Analiza ankete potrebe za obukama privrednih …...Srpske anketni upitnik za analizu potreba za obukama dostavljen ukupno za 410 privrednih subjekata iz RS. Distribucija upitnika napravljena

This project is funded by the EU Entrepreneurial Learning in BiH Education Systems –Phase II

Implemented by EPRD consortium

Analiza ankete potrebe za obukama privrednih subjekata u RS

Banja Luka, 13.5.2015. godine



Entrepreneurial Learning in Bosnia and Herzegovina Education Systems – Phase II EU - funded Project implemented by EPRD

Cekalusa 52, 71000 Sarajevo, BiH phone: +387 33 556856, fax: +387 33 556855, E-mail: [email protected]

2

SADRŽAJ:

UVOD .......................................................................................................................................... 3

1. Metodološki pristup ........................................................................................................ 3

2. Analiza dobijenih rezultata po anketnim pitanjima na teritoriji RS ................................ 5

3. Fokus grupe ................................................................................................................... 47

4. Statistika radne snage ................................................................................................... 53

5. Zaključci analize ............................................................................................................. 56

6. Preporuke ...................................................................................................................... 56





3

UVOD

Analiza potreba za obukama napravljena je u okviru projekta Preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima BiH, kao dio treće komponente projekta koja se odnosi na neformalno preduzetničko učenje. Ova analiza koja će biti predstavljena na sljedećim stranicama, predstavlja analizu potreba za edukacijama u odabranim sektorima na nivou Republike Srpske, kao dio posebne obrade i analize u entitetima BiH. Osnovni cilj provođenja ove analize je uspostavljanje sistematskog praćenja analize potreba za edukacijama i jačanje kapaciteta lokalnih institucija. Istraživanje je provedeno kao primjer pomoću kojeg će se jačati kapaciteti i nakon čega će predložene institucije nastaviti rad na analizi potreba za edukacijama kao i podrške preduzetnicima na sistematičan i kontinuiran način. Specifičan cilj koji želimo postići kroz ovu analizu jeste da privredni subjekti postaju dio donošenja odluka o njihovim potrebama, te da institucije koje su orijentisane na male i srednje preduzetnike nude privrednim subjektima ciljano i upravo one edukacije za kojima postoji potreba. Kroz priloženi upitnik identifikovane su potrebe malih i srednjih preduzetnika u četiri odabrana sektora: prehrambeni, tekstilni, metalni i drvoprerađivački sektor. Kroz ovakav pristup definisane su potrebe preduzetnika, treninzi za kojima postoji potreba da se provode od strane pružalaca trening usluga, edukacija i konsultantskih usluga. Analiza je takođe definisala unutrašnje i vanjske probleme sa kojima se privredni subjekti susreću te date smjernice za mjere i prioritete koji bi se mogli postaviti od strane ključnih donosilaca odluka. Kroz pitanja od rednog broja 10 do rednog broja 21 dobili smo odgovore na praznine koje preduzetnici imaju u svom radu, te jasan prostor za djelovanje. Kroz odgovore na pitanja od rednog broja 21 do rednog broja 26 dobili smo odgovore na prioritete i mjere koji bi se mogli i trebali donositi kako bi se poboljšalo poslovno okruženje. Glavni zaključci istraživanja nalaze se u poglavlju 4. ovog izvještaja.

1. Metodološki pristup

Nakon što je anketni upitnik usaglašen sa članovima radne grupe, kratkoročni ekspert i svi članovi tima intenzivno su radili na bazi podataka preduzetnika prema sektorima, te je





4

anketni upitnik poslan na 410 adresa iz RS. Kod odabira adresa preduzetnika vodila se pažnja o mjestu registracije privrednog subjekta kao i prevladavajućoj djelatnosti za koju je privredni subjekt registrovan. Podatke o privrednim subjektima dobili smo iz Privredne komore Republike Srpske, te smo toj bazi dodali još privrednih subjekata koje smo imali iz drugih baza. Možemo, dakle, zaključiti da je u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske anketni upitnik za analizu potreba za obukama dostavljen ukupno za 410 privrednih subjekata iz RS. Distribucija upitnika napravljena je od strane projektnog tima. Kao što se vidi iz priloženog upitnika, većina pitanja je bila "zatvorenog" tipa, tako da se obrada može napraviti u Excelu. Kroz razradu dobijenih podataka i tabelarni prikaz u Excelu razradili smo dobijene podatke po sektorima i područjima na koja su se pitanja odnosila i grafički ih prikazali kroz dijagrame i grafikone. Tabelarni Excel prikaz je bio razrađen po sektorima, te je moguće nastaviti dalju razradu po ostalim pokazateljima koji su nam od značaja (spol, godine, izvoz i sl.). Kao što je prethodno naglašeno, podaci prema kojima smo formirali bazu za slanje upitnika dolazili su iz različitih postojećih baza podataka BiH. U dva navrata smo produžili rokove za odgovaranje i popunjavanje upitnika, jer je bio nedovoljan broj odgovora da bismo rekli da imamo reprezentativan uzorak koji zaista predstavlja stanje sektora i stanje potreba za edukacijama privrednih subjekata u BiH. Iz svega navedenog tumačenje dobijenih rezultata mora se uzeti oprezno i pažljivo. Analizirajući dobijene rezultate kroz ovaj upitnik i opštu percepiju javnosti o potrebama sektora, mišljenja smo da nije bilo iznenađenja iako ima nekoliko nelogičnih korelacija i odgovora. Konačno, početkom oktobra smo mogli početi sa obradom prikupljenih podataka jer smo prikupili kvalitetan uzorak i dovoljan broj kvalitetno popunjenih anketnih upitnika. Na anketu se odazvalo ukupno 212 privrednih subjekata (51,71%), od kojih je na anketu u potpunosti odgovorilo njih 168 (40,98%). Konačna obrada prikupljenih podataka, kada je u pitanju RS, odnosi se na ukupno 168 anketnih upitnika. Ostatak od pristigla 44 anketna upitnika nije uzet u razmatranje jer su odgovori dati samo na dva, tri ili najviše četiri početna pitanja, što nije bilo dovoljno za obradu i za uzimanje u reprezentativni uzorak. Prikupljeni podaci su prikazani kroz grafikone i dijagrame i izneseni zaključci i tumačenja za pokazatelje gdje je bilo potrebno i nužno. Obrada pristiglih podataka pokazuje da u problemima preduzetnika nema značajnijih odstupanja s obzirom na entitet u kojem su registrovani. Dakle, osnovni zaključak je da privredni subjekti koji su odgovorili na anketni upitnik bez obzira na mjesto registracije u BiH, imaju isti ili vrlo sličan problem. Ipak, s obzirom na relativno ograničen, iako dovoljno reprezentativan uzorak prikupljenih anketa, odradili smo sastanke sa fokus grupama po sektorima i po entitetima kako bismo





5

provjerili dobijene rezultate te ciljano sugerisali potrebne edukacije. Na sastanke sa fokus grupama u kojima su učestvovali predstavnici Republike Srpske, odazvalo se ukupno 56 privrednih subjekata. Zbog toga će u nastavku ovog izvještaja, u poglavlju 2., biti prezentovani rezultati dobijeni na nivou RS-a. Paralelno uz ovaj izvještaj radimo na obradi podataka za FBiH i Brčko Distrikt te će podaci biti tako i prezentovani po entitetima uz edukaciju u privrednim komorama i Vanjsko trgovinskoj komori, gdje ćemo odraditi i prenos znanja za sljedeće analize i obradu podataka.

2. Analiza dobijenih rezultata po anketnim pitanjima na teritoriji RS

Slika 1. – Godine starosti preduzetnika/direktora [%]

Preduzetnička, odnosno upravljačka struktura je pretežno starije dobi, što je s jedne strane, znak svojevrsnog iskustva i tradicije, ali s druge strane pokazatelj izostanka zainteresovanosti mladih za preduzetništvo. Struktura odgovora je sljedeća: većina isptanika je starija od 45 godina; 17% ispitanika je u životnoj dobi od 35-45 godina, 12% ispitanika je u životnoj dobi od 25-35 godina, dok je samo 2% ispitanika mlađa od 25 godina starosti.





6

Slika 2. – Godine starosti preduzetnika/direktora – po sektorima [%]

Vidljivo je da i po pojedinim sektorima nema značajnijih razlika u odnosu na opštu sliku, s tim da možemo zaključiti da metalni i prehrambeni sektor ima vrlo identičnu starosnu strukturu, gdje su direktori preduzeća iz navedenih sektora uglavnom u životnoj dobi višoj od 45 godina. Najmanji broj direktora u životnoj dobi od 35-45 godina ima tekstilni sektor, s druge strane najveći broj direktora od svih analiziranih sektora ima opet tekstilni sektor u dobi od 25-35 godina. Možemo zaključiti da je taj sektor prošao restrukturiranje te da je ostala relativno starija populacija zaposlena u upravljačkoj strukturi, a paralelno s time došlo je do dolaska mlađih kadrova u posljednjih par godina. Tekstilni sektor ima najveći broj direktora u životnoj dobi od 25-35 godina, od svih posmatranih sektora. Prema sekundarnom izvoru informacija imamo podatak da je u ovom sektoru bilo dosta stranih investitora koji su bili zainteresovani za iskusan menadžment u području tekstilne industrije koji bi bio spreman voditi njihova preduzeća. Drvoprerađivački sektor ima podjednaku zastupljenost u upravljanju po dobnoj strukturi od 25-35 i od 35-45 što može značiti da je sektor u jednoj konstanti, bez puno oscilacija, u posmatranom razdoblju, dakle u posljednih 3-5 godina.





7

Slika 3. – Stručna sprema preduzetnika/direktora

45% anketiranih privrednih subjekata izjasnilo se da ima višu ili visoku stručnu spremu, i gotovo podjednako je zastupljena srednja stručna sprema u 43% (sl. 3). U upravljačkim strukturama dominira podjednako viša i visoka te srednja stručna sprema. Nešto značajnija zastupljenost više i visoke stručne spreme je u drvoprerađivačkom sektoru, nakon toga slijedi tekstilni te prehrambeni sektor. Srednja stručna sprema u upravljačkoj strukturi je najviše zastupljena u metalnom sektoru, nakon toga slijedi tekstilni te prehrambeni sektor (sl. 4). Slika 4. – Stručna sprema preduzetnika/direktora – po sektorima [%]





8

Slika 5. – Unutar kojeg sektora je pretežna djelatnost Vašeg privrednog subjekta?





9

Pristigao je gotovo podjednak broj potpuno popunjenih upitnika iz svih sektora što je vidljivo na sl. 5. Slika 6. – Na kojem području obavljate svoju djelatnost?

Većina privrednih subjekata koji su odgovorili na anketni upitnik ipak posluju na cijelom teritoriju BiH i šire, 33% ispitanika reklo je da posluje na području svoje opštine/grada dakle vidljivo je da velika većina subjekata posluje na području cijele BiH i šire. Na drugom mjestu su kompanije koje posluju samo lokalno. Samo 14% ispitanika odgovorilo je da posluje na poručju dva entiteta. Prema ovim pokazateljima moglo bi se zaključiti da su odgovorile ili velike kompanije koje su spremne za izlazak na međunarodna tržišta ili mikro i mali privrednici. Slika 7. – Na kojem području obavljate svoju djelatnost (po sektorima)? [%]





10

Drvoprerađivački sektor je zastupljen na svim nivoima u izvozu kao u lokalnoj proizvodnji ako je suditi po odgovorima o zastupljenosti na različitim tržištima. Drvoprerađivački, metalni i tekstilni sektor prema tome pokazuju veliku otvorenost u tržišnom poslovanju te posluju dakle na tržištu i izvan BIH. Iz prikaza na sl. 7 možemo zaključiti da većina privrednih subjekata djeluje ili samo na području svoje opštine i vrlo lokalno ili su na području cijele BiH i šire, što potvrđuje konstataciju da imamo ili manje privredne subjekte ili one koji zaista ulažu u proizvodnju i pomalo prerastaju u velike i spremne za izlazak na međunarodno tržište. Slika 8. – Koliko dugo postoji Vaš privredni subjekt?





11

Velika većina subjekata, njih 76%, posluje duže od 10 godina, što je znak da se radi o dugovječnijim kompanijama oslonjenim na tradicionalnu proizvodnju te da su prošli krizne periode u početnom poslovanju s prespektivom opstanka na tržištu. Ovo je takođe u skladu s rezultatima dobijenim kada smo analizirali starosnu strukturu direktora i starosnu vlasničku strukturu privrednih subjekata koja je pokazala veliku zastupljenost starijih od 45 godina. Najstariji na tržištu po prikazanom dijagramu na sl. 10, jest drvoprerađivački sektor, nakon toga je prehrambeni, a slijede tekstilni i metalni sektor - barem tako pokazuju rezultati dobiveni anketiranjem. Slika 9. – Koliko dugo postoji Vaš privredni subjekt (po sektorima)? [%]





12

Slika 10. – Struktura zaposlenika po stručnoj spremi





13

Slika je očekivana, tj. prevladavanje srednje stručne spreme u 74% privrednih subjekata, jer se radi većinom o proizvodnim i/ili uslužnim jedinicama koje zahtijevaju takvu radnu snagu. Viša i visoka stručna sprema zastupljena je sa 17%. To potvrđuje i gotovo jednaka struktura po sektorima (sl. 11). Slika 11. – Struktura zaposlenika po stručnoj spremi – po sektorima [%]

Zanimljiv podatak je da u metalnom sektoru nema niže stručne spreme ili je njen udio zanemarljiv. Slika 12. – Uključenost vlasničke strukture u proces proizvodnje





14

Takođe očekivana situacija – za pretpostaviti je da se u slučajevima kada je vlasnik ujedno i direktor radi o malim preduzećima, dok kod velikih i srednjih preduzeća vlasnička struktura ne upravlja direktno poslovanjem, jer je 64% ispitanika odgovorilo da je direktor ujedno i vlasnik privrednog subjekta. Takav zaključak može se izvući i iz sektorske strukture gdje je jedino malo odstupanje kod metalnog sektora i tekstilni sektor, sl. 13). Slika 13. – Uključenost vlasničke strukture u proces proizvodnje – po sektorima [%]





15

Slika 14. – Promjena ukupnog prihoda





16

Zanimljivo je da većina preduzetnika uprkos krizi iskazuje rast prihoda- njih 55%. U sektorskoj strukturi jedino prehrambeni sektor od svih analiziranih sektora iskazuje pad prihoda u malo većem postotku (sl. 15). Svi ti podaci pokazuju određenu stabilnost tržišta i očito povoljan odnos cijene i kvaliteta u odnosu na ostale konkurente. Tekstilni, metalni i drvoprerađivački sektor pokazuju rast prihoda u posmatranom razdoblju. Slika 15. – Promjena ukupnog prihoda – po sektorima [%]





17

Slika 16. – Promjena broja zaposlenika





18

U skladu sa prethodnim dijagramom rasta prihoda, očekivan je i u većem udjelu rast broja zaposlenika. Sektorska struktura u potpunosti prati takva kretanja (sl. 17). Rast zaposlenih pokazuje tekstilni sektor, drvoprerađivački sektor takođe, što je u korelaciji sa starosnom strukturom gdje smo imali iskazan trend mlađih od 25 godina. Što se tiče broja zaposlenih prehrambeni sektor iskazuje broj zaposlenika bez značajnijih promjena u posmatranom razdoblju. Slika 17. – Promjena broja zaposlenika – po sektorima [%]

Slika 18. – Jeste li radili na razvijanju postojećih proizvoda i usluga u periodu 2011.- 2013. (bazna godina je 2011.)?





19

Većina preduzeća razvija svoje proizvode, s tim da ih više od polovine uz to uspijeva zadržati i istu cijenu. S obzirom na postotak preduzeća koja iskazuju rast prihoda, ovi podaci pokazuju da je ključ uspjeha u kvaliteti, te da su sami preduzetnici toga vrlo svjesni. Dakle 36% ispitanika odgovorilo je da su razvijali proizvod, ali da je porasla i cijena proizvoda. 28% ispitanika reklo je da je cijena ostala ista, ali da su razvijali i ulagali u proizvod. Područje u kojem se može djelovati je prostor od 26% ispitanih privrednih subjekata koji su odgovorili da nisu imali kapaciteta za provođenje promjena. To ukazuje da su svjesni potrebe, ali da im nedostaje kapaciteta. Slika 19. – Jeste li radili na razvijanju postojećih proizvoda i usluga u periodu 2011.- 2013. (bazna godina je 2011.) - po sektorima? [%]





20

Struktura po sektorima odgovara ukupnoj strukturi, osim malo većeg postotka (25%) tekstilnih kompanija koje se zadržavaju na jednakom asortimanu proizvoda. Drvoprerađivački sektor je najsvjesniji i najjasnije je vidljivo njihovo konstantno ulaganje u proizvod. Slika 20. – Smatrate li svoj privredni subjekt zavisnim o trendovima na EU tržištu?





21

43% privrednih subjeka smatra sebe djelomično zavisnim o EU tržištu, dok njih 46% smatra svoj privredni subjekt u potpunosti zavisnim o EU tržištu. Potpuna ili djelomična zavisnost o EU tržištu u skladu je s podacima na sl. 6 i 7 (opseg poslovanja). Takođe, ovi podaci pojašnjavaju i stabilnost tržišta za BiH kompanije (pretežni rast prihoda i zaposlenih). Iz sekundarnih izvora podataka za RS imamo podatak da je RS u 2014. imala sljedeću robnu razmjenu: za Hrvatsku 6,2%, Sloveniju 5,8%, Italiju 13%, Njemačku 7,7%, te Rusiju 14%. Slika 21. – Smatrate li svoj privredni subjekt zavisnim o trendovima na EU tržištu (po sektorima)? [%]





22

Nešto manja zavisnost o EU tržištu prehrambenog sektora vezana je uz značajniju orijentisanost na domaće tržište. Zanimljivo je da drvoprerađivački sektor smatra svoje poslovanje samo djelomično zavisnim o EU tržištima, nakon toga slijedi tekstilni i metalni sektor. Metalni i tekstilni sektor iskazuju najveću orijentisanost na izvoz i poslovanje van BiH. Međutim, ovdje valja naglasiti da je iz izvora podataka dostupnih iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS uočljivo da je preko 50% ostvarenog ukupnog prihoda drvoprerađivačkog sektora u RS u 2013. godini bilo od prodaje na međunarodnom tržištu. Slika 22. – Da li sarađujete sa drugim privrednim subjektima iz EU zemalja?





23

Zavisnost o EU tržištu vidljiva je i na gornjem dijagramu, gdje možemo vidjeti da velika većina subjekata sarađuje sa EU tvrtkama. Detaljnija analiza (sl. 23) pokazuje opet nešto manju saradnju prehrambenih tvrtki, što se opet može objasniti orijentiranošću na domaće tržište (a također i nabavom roba na domaćem tržištu). Metalni i drvoprerađivački sektor najviše sarađuju sa privrednim subjektima iz EU zemalja, tekstilni sektor iskazuje takođe saradnju sa privrednim subjektima iz EU zemalja. Slika 23. –Da li sarađujete sa drugim privrednim subjektima iz EU zemalja (po sektorima)? [%]





24

Slika 24. – Da li posjedujete poslovni plan i plan razvoja zaposlenika?





25

Većina preduzetnika ima poslovni plan i prati njegovo ostvarenje. Međutim, još je značajan broj onih koji još nisu spoznali važnost poslovnog planiranja. Kroz ove pokazatelje se takođe može vidjeti da je jedan od razloga krize u sektoru nepostojanje poslovnog strateškog planiranja. Plan razvoja zaposlenika u najvećoj mjeri posjeduje tekstilni sektor, a to je vidljivo i iz njihove starosne strukture, jer je prema starosnoj strukturi vidljivo da je sektor bio u restrukturisanju poslovanja. Nakon tekstilnog sektora slijedi drvoprerađivački sektor koji pokazuje posjedovanje elemenata poslovnog strateškog planiranja. Slika 25. – Da li posjedujete poslovni plan i plan razvoja zaposlenika (po sektorima)? [%]

Slika 26. – Temeljite li poslovne planove i planove razvoja kadrova na potrebama cjeloživotnog obrazovanja i ulaganja u kadrove?





26

Iz gornje slike vidljivo je odsustvo komunikacije sa stručnjacima prilikom kratkoročnog i dugoročnog planiranja. Uzrok može biti loša komunikacija, manjak odgovarajućih stručnjaka, nedostatak sredstava za finansiranje rada stručnjaka ili nepovjerenje u stručna znanja. Sl. 27 pokazuje da je stanje slično u svim sektorima. Sve odluke se temelje na osnovu vlastitih procjena, dok je drvoprerađivački sektor pokazao da koristi vanjske stručnjake kada je u pitanju razvoj i usavršavanje kadrova. Slika 27. – Temeljite li poslovne planove i planove razvoja kadrova na potrebama cjeloživotnog obrazovanja i ulaganja u kadrove (po sektorima)? [%]





27

Slika 28. – Porijeklo ulagačkih sredstava





28

Slike 28 i 29 pokazuju da preduzeća uglavnom koriste vlastita sredstva (preduzeća ili vlasnika) za finansiranje poslovanja. To je signal institucijama da uspostave bolju komunikaciju i da olakšaju pristup jeftinom kapitalu jer bez jeftinog kapitala se ne može unapređivati poslovanje. Sl. 29 pokazuje da je metalni sektor najviše iskoristio javnih sredstava, nakon toga drvoprerađivački, a slijede tekstilni i prehrambeni sektor. Tekstilni i metalni sektor pokazuju najveću spremnost za korištenje javnih sredstava i EU projekata. Slika 29. – Porijeklo ulagačkih sredstava – po sektorima [%]

Slika 30. – Da li ste u posljednjih 12 mjeseci koristili podršku/podsticaje ministarstava u cilju razvoja i obrazovanja Vaših zaposlenika?





29

Izostanak saradnje sa javnim institucijama vidljiv je i na sl. 30 i 31 jer velika većina preduzetnika ne koristi podsticaje za obrazovanje svojih zaposlenika. Iz navedenog uzorka 81% ispitanika odgovorilo je da nije koristilo javna sredstva za obrazovanje svojih kadrova. Iz sl. 32 i 33 vidljivo je da se navedeni podsticaji ne koriste iz najrazličitijih razloga. Slika 31. – Da li ste u posljednjih 12 mjeseci koristili podršku/podsticaje ministarstava u cilju razvoja i obrazovanja Vaših zaposlenika (po sektorima)? [%]





30

Na sl. 32 prikazani su razlozi nekorištenja sredstava pa se može zaključiti da je jedan od velikih razloga nekorištenja sredstava nepravovremeno dobivanje informacija (28%) te složena i komplikovana procedura kod dodjela podsticaja (što čini dodatnih 28%). Dakle, možemo zaključiti da su nepravovremena informacija i komplikovana procedura osnovni razlozi nekorištenja podsticaja i podrške za zaposlenike prema odgovorima anketiranih privrednih subjekata. Čak 20% ispitanika ne znaju da postoje podsticaji, dok njih 16% smatra da su uputstva o korištenju sredstava nedovoljno jasna. Nepravovremena uputstva, nejasne procedure i nepostojanje informacije o postojanju programa podsticaja, te komplikovane procedure čine 92% razloga nekorištenja podsticajnih sredstava prema odgovorima anketiranih privrednih subjekata. Raspoloživi sekundarni izvori informacija dostavljeni projektu pokazuju da se sva budžetom raspoloživa sredstva za podsticaje dodjeljuju javno i transparentno te da su sva i utrošena. Slika 32. – Razlozi nekorištenja sredstava





31

Prema sl. 33 čini se da je drvoprerađivački sektor najlošije informisan o postojanju podsticajnih programa, te takođe iskazuje najveću zabrinutost za složenost procedure dok nepravovremeno raspolaganje informacijama najviše dolazi do izražaja u prehrambenom sektoru. Slika 33. – Razlozi nekorištenja sredstava – po sektorima [%]





32

Sl. 34 i 35 pokazuju spremnost privrednih subjekata za unapređenje svog rada jer su svi bez obzira na sektor rekli da se moraju suočiti sa promjenama u poslovanju, da su one nužne te da su spremni na ulaganje u cjeloživotno obrazovanje. Takođe, na sl. 35 vidljiva je spremnost na ulaganja u inovacije što je najviše istaknuo prehrambeni sektor, zatim drvoprerađivački i metalni sektor. Tekstilni sektor pokazuje najveću krutost kad su u pitanju inovacije. Ipak se može zaključiti da privredni subjekti u RS posluju na tradicionalan i zatvoren način jer je od svih ponuđenih odgovora najmanja spremnost na transparentnost i otvorenost u poslovanju i komunikaciju sa privrednim subjektima u zemljama u okruženju. Slika 34. – Spremnost privrednih subjekata na otvorenost i cjeloživotno obrazovanje





33

Slika 35. – Sektorski prikaz za spremnost za cjeloživotno obrazovanje i inovacije u poslovanju (%)





34

Slika 36. – Posjeduje li Vaš subjekat međunarodne sertifikate?

Veći dio preduzetnika posjeduje ili djelomično posjeduje međunarodne sertifikate – udio odgovara udjelu kompanija koje posluju na području BiH i šire, odnosno udjelu kompanija koje su povezane sa EU tržištima i/ili partnerima. Treba uzeti u obzir da sertifikati, iako poželjni, ne moraju biti važan faktor za uspješan izlazak na međunarodno tržište. Ovdje je nužno istaknuti da je za neke od djelatnosti, a koje smo analizirali ovim upitnikom, izlazak na međunarodno tržište nije moguć bez međunarodno priznatih sertifikata, CE oznake i sl. Slika 37. – Posjeduje li Vaš subjekt međunarodne sertifikate (po sektorima)? [%]





35

Sl. 37 pokazuje da najviše sertifikata posjeduje drvoprerađivački sektor, nakon toga slijedi tekstilni i metalni sektor. Slika 38. – Korištenje usluga obrazovnih institucija





36

Podaci prikazani na sl. 38 potvrđuju slabu saradnju institucija (u ovom slučaju obrazovnih) sa realnim sektorom. Iz sl. 39 je vidljivo da se saradnja, ukoliko se i ostvaruje, najvećim djelom ostvaruje u obliku prakse za učenike/studente te za posjete nastavnog kadra privrednom subjektu. Slika 39. – Oblici saradnje sa obrazovnim institucijama

Slika 40. – Jeste li u posljednje dvije godine bili uključeni u neku od sljedećih aktivnosti?





37

Slika pokazuje da je 29% ispitanih kompanija u posljednje dvije godine bilo uključeno u kreativni rad na razvoju znanja i usavršavanju svojih proizvoda unutar kompanije. Ohrabruje podatak da je 25% ispitanih kompanija odgovorilo da je imalo unutrašnje ili vanjsko osposobljavanje zaposlenika na inovacijama i novim proizvodima. Iako su preduzetnici većinom uključeni u aktivnosti vezane uz unapređenje poslovanja, još je uvijek značajan dio preduzetnika koji u takvim aktivnostima ne sudjeluju (većinom iz drvoprerađivačkog sektora, sl. 41). Prehrambeni, metalni i tekstilni sektor ulagali su u brendiranje svojih proizvoda, koji takođe pokazuju i unutrašnje i vanjsko osposobljavanje kadrova. Slika 41. – Jeste li u posljednje dvije godine bili uključeni u neku od sljedećih aktivnosti (po sektorima)? [%]





38

Slika 42. – Pratite li tekuće promjene u zakonodavstvu?





39

Praćenje tekućih promjena u zakonodavstvu važno je ne samo za subjekte koji posluju s inostranstvom već i za one koji posluju samo unutar BiH – 70% privrednih subjekata prati promjene koje su vezane isključivo za njihovu djelatnost. Slika 43. – Pratite li tekuće promjene u zakonodavstvu (po sektorima)? [%]





40

Tekstilni sektor i ovdje pokazuje odstupanja, pa iskazuju praćenje zakonodavstva u više sektora jer je očito njihova djelatnost kompleksnija. Drvoprerađivački i prehrambeni sektor takođe su pokazali veliku aktivnost i organizovanost oko praćenja šireg područja zakonodavnih regulativa i praksi. Metalni sektor gotovo pa isključivo prati samo sektorske promjene. Slika 44. – Vidite li svoj privredni subjekat kao učesnika u postojećim programima podsticanja zapošljavanja?





41

Sl. 44 pokazuje da je velikoj većini preduzetnika potrebna saradnja sa institucijama, i da su svjesni značaja takve saradnje. Međutim, vidljiv je i određeni stepenj nepovjerenja u efikasnost rada institucija. Iz pristiglih odgovora privrednih subjekata koji su u potpunosti odgovorili na anketni upitnik njih 26% želi koristiti sredstva i podsticaje za zapošljavanje, ali uz određene uslove. Tekstilni sektor ima najviše očekivanja od podsticajnih programa kako pokazuje grafikon na sl. 45, a nakon toga je drvoprerađivački sektor. Prehrambeni sektor ima više iskustva u podsticajnim programima pa je samim time i u očekivanjima definisano da imaju i svoje određene uslove da ne žele podsticaje samo tako nego ciljano. Metalni sektor najmanje vjeruje u efikasnost podsticajnih mjera, tj. od svih analiziranih sektora oni su najskeptičniji kada govorimo o efikasnosti podsticaja. Slika 45. – Vidite li svoj privredni subjekt kao učesnika u postojećim programima podsticanja zapošljavanja (po sektorima)? [%]





42

Slika 46. – Da li posjedujete svoje internetske stranice?





43

Sl. 46 i 47 prikazuju vrlo zadovoljavajuće stanje koje pokazuje da preduzetnici vrlo dobro shvataju važnost interneta, e-komunikacije, e-poslovanja i marketinga. Drvoprerađivački, metalni i tekstilni sektori pokazuju nešto veću zastupljenost interneta u njihovom poslovanju, nakon toga je prehrambeni sektor. Tekstilni sektor kao takav ima najstariju strukturu u upravljanju po godinama, a s time korelira i korištenje interneta. Slika 47. – Da li posjedujete svoje internetske stranice (po sektorima)? [%]





44

Slika 48. – Oglašavate li svoje proizvode/usluge na vlastitim i/ili oglasnim internetskim stranicama?





45

I oglašavanje na internetu pokazuje da su preduzetnici s te strane u korak s vremenom. Dakle većina preduzetnika ima aktivnosti oglašavanja i imaju rezutate od tih aktivnosti, ipak 7% preduzetnika je odgovorilo da nema internetskih aktivnosti i da nemaju namjeru pokrenuti takve aktivnosti. Ovdje jest prostor za djelovanje jer je sve više prisutna e-edukacija, e-prodaja i internet bi trebao biti zastupljen definitivno u poslovanju svakog privrednog subjekta, ukoliko ne direktno i samostalno, onda barem putem klastera ili nekih drugih organizacionih oblika. Slika 49. – Oglašavate li svoje proizvode/usluge na vlastitim i/ili oglasnim internetskim stranicama (po sektorima)? [%]





46

Drvoprerađivački sektor pokazuje najveći trend u oglašavanju i u rezultatima koje postižu putem oglašavanja. Nakon toga slijedi tekstilni sektor. Tabela 1. Primjedbe i prijedlozi Situacija s radnom snagom na ovim područjima je da nema kvalifikovane radne snage ni u kom segmentu.

Više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv.

Serviseri elektroničke opreme za mašine CNC

Obučavanje radnika za rad na CNC-mašinama kao i programiranje na istim, modeliranje proizvoda u posebnim programima

Najveći problem je nedostatak sirovine za naš proizvod

Konkretna zanimanja u dijelu proizvodnje za šivenje odjeće i obuće.

S obzirom na djelatnost koju obavljamo, deficitaran kadar su nam KV-obućari s iskustvom (krojači, šteperi, tehnolozi...).

Ova tema je jako aktuelna i to je jedan od gorućih problema ove države. Ako se ne pronađe način za ublažavanje neusklađenosti između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada svi smo u velikim problemima.

Specijalistička zanimanja-hidrauličar, pneumatičar, elektroničar industrijskih postrojenja...

Lakireri, CNC obrada drveta, obrada furnira, stolari,...





47

3. Fokus grupe

Sastanci sa predstavnicima privrednih subjekata navedenih i anketom analizovanih sektora odrađeni su u prostorijama Privredne komore Republike Srpske u aprilu 2015. godine. Za metalni, tekstilni i drvni sektor imali smo organizovane sastanke dok smo predstavnike privrednih subjekata koji se bave prehrambenim sektorom obilazili po terenu zbog njihove zauzetosti i nemogućnosti organizovanja zajedničkog sastanka. Na sastancima smo imali relevantne predstavnike sektora koji zapošljavaju veliki broj radnika. Povećanje konkurentnosti privrede zavisi o ljudima sa visokim nivoom kompetencija za poslove danas i mogućnosti prilagođavaja poslovima budućnosti. Kompleksnost preduzetničkih usluga i proizvoda u cjelini zahtijeva fleksibilnu radnu snagu sposobnu prilagođavati se proizvodnim, tržišnim i tehnološkim promjenama. Potreban je sistem obrazovanja i osposobljavanja koji će moći pratiti i prilagođavati se stalnim promjenama na tržištu rada. Razvoj novih pristupa obrazovanju i osposobljavanju stvoriće pretpostavke za konkuretnije proizvode, a samim time i za konkurentniju privredu u cjelini. Kratak sažetak dobijenih informacija Privredni subjekti bez obzira na mjesto registracije unutar Republike Srpske, imaju i iskazuju iste probleme u poslovanju. Vrlo veliki broj anketiranih privrednih subjekata smatra da je ova tema vrlo aktuelna i da je jedan od gorućih problema BiH u cjelini. "Ako se ne pronađe način za ublažavanje neusklađenosti između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada svi smo u velikim problemima" - samo je jedan od ponavljanih zaključaka koje smo dobili. Privredni subjekti su zainteresovani za saradnju sa školama, za otvaranje svojih pogona u školama. Jedna od ideja jeste organizovanje dana otvorenih vrata za pojedina zanimanja kada će određeni sektor promovisati rezultate svoga rada i prezentovati mogućnosti zapošljavanja, a to je u skladu s prijedlogom da je potrebno "više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv". To je posebno bilo istaknuto u prehrambenm sektoru i posebno u srednjoj poljoprivrednoj školi u Banja Luci. Iz drugih sektora naglašena je potreba za organizovanjem sedmodnevnih specijalističkih kurseva koji bi bili optimalni za unapređenje znanja u raznim oblastima (kursevi operacija na CNC mašinama, informatički kursevi za odgovarajuće softvere, zavisno o specifičnostima sektora). Potrebna je sistematičnije prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvaliteta nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse. Partneri u ovom procesu mogu biti institucije koje u svom djelokrugu rada imaju stručno obrazovanje i obuku (VET) i obrazovanje obraslih, poput srednjih stručnih škola, Službe za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih pri komorama, udruženjima poslodavaca i sl., zavodi za zapošljavanje i





48

sl. organizacije. Dostupni i raspoloživi sekundarni izvori pokazuju da privredni subjekti, npr. iz tekstilnog sektora, imaju sistemski riješenu podršku putem poreskih olakšica, a što je vidljivo i prema gore iznesenim podacima. Ipak, prema pristiglim odgovorima dolazimo do zaključka da takva podrška nije dovoljno prepoznata unutar sektora, jer je očito da takve podrške nisu prepoznate kao podrška (nisu dobili direktan novac!). Takođe, vidljiva je kontinuirana saradnja sa privrednim subjektima i redovno se traže njihovi prijedlozi i sugestije na strateške dokumente, mjere i aktivnosti za poboljšanje njihovog poslovanja i dr. Nakon zaprimljenih odgovora od privrednih subjekata na njihove zahtjeve se redovno daju odgovori ili iniciraju se određene izmjene kod nadležnih institucija, međutim oni i dalje smatraju da je nužno poboljšati komunikaciju između javnih institucija i privrednih subjekata. Tekstilni sektor je prema pokazateljima pokazao da je prošao fazu restrukturisanja te da se u poslovne procese uvode mlađi zaposlenici. Deficitaran kadar su nam KV-obućari s iskustvom (krojači, šteperi, tehnolozi, dizajneri za razvoj vlastitih prizvoda...), konkretna zanimanja u dijelu proizvodnje za šivenje odjeće i obuće. S druge strane, kada se govori o zapošljavanju u ovom sektoru prevladavaju kuhari, konobari i pekari, takođe ima i medicinskih sestara koje rade u ovom sektoru. Potrebno je snažnije promovisanje preduzetništva i ovakvih zanimanja jer se dogodila negativna selekcija kadrova koja nema profesionalan i odgovoran pristup izršavanju poslovnih zadataka. Velika je fluktuacija kadrova, na način da kada se obuče i steknu određena znanja i vještine (što najčešće traje od 6 mj. do godine dana), oni napuste proizvodni pogon i privredni subjekt koji je uložio u njihovo sticanje znanja, što je veliki problem i trošak za samog preduzetnika. Prekrut je zakon o radu koji ograničava mogućnosti poslodavca, a s druge strane nemamo odgovornost i profesionalizam radnika. Iskazana je velika potreba za uvođenjem međunarodnih standarda u poslovanju kao i edukacija za srednji i rukovodeći menadžment. Najveći dio predstavnika ovog sektora radi na način da imaju velike ugovore na stranim partnerima pa rade isporuku proizvoda prema njihovim standardima, no potrebna je veća otvorenost tržišta i više kvalitetnog kadra kako bi mogli pratiti sve potrebe koje tržište nameće. Tehnički kapaciteti privrednih subjekata su vrlo ograničeni. Drvoprerađivački sektor iskazuje svoj kontinuitet u poslovanju, i može se zaključiti da bilježe rast prihoda, povećanje zapošljavanja te su pokazali najveću konstantnost u poslovanju od svih analiziranih sektora. Posebno iskazuju interes za obukama za drvoprerađivačku industriju na svim nivoima. Iskazuju potrebu za specijalistička znanja za lakirere, CNC obradu drveta, obradu furnira. Stolari koji iz formalnog obrazovanja izlaze sa zanimanjem stolar ne posjeduju odgovarajuće stručno i praktično znanje. Obučavanje radnika za rad na CNC mašinama kao i programiranje na istim, modeliranje proizvoda u posebnim programima je značajan problem. Naime, tržište traži prilagođavanje i upotrebu novih tehnologija, a takvih kadrova nedostaje koji posjeduju kvalitetno znanje u rukovanju i popravcima na novim strojevima. Kada se govori o potrebama za obukama nužno je naglasiti da je iskazana potreba za uvođenje modula preduzetništva kao i poznavanje stranih jezika. Posebno je





49

potrebno poboljšati i uvesti program obavezne praktične nastave i obuke kod određenog poslodavca jer je ključan problem nedostatak praktičnog znanja i poznavanje mašina i strojeva. Serviseri elektroničke opreme za CNC mašine, kao i generalno serviseri na novim tehnologijama su potreban kadar. Takođe je istaknuto da je potrebno promovisanje primjera dobre prakse i posjete privrednim subjektima koji su na većem nivou razvijenosti i međunarodne posjete istim ili sličnim privrednim subjektima u inostranstvu kako bi se postigli sporazumi o saradnji i razvijali kvalitetniji proizvodi. Konkretno je definisan nedostatak kvalitetnog i visoko kvalifikovanog kadra za drvoprerađivača i finu obradu drveta. Može se zaključiti da ovaj sektor iskazuje najveću potrebu za podrškom, posebno se ističe potreba u podršci oko pružanja relevantnih zakonodavnih okvira, jer je snabdijevanje šumskim drvnim asortimanom komplikovano i nedovoljno regulisano kao i mogućnosti izlaska na druga tržišta. Potrebno je raditi na umrežavanju sektora, preporučuje se značajnija podrška umrežavanju u drvnom klasteru koji će ojačati lokalnu proizvodnju, interakcija u triple-helix modele razvoja poslovanja i proizvoda. Metalni sektor pokazao je zainteresovanost za uvođenje inovacija i za unutrašnje ospobljavanje kadrova. Podrška je potrebna u nastavku unapređenja poslovanja i otvaranja poslovanja prema međunarodnim tržištima. Strateško poslovno planiranje i mogućnosti finansiranja osposobljavanja i stvaranja novih proizvoda su informacije za kojima su iskazali najveći interes kao sektor. Metalni sektor je iskazao najveću potrebu za dodatnim praktičnim obukama jer kadrovi koji dolaze iz formalnog obrazovanja ne posjeduju adekvatno stručno znanje te je onda poslodavcu nužno dodatno ulaganje u kadrove što povećava troškove poslovanja. Takođe, veliki je odliv naučenih i obučenih kadrova, jer onog trenutka kada je uloženo u novog zaposlenika on vrlo često odlazi kod drugog poslodavca što je začarani krug kojeg poslodavci ne mogu sami riješiti, te je sugerisana nužna praktična obuka kako bi se kadrovi koji izlaze iz formalnog obrazovanja s diplomom određene struke mogli čim prije uključiti u proizvodni proces. Nužno je veće povezivanje i komunikacija sa školskim sistemom i privatnim sektorom, jer se radi o zastarjelim modelima školskog sistema koji nije usklađen s potrebama privrede. Nužno je organizovanje stručnih prekvalifikacija, dokvalifikacija i edukacija kako bi se uskladile potrebe privrede i postojećih i raspoloživih kadrova na tržištu. Sugeriše se uvođenje modula o preduzetništvu za proizvodna zanimanja. Naveden je nedostatak radnih navika i profesionalizma u radu kao i nedovoljna finansijska disciplina u plaćanju obaveza što opterećuje poslovanje. Jako je važno da se proizvodi koji izlaze na tržište proizvode po određenim standardima jer je za izlazak na međunarodno tržište nužno posjedovanje sertifikata koji su prepoznati na međunarodnom tržištu.





50

Nužna je edukacija u srednjem menadžmentu jer je vrlo česta situacija da je poslodavac i direktor i vlasnik tvrtke te mora nadgledati sve faze procesa, što u određenim trenucima kada se radi o velikom broju zaposlenika, nije moguće i značajno iscrpljuje poslovanje pa je predloženo što više kvalitetnih edukacija za srednji menadžment. Primjena novih tehnologija je neophodna i s tim u vezi je potrebna edukacija u svim segmentima poslovanja, jer kada se nabave novi strojevi te strojeve je potrebno održavati, a ukoliko nemamo kvalitetno osoblje koje poznaje nove tehnologije te ukoliko je potrebno čekati stručnjaka iz inostranstva za popravak, to značajno otežava i poskupljuje proizvodnju. Prehrambeni sektor konkretno naglašava potrebu za edukacijom tehnologa za specifičnu proizvodnju, kao i za specifične potrebe oko prerade povrća. Generalno je veliki problem nedostatka kvalitetnog i obučenog kadra za rad u prehrambenom sektoru koji zahtijeva visoke tehnološke standarde obrade hrane prema međunarodnim standardima. Kao i u ostalim sektorima i ovaj sektor ističe veliku potrebu za nedostatkom praktičnog znanja. Veliki je problem finansijska disciplina u plaćanju i veliki izdaci za zaposlene sezonske radnike koji se angažuju za kratki period rada. Prekrute zakonodavne regulative i propise prilikom zapošljavanja, kao i krutost zakona o radu onemogućavaju fleksibilnost na tržištu samog privrednog subjekta i značajno povećavaju troškove poslovanja. Rad na crno takođe predstavlja veliki problem u ovom sektoru. Za razliku od ostalih sektora ovdje se mahom radi o privrednim subjektima koji su prošli proces privatizacije i imaju ili stranog većinskog vlasnika ili su vezani direktno uz stranog dobavljača pa je već puno uloženo u nove tehnologije. Kod samih poljoprivrednih proizvođača i predstavnika formalnog obrazovanja istaknuto je da se nastavni planovi i programi moraju više prilagoditi sektoru i pratiti promjene na tržištu u proizvodnji hrane, što je trenutno veliki nedostatak, jer se proizvode poljoprivredne kulture koje se više ne traže na tržištu i način proizvodnje i ambalaže ne prati nove trendove na tržištu. Poželjan je dualni sistem obrazovanja. Istaknuto je da je nužno podsticanje i podrška zadrugama, klasterima i specijalističkim centrima za poljoprivrednu proizvodnju. U ovom sektoru ima kadrova koji su zaposleni od glumačke škole do pravnog fakulteta, što opet ističe potrebu stručnog i praktičnog obrazovanja kadrova za konkretna zanimanja i poslove u prehrambenom sektoru. Problem u ovom sektoru je vrlo širok jer je nastavni plan i program van tržišta i potreba, a proizvodnja je vrlo zastarjela. Sektor nije spreman na ulaganja u obrazovanje i na plaćanje vanjskih usluga te je nužno razraditi modele podrške sektoru. Istaknuto je konkretna potreba za sljedećim edukcijama:

Zadruge i njhovo poslovanje





51

Organizovanje proizvodnje

Plasman proizvoda

Primjena novih tehnologija

Primjena standarda kvalitete u poljoprivrednoj proizvodnji

Specijalistička edukacija za pojedine kulture

Pisanje EU projekata

Saradnja sa donatorima

Kako izvesti poljoprivredni proizvod na međunarodno tržište

Istraživanje tržišta

Kako plasirati proizvod

Proizvodnja proizvoda čiji rok trajanja je ograničen

Primjena međunarodnih standarda u proizvodnji hrane

Seminari i edukacije u službi cjeloživotnog obrazovanja u poljoprivrednoj proizvodnji

Staklenička proizvodnja

Organska proizvodnja hrane i razlika izmedju organske i plasteničke prozvodnje

HACCP

Nove tehnologije istraživanje i razvoj novih kultura Svi dobiveni komentari i sugestije inkorporisani su u završne zaključke i preporuke. Presjek stanja sektora kroz podsticaje i raspoloživu radnu snagu Pregled kontinuiranih programa podsticaja analiziranim sektorima u Republici Srpskoj: U Republici Srpskoj, na osnovu Zakona o obrazovanju odraslih ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 59/9 i 1/12) doneseno je preko 20 programa osposobljavanja (link http://www.mpoo.org/index.php/), a organizovanje, priprema i provođenje samih programa je u nadležnosti Zavoda za obrazovanje odraslih. Prema donesenim programima osposobljavanja, nakon obezbeđenja neophodnih finansijskih sredstava, putem javnog poziva sufinansira se obuka za tražena zanimanja za poznatog poslodavca. Na osnovu Zakona o posredovanju u zapošlјavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 30/10), te u cilju implementcije Strategije zapošlјavanja Republike Srpske 2011-2015 godina, svake godine Vlada donosi Akcioni planom zapošlјavanja koji provodi Zavod za zapošlјavanje. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske je u periodu 2009.-2014. godina provodilo projekte zapošlјavanja pri čemu su dodjeljena sredstva u ukupnom iznosu oko 33 miliona KM, te je podržano zapošlјavanje ukupno 9.472 radnika, od čega u prerađivačku industriju zapošlјavanje 4.272 radnika.

http://www.mpoo.org/index.php/





52

U 2014. realizovani su projekti:

Projekat podrške zapošlјavanju i samozapošlјavanju;

Projekat podrške zapošlјavanju u privredi;

Projekat podrške sticanju radnog iskustva mladih u statusu pripravnika i

Projekat podrške zapošlјavanju Roma u Republici Srpskoj. Akcionim plan zapošljavanja u Republici Srpskoj za 2015. godinu, u okviru kojeg su predviđene mjere finansijske podrške zapošljavanju obezbeđena su sredstva u ukupnom iznosu od 10.316.687,00 KM. Subvencije za podsticaj izvoza odnosno razvoj privrede su prema visini sredstava najveća podrška sektorima metalske, drvoprerade, prehrambene i tekstlno-obućarske industrije. Subvencije se dodjelјuju isklјučivo za realizaciju razvojnih projekata privrednih subjekata, a koji se odnose na uvođenje savremene tehnologije, savremene opreme i know-how, izgradnju proizvodnih objekata, razvoj i inovacije, jačanje lјudskih resursa, promociju, te projekte uvođenja sistema kvaliteta. Ukupno dodjelјeni iznos subvencija za podsticaj izvoza po sprovedenoj proceduri javnog poziva u periodu 2006.-2013. godine iznosio je 91,62 miliona KM. U 2015.godini, budžetom su planirana sredstva u iznosu od 1.5 miliona za razvoj prerađivačke industrije koja će doprinijeti dodatnom zapošljavanju i obuci.

Sektoru tekstila, odjeće i obuće, umesto subvencija koje su davane svakog mjeseca u 2009 i 2010.godini u iznosu od 50 KM po zaposlenom, od 2011. godine pruža se podrška kroz primjenu Zakona o doprinosima, prema kome osnovica doprinosa za zaposlene iznosi 25% od prosječne mjesečne bruto plate u Republici Srpskoj.

Vlada je donijela Uredbu o uslovima i načinu realizacije programa podrške zapošlјavanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 88/14). Prema Uredbi sredstva za stimulisanje novog zapošlјavanja koriste se za finansiranje projekata zapošlјavanja u proizvodnom sektoru, kod investitora koji na dan raspisivanja javnog oglasa zapošlјavaju najmanje 50 radnika na neodređeno vrijeme, te da se tim projektima obezbeđuje zapošlјavanje najmanje 50 radnika. Sredstva koja se isplaćaju po jednom novozaposlenom radniku iznose 3.000 KM, a njihovo odobravanje i dodjela u skladu su sa propisanim kriterijumima i uslovima.

Napomena: Navedeni programi i projekti realizuju se iz budžeta Republike Srpske i podrška su zapošljavanju, obukama, prekvalifikacijama i dokvalifikacijama nezaposlenih lica. Pored projekta koji se realizuju iz budžeta, lokalne zajednice odnosno razvojne agencije pružaju podršku zapošljavanju, obukama, prekvalifikacijama i dokvalifikacijama nezaposlenih lica.





53

4. Statistika radne snage

Ponuda radne snage. Radnu snagu čini zbir svih zaposlenih i nezaposlenih lica. Ukupna ponuda radne snage u Republici Srpskoj, sa stanjem na dan 31.12.2014. godine je 384.219 lica, od čega su zaposleni 241.544 lica (žene 106.056) i nezaposleni 142.675 lica (žene 68.987). U radnoj snazi Republike Srpske viskoobrazovani učestvuju sa 21% (73.352 lica). Od broja lica koja traže zaposlenje, najveća zastuplјenost je kvalifikovane radne snage 36%, sa srednjom stručnom spremom 29%, nekvalifikovane radne snage 21,6%, te sa visokom stručnom spremom 9,7%. Ako se posmatra ponuda radne snage sa strukom potrebnom za prerađivačku industriju, uočeno je da je najveća ponuda radne snage sa stepenom stručnog obrazovanja kvalifikovani, srednja stručna sprema i nekvalifikovani, i to u većini struka i u svim regijama Republike Srpske. Sa stanovišta potrebnih struka najveća ponuda radne snage je za sektore Metalne industrije, Drvne industrije, Industrije tekstila, kože i obuće i Prehrambene i duvanske industrije, dakle za sektore prerađivačke industrije koji zapošlјavaju najviše radnika. U odnosu na trenutni broj zaposlenih radnika, primjetna je manja ponuda radne snage za oblasti proizvodnja kože, proizvoda od kože i obuće i proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića.





54

Tabela 2: Ponuda radne snage sa strukom potrebnom za analizirane sektore prerađivačke industrije (prema projektu ELES) na dan 31.12.2014. godine

Struka Stepen stručnog obrazovanja

UKUPNO Bijelјina Banja Luka

Doboj Prijedor Trebinje Istočno Sarajevo

Metalci KV 8,813 1,652 2,410 1,544 796 1,087 1,324

VKV 290 64 64 52 12 34 64

Mehaničari i mašinisti

KV 5,998 1,296 1,623 1,040 897 483 659

SSS 5,481 1,018 1,539 528 433 984 979

VKV 204 56 60 33 14 12 29

VŠS 125 16 35 31 12 18 13

VSS 163 25 47 23 8 25 35

Električari i energetičari

KV 4,109 1,039 1,079 807 571 289 324

SSS 3,694 772 1,071 653 651 198 349

VKV 133 35 43 18 7 8 22

VŠS 32 2 11 8 4 5 2

VSS 180 33 35 21 3 38 50

Prerađivači drveta

KV 1,936 202 777 291 135 91 440

SSS 1,097 118 382 187 101 47 262

VKV 10 0 2 3 2 0 3

VŠS 4 0 1 0 0 2 1

VSS 13 2 2 2 3 0 4

Tekstilci

KV 3,166 410 1,285 344 327 612 188

SSS 766 105 340 51 110 97 63

VKV 31 2 20 2 4 0 3

VŠS 63 4 26 9 7 13 4

VSS 19 1 13 2 3 0 0

Kožari i srodni

KV 793 188 432 132 27 2 12

SSS 154 36 94 10 9 0 5

VKV 7 1 4 1 1 0 0

VŠS 12 1 7 3 1 0 0

Prerađivači hrane i srodni

KV 1,430 279 570 66 425 26 64

SSS 543 135 187 13 182 5 21

VKV 13 1 3 4 1 4

VŠS 12 1 7 3 1 0 0





55

VSS 88 7 45 14 9 10 3

Ukupno 39,379 7,501 12,214 5,891 4,759 4,087 4,927

Izvor: Zavod za zapošlјavanje Republike Srpske, analiza podataka Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva

Tabela 3. Broj zaposlenih u poslovnim subjektima prema stručnoj spremi i polu, stanje 30. septembar 2014. godine

Oblast

DR, MR, VSS

VS SSS NS VKV KV PK NK

Uk. ž Uk. ž Uk. ž Uk. ž Uk. ž Uk. ž Uk. ž u ž

Prehram. Ind.

638 335 176 96 3226 1553 159 55 171 38 1651 552 155 80 470 221

Tekstil. i obuća

161 88 134 89 3815 3024 331 257 107 80 3750 2981 370 315 1671 1390

Drvopr. 335 139 119 55 3577 869 470 91 129 2 2830 553 244 39 1198 288

Metalska 1095 361 397 109 5102 1604 209 86 1018 22 3613 427 364 35 658 202

Ukupno 2229 923 826 349 15720 7050 1169 489 1425 142 11844 4513 1133 469 3997 2101

Izvor: Zavod za statistiku Republike Srpske, analiza podataka Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva

Kolike su potrebe poslodavaca za obukom radnika pokazuju i rezultati ankete koju je provelo Ministarstvo, industrije, energetike i rudarstva. Anketirani uzorak je obuhvatio privredna društva prerađivačke industrije koja su u 2012. godini zapošljavala ukupno 8.252 radnika. Navedena privredna društva su u periodu 2013.-2018. godine iskazala potrebu za obukom ukupno 3.727 radnika

Slika 50. - Projekcija potreba za obukom radnika u prerađivačkoj industriji (urađena na osnovu uzorka anketiranih privrednih društava)

Izvor: Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva (Anketa)





56

5. Zaključci analize

Vrlo jasno se može zaključiti da je nužna dalja podrška privrednim subjektima na nekoliko nivoa: unutrašnja organizacija i ulaganja u kadrove, strateško planiranje, finansijski menadžment, te usko specijalistička znanja i vještine po sektorima. Vrlo očekivano, privredni subjekti koji su odgovorili na anketni upitnik iskazuju nedovoljnu podršku i saradnju sa javnim institucijama te je saradnja prepoznata samo kroz obavezne oblike saradnje, kao npr. stručno osposobljavanje odnosno stručna praksa, podsticaji za zapošljavanje, dok se ostalo od strane privrednih subjekata koji su odgovorili u potpunosti na anketu smatra ili nedovoljno transparentno ili nemaju dovoljno informacija ili je procedura prekomplikovana. Generalni zaključak je da je veliki jaz između spremnosti preduzetnika u ulaganja u unapređenju proizvoda, ulaganju u kadrove i potrebe u skladu s kretanjima na globalnom tržištu. Dinamika malog i srednjeg preduzetništva podrazumijeva stalno ulaganje i unapređenje u poslovanju dok se prema provedenom istraživanju može uočiti generalna stagnacija u poslovanju unutar svih sektora korelirajući sa EU trendovima (npr. ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda na nivou EU i na nivou anketiranih privrednih subjekata). Imajući u vidu da u preduzetništvu nema stagnacije nego samo napredak ili opadanje, možemo zaključiti da je podrška privrednim subjektima nužna čim prije, no ona mora biti ciljana. Većina preduzetnika ima aktivnosti oglašavanja i imaju rezutate od tih aktivnosti, ipak 7% preduzetnika je odgovorilo da nema internetskih aktivnosti i da nemaju namjeru pokrenuti takve aktivnosti. Ovdje jeste prostor za djelovanje jer je sve više prisutna e-edukacija, e-prodaja i internet bi trebao biti zastupljen definitivno u poslovanju svakog privrednog subjekta, ukoliko ne direktno i samostalno onda barem putem klastera ili nekih drugih organizacionih oblika.

6. Preporuke

Predlaže se uvođenje modula preduzetništva u završne razrede obrazovanja za zanimanja vezana uz navedene sektore obuhvaćene ovom analizom, a prema preporuci Zavoda za obrazovanje odraslih Republike Srpske. Predlaže se aktivna podrška preduzetnicima početnicima i mladima za otvaranje preduzetništva kroz programe samozapošljavanja, takmičenja u razradi poslovnih planova i inovativnih preduzetničkih ideja, donacije od banaka za dobre poslovne ideje, kako bi se promovisale određene struke i kako bi se podsticalo samozapošljavanje.





57

Prijedlog programa za preduzetnike početnike koji se može izvoditi u različitim centrima za preduzetništvo ili specijalističkim preduzetničkim inkubatorima može se sastojati od sljedećih tema:

Tema Sati

1. Uvod u preduzetništvo

- preduzetništvo u teoriji - strategije i podrške razvoja MSP u EU i u BiH (aktuelni programi)

2

2. Preduzetnički proces

- elementi preduzetničkog procesa - uloga osobnosti preduzetnika - poslovna etika

3

3. Vrste i oblici preduzetništva

- vrste reoduzetništva - oblici – kako se registrovati - zakonska regulativa – kako poslovati

4

4. Realizacija poslovnog pothvata

- marketing strategije - izvori i namjene kapitala - faze životnog ciklusa i specifične krize pojedinih faza

5

5. Poslovni plan

- zašto i za koga poslovno planirati - opasnosti, uloga savjetnika, kako napraviti poslovni plan (sadržaj) - radionica = izrada poslovnog plana: poslovni poduhvat; preduzetnik, firma i

proizvod; grana djelatnosti, okruženje; tržište (dobavljači, kupci, konkurencija); marketing strategija i plan prodaje; lokacija, organizacija, kadrovi, ostali resursi; finansiranje; realizacija i rizici poduhvata; finansijski pokazatelji

15

5 sati predavanja

+ 10 sati

radionica

6. Umijeće komunikacije

- važnost i vrste komunikacije - komunikacija u upravljanju ljudskim potencijalima - timski rad i poboljšanje komunikacije

3

7. Oblici podrške za MSP

- oblici podrške – vrlo konkretno za sektor, za granu za BiH - oblici podrške u određenom entitetu

3

8. Prezentacija poslovnih planova

5





58

Prijedlog programa za marketing može se sastojati od sljedećih tema:

Tema - marketing Sati

1. Uvod u marketing

1

2. Šta želimo postići i kako to ostvariti?

- od ideje do realizacije - vizija, misija, ciljevi - SWOT analiza - šta je marketing, marketing – proces, miks, promotivni miks...

5

3. Ko i zašto kupuje naš proizvod / uslugu?

- koju potrebu zadovoljava naš proizvod / uslugu? - ko su korisnici / potrošači? ko su kupci? - ko nam je konkurencija? - šta je odlučujuće pri izboru / kupovini?

5

4. Šta i kako nudimo kupcima?

- proizvod / usluga - cijena, uslovi plaćanja - distribucija – prodajni kanali - promotivni miks – kako komuniciramo s tržištem

5

5. Zašto će kupci izabrati naš proizvod / uslugu?

- pozicioniranje proizvoda / usluga prema konkurenciji - jedinstvena prodajna prednost - uspješnost - planiranje, praćenje, kontrola poslovanja - kontrolna pitanja marketinga prije početka poslovanja

5

Zaključak

1

Predlaže se razvijanje podsticajnih programa za podršku i finansiranje ulaganja u specijalističke preduzetničke inkubatore as izrađenim programima podrške za IT sektor, za žene, za inovacije, za dizajn, za marketing i sl. Poseban naglasak je potrebno staviti za iznalaženje sredstava za finansiranje istih. Predlaže se razrada posebnih programa, za navedene kategorije, moguće u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, uz konkretni naglasak na podsticanje preduzetništva među ženama, mladima i preduzetnicima početnicima, jer je





59

analiza pokazala da je ta kategorija nedovoljno zastupljena (samo dva pristigla upitnika na koja je odgovor bio od žena). Takođe, prateći SBA principe i dimenzije potrebno je ovim kategorijama posvetiti posebnu pozornost. Predlaže se snažnija podrška klasterskom udruživanju, zadrugama kao i sistematska podrška triple-helix modelima udruživanja. Prilagođavanje potrebama tržišta rada kroz podsticanje saradnje obrazovnih institucija, poslodavaca i socijalnih partnera sa ciljem usaglašavanja obrazovne politike (upisne kvote, kompetencije i kvalifikacije) i kontinuiranog praćenja potreba tržišta rada. Predlaže se stvaranje partnerstva i umrežavanje sektora vertikalno i horizontalno u cilju jačanja proizvodnje, okrupnjavanje poslovanja i izlaska na nova tržišta. Predlaže se osnivanje centara izvrsnosti za pojedini sektor u cilju jačanja konkurentnosti određenog sektora. Jedan primjer može biti centar izvrsnosti za drvni sektor, za tekstilni, metalni sektor, prehrambeni ili sl. Stručno obrazovanje mora biti inovativno, dostupno, fleksibilno i usmjereno na izgradnju karijere. Centri izvrsnosti jedni su od alata koji mogu doprinijeti poboljšanju konkuretnosti preduzetništva. Centri moraju poslovati po sljedećim principima:

izvrsnosti nastavnika/predavača/mentora i visoko-kvalitetna infrastruktura,

inovativni modeli učenja,

partnerstvo sa poslodavcima i socijalnim partnerima,

prilagođenost potrebama tržišta rada,

mobilnost nastavnika i učenika,

umreženost sa srodnim strukovnim programima. Potrebno je povećati mogućnosti osposobljavanja u inostranstvu i osigurati vještine potrebne za tranziciju iz škole na posao kroz (aktivnosti) praksu u inostranstvu kod poslodavca ili u stručnoj školi. Primjer programa za centre izvrsnosti po strukama može se sastojati od sljedećih modula:

Tema - Centri izvrsnosti npr- za drvoprerađivački sektor Sati

1. Uvod - drvni sektor generalno

1

2. Modul - Iz škole na posao

5

3. Modul - Praktične vještine za drvoprerađivački sektor

5

4. Modul – Izvrsni nastavnici za izvrstan kadar 5





60

5. Modul –Kontinuirano učenje za struku budućnosti

5

6. Modul. Podsticanje kreativnosti, preduzetništva i inovacija

5

Saradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse. Međunarodna saradnja između strukovnih obrazovnih institucija i lokalnih poslodavaca kroz (aktivnosti) razmjenu dobrih praksi, novih obrazovnih materijala i metoda, strukturisanu i dugoročnu saradnju između obrazovnih institucija i sudionika, saradnju i razmjenu znanja između formalnih i neformalnih oblika obrazovanja i osposobljavanja mladih istaknuta je kao nužnost bez obzira o kojem sektoru se radi. Podrška za reforme - partnerstva za sektorske vještine. Poboljšati reakciju na potrebe tržišta rada, pridonoseći većoj konkurentnosti svakog sektora kroz (aktivnosti) nove kurikulume, projekte koji potiču učenje na radnom mjestu i priznavanje kvalifikacija na evropskom nivou. Predlaže se stvaranje baze podataka privrednih subjekata koji mogu ponuditi specijalističke treninge i početi čim prije sa konkretnom podrškom sektoru.

Documents

Analiza ankete potrebe za obukama privrednih …...Srpske anketni upitnik za analizu potreba za obukama dostavljen ukupno za 410 privrednih subjekata iz RS. Distribucija upitnika napravljena