnne o takvoJ djeci i njihovoj imovini, a raune polaru sudu.

- doloum.enti o oslobaanju iz ropstva. RapSltVo je u .as~~ns

Osim Jlavedenih dokumenata sjdili mogu sadrav~ti i jo niz d.ru!rih dokumenata {upraV1ne i pravne prkode) SVIi oni illle histo-rijski medij za sagledavanje realnosti vremena u koje.m su nastali, pa se drutveno-politika, ekonomska i kulturna kretanJa Osmanskog Carstva i provincija u njemu ne mogu objektivno saznavati bez izu-avanja i analize ovih dokumenata. I pored toga, u naoj his toriogra-fiji njihovom izuavanju nije posveena duna panja.8 Na prostoru nae zemlje najvei broj sidila nalazi se u Makedoniji i Bosni i Her-cegovini. Regesta sidila koji se Jlalaze u Makedoniji najveim dijelom su publikovana (vidjeti bilj. 8), dok se od Orijental-nog instituta u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke, takoer, u Sarajevu u ij im se arhivskim fondovima nalazi najvei broj sidila oekuje da za pro-Jeka t rus torije Bosne i Hercegodne uine ozbilj1J1iji naJpor u vezi sa publikovanjem ovih dokumenata, u koj ima je suku s historijskih real-nosti jednog znaajnog perioda.

U zb irci sidila Orijen talnog instituta u Sarajevu nalazi se 66 knjiga,9 dok je zbirka sidila Gazi Hus rev-bego ve biblioteke znatno bogatija i sadri 85 knjiga.1o

. Najvei broj sidila u Gazi Husrev.-begovoj bibLioteci s u protokoli saraJevskog suda. Sarajevo je tokom egzis tencije osmanske vlasti .na

v

nasem prostoru znatan peri od bilo administrativno-upravno sredite bosa?skog. ejale~a , a stalno sredite sarajevskog kad iluka.ll Kadija u SaraJevu Imao Je rang mule, a svoje naibe imao je u nahijama sa-

8 Dop_:in?s i~~av~ju ~ic!ila dali su neki nauni .radnici O. A. So-

k?lO\ 1c, Tesan J Pri J ~ tn stolJeca, Narodna uzdanica Kalendar za J 922 go-~u_.. god. ~ SaraJev~. 1941, s. 166-176, C. Truhelka, Pobirci iz edno JaJ~~g _:;.Jdnla, ~lasnik Ze~aljs~og ~uzeja (GZM) XXX Sarajevd 1 918~ p b7 17J, Turski dokumenti za IStOnJata na malkedonskite narod Serija rva, tom I, Red. M. Sokolovski, A. Starova V. Bokov F Ishak 'sko : l~~; i~~ f~. ~~.t. ~~ifo~ ~topj.e, f~~: tom !Il, M. 'sokol?vski , ~kcfd.i~

aspeckt der si 'lukJkunde z' OI>J.e ' Boskov, Zum D!plomatJschen ~ellschaft , Wisb~en, 1977 n,111~ftyftF d~r D8eut~hens ~rgenla~dischen

rajevskog kadiluka, a povremeno i u 8 . rastaju..ih dunosti nije uspJ' evao izv sam~m ara J evu, jer ~bog na-. . . . .... r avati sve obaverLe.'2

U