Analiza politika prema mladima na svim nivoima vlasti u BiH_za 2012 -2013 g..pdf

1

Analiza politika prema mladima na svim nivoima vlasti u

BiH za 2012/2013. g.

Analiza politika prema mladima na svim nivoima vlasti u BiH za 2012/2013. g.

ImpressumNaslov: Analiza politika prema mladima na svim nivoima vlasti u BiH za 2012/2013. g.

Autori/ce: Rusmir Pobrić, Mersad Gušić, Nejra Neimarlija Roić, Bojana Trninić, Šeherzada Halimić

Izdavač:Institut za razvoj mladih KULT

Za izdavača:Jasmin Bešić

Koordinatorica:Aida Sušić

Lektura:Ifeta Palić, Vanja Veljković

DTP:Peđa Kazazović

Štampa:Amos Graf d.o.o Sarajevo

Tiraž: 400

1. izdanjeSarajevo, 2015.

Umnožavanje i besplatna distribucija publikacije je dozvoljena uz pisano odobrenje izdavača. Nije dozvoljeno mijenjanje ili dopunjavanje bilo kojeg dijela sadržaja publikacije. Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Instituta za razvoj mladih KULT i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 336.14:364.2-053.6/.8(497.6) ANALIZA politika prema mladima na svim nivoima vlasti u BiH za 2012./2013. g. / [autori/ce Rusmir Pobrić ... [et al.]. - Sarajevo : Institut za razvoj mladih Kult, 2015. - 103 str. : ilustr. ; 30 cmBibliografija: str. 100-102. ISBN 978-9958-684-11-11. Pobrić, RusmirCOBISS.BH-ID 21838854

Sadržaj

1. UVOD 8

1.1 O web-platformi integritet.ba 9

1.2 Kriteriji za procjenu institucija temeljeni na dostavljenom upitniku 10

2. ANALIZA INTEGRITETA NAKLONJENOSTI PREMA MLADIMA 15

2.1 Lokalni nivo 16

2.2 Nadležna kantonalna ministarstva za mlade 26

2.3 Entitetska i kantonalna ministarstva koja u svom djelokrugu

imaju neku od oblasti od značaja za mlade 26

2.4 Nadležna entitetska ministarstva za mlade (Federalno ministarstvo kulture i sporta;

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske) 29

3. ZAKONSKI MEHANIZMI ZA BRIGU O MLADIMA 37

3.1 Bosna i Hercegovina 38

3.2 Federacija BiH 38

3.3 Republika Srpska 43

3.4 Distrikt Brčko BiH 49

3.5 Kantoni i općine 51

4. ANALIZA POLITIKA PREMA MLADIMA NA NIVOU BIH 57

5. ANALIZA POLITIKA PREMA MLADIMA NA NIVOU FBIH 61

5.1 Institucije i organi vlasti za pitanja mladih 63

5.1.1 Federalno ministarstvo kulture i sporta 64

5.1.2 Ostala federalna ministarstva 65

5.2 Federalni zavod za zapošljavanje 68

5.3 Mehanizmi politika prema mladima u FBiH 69

5.4 Komisije za pitanja mladih 72

5.5 Savjet za mlade Federacije BiH 73

5.6 Predstavnička tijela mladih 73

5.7 Preporuke 75

6. ANALIZA POLITIKA PREMA MLADIMA NA NIVOU REPUBLIKE SRPSKE 77

6.1 O evaluaciji 78

6.2 Metodologija evaluacije 78

6.3 Mehanizmi politika prema mladima u Republici Srpskoj 78

6.4 Preporuke 83

7. ANALIZA POLITIKA PREMA MLADIMA NA NIVOU KANTONA I OPĆINA 85

7.1 Politike prema mladima u kantonima 86

7.1.1 Kanton Sarajevo 87

7.1.2 Unsko-sanski kanton 94

7.1.3 Preporuke 98

7.2 Politike prema mladima u općinama 99

7.2.1 Općina Novi Grad Sarajevo 99

7.2.2 Općina Tomislavgrad 102

7.2.3 Općina Gradačac 105

7.2.4 Općina Vlasenica 107

8

Autor: Rusmir Pobrić

1. Uvod Težak položaj mladih u BiH nije nova vijest. Sva dosadašnja istraživanja o ovoj populaciji u proteklih nekoliko godina to su potvrđivala. Nedavno objavljeno istraživanje1 Instituta za razvoj mladih KULT o položaju mladih u FBiH pokazalo je alarmantne podatke, potvrđujući nastavak negativnog trenda: od toga da se procent nezaposlenosti među mladima povećao na 67%2, da 33% mladih prerano napušta obrazovanje, da 88% ne prima nikakvu stipendiju, te da je, što je možda i najporazniji podatak u kontekstu gubitka ljudskih resursa, procent onih koji bi napustili zemlju zauvijek ili na duži vremenski period dosegao 77%3.

I pored poražavajućih statistika te zakonskih obaveza koje imaju, institucije vlasti u BiH do danas nisu ponudile adekvatnu politiku i odgovarajuća rješenja za nagomilane probleme mladih.

Institut za razvoj mladih KULT kreirao je web-platformu „integritet.ba’’, mehanizam koji sadrži sveobuhvatne podatke o naklonjenosti institucija vlasti prema mladima u BiH, u skladu sa zakonskim obavezama koje imaju, a koja će u narednom poglavlju biti detaljnije pojašnjena. Riječ je o bazi podataka strukturiranoj tako da omogućuje odvojeno upoređivanje institucija, rukovodilaca institucija i političkih stranaka iz kojih ti rukovodioci dolaze. Individualizacija i vizualizacija odgovornosti mijenjaju svakidašnju praksu proizvoljne procjene institucija na osnovu percepcije javnosti i neutemeljenu predrasudu: „Svi su političari isti!’’ Institut je objavljivanjem ove web-platforme ukazao pojedinačno na više od 230 institucija vlasti u BiH koje su nadležne za pitanja mladih i zakonske obaveze koje prema njima imaju. Također, podaci koji su pojednostavljeno i slikovito prikazani pokazuju nivo implementacije politika prema mladima i političke naklonjenosti prema njima od svake institucije, njenog rukovodioca i političke stranke iz koje dolazi. Cilj Instituta je da se na konstruktivan način dođe do identifikacije problema izuzetno teškog položaja mladih u našoj zemlji te individualizira odgovornost za zastrašujuću političku nebrigu prema ovoj populaciji.

Integritet.ba u mnogo slučajeva pokazuje kako se postignuća pojedinih rukovodilaca iz različitih političkih stranaka u oblasti mladih umnogome razlikuju od postignuća stranke u cjelini. Zabrinjava činjenica da indeks integriteta najuspješnijih političkih stranaka, u kontekstu institucionalne naklonjenosti mladima, iznosi tek oko 40%4 – manje od polovine ispunjenih zakonskih obaveza prema mladima, a uglavnom je riječ o strankama s minornim učešćem u izvršnoj vlasti, dok najveće stranke, iz čijih redova dolaze desetine nosilaca funkcija, imaju indeks integriteta ispod 20%. Smatramo značajnim napomenuti da je riječ o poštivanju samo zakonskog minimuma. To pokazuje da danas u BiH mladi nisu na listi prioriteta aktuelne vladajuće politike.

Priprema i prezentiranje web-platforme integritet.ba javnosti jedna je u nizu aktivnosti Instituta u (pred)izbornom periodu koji slijedi. Institut ovim korakom mladim ljudima u BiH želi predstaviti politiku na drugačiji način, kao vrlo mjerljivu disciplinu, koja uz dosljedno vođenje može biti u njihovom direktnom interesu, ohrabriti ih da glasaju i olakšati im procjenu kandidata kojima će ukazati svoje povjerenje na općim izborima u 2014. g.

1 Analiza stanja i potreba mladih „Na putu ka politici prema mladima FBiH’’, Federalno ministarstvo kulture i sporta i Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2013.2 Procent se povećao u odnosu na podatak (58%) iz istraživanja „Mladi trebaju politiku prema mladima’’, koje su, na nivou države, proveli Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH i Njemačka agencija za razvoj GIZ.3 Vidi fusnotu br. 2. Procent mladih koji bi napustili zemlju zauvijek ili na duži vremenski period zabilježen u tom istraživanju iznosio je 67%.4 Indeks integriteta institucija u oblasti mladih vrednuje se procentom ispunjavanja zakonskih obaveza (zakonskog minimuma) koje institucija ima prema mladima: do 50% indeks se na web-platformi označava crvenom bojom, koja aludira na loš učinak, od 50% do 75% žutom bojom, koja ilustruje uvjetnu prihvatljivost, a preko 75% zelenom bojom, i aludira na dobar učinak. Pored boja kojima se označava III stoji precizan procent ispunjenja zakonskih obaveza.

9

1.1 O WEB-PLATFORMI INTEGRITET.BA

Indeks integriteta institucija (III) označava nivo usklađenosti djelovanja institucije u odnosu na njen djelokrug, pravni okvir i propise, ciljeve i programe, etičke standarde i sl. III se izračunava na osnovu objektivno mjerljivih indikatora dobivenih iz konkretnog djelovanja institucije u oblasti finansijskog poslovanja, sprečavanja korupcije i naklonjenosti mladima, čime se želi mijenjati svakidašnja praksa proizvoljne procjene institucija na osnovu percepcije javnosti. Kao izvori parametara za obračun integriteta koriste se različiti izvještaji o usklađenosti poslovanja i obaveza institucija, kao što su izvještaji o reviziji finansijskog poslovanja i učinka institucije, relevantne analize iz oblasti koje se vezuju za instituciju, monitoring rada i evaluacije itd. Baza podataka strukturirana je na način da se mogu odvojeno upoređivati institucije, rukovodioci institucija i predmetni izvještaji. Indeks će se odrediti kao zbir pojedinačnih elemenata kojima se vrednuje svaka institucija. Neki od parametara bit će primjenjivi na sve institucije, dok će se drugi odnositi samo na neke od njih, zavisno od djelokruga i nadležnosti institucije.

Ukratko, III predstavlja inovativan alat koji će olakšati svim zainteresiranim stranama jednostavnu poredbenu analizu rezultata rada institucija vlasti u BiH. Iskusne i stručne nevladine organizacije odgovorne su za vjerodostojnost III u oblastima u kojima primarno djeluju (spomenute oblasti u kojima se izračunava III), i u kojima imaju dugo iskustvo i visok nivo znanja. Zbir prikupljenih podataka utječe na ukupni indeks integriteta institucija.5 Izvori indikatora koji imaju utjecaj na izračunavanje III jesu: revizorski izvještaj o finansijskom poslovanju i / ili učinku institucije, akcioni plan za borbu protiv korupcije institucije, sistem za prijavu korupcije u instituciji te naklonjenost institucije prema mladima (politika prema mladima, ukoliko postoji zakonska nadležnost predmetne institucije).

Naklonjenost institucije prema mladima indikator je procjene integriteta institucije, kojim u okviru integriteta rukovodi Institut za razvoj KULT. Institut već više od tri godine neprestano prati i analizira politike prema mladima u Bosni i Hercegovini. Taj indikator obuhvata institucionalne mehanizme za brigu o mladima, zasnovane na zakonima o mladima u BiH, kao i međunarodnim standardima i preporukama.

Podaci prema kojima se izračunava naklonjenost nadležnih institucija prema mladima prikupljeni su neposredno od institucija: svim institucijama koje imaju zakonske obaveze prema mladima – a riječ je o više od 230 institucija – Institut za razvoj mladih KULT dostavio je upitnik, koji su institucije same popunjavale. Dostavljeni upitnik sadržavao je pitanja o institucionalnim mehanizmima prema mladima, prvenstveno o ispunjavanju zakonskih obaveza institucije u oblasti mladih6, te nekoliko dodatnih mehanizama koji se smatraju dobrom praksom, a od velikog su značaja za populaciju mladih i odlikuju dobru politiku prema mladima. Neka od pitanja, ovisno o nadležnosti institucije, bila su: ima li institucija strategiju prema mladima, ima li predviđen budžet za implementaciju te strategije, postoji li službenik/ca za mlade u općini / kantonu koji vodi oblast mladih, dodjeljuje li institucija stipendije za mlade, izdvaja li poticaje za zapošljavanje mladih, koji je procent ukupnog budžeta koji se izdvaja za mlade, ima li centar za mlade i sl. Nadležne institucije klasificirane su, u skladu s posebnostima njihovih zakonskih nadležnosti, uloge i djelokruga, u tri grupe:

1. primarno nadležna entitetska i kantonalna ministarstva, s koordinirajućom ulogom;2. entitetska i kantonalna ministarstva koja u svom djelokrugu imaju mlade;3. općine i gradovi.

U skladu s klasifikacijom, temeljenom na specifičnim nadležnostima, kreirani su i odgovarajući upitnici za svaku od grupa. Za svaki potvrdan odgovor iz upitnika, za stavku koju je institucija označila da ima, morala je dostaviti dokaz (službeni dokument) o njenom postojanju. Ako institucija nije dostavila popunjeni upitnik ili dokaz o postojanju stavki, na web-platformi je označena kao institucija koja nema institucionalne mehanizme za brigu o mladima.

5 www.integritet.ba , o integritetu:indeks će se odrediti kao zbir pojedinačnih elemenata kojima se vrednuje svaka institucija. Neki od parametara bit će primjenjivi na sve institucije, dok će se drugi odnositi samo na neke od njih, zavisno od djelokruga i nadležnosti institucije. Elementi koji će imati utjecaj na izračunavanje indeksa jesu: 1. revizorski izvještaj o finansijskom poslovanju i / ili učinku institucije; 2. akcioni plan za borbu protiv korupcije institucije; 3. sistem za prijavu korupcije u instituciji; 4. naklonjenost institucije prema mladima (politika prema mladima, ukoliko postoji zakonska nadležnost).6 Aktuelni zakoni o mladima u BiH su Zakon o omladinskom organizovanju RS-a, usvojen 2004. g., i Zakon o mladima FBiH, usvojen 2010. g.

10

1.2 KRITERIJI ZA PROCJENU INSTITUCIJA TEMELJENI NA DOSTAVLJENOM UPITNIKU

Kako je već spomenuto, institucije su klasificirane na osnovu svoje zakonske nadležnosti i djelokruga, te su za svaku grupu, u skladu s tim, pripremljeni posebni upitnici. Svaka od stavki iz upitnika nosila je određeni broj bodova, koje je stručni tim Instituta za razvoj mladih KULT dodijelio svakoj od stavki nakon podrobne analize zakonskih odredbi i istraživanja o problemima i potrebama mladih, a shodno njihovoj važnosti i težini u oblasti politike prema mladima.

Za primarno nadležna ministarstva, ona koja imaju vodeću i koordinirajuću ulogu u politici prema mladima u BiH i koji su zakonski nosioci aktivnosti u toj oblasti, upitnik je sadržavao četiri osnovna pitanja, s pratećim potpitanjima, o:

1. postojanju strategije prema mladima / akcioni plan omladinske politike u RS-u;2. grantovima – budžetskim nepovratnim sredstvima za mlade;3. postojanju službenika/ce za mlade pri instituciji;4. podršci krovnom tijelu mladih, vijeću mladih (FBiH) ili omladinskom savjetu (RS).

Grafikon 1: Upitnik za primarno nadležna ministarstva i kriteriji bodovanja

KRITERIJ BODOVANJE NIVO VLASTI VRSTA POLJA

1. STRATEGIJA, PROGRAM ZA MLADE 35Entitet-nadležno

ministarstvo

1.1 Ima li strategiju? DA 10, NE 0Entitet-nadležno

ministarstvoCheck box (da / ne), upload document

1.2 Ukoliko ne, postoje li aktivnosti na izradi strategije? DA 5, NE 0Entitet-nadležno

ministarstvoCheck box (da/ne), upload document

1.3 Je li strategija donesena na osnovu istraživanja? DA 5, NE 0Entitet-nadležno


1.4 U kojem procentu u odnosu na tekući budžet entiteta je predviđeno za strategiju*?

0,1-0,3% 2, 0,4-0,8% 3, 0,9-1% 5

Entitet-nadležnoministarstvo

Multiple choice

1.5 Ima li program za mlade? DA 10, NE 0

1.6 Postoji li izvještaj o provođenju programa za mlade? DA 5, NE 0Entitet-nadležno


2. GRANTOVI (BUDŽETSKA IZDVAJANJA ZA MLADE) 40Entitet-nadležno

ministarstvo2.1 Postoje li izdvajanja za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet?

DA 20, NE 0Entitet-nadležno


2.2 U kojem procentu u odnosu na ukupni budžet ministarstva je predviđeno za izdvajanja za mlade?

5% 5, 4% 4, 3% 3, 2% 2,

1% 1

Entitet-nadležnoministarstvo

Multiple choice

2.3 Postoji li javni poziv za grantove/budžetska izdvajanja za mlade?



2.4 Postoje li kriteriji u skladu sa Zakonom o mladima?



2.5 Transparentna objava korisnika grantova/budžetskih izdvajanja za mlade



2.6 Praćenje realizacije utroška grantova/budžetskih izdvajanja za mlade



11

3. SLUŽBENIK ZA MLADE/SLUŽBA ZA MLADE 13Entitet-nadležno

ministarstvo3.1 Je li sistematizacijom utvrđena pozicija službenika/ službe za mlade?



3.2 Ima li službenik za mlade certifikat? DA 5, NE 0Entitet-nadležno


3.3 Ima li službenik/služba za mlade bazu omladinskog sektora?



4. PODRŠKA ZA VM/OS 12Entitet-nadležno

ministarstvo4.1 Postoje li izdvajanja za VM/OS u odnosu na tekući budžet?



4.2 Uključenost VM/OS u izradi strategije DA 4, NE 0Entitet-nadležno


4.3 Uključenost VM/OS u dodjeli sredstava za mlade DA 4, NE 0Entitet-nadležno


Za ministarstva koja u djelokrugu imaju neku od oblasti od značaja za mlade upitnik je sadržavao osnovno pitanje o programu za mlade iz primarne oblasti djelovanja, s devet pratećih potpitanja, koja su iziskivala detaljna obrazloženja o predmetnom programu: o postojanju programa ili aktivnosti na njegovoj izradi, o udjelu sredstava za njegovu implementaciju u odnosu na ukupan budžet institucije, o izvještaju o provođenju programa, dodjeli sredstava u okviru programa i njenoj transparentnosti.

Grafikon 2: Upitnik za ministarstva koja u svom djelokrugu imaju neku od oblasti od značaja za mlade i kriteriji bodovanja

KRITERIJ BODOVANJE NIVO VLASTI VRSTA POLJA

1. PROGRAM ZA MLADE IZ PRIMARNE OBLASTI 100

Ministarstva koja imaju mlade u polju djelovanja na svim

nivoima

1.1 Ima li program za mlade? DA 30, NE 0


nivoima

Check box (da/ne), upload document

1.2 Ukoliko ne, postoje li aktivnosti na izradi programa? DA 20, NE 0


nivoima


1.3 U kojem procentu u odnosu na tekući budžet ministarstva je predviđeno za program?

0,1-0,3% 5,0,4-0,8% 10,0,9-1% 15


nivoima

Multiple choice

1.4 Postoji li izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa?

DA 10, NE 0


nivoima


1.5. Postoje li dodjela nepovratnih sredstava mladima (u okviru ili van programa)?

DA 15, NE 0


nivoima


12

1.6 Postoji li javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa Zakonima o mladima?

DA 10, NE 0


nivoima


1.7 Postoje li kriteriji za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade?

DA 7, NE 0


nivoima


1.8 Transparentna objava korisnika nepovratnih sredstava?

DA 7, NE 0


nivoima


1.9 Praćenje realizacije utroška dodjeljenih nepovratnih sredstava

DA 6, NE 0


nivoima


Za lokalne uprave i samoprave (kantone, općine i gradove) upitnik je bio nešto opširniji u odnosu na upitnik za prethodne dvije grupe, s obzirom na veći broj zakonskih obaveza koje lokalne vlasti imaju prema mladima. Upitnik je sačinjavalo šest osnovnih pitanja s 27 pratećih potpitanja. Osnovna pitanja odnosila su se na strategiju prema mladima, grantovima za mlade, službenika/cu za mlade, podršci krovnom tijelu mladih, postojanju komisije za mlade pri predstavničkom tijelu vlasti te postojanju prostora / centra za mlade.

Grafikon 3: Upitnik za kantone, općine i gradove

KRITERIJ BODOVANJE NIVO VLASTI VRSTA POLJA1. STRATEGIJA 25 lokalni/kantonalni

1.1 Ima li strategiju? DA 10, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

1.2 Ukoliko ne, postoje li aktivnosti na izradi strategije? DA 5, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

1.3 Je li strategija donesena na osnovu istraživanja? DA 5, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

1.4 U kojem procentu u odnosu na tekući budžet je predviđeno za strategiju?

0, 1-0,3% 2, 0,4-0,8% 3, 0,9-1% 5

lokalni/kantonalni Multiple choice

1.5 Postoji li izvještaj o provođenju? DA 5, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

2. GRANTOVI (BUDŽETSKA IZDVAJANJA ZA MLADE) 27 lokalni/kantonalni2.1 Postoje li izdvajanja za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet?

DA 3, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

2.2 Postoje li izdvajanja za stipendiranje učenika i studenata u odnosu na tekući budžet?


2.3 Postoje li izdvajanja za poticaj zapošljavanja mladih u odnosu na tekući budžet?


2.4 U kojem procentu u odnosu na tekući budžet je predviđeno za izdvajanja za mlade (2.1, 2.2, 2.3)?

5% 5, 4% 4, 3% 3, 2% 2, 1% 1


13

2.5 Postoji li javni poziv za grantove/budžetska izdvajanja za mlade?


2.6 Postoje li kriteriji u skladu sa Zakonom o mladima? DA 3, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

2.7 Transparentna objava korisnika grantova/budžeta izdvojenog za mlade


2.8 Praćenje realizacije utroška grantova/budžeta izdvojenog za mlade


3. SLUŽBENIK ZA MLADE/SLUŽBA ZA MLADE 18 lokalni/kantonalni3.1 Je li sistematizacijom utvrđena pozicija službenika/ službe za mlade?


3.2 Ima li službenik za mlade certifikat? DA 5, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

3.3 Vodi li službenik/služba za mlade spisak omladinskih udruženja?


3.4 Ima li službenik/služba za mlade bazu omladinskog sektora?


4. PODRŠKA ZA VM/OS 10 lokalni/kantonalni4.1 Postoje li izdvajanja za VM/OS u odnosu na tekući budžet?


4.2 Postoji li prostor za VM/OS? DA 2, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

4.3 Uključenost VM/OS u izradi strategije DA 3, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

4.4 Uključenost VM/OS u dodjeli sredstava za mlade DA 3, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

5. PROSTOR ZA MLADE ( OMLADINSKI CENTRI) 10 lokalni/kantonalni5.1 Postoji li prostor za mlade/omladinski centar čiji se troškovi finansiraju iz budžeta?


5.2 Postoji li program rada prostora za mlade/ omladinskog centra?


5.3 Ko upravlja prostorom za mlade/omladinskim centrom?

Općina/kanton 0,

udruženje 1, VM 2


6. KOMISIJA ZA MLADE 10 lokalni/kantonalni

6.1 Postoji li komisija za mlade? DA 3, NE 0 lokalni/kantonalniCheck box (da/ne), upload document

6.2 Da li su članovi komisije za mlade i predstavnici VM/OS?

DA 4, NE 0 lokalni/kantonalni Upload document

6.3 Koliko često se sastaje komisija za mlade?

Jednom mjesečno 3, svaki drugi mjesec 2,

jednom u tri mjeseca 1,

ostalo 0

lokalni/kantonalniMultiple choice, upload

document

Prema ukupnom broju bodova, sabranih iz dostavljenih i dokumentiranih odgovora institucija, vršena je finalna ocjena institucija za predmetnu (budžetsku) godinu. Rezultati analize popunjenih upitnika bit će obrazloženi u drugim poglavljima.

14

15

Analiza integriteta naklonjenosti prema

mladima AUTOR: MERSAD GUŠIĆ

16

Autor: Mersad Gušić

2. Analiza integriteta naklonjenosti prema mladima

Politika prema mladima prvi se put pojavila kao pojam u drugoj polovici prošlog stoljeća, kada su zapadnoevropske države shvatile da trebaju razviti posebnu dugoročnu strategiju koja će odgovoriti na potrebe mladih građana i građanki, čime se ne bi samo riješili problemi jedne društvene skupine već na duže staze osigurao društveni razvoj za sve građane i građanke. Politika prema mladima se kao instrument javne politike prvenstveno razvijala unutar Vijeća Evrope, koje je i danas po mnogima najstručnija međudržavna organizacija kada je riječ o politici prema mladima.

Kako bismo imali pregled stanja politika prema mladima u Bosni i Hercegovini, analizirani su i upoređeni podaci za sve nivoe vlasti koje je Institut za razvoj mladih KULT prikupio za 2012. i 2013. godinu. Za svaki nivo urađen je poseban upitnik u skladu sa zakonskim obavezama. Napominjemo da su institucije koje nisu dostavile popunjen upitnik i / ili dokaze, u bazi podataka www.integritet.ba označene kao da nemaju uspostavljene mehanizme, te zbog toga dolje navedeni brojevi ne moraju nužno označavati stvarno stanje, već stanje prema podacima koje su institucije dostavile Institutu.

2.1 LOKALNI NIVO

Zakonsku obavezu usvajanja i provođenja strategija prema mladima u 2012. g. ispunilo je samo 30 općina, dok je u 2013. g. broj porastao na 32 općine.

17

Aktivnosti na izradi strategije u 2012. godini postojale su u devet općina, dok je u 2013. godini deset općina imalo aktivnosti na izradi strategije.

Od 30 općina koje imaju donesenu strategiju u 2012. godini, njih 13 je strategiju donijelo na osnovu istraživanja. U 2013. godini je samo 10 od 32 općine strategiju donijelo na osnovu istraživanja.

18

2012. godine 126 općina nije izdvajalo sredstva za strategiju u odnosu na tekući budžet. U 2013. godini je taj broj porastao na 132. U 2012. godini izdvajanje 0,1%–0,3% imalo je pet općina, 0,4%–0,8% tri općine, a osam općina je imalo izdvajanje veće od 0,9%. U 2013. godini broj općina s izdvajanjem 0,1%–0,3% ostao je isti, dok je broj općina s izdvajanjem 0,4%–0,8% spao na jednu općinu, kao i broj općina s izdvajanjem većim od 0,9%, koji je s osam pao na četiri općine.

Izvještaj o provođenju je imalo pet općina u 2012. godini, dok 137 općina taj izvještaj nije imalo. U 2013. godini deset općina je imalo izvještaj a 132 nisu.

Izdvajanja za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet u 2012. godini imalo je 40 općina, dok 102 nisu. U 2013. godini bilo je 45 općina s izdvajanjima za grantove omladinskih projekata. 97 općina u 2013. godini nije imalo izdvajanja za grantove.

19

U 2012. godini 51 općina je izdvajala za stipendije učenika i studenata, a u 2013. godini 52 općine.

U 2012. godini 18 općina je imalo izdvajanja za poticaj za zapošljavanje mladih, dok 124 općine nisu imale izdvajanja. U 2013. godini broj općina koje su izdvajale poticaje za zapošljavanje mladih porastao je na 23. U istoj godini 119 općina nije imalo izdvajanja po pitanju zapošljavanja mladih.

Od općina koje su imale predviđena izdvajanja za mlade u 2012. godini, samo je jedna općina imala izdvajanja veća od 5% u odnosu na tekući budžet, dok u 2013. godini nijedna općina nije imala izdvajanja za mlade veća od 5% u odnosu na tekući budžet.

20

Javni poziv za grantove / budžetska izdvajanja za mlade u 2012. godini imalo je 27 općina, dok 115 općina nije imalo javni poziv. U 2013. godini 26 općina je objavilo javni poziv, dok 116 nije.

Kriterije koji su u skladu sa Zakonom o mladima u 2012. godini imalo je 16 općina, dok u toj godini 126 općina nije imalo kriterije usklađene sa Zakonom o mladima. U 2013. godini 17 općina je kriterije uskladilo sa Zakonom o mladima, dok 125 općina to nije učinilo.

Transparentnu objavu korisnika grantova / budžeta za mlade u 2102. godini imalo je 26 općina. U 2013. godini to je bio slučaj s 29 općina. U 2012. godini 116 općina nije imalo transparentnu objavu korisnika grantova / budžeta za mlade, a u 2013. godini 113 općina.

21

U 2012. godini 18 općina je pratilo realizaciju utroška grantova / budžeta izdvojenog za mlade, dok 124 općine u toj godini nisu pratile realizaciju utroška grantova. U 2013. godini samo je osam općina pratilo realizaciju utroška grantova / budžeta za mlade, dok 134 općine to nisu radile.

Poziciju službenika / službe za mlade predviđene sistematizacijom u 2012. godini imalo je 30 općina. Tu poziciju nije imalo 112 općina. U 2013. godini 31 općina je imala sistematizacijom predviđenu poziciju službenika / službe za mlade, dok 111 općina nije imalo predviđenu tu poziciju.

Od 30 općina koje su sistematizacijom imale utvrđenu poziciju službenika za mlade, samo deset službenika je imalo certifikat u 2012. godini, a devet u 2013. godini.

22

Spisak omladinskih udruženja u 2012. godini vodile su 24 općine, a 118 nije. U 2013. godini 21 općina je vodila spisak, a 121 općina nije vodilo spisak omladinskih udruženja.

Bazu omladinskog sektora u 2012. godini imalo je 12 službenika za mlade, dok 130 službenika za mlade tu bazu nije imalo. U 2013. godini bazu je imalo 13 službenika, a 129 nije.

Izdvajanja za VM / OS u odnosu na tekući budžet u 2012. godini imalo je pet općina, a 137 nije. U 2013. godini sedam općina je imalo izdvajanja za VM / OS, a 135 općine nisu imale izdvajanja za VM / OS u odnosu na tekući budžet.

23

Prostor namijenjen za VM / OS je imalo sedam općina u 2012. godini, dok 135 općina nisu imale prostor. U 2013. godini u deset općina je postojao prostor za VM / OS, dok u 132 nisu.

U 2012. godini osam općina je uključilo VM / OS u izradu strategije, dok 134 općine to nisu uradile. U 2013. godini pet općina je uključilo VM / OS u izradu strategije, a 137 njih nije.

VM / OS su bili uključeni u dodjelu sredstava u 2012. godini u pet općina, dok su u 2013. godini bili uključeni u tri općine. U 2012. godini 137 općina nije uključilo VM / OS u dodjelu sredstava za mlade, a njih 139 u 2013. godini.

24

U 2012. godini u devet općina je postojao prostor za mlade / omladinski centar čiji su se troškovi finansirali iz budžeta, dok je u 2013. godini bilo 11 takvih centara. Prostor za mlade čiji se troškovi finansiraju iz budžeta u 2012. godini nisu imale 133 općine, a u 2013. njih 131.

Samo u tri općine postoji program rada prostora za mlade / omladinskog centra u 2012. i 2013. godini. U 2012. i 2013. godini 139 općina nije imalo takav program.

Prostorom za mlade u 2012. godini upravljala su udruženja (u 12 općina), općine / kantoni (u 11 općina), i VM (u šest općina). U 2013. godini općine / kantoni su upravljali prostorom u 14 općina, udruženja u osam općina i VM u četiri općine.

25

U 2012. godini 41 općina je imala komisiju za mlade, dok 101 općina nije imalo komisiju. U 2013. godini 48 općina je imalo komisiju, a 94 nisu.

U šest općina od 142, članovi komisije su predstavnici VM / OS u 2012. godini. U 2013. je došlo do malog porasta, tako da su u devet općina od 142 članovi komisije za mlade i predstavnici VM / OS.

Najveći broj općina nema sastanke komisija i njih je u 2012. bio 91, odnosno 94 u 2013. godini. Jednom mjesečno sastajala se komisija u sedam općina u 2012. godini, svaki drugi mjesec u četiri općine, jednom u tri mjeseca u šest općina. U 2013. godini jednom mjesečno su se sastajale komisije u šest općina, svaki drugi mjesec u pet općina, jednom u tri mjeseca u tri općine.

26

2.2 NADLEŽNA KANTONALNA MINISTARSTVA ZA MLADE

Od deset nadležnih kantonalnih ministarstava za mlade samo je Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Posavske popunilo upitnik i dostavilo dokaze i to za samo jedan potvrdan odgovor u upitniku, zbog čega nije bilo moguće uraditi analizu.

2.3 ENTITETSKA I KANTONALNA MINISTARSTVA KOJA U SVOM DJELOKRUGU IMAJU NEKU OD OBLASTI OD ZNAČAJA ZA MLADE

Od 78 entitetskih i kantonalnih ministarstava koja u svom djelokrugu imaju neku od oblasti od značaja za mlade, program za mlade u 2012. godini su imala svega tri ministarstva. U 2013. godini taj broj je povećan na pet.

Aktivnosti na izradi programa u 2012. g. su imala dva ministarstva – Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK (SDA) i Ministarstvo razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona (SDP). U 2013. godini samo je Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK (SBiH) imalo aktivnosti na izradi programa za mlade.

U odnosu na tekući budžet samo su tri ministarstva imala izdvajanja za program za mlade u iznosu od 0,9%–1% za 2012. i 2013. godinu. U 2012. godini to su bili Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo privrede USK (SBB) i Vlada Brčko Distrikta (HDZ BiH).

U 2013. godini Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice

27

ZDK (HDZ BiH) i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak TK (SDU) imali su izdvajanja za program za mlade.

Tri ministarstva su kazala da za 2012. godinu postoji izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa za mlade. To su Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Vlada Brčko Distrikta (HDZ BiH) i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (SNSD). U 2013. godini samo dva ministarstva su imala izvještaj, a to su Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK (HDZ BiH) i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (SNSD).

Dodjelu nepovratnih sredstava mladima u okviru i van programa za mlade u 2012. godini vršila su četiri ministarstva: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK (SDA), Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK (SDP) i Ministarstvo razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona (SDP). U 2013. godini dodjelu su vršili samo Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA) i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak TK (SDU BiH).

28

Javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa Zakonima o mladima su u 2012. g. raspisali Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo privrede USK (SBB), Vlada Brčko Distrikta (HDZ) i Ministarstvo razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona (SDP), a u 2013. godini Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK (HDZ) i Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK (SBiH).

U 2012. godini kriterije za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade imali su Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo privrede USK (SBB), Vlada Brčko Distrikta (HDZ) i Ministarstvo razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona (SDP), a u 2013. g. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo privrede USK (SBB) i Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK (SBiH).

Transparentnu objavu korisnika nepovratnih sredstava u 2012. godini je imalo pet ministarstava: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK (SDA), Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK (SDP), Vlada Brčko Distrikta (HDZ) i Ministarstvo razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona (SDP). U 2013. g., pak, transparentnu objavu korisnika nepovratnih sredstava su imala dva ministarstva. To su Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA) i Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK (SBiH).

29

Četiri ministarstva su pratila realizaciju – utrošak dodijeljenih nepovratnih sredstava u 2012. godini. To su Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (SDA), Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK (SDA), Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK (SDP) i Ministarstvo razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona (SDP).U 2013. godini samo je Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK (SBiH) pratilo realizaciju – utrošak dodijeljenih nepovratnih sredstava.

2.4 NADLEŽNA ENTITETSKA MINISTARSTVA ZA MLADE (FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA; MINISTARSTVO PORODICE, OMLADINE I SPORTA REPUBLIKE SRPSKE)

Ministarstva zadužena na entitetskim nivoima nisu imala strategiju u 2012. i 2013. godini.

Aktivnosti na izradi strategije nisu postojale u nadležnim ministarstvima u 2012. i 2013. godini.

30

Strategija nije donesena na osnovu istraživanja jer nadležna ministarstva za 2012. i 2013. godinu nisu imala donesenu strategiju za mlade.

Nadležna ministarstva u 2012. i 2013. godini nisu imala predviđena izdvajanja za izradu strategije.

Ministarstva u 2012. i 2013. godini nisu imala program za mlade.

31

Izvještaj o provođenju programa za mlade ne postoji u nadležnim ministarstvima u 2012. i 2013. godini.

Federalno ministarstvo je imalo izdvajanje za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet u 2012. i 2013. godini, dok Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske nije imalo izdvajanja u 2012. i 2013. godini.

Nadležna ministarstva nisu imala planirana izdvajanja za mlade u 2012. i 2013. godini.

Federalno ministarstvo je imalo izdvajanje za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet u 2012. i 2013.

Nadležna ministarstva nisu imala planirana izdvajanja za mlade u 2012. i 2013. godini.

32

Federalno ministarstvo kulture i sporta imalo je javne pozive za grantove / budžetska izdavanja za mlade u 2012. i 2013. godini, dok Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske takve pozive nije imalo u 2012. i 2013. godini.

U 2012. godini kriteriji u skladu sa Zakonom o mladima postojali su u Federalnom ministarstvu kulture i sporta, Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske takve kriterije nije imalo u 2012. godini, dok u 2013. ti kriteriji nisu postojali u nadležnim entitetskim ministarstvima kako u FBiH tako i u RS-u.

Transparentnu objavu korisnika grantova / budžetskih izdvajanja za mlade nisu imala nadležna ministarstva u 2012. godini. U 2013. godini transparentnu objavu korisnika grantova / budžetskih izdvajanja za mlade imalo je Federalno ministarstvo kulture i sporta, dok to nije bio slučaj s Ministarstvom porodice, omladine i sporta Republike Srpske.

33

Federalno ministarstvo kulture i sporta je pratilo realizacije utroška grantova / budžetskih izdvajanja za mlade tokom 2012. i 2013. godine. Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske nije pratilo realizaciju utroška sredstava tokom 2012. i 2013. godine.

U 2012. i 2013. godini nadležna ministarstva nisu imala sistematizacijom utvrđenu poziciju službenika / službe za mlade.

Budući da sistematizacijom nije predviđeno pozicija za službenika / službe za mlade, nadležna ministarstva su odgovorila negativno.

34

Nadležna ministarstva su odgovorila negativno za 2012. i 2013. godinu.

Izdvajanja za VM / OS u odnosu na tekući budžet nisu postojala u 2012. i 2013. godini u nadležnim ministarstvima.

Nadležna ministarstva su o uključenosti VM / OS u izradi strategije odgovorila negativno za 2012. i 2013. godinu.

Izdvajanja za VM / OS u odnosu na tekući budžet nisu postojala u 2012. i 2013. godini u nadležnim ministarstvima.

35

Za 2012. i 2013. godinu nadležna ministarstva su odgovorila negativno.

36

37

Zakonski mehanizmi za brigu o mladima

AUTOR: RUSMIR POBRIĆ

38


3. Zakonski mehanizmi za brigu o mladima3.1 BOSNA I HERCEGOVINA

Na nivou BiH ne postoji zakonska regulativa za oblasti omladinskog organiziranja i mladih, s obzirom na to da su nadležnosti za populaciju mladih ustavno na nižim nivoima vlasti. Međutim, od 2004. godine pokrenut je određeni broj aktivnosti u oblasti institucionalne brige o mladima na nivou države. Vijeće ministara BiH 2004. g. donijelo je Odluku, a 2006. g. imenovalo je Komisiju za koordinaciju pitanja mladih, s prvenstvenim ciljem pripreme dokumenta Omladinske politike BiH. Kako joj i naziv kaže, Komisija je trebala imati koordinirajuću ulogu i okupiti širi broj aktera za pripremu ovog dokumenta. Prvo veliko istraživanje o položaju mladih u BiH rađeno je 2008. g. pod nazivom „Mladi trebaju omladinsku politiku’’, upravo u organizaciji državne Komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH, uz tehničku, materijalnu, savjetodavnu i finansijsku podršku Njemačkog društva za međunarodnu saradnju GIZ (tadašnji GTZ). Istraživanje je pripremljeno kao platforma za pripremu dokumenta, zbog čega je Komisija primarno i osnovana. Nažalost, strateški dokument za mlade u BiH do danas nije donesen. Struktura komisije je mijenjana, smanjen je broj članova, a promijenjena joj je i institucionalna pozicija: Komisija je iz okrilja Vijeća ministara prešla u nadležnost Ministarstva civilnih poslova BiH. Više detalja o Komisiji i njenom radu, s obzirom na to da je ona ključna za oblast mladih na nivou BiH, bit će navedeno u poglavlju „Analiza politike prema mladima na nivou BiH’’.

3.2 FEDERACIJA BIH

Zakonom o mladima FBiH7 na sveobuhvatan način riješen je niz pitanja od značaja za mlade: mladi u Federaciji BiH dobili su zakonski okvir koji je definirao njihovu starosnu dob i brojne mehanizme rada s mladima, koji je obavezao sve nivoe vlasti na brigu o mladima i za to im dao precizne načine djelovanja, koji je uredio oblast organiziranja mladih kroz omladinska udruženja i njihova predstavnička tijela, vijeća mladih, koji je obvezao sve nivoe vlasti u Federaciji na planiranje, izrade i provođenja strategija prema mladima, koji je predvidio aktueliziranje neformalnog obrazovanja mladih i iniciranje i podršku omladinskom preduzetništvu. Zakon daje višestruk i višestran doprinos uključivanju mladih u društveni život.

Ukratko, s aspekta institucionalne brige vlasti o mladima, prema Zakonu, općinske vlasti imenovat će službenike/ce za mlade, a kantonalne vlasti službenike/ce ili odjeljenje za mlade, ako se ukaže potreba, posebno kod većih kantonalnih jedinica. Jedno ministarstvo koje imenuje Vlada FBiH bit će nadležno za koordiniranje provođenjem zakona. Do donošenja zakona većina općina i kantona nije imala strategije prema mladima, niti službenike/ce za mlade ili odjele, niti posebne budžetske stavke za mlade – donošenjem Zakona sve je to postalo zakonska obaveza, a istovremeno je legalizirana ta struktura koja je već postojala kod određenog broja institucija. Zakonom se uspostavila konekcija između vlasti i mladih: mladi su dobili mehanizam da iskažu svoje potrebe, koje će biti realne jer će dolaziti s najnižih nivoa posredstvom legalnih i legitimnih predstavničkih tijela – općinskih i kantonalnih vijeća mladih – a vlasti mehanizme kako na njih odgovoriti. Vlasti su dobile i puno bolji uvid u omladinski sektor, posebno kroz propisanu sveobuhvatnu bazu podataka o cijelom omladinskom sektoru, koju treba voditi nadležno federalno ministarstvo.

S organizacione strane, ovim se zakonom mladima omogućuje udruživanje u nevladina predstavnička tijela, vijeća mladih

7 Zakon o mladima FBiH, Službene novine br. 36/10.

39

na sva tri politička nivoa u FBiH, koja bi trebala predstavljati ravnopravnog sagovornika vlastima. Mladi u FBiH do donošenja zakona nisu imali svoje legalne predstavnike/ce, a samim tim im je bilo onemogućeno da svoje potrebe, probleme i zahtjeve direktno iznesu pred predstavnike/ce vlasti, najprije onih izvršnih. Omladinska udruženja u jednoj općini mogu formirati vijeće mladih općine, ali samo ona udruženja koja su na spisku nadležne općinske službe i ispunjavaju uvjete da bi mogla nositi naziv omladinska. Vijeća mladih općina, iz više od 50% općina jednog kantona, mogu formirati vijeće mladih kantona, kao viši nivo na ljestvici predstavništva, a vijeća kantona, iz više od 50% kantona Federacije, mogu osnovati vijeće mladih FBiH, krovnu organizaciju mladih u Federaciji, čije se formiranje 8 uskoro i očekuje. Takav način organizacije uvelike doprinosi podizanju problema i potreba mladih od najnižeg ka najvišem nivou, čime se u dobrom dijelu izbjegava marginalizacija mladih iz manjih sredina i centralizacija institucionalnog predstavljanja.

Kako bi saradnja između vlasti i omladinskih organizacija bila bolja, a koordinacija učinkovitija, Vlada FBiH dužna je formirati međuresorno tijelo, savjet za mlade, čije će članstvo više od 50% činiti predstavnici vijeća mladih Federacije, a ostali dio predstavnici ministarstava koja se bave pitanjima u vezi s mladima. Glavni zadatak savjeta bit će usaglašavanje politike prema mladima u FBiH i nadzor nad provođenjem Zakona.

1. Politika prema mladima u FBiH

Politika prema mladima predstavlja sve institucionalne mehanizme koje vlasti imaju u oblasti brige o mladima. Prvi cilj Zakona o mladima FBiH jeste izrada i provođenje politike prema mladima na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH, kroz usvajanje i implementaciju provedbenih, strateških dokumenata – strategija prema mladima. On i prije samog definiranja politike prema mladima jasno zadaje zadatak vlastima, te time želi reći da su vlasti nadležne kako za izradu tako i za provođenje politike prema mladima. Mladi su predmet gotovo svih sektora kojima se bave institucije vlasti na svim nivoima Federacije BiH. Oblasti od značaja za mlade pobrojane su u članu 25. Zakona o mladima FBiH. Donošenjem ovog zakona Vlada Federacije Bosne i Hercegovine osigurat će da svi njeni razvojni planovi, strategije i programi djelovanja, ako se dotiču oblasti iz člana 25., imaju ugrađenu komponentu koja se odnosi na mlade.9 Prilikom definiranja politike prema mladima potrebno je uzeti u obzir potrebe, zahtjeve i interese mladih. Ovdje je jasno rečeno da mladi trebaju aktivno učestvovati u procesu izrade politike prema mladima.

2. Podrška vijeću mladih FBiH – predstavničkom tijelu mladih

„Vijeće mladih’’ označava krovno udruženje mladih, zasnovano na dobrovoljnom članstvu omladinskih udruženja, a koje predstavlja interese mladih i omladinskih udruženja. „Omladinsko udruženje” označava udruženje čije članstvo i organe upravljanja čine dvije trećine (2/3) mladih, čije su aktivnosti i statutarne djelatnosti većinom usmjerene na mlade, a koje se osniva, registrira, djeluje i prestaje postojati u skladu sa zakonom na osnovu kojeg je registrirano (Zakona o udruženjima i fondacijama). Vijeća mladih u FBiH formiraju se piramidalno, s nižeg ka višim nivoima, kako je pojašnjeno u uvodnom dijelu ovog poglavlja. Vijeće mladih mora bit direktno uključeno u proces izrade i provođenja strategija prema mladima na odgovarajućem nivou, s ciljem doprinošenja usvajanju i provođenju politike prema mladima i programa djelovanja za mlade koji najviše odgovaraju potrebama i pitanjima mladih. Vijeće mladih općine ili kantona ili Federacije delegira svoje predstavnike u stručna radna tijela i komisije na odgovarajućem nivou vlasti. Federacija je dužna pružati podršku radu vijeća mladih Federacije.10

3. Federalno ministarstvo „i mladih’’

Federacija je dužna osigurati da jedno ministarstvo bude odgovorno za saradnju i koordinaciju zadataka u vezi s mladima, a nadzor nad provođenjem Zakona o mladima dat će se u nadležnost savjetu za mlade Federacije BiH.11 Ministarstvo, koje imenuje Vlada FBiH i u čijem se nazivu dodaju riječi „i mladih’’, nadležno je i za saradnju i koordinaciju zadataka s drugim

8 Institut za razvoj mladih KULT od donošenja Zakona o mladima FBiH podržava proces osnivanja vijeća mladih u FBiH. Do kraja 2014. godine očekuje se kompletiranje struktura i osnivanje vijeća mladih FBiH.9 Zakon o mladima FBiH, čl. 17.10 Zakon o mladima FBiH, čl. 4, 24, 37. i 38.11 Zakon o mladima FBiH, čl. 21

40

ministarstvima i nadležnim institucijama u Federaciji na istraživanju o potrebama i problemima mladih, kao i na definiranju i predlaganju federalne strategije prema mladima. Također, predmetno ministarstvo dužno je osigurati uspostavljanje i održavanje sveobuhvatne baze podataka o mladima u saradnji s drugim institucijama Federacije. Ono je i nosilac aktivnosti u vezi s informiranjem mladih, kao i jačanja uključenja mladih u procese odlučivanja, u skladu sa svojim nadležnostima. Ministarstvo određuje i proceduru obuke i certifikacije službenika/ca za mlade.12

4. Donošenje strategije prema mladima FBiH

„Strategija prema mladima” jeste dokument institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema mladima, što uključuje definirane probleme i potrebe mladih, strateške pravce djelovanja te ciljeve strategije i mjere za realizaciju ciljeva strategije. Na nivou kantona i Federacije, u skladu s ustavnim nadležnostima i zakonom, strategija obavezno sadrži programe djelovanja za mlade u pojedinim oblastima omladinskog sektora.13 Pod „programskim pristupom djelovanjima prema mladima’’ podrazumijevaju se razrađeni programi za svaku pojedinu oblast, kao što su: obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje, socijalna briga, aktivno učestvovanje mladih u društvu, slobodno vrijeme mladih (kultura, sport, umjetnost…) i sl. Programi će detaljnije biti pojašnjeni kao zasebna tačka. Definirati strategiju prema mladima uključuje sljedeće korake: analizirati postojeće stanje, putem sveobuhvatnog upitnika ispitati i analizirati probleme i potrebe mladih, napraviti izvještaj o mladima na osnovu prethodne analize, formirati radne grupe za izradu dokumenta uključujući i program / plan djelovanja po oblastima (u kojima će biti i predstavnici nadležnog ministarstva, vijeća mladih, kao i svih drugih predstavnika omladinskog sektora), obučiti radne grupe, izraditi dokument, napraviti javnu raspravu kako bi i drugi mogli dati svoje komentare i sugestije. Usvojiti dokument podrazumijeva njegovo usvajanje od predstavničkog / zakonodavnog tijela, zajedno s budžetom koji je potreban za provođenje strategije. Provesti strategiju prema mladima obuhvata provođenje aktivnosti i mjera iz strategije, praćenje i procjenu aktivnosti i cjelokupne strategije, mijenjanje aktivnosti iz strategije ako se pojavi novi problem koji nije izvornim dokumentom obuhvaćen, informiranje mladih o aktivnostima, izvještavanje nadležne institucije i javnosti o provedenim aktivnostima i postignutim rezultatima i dr.

5. Donošenje programa djelovanja za mlade od ministarstava u FBiH

„Program djelovanja za mlade”, kako ga definira Zakon o mladima FBiH14, program je koji kreiraju institucije vlasti u saradnji s omladinskim sektorom na osnovu stručnog istraživanja i strategije prema mladima te sadrži jasno definirane potrebe, način rješavanja problema, ciljeve, željene rezultate, aktivnosti, vrijeme provođenja, budžet i odgovorne subjekte radi poboljšavanja položaja mladih u određenoj oblasti. Program djelovanja za mlade (ili akcioni plan za mlade) predstavlja plan provođenja mjera koje su definirane strategijom prema mladima. Svako federalno ministarstvo15 (ili uvjetno druga nadležna institucija za neku od oblasti od značaja za mlade, pobrojane u članu 25. Zakona o mladima FBiH) dužno je kreirati program za mlade. Zbir programa čini provedbeni plan strategije prema mladima FBiH. Svako ministarstvo planira posebna sredstva prilikom usvajanja budžeta za izvršenje navedenih zadataka, u skladu sa zakonom, čime se osigurava implementacija programa. Programom djelovanja za mlade definiraju se ciljevi programa, koji moraju biti specifični, odgovarajući, mjerljivi, ostvarivi i nadgledivi, zatim aktivnosti za provođenje programa, institucije nadležne za realizaciju programa, opći, finansijski, materijalni, prostorni i drugi uvjeti za realizaciju programa, potrebe i problemi mladih utvrđeni stručnim istraživanjem, način motiviranja mladih na dobrovoljno učešće u aktivnostima u omladinskom sektoru, nadgledanje i praćenje uspješnosti provođenja programa.16

Kada je riječ o spomenutim oblastima za koje se kreiraju i realiziraju programi, ZMFBiH je naveo veći broj oblasti nego Zakon o omladinskom organizovanju RS-a (ZOORS), mada je ZOORS davao podrobnije deskripcije. ZMFBiH navodi:

1. obrazovanje;2. zapošljavanje i omladinsko preduzetništvo;3. socijalnu, zdravstvenu i preventivnu zaštitu;4. stambeno zbrinjavanje mladih;

12 Zakon o mladima FBiH, čl. 12. 13 Zakon o mladima FBiH, čl. 25.14 Zakon o mladima FBiH, čl. 4.15 Zakon o mladima FBiH, čl. 16.16 Zakon o mladima FBiH, čl. 26.

41

5. rad s mladima, jačanje i razvoj sposobnosti mladih i njihovo slobodno vrijeme; 6. aktivno učešće mladih u javnom životu, izgradnja civilnog društva i volonterstvo;7. mobilnost i saradnja među mladima;8. informiranje i savjetovanje mladih;9. stručni rad i usavršavanje;10. usavršavanje za rad u omladinskim udruženjima i prostorima za mlade;11. omladinski turizam;12. aktivnosti mladih o pitanju kulture, sporta, estetike, etike, ekologije, duhovnosti, humanističkih vrijednosti, lične i društvene odgovornosti;13. rad s mladima s posebnim potrebama.

ZMFBiH ostavio je mogućnost proširenja oblasti u svome 25. članu, stavu 14.

6. Održavanje javnih rasprava i konsultacija, uz učešće predstavnika mladih

Svi nivoi vlasti u Federaciji, time i najviši, federalni nivo, trebaju, u skladu sa svojim nadležnostima, održati javne rasprave i konsultacije uz učešće predstavnika vijeća mladih17 u procesu usvajanja: određene sektorske politike prema mladima, programa djelovanja za mlade, strategije prema mladima, dijelova budžeta koji se tiču pitanja mladih.

7. Dodjela grantova za mlade

Vlada Federacije putem nadležnih ministarstava iz člana 22, stava 2. Zakona obavezna je definirati i zasnovati federalne grantove i transfere 18 s namjenom: podrške zapošljavanja mladih i podrške mladim preduzetnicima, posebno onima bez radnog iskustva, zatim podrške talentiranim učenicima/ama, studentima/icama, kao i mladim autorima/icama, naučnicima/ama, pronalazačima/cama i drugim mladim ljudima koji daju značajan doprinos u nekoj oblasti, te generalno podrške razvoju ljudskih resursa u Federaciji. Potom za unapređenje pojedinih oblasti specifičnih za pitanja mladih i omladinski sektor, s naglaskom na promotivne kampanje i informiranje mladih, te za podršku socijalno ugroženim kategorijama mladih, resocijalizaciji delinkvenata/ica, ovisnika/ica i sl., kao i za podršku u drugim pitanjima od interesa za mlade u Federaciji.Grantovi znače finansijsku podršku koju daje organ vlasti za provođenje projekata koji su u skladu s ciljevima i politikom prema mladima. Grantovi ne moraju biti isključivo projekti koji se tiču aktivnosti predviđenih u strategiji prema mladima i programu djelovanja za mlade, nego mogu obrađivati oblast koja nije definirana u strateškim dokumentima, ali koja ipak doprinosi boljem položaju mladih i podržava njihov razvoj. Zakon kaže da se grantovi trebaju dodjeljivati putem javnog poziva s kriterijima koji će se primjenjivati prilikom odabira projekata koji će se finansirati kao grant. Institut za razvoj mladih KULT izradio je Model odluke o kriterijima za dodjelu sredstava omladinskim udruženjima, a može se preuzeti na internetskoj stranici www.mladi.org.

8. Kontrola utroška dodijeljenih sredstava iz budžeta za mlade

Korisnici sredstava iz dijela budžeta koji se odnosi na pitanja mladih dužni su dostaviti izvještaj nadležnom organu o namjenskom utrošku odobrenih sredstava, i to najkasnije 30 dana prema njihovom utrošku. Nadležni organ koji je odobrio korištenje sredstava na nivou Federacije (kao i kantona, grada i općine) vrši i kontrolu utroška sredstava.19

9. Formiranje savjeta za mlade FBiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je formirati savjet za mlade Federacije kao međuresorno radno tijelo.20 Glavni

17 Zakon o mladima FBiH, čl. 6. 18 Zakon o mladima FBiH, čl. 23.19 Zakon o mladima FBiH, čl. 36.20 Zakon o mladima FBiH, čl. 18.

42

zadatak savjeta za mlade Federacije jeste koordinacija i usaglašavanje politike prema mladima Federacije. U njegovom bi radu aktivno trebali učestvovati nosioci izvršnih funkcija ministarstava i institucija Federacije koji se u okviru svoje nadležnosti bave nekom od oblasti od značaja za mlade iz člana 25. Zakona o mladima FBiH. 50% članova u savjetu za mlade Federacije trebaju biti predstavnici/e vijeća mladih Federacije. Aktivnosti ovog radnog tijela određuju se njegovim poslovnikom o radu.

10. Osnivanje komisije za mlade pri Parlamentu FBiH

Federacija je obavezna uspostaviti komisiju za mlade, koju trebaju potvrditi Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije kao svoje zajedničko i stalno radno tijelo. Komisija se u okviru svojih utvrđenih nadležnosti bavi pitanjima mladih, a najmanje jedan član komisije treba biti iz vijeća mladih Federacije; vijeće Federacije (kao i općine i kantona), u skladu sa stavom 2. člana 38, delegira svoje predstavnike u stručna radna tijela i komisije na odgovarajućem nivou vlasti.

11. Izrada izvještaja o mladima FBiH

Vlada Federacije dužna je svake godine podnositi Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine izvještaj o položaju mladih te o nastojanjima i aktivnostima podrške mladima. Pored utvrđivanja situacije i analize i pojašnjenja aktivnosti, izvještaji trebaju sadržavati i prijedloge za dalji razvoj podrške mladima. Svaki treći izvještaj treba davati pregled cjelokupne situacije u vezi s mladima u FBiH.21

12. Vođenje baze podataka o mladima

Nadležno federalno ministarstvo s koordinirajućom ulogom (detaljno pojašnjeno pod tačkom 3) dužno je osigurati uspostavljanje i održavanje sveobuhvatne baze podataka o mladima u saradnji s drugim institucijama Federacije BiH. Ministarstvo je obavezno biti i nosilac aktivnosti u vezi s informiranjem mladih, kao i jačanja uključenja mladih u procese odlučivanja, u skladu sa svojim nadležnostima.22

13. Obuka i certifikacija službenika/ca za mlade

Nadležno federalno ministarstvo s koordinirajućom ulogom (detaljno pojašnjeno pod tačkom 3) ima obavezu odrediti i proceduru obuke i certifikacije službenika/ce za mlade u institucijama u FBiH na svim nivoima vlasti.

21 Zakon o mladima FBiH, čl. 18.22 Zakon o mladima FBiH, čl. 21.

43

3.3 REPUBLIKA SRPSKA

Zakon o omladinskom organizovanju (ZOORS), usvojen 2004. g., prva je legislativa o mladima u BiH i njegov je doprinos omladinskom razvoju, a posebno omladinskom organiziranju u RS-u, nemjerljiv. Ovaj zakon, kako mu najavljuje i sam naziv, prvenstveno insistira na organiziranju mladih, navodeći njegove ciljeve: uključivanje i obuhvatanje što većeg broja mladih kroz rad omladinskih organizacija, podršku i promociju omladinskih aktivnosti, zastupanje interesa i prava omladine, promociju učešća mladih u procesu odlučivanja, poticanje sistemskog unapređenja i razvoja omladinskog organiziranja i omladinske politike uz aktivno učešće omladine. Također, ZOORS pojašnjava načine osnivanja omladinskih organizacija, repetirajući odredbe Zakona o udruženjima i fondacijama RS-a, te procese njihovog udruživanja u krovne organizacije mladih, omladinske savjete. Osim navedenog, Zakon predviđa i organiziranje omladinskih manifestacija, međunarodnu saradnju s omladinom iz drugih zemalja, informiranje mladih u Republici Srpskoj, donošenje i provedbu omladinskih politika na nivou RS-a i lokalne samouprave, kao i tijela za razvoj omladinske politike. Ono što je posebno važno istaknuti jeste da Zakon eksplicitno kaže: „Briga o omladini je od opšteg interesa za Republiku Srpsku.’’ Da ta briga ne bi bila deklarativnog karaktera, ZOORS nalaže kreiranje omladinske politike Republike Srpske, strateškog dokumenta, da bi se njime uredili osnovni ciljevi, pravci razvoja i zadaci u omladinskom sektoru. Konkretizaciju brige o mladima ZOORS nastavlja i odredbom da se omladinske organizacije finansiraju, između ostalog, iz budžeta Republike Srpske i lokalnih samouprava. Na osnovu jasno definirane procedure one mogu aplicirati za budžetska sredstva, tj. prijaviti svoje projekte za finansiranje. Također, ZoOORS nalaže lokalnim samoupravama Republike Srpske da na osnovu utvrđenih kriterija, koje donose komisije za mlade, osiguraju objekte i uvjete u kojima mladi mogu izraziti i pokazati svoje kreativne sposobnosti.23

Zakon je 2008. g., a zatim i 2011, pretrpio određene izmjene i dopune. Prve izmjene se odnose na kaznene odredbe koje su pooštrene, one mijenjaju nosioca aktivnosti koje su u vezi s omladinom – umjesto Sekretarijata za sport i omladinu nadležnost za mlade je dodijeljena Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS-a, čime je izmijenjen i predlagač omladinske politike Narodnoj skupštini RS-a – naglašavanje rodne ravnopravnosti i dr. Nove izmjene iz decembra 2011. g. bile su značajnije i podrobnije, a donijele su nove izmijenjene definicije ključnih pojmova, zatim izmjene u procesu donošenja omladinske politike i akcionog plana koji se za nju veže, novine u odabiru predstavnika u komisije za mlade pri skupštinama lokalne samouprave, dopune u vezi s omladinskim manifestacijama te mobilnošću mladih. U daljnjem tekstu slijede detaljnija obrazloženja mehanizama ZOORS za institucionalnu brigu o mladima u RS-u.

1. Omladinska politika

Omladinska politika predstavlja dokument koji RS i jedinice lokalne samouprave donose u cilju poboljšanja položaja i rješavanja utvrđenih problema mladih u Republici Srpskoj. To je dokument s jasno definiranim programskim ciljevima, mehanizmima i rokovima za njihovu realizaciju, odgovornim institucijama i organizacijama, partnerima te neophodnim finansijskim sredstvima i njihovim izvorima, a u skladu s jasno definiranim oblastima od interesa za mlade. Akcioni plan provođenja omladinske politike donosi se u roku od 30 dana od dana usvajanja budžeta za godinu za koju se akcioni plan donosi.24 Omladinska politika donosi se na nivou RS-a i jedinica lokalne samouprave na period od pet godina. Na osnovu usvojene Omladinske politike, RS i jedinice lokalne samouprave donose akcioni plan provođenja Omladinske politike za period od godinu dana.25 Kako se u ZOORS dalje navodi, briga o omladini je od općeg interesa za RS, a on se ostvaruje uređivanjem i stvaranjem uvjeta za omladinsko organiziranje i brigu o omladini, te donošenjem i realizacijom utvrđenog dokumenta omladinske politike na nivou RS-a i lokalnih samouprava.26 Omladinskom politikom uređuju se osnovni ciljevi, pravci razvoja i zadaci u omladinskom sektoru kao što su: odgoj mladih, njegovanje moralnih, estetskih, kulturnih i sportskih vrijednosti, razvijanje fizičkih i duhovnih vrijednosti ličnosti, svijest o humanističkim vrijednostima, ličnoj i društvenoj odgovornosti, socijalno-zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, ekologiji i dr., kako se navodi u Zakonu.27 Omladinsku politiku Republike Srpske donosi Narodna skupština Republike Srpske. Akcioni plan provođenja Omladinske politike Republike Srpske donosi Vlada Republike Srpske na prijedlog Ministarstva. Prijedlog omladinske politike i akcionog plana provođenja omladinske politike iz st. 1. i 2. ovog člana priprema Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za

23 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, 2011.24 Zakon o omladinskom organizovanju RS-a (ZOORS), čl. 2.25 Zakon o omladinskom organizovanju RS-a (ZOORS), čl. 13.26 Ibid., čl. 11.27 Ibid., čl. 12.

44

mlade Republike Srpske. Omladinsku politiku i akcioni plan provođenja omladinske politike za područje jedinice lokalne samouprave donosi skupština jedinice lokalne samouprave na prijedlog nadležnog organa jedinice lokalne samouprave i komisije za mlade. Omladinska politika za područje jedinica lokalne samouprave mora biti u skladu s Omladinskom politikom Republike Srpske.28 Za realizaciju akcionog plana provođenja omladinske politike na nivou jedinice lokalne samouprave planiraju se i izdvajaju sredstva u iznosu ne manjem od iznosa sredstava osiguranim budžetom na nivou te jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu29, što je kao novina uvedeno izmjenama i dopunama Zakona iz 2011. g. U ostvarivanju i provođenju Omladinske politike učestvuju nadležno Ministarstvo porodice, omladine i sporta, nadležna ministarstva Vlade RS-a, organi grada i općine, obrazovne, kulturne, sportske i druge institucije, organizacije i organi u saradnji s omladinskim savjetima, komisija za mlade skupštine općine, odnosno grada i radno tijelo koje se bavi pitanjima mladih Narodne skupštine Republike Srpske. 30

2. Nadležno ministarstvo

Izmjenama i dopunama Zakona o omladinskom organizovanju RS-a iz 2008. nadležnost za omladinu dodijeljena je Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS-a (MPOSRS). Ministarstvo u svome djelokrugu ima brojne nadležnosti, a među najvažnijim su one u vezi s Omladinskom politikom. Kako je već obrazloženo, Omladinsku politiku Republike Srpske donosi Narodna skupština Republike Srpske, a Akcioni plan provođenja Omladinske politike Republike Srpske donosi Vlada Republike Srpske na prijedlog Ministarstva. Prijedlog omladinske politike i akcionog plana provođenja omladinske politike priprema Ministarstvo u saradnji sa Savjetom za mlade Republike Srpske.31 Kao djelokrug MPOSRS navode se poslovi koji se odnose na:

- utvrđivanje omladinske politike i brigu o njenom provođenju;- utvrđivanje nacionalnog akcionog programa i planova te koordinaciju njihove realizacije;- stvaranje pretpostavki za rješavanje omladinske problematike – poboljšavanje njihovog socijalnog statusa i uključivanja u društvo;- učešće u realizaciji omladinskih projekata;- periodično praćenje stanja fizičke sposobnosti djece i omladine;- unapređenje sportskih takmičenja omladine i studenata predlaganjem i realizacijom programa i mjera;- predlaganje načina organiziranja omladine te učešće u njihovoj realizaciji;- saradnja s nevladinim omladinskim organizacijama i uključivanje u međunarodnu saradnju;- praćenje procesa u vezi sa Sporazumom stabilizacije i udruživanja, kao i procesa evropskih integracija u

dijelu koji se odnosi na ministarstvo;- koncipiranje programa za unapređenje ekološke i zdravstvene svijesti omladine;- osmišljavanje programa za rad s talentiranom omladinom.32

3. Programi

Omladinska politika definira posebne programe iz različitih oblasti omladinskog života i interesiranja, za čiju su realizaciju zaduženi organi spomenuti u poglavlju 1. „Omladinska politika’’. Spomenutim programima, kako se navodi u ZOORS, utvrđuju se naročito:

- zadaci i mjere za realizaciju omladinske politike po oblastima;- opći, materijalni, kadrovski, prostorni i drugi uvjeti za njihovo ostvarivanje;- institucije nadležne za realizaciju programa omladinske politike;- saradnja s omladinskim organizacijama;- sadržaj i obim omladinskih projekata i manifestacija koji se finasiraju ili sufinansiraju iz javnih sredstava;

28 Ibid., čl. 15.29 Ibid., čl. 54.30 Ibid., čl. 16.31 Ibid., čl. 14.32 Web-stranica Ministarstva porodice, omladine i sporta RS-a: http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Oomladina/Pages/Splash.aspx

45

- izvršioci programa, način njihovog izbora i rokovi za realizaciju;- vrijeme za koje se donosi program.33

Programi za čije ostvarivanje se osiguravaju sredstva iz budžeta i drugih sredstava RS-a, prema ZOORS, odnose se na:

- realizaciju zadataka i mjera koje su precizirane Omladinskom politikom;- podršku radu omladinskih organizacija i institucija koje se bave razvojem omladinske politike na osnovu

utvrđenih kriterija; - izgradnju, opremanje i održavanje omladinskih objekata od republičkog interesa;- unapređenje stručnog i istraživačko-razvojnog rada, informacionih sistema i informiranja;- podršku omladinskim projektima i manifestacijama od republičkog interesa;- međunarodnu omladinsku saradnju.34

ZOORS nadležnim organima RS-a i lokalne samouprave35 nalaže da posebnu pažnju posvete izradi i realizaciji programa u sljedećim oblastima:

- zapošljavanje mladih;- stambena politika za mlade;- obrazovanje, kultura i fizička kultura;- zdravlje i socijalna politika za mlade;- informiranje mladih;- ravnopravnost spolova;- mobilnost, omladinski rad i organizacija;- borba protiv nasilja i kriminaliteta;- korištenje slobodnog vremena mladih i participacija u društvu;- zaštita životne sredine i mladi.

Sve oblasti koje su izostavljene u prethodnom članu ZOORS je nadomjestio odredbom iz člana 20: „Republika, grad i opština će ostvarivati opšti interes i u drugim oblastima, pripremom i realizacijom programa, u skladu sa omladinskim politikama.’’ Dakle, oblasti nisu ograničene već će, ukoliko se strateškim dokumentima, omladinskim politikama, predvidi rješavanje problema iz drugih oblasti, svi nivoi vlasti u RS-u praviti programe za njih.36

4. Omladinski objekt i omladinski centar

Omladinski objekt pristupačan je i prilagođen otvoren ili zatvoren prostor u kome se obavljaju omladinske aktivnosti, a omladinski centar pristupačan je i prilagođen prostor za mlade u kojem se mladima u kontinuitetu pružaju aktivnosti i programi zasnovani na metodama i principima neformalnog obrazovanja u cilju razvoja mladih u svjesne, odgovorne članove zajednice i stvaranja uvjeta za ostvarivanje njihovih punih potencijala.37 Kako je spomenuto u prethodnom poglavlju o programima, programi za čiju se realizaciju izdvajaju sredstva iz budžeta ili druga sredstva RS-a odnose se i na „izgradnju, opremanje i održavanje omladinskih objekata od republičkog interesa’’. Dakle, pored saradnje s omladinskim organizacijama u donošenju i realiziranju programa, koju predviđaju i ZOORS i ZMFBiH, propisuje se i podrška omladinskim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima mladih, ali uz određene kriterije, kako bi se izbjegle zloupotrebe. Na osiguravanje i održavanje omladinskih objekata / prostora za mlade obavezane su i federalne vlasti, što za lokalni i kantonalni nivo spada u minimum mjera koji moraju ispuniti. Za neispunjenje ove mjere federalnim Zakonom predviđene su i kaznene odredbe, dok ih ZOORS nije predvidio.

33 Zakon o omladinskom organizovanju RS-a, čl. 17.34 ZOORS, čl. 18.35 Ibid., čl. 19.36 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.37 ZOORS, čl. 2.

46

5. Skupštinsko radno tijelo koje se bavi pitanjima mladih i komisije za mlade

U cilju poboljšanja uloge i statusa mladih u RS-u, nadležni organi RS-a i jedinica lokalne samouprave osigurat će mladima i uvjete za učestvovanje u donošenju odluka, rasprava i debata koje se odnose na njihovu problematiku. Osiguravanje spomenutih uvjeta odnosi se na obavezu nadležnih organa RS-a i jedinica lokalne samouprave da formiraju posebne komisije za mlade. Na nivou RS-a formira se skupštinsko radno tijelo koje se bavi pitanjima mladih, a čiji je rad definiran Poslovnikom o radu Narodne skupštine Republike Srpske. Komisije za mlade na nivou jedinica lokalne samouprave biraju se i iz reda predstavnika omladinskih savjeta, pri čemu jednu trećinu članova komisije za mlade čine predstavnici omladinskih savjeta. Komisije za mlade stalna su radna tijela u jedinicama lokalne samouprave. U jedinicama lokalne samouprave u kojima nisu formirani omladinski savjeti članovi, odnosno predstavnici mladih u komisiji za mlade biraju se iz reda omladinskih organizacija putem javnog konkursa.38

Komisija ima višestruku ulogu u oblasti omladinske politike. Kako je navedeno u poglavlju „Omladinska politika’’, omladinsku politiku i akcioni plan provođenja omladinske politike za područje jedinice lokalne samouprave donosi skupština jedinice lokalne samouprave na prijedlog nadležnog organa jedinice lokalne samouprave i komisije za mlade, a ona mora biti u skladu s Omladinskom politikom Republike Srpske.39 Također, sredstva koja RS i jedinice lokalne samouprave izdvajaju iz budžeta za finansiranje programa, u skladu s Omladinskom politikom, bivaju na prijedlog nadležnih omladinskih tijela, prvenstveno komisija.40 Komisije donose i kriterije za osiguravanje objekata i uvjeta u kojima mladi mogu izraziti svoje kreativne sposobnosti i obavljati omladinske aktivnosti.41 ZOORS navodi komisije među primarnim institucijama koje su nadležne za utvrđivanje i provođenje omladinske politike.42

6. Podrška omladinskom sektoru – učešće mladih u procesu donošenja odluka

Institucionalno učešće mladih u donošenju odluka jedna je od najznačajnijih odredaba oba zakona koji uređuju pitanje mladih u BiH. „U cilju poboljšanja uloge i statusa mladih u Republici, nadležni organi Republike i jedinica lokalne samouprave će obezbjediti uslove da mladi učestvuju u donošenju odluka, raspravama i debatama koje se odnose na njihovu problematiku.’’43 Navedeni član ZOORS odnosi se na formiranje komisija, koje smo pojasnili u prethodnom poglavlju, a u koje se imenuju i predstavnici krovnih udruženja mladih.

Pored formiranja komisija i osiguravanja uključivanja predstavnika mladih u njihov rad, kao najdirektniji oblik učešća mladih u procesu donošenja odluka, ZOORS je predvidio udruživanje i organiziranje mladih kao i podršku njihovom radu, te detaljno uredio čitav proces. Omladinske organizacije mogu se osnovati kao klubovi, centri, društva i sl., a u „omladinski registar’’, koji će naknadno biti posebno obrazložen, mogu se upisati pod uvjetom da u svom članstvu imaju najmanje dvije trećine omladine.44 Ovakvi oblici organiziranja mogu se međusobno udruživati u složenije oblike organiziranja, kao što su: savezi, unije, omladinski savjeti i sl., a omladinskom organizacijom upravljaju članovi, u skladu sa zakonom i statutom omladinske organizacije. Omladinske organizacije mogu se udruživati na različitim principima (teritorijalni, strukovni, interesni i sl.), u skladu sa zakonom.45 Najmanje deset omladinskih organizacija može se udružiti u savez (uniju i sl.), koji je organiziran da djeluje na čitavoj teritoriji RS-a (republičke omladinske organizacije). Republičke omladinske organizacije osnivaju Omladinski savjet Republike Srpske (OS) i učestvuju u njegovom radu.46

Za funkcioniranje Omladinskog savjeta ZOORS nalaže da se planiraju sredstva u budžetu Republike Srpske u okviru sredstava Ministarstva porodice, omladine i sporta RS-a (MPOSRS). Vlada Republike Srpske osigurava prostor i druge uvjete za rad Omladinskog savjeta.47 Također, Zakonom je predviđeno i da Omladinski savjet delegira svoje predstavnike

38 ZOORS, čl. 22.39 ZOORS, čl. 15.40 ZOORS, čl. 54.41 ZOORS, čl. 61.42 ZOORS, čl. 16.43 ZOORS, čl. 22.44 ZOORS, čl. 23.45 ZOORS, čl. 2.46 ZOORS, čl. 25–38.47 ZOORS, čl. 62.

47

u stručno-savjetodavna i radna tijela koje formiraju Narodna skupština Republike Srpske, Vlada Republike Srpske i Ministarstvo (MPOSRS) s ciljem razvoja i realizacije Omladinske politike.48 Dakle, Omladinski savjet, kao krovna organizacija omladine u RS-u, učestvuje u vladinim tijelima RS-a koja se bave pitanjima mladih, poput skupštinskog radnog tijela koje se bavi pitanjima mladih pri NSRS, Savjeta za mlade pri vladi RS-a, savjetodavnim tijelima pri Ministarstvu za porodicu, omladinu i sport RS-a i dr. kako bi omladina RS-a imala svoje predstavnike u donošenju i realizaciji odluka koje rješavaju njihove probleme i potrebe.49

Omladinske organizacije koje djeluju na području grada ili općine mogu osnovati gradske ili općinske omladinske savjete (savjeti grada ili općine). Savjet grada ili općine dužan je, prema odredbama ZOORS, doprinositi, između ostalog, i: procjeni potreba i interesa mladih i osmišljavanju i realizaciji programa omladinske politike jedinica lokalne samouprave, učešću u raspravama koje se tiču mladih, planiranju, razvoju i primjeni omladinske politike jedinica lokalne samouprave, zastupanju interesa i prava omladine, koordinaciji i realizaciji omladinskih programa od općinskog ili gradskog interesa i dr. – što su direktne mogućnosti učešća u procesu donošenja odluka.50 Za osnovno funkcioniranje savjeta jedinica lokalne samouprave nadležni organ grada ili općine dužan je planirati i osigurati sredstva. Savjeti jedinica lokalne samouprave delegiraju svoje predstavnike u stručno-savjetodavna i radna tijela, koje formira nadležni organ s ciljem razvoja omladinske politike.51

7. Registar omladinskih udruženja

Omladinske organizacije u RS-u upisuju se u „omladinski registar’’, koji vodi Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a, odnosno nadležni organ jedinica lokalne samouprave.52 Sve omladinske organizacije postaju pravnim licem kada se registriraju bilo u osnovnom sudu u sjedištu okružnog suda u RS-u, tamo gdje je sjedište omladinske organizacije, bilo u Ministarstvu civilnih poslova BiH – po Zakonu o udruženjima i fondacijama RS-a, odnosno BiH. Kao dopunu ovoj registraciji kojoj podliježu sva udruženja, omladinske organizacije nakon nje upisuju se u omladinski registar, koji vodi Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a, odnosno nadležna služba jedinice lokalne samouprave. ZOORS-om je predviđen i rok od 60 dana od njegovog usvajanja da jedinice lokalne samouprave uspostave registar omladinskih organizacija za svoje područje.53 Izmjenama i dopunama ZOORS iz 2011. g. odredbe o upisu u omladinski registar dopunjene su novim članom, koji predviđa da je prilikom upisa u omladinski registar omladinska organizacija dužna ispuniti, pored općih, i posebne uvjete, a to su sljedeći:

- programski ciljevi i zadaci definirani u statutu moraju biti usmjereni uglavnom na mlade i pitanja od interesa za mlade;

- u svom članstvu mora imati najmanje dvije trećine mladih;- u organima upravljanja mora imati najmanje dvije trećine mladih.54

8. Omladinske manifestacije Omladinske manifestacije su oblici omladinskih aktivnosti i djelovanja u kojima se realiziraju programi namijenjeni omladini, a mogu se provoditi u posebno uređenim objektima za tu namjenu, kao i na drugim mjestima koja ispunjavaju uvjete za sigurno održavanje manifestacije.55 Omladinski rad, aktivnosti i djelatnosti ostvaruju se realizacijom omladinskih manifestacija, kao što su: omladinski kampovi savjetovanja, kulturno-umjetničke priredbe, sportska takmičenja i dr. Organiziranjem omladinskih manifestacija mogu se baviti omladinske organizacije i druga fizička i pravna lica (organizator). Ministarstvo porodice, omladine i sporta utvrđuje listu omladinskih manifestacija od republičkog značaja na osnovu predloženih programa omladinskih organizacija.56 ZOORS propisuje i niz mjera sigurnosti pri organiziranju manifestacija, obavezujući organizatora na: osiguravanje nesmetanog i sigurnog održavanja omladinske manifestacije, predupređenje

48 Ibid., čl. 41. 49 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT.50 ZOORS, čl. 45.51 Ibid.52 ZOORS, čl. 46.53 ZOORS, čl. 89.54 ZOORS, čl. 48a.55 ZOORS, čl. 2. i 69.56 ZOORS, čl. 69–71.

48

rizika nastanka štete za učesnike, gledaoce i treća lica, saradnju s Ministarstvom unutrašnjih poslova radi predupređenja svake vrste nasilja i nedoličnog ponašanja i održavanja javnog reda i mira, donošenje plana i sprečavanje upotrebe alkohola i opojnih sredstava. ZOORS-om se također predviđa i pravilnik s bližim odredbama o pravima i obavezama organizatora i učesnika na manifestacijama ,kao i mjere koje utvrđuje Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a.57

9. Podrška međunarodnoj omladinskoj saradnji i mobilnosti mladih

Međunarodna omladinska saradnja predstavlja različite oblike saradnje mladih na međunarodnom nivou, kao i institucionalnu saradnju u oblastima od interesa za mlade.58 Međunarodna omladinska saradnja, kako se navodi u ZOORS-u, obuhvata: učešće omladinskih organizacija u radu međunarodnih institucija i organizacija, stručno usavršavanje u inostranstvu iz oblasti omladinskoga rada, studijske posjete, učešće na konferencijama međunarodnoga karaktera, saradnju s međunarodnim institucijama i organizacijama, razmjenu volontera i druge oblike saradnje. Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva porodice, omladine i sporta RS-a, u budžetu Republike Srpske planira posebna sredstva za međunarodnu omladinsku saradnju.59

Posljednjim izmjenama i dopunama ZOORS-a iz 2011, uvedene su odredbe o mobilnosti mladih RS-a. Pojam mobilnost mladih podrazumijeva obrazovnu, kulturnu i turističku pokretljivost mladih, te njihovo uključivanje u međunarodnu saradnju i razmjenu. Standardi koji se preciznije definiraju dokumentom omladinske politike, a odnose se na mobilnost mladih jesu:

- veća međugradska i mobilnost mladih unutar zemlje;- veća međunarodna mobilnost mladih;- povećanje smještajnih kapaciteta i omogućavanje pogodnosti u transportnim uslugama za mlade.60

10. Podrška usavršavanju u oblasti omladinskoga rada

Stručni rad članova omladinskih organizacija, prema ZOORS-u, obuhvata: obuku, istraživačko-razvojni i naučno-istraživački rad, stručno obučavanje, osposobljavanje i usavršavanje, planiranje i programiranje razvoja omladinske politike, informaciono-dokumentacionu djelatnost, međunarodnu stručnu saradnju, propagandu, reklamu i marketing, javno informiranje, izdavalaštvo, profesionalno vođenje poslova i druge vidove stručnoga rada u omladinskom sektoru.61 Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a, zajedno s nadležnim institucijama i organizacijama, priprema i realizira godišnji program stručnog usavršavanja iz oblasti omladinskoga rada, aktivnosti i djelatnosti od interesa za RS. Za realizaciju godišnjeg programa stručnog usavršavanja, iz stava 1. ovoga člana, planiraju se sredstva u budžetu Republike. Nadležni organi i tijela jedinica lokalne samouprave pripremaju i realiziraju godišnji program stručnog usavršavanja.62

Zakon o mladima FBiH, npr., u definiciji službenika/ce za mlade predvidio je da to mora biti osoba stručno osposobljena za rad s mladima, te ostavlja da nadležno federalno ministarstvo određuje proceduru obuke i certifikacije službenika/ca za mlade. Takvu ovlast ZOORS eksplicitno ne daje nadležnom Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS-a, već mu samo nalaže da, u saradnji s drugim nadležnim institucijama, pripremi i realizira program stručnog usavršavanja koji se odnosi na članove omladinskih organizacija, ne spominjući nadležne službenike ni njihovu certifikaciju.

11. Savjet za mlade RS-a

Savjet za mlade Republike Srpske, koji je prije posljednjih izmjena i dopuna ZOORS-a nosio naziv „Upravljački komitet’’63, osniva Vlada Republike Srpske na prijedlog Ministarstva (MPOiSRS), a radi davanja mišljenja o stručnim pitanjima iz oblasti

57 ZOORS, čl. 72–74.58 ZOORS, čl. 2.59 ZOORS, čl. 75.60 ZOORS, čl. 75a.61 ZOORS, čl. 65.62 ZOORS, čl. 67–68.63 ZOORS, naziv odjeljka (prije čl. 77), Izmjene i dopuna ZOORS-a iz 2011, čl. 25.

49

razvoja omladinske politike i njene primjene.

Članovi Savjeta su:

- ministar porodice, omladine i sporta;- ministar prosvjete i kulture;- ministar zdravlja i socijalne zaštite;- ministar rada i boračko-invalidske zaštite;- ministar finansija;- predstavnik radnoga tijela koje se bavi pitanjima mladih Narodne skupštine Republike Srpske i - tri predstavnika Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Rad Savjeta uređuje se pravilnikom, čije je donošenja obaveza nadležnog ministra, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.64

3.4 DISTRIKT BRČKO BIH

Za razliku od entiteta, institucije Distrikta Brčko BiH (DB) još uvijek nisu usvojile nijedan planski ili zakonski akt koji bi se konkretno bavio pitanjima mladih, što onemogućava preciziranje institucionalnih mehanizama za brigu o mladima u tom dijelu BiH. Zakon koji bi regulirao sektor mladih već duže vrijeme je u pripremi – tačnije pripremama, s obzirom na to da su u nekoliko navrata pokretane inicijative i pripremani različiti tekstovi zakona – ali još uvijek nije ugledao svjetlost dana, iako je godinama uvrštavan na liste zakonodavnih prioriteta. Zakon o mladima Federacije BiH i Zakon o omladinskom organizovanju RS-a uređuju pitanja koja su od značaja za status, organiziranje i djelovanje mladih, kao i poboljšanje njihovog životnog položaja, te institucionaliziraju brigu o mladima i rješavanju problema mladih prilaze na organiziran i sistematski način. Zakonski propisi oba entiteta kojima se regulira pitanje volontiranja, također su na istom tragu i predstavljaju značajan korak u borbi protiv nezaposlenosti među mladima i stimuliranju učešća mladih u društvenom životu. U DB-u nije usvojen ni ovaj zakon, kao što još uvijek nije donesena ni omladinska politika – kao direktna posljedica nedostatka adekvatne zakonske regulative. Stoga je omladinskim organizacijama i mladima iz Brčkog znatno otežano ostvarivanje prava koja su zakonski predviđena mladima u drugim krajevima u BiH.65

U prethodnom periodu, kako je spomenuto, bilo je nekoliko inicijativa za donošenja zakona o mladima (ili zakona o omladinskom organiziranju) Distrikta Brčko BiH. Institut za razvoj mladih KULT 2009. godine je, u okviru projekta „Puna usta mladih’’, pokrenuo inicijativu za usvajanje zakona o mladima DB-a, usko sarađujući s nadležnim Odjelom Vlade DB-a za stručne i administrativne poslove, odnosno njegovim Pododjelom za podršku mjesnim zajednicama, udruženjima građana i nevladinim organizacijama. Već tada je postojala radna verzija nacrta zakona o omladinskom organiziranju DB-a, koji je bio aktuelan tokom prve inicijative za njegovo donošenje (pokrenute 2005). Proces je protekao transparentno i uz učešće ključnih aktera iz vladinog, nevladinog i međunarodnog sektora DB-a: Vladine radne grupe za pripremu teksta zakona o mladima DB-a, predstavnika Vlade DB-a, predstavnika tadašnjeg saziva Komisije za koordinaciju pitanja mladih BiH, koji dolaze iz DB-a, omladinskih organizacija iz DB-a (OO Svitac, OC Vermont, PRONI COR), predstavnika Omladinskog projekta njemačkog GTZ-a, predstavnika Udruženja službenika za mlade (USM), predstavnika OSCE-a iz DB-a i dr.66 Tokom nekoliko održanih radnih sastanaka u Brčkom, predstavnici Vlade koji su prisustvovali svim sastancima67 prisutne su detaljno upoznali s Akcionim planom Vlade DB-a, kojim je predviđeno i imenovanje (tada već formirane) radne grupe za izradu prednacrta zakona do sredine maja 2009, te da se prednacrt do kraja jula iste godine uputi u daljnju zakonodavnu proceduru. Predstavnici Vlade napomenuli su i da je u jednom periodu postojala zabrana od OHR-a na donošenje zakona

64 ZOORS, čl. 77.65 Strategija za mlade Distrikta Brčko BiH za period od 2013. do 2018. g., ˝Terra Firma Consulting˝ d. o. o, Brčko, 2012.66 Institut za razvoj mladih KULT, arhiva projekta „Puna usta mladih’’, zapisnik s radnog sastanka održanog 28. 5. 2014. g. u Brčkom.67 Institut za razvoj mladih KULT, arhiva projekta „Puna usta mladih’’, zapisnici sa sastanaka održanih u Brčkom od 29. 5. 2009, 26. 6. 2009. i dr.

50

o mladima u DB-u, ali pismena podrška inicijativi koju je OHR Ured Brčko poslao Institutu za razvoj mladih KULT tokom procesa anuliralo je predmetnu zabranu.

Kao rezultat inicijative iz 2009. godine, kreiran je novi nacrt zakona o mladima DB-a, temeljen dijelom na ranijem nacrtu zakona o omladinskom organiziranju u DB-u, te dobrim rješenjima iz tadašnjeg nacrta zakona o mladima FBiH i Zakona o omladinskom organizovanju RS-a.

Nažalost, u novembru 2009, nadležni odjel Vlade DB-a izvijestio je Institut za razvoj mladih KULT68 odgovorom na upit za informaciju o daljnjoj proceduri usvajanja nacrta zakona o mladima DBBiH, da je ovaj nacrt povučen iz procedure za 2009. g., da je razlog povlačenja nemogućnost uvrštavanja u skupštinsku proceduru, s obzirom na Okvirnu listu i veliki broj zakona koji se moraju donijeti kao prioritetni u 2009. g., te da očekuju da će se procedura usvajanja nacrta zakona o mladima DB nastaviti u 2010. g.

Nakon toga bilježeno je još nekoliko inicijativa za donošenje zakonskog rješenja za mlade DB-a. U februaru 2011. g. organizirana je prezentacija novog nacrta zakona o mladima DB-a, koji je izradila nova radna grupa oformljena od Vlade Distrikta Brčko BiH, a na koji je i Institut za razvoj mladih KULT, po upitu predstavnika omladinskog sektora iz DB-a, dao svoj komentar. Početkom 2014. započeta je javna kampanja „Vrijeme je da i mladi Distrikta Brčko dobiju svoj zakon’’, koju su pokrenule omladinske organizacije DB-a uz podršku Centra za promociju civilnog društva (CPCD) i Ambasade Kraljevine Švedske u BiH. U februaru o. g. šest omladinskih organizacija iz DB-a održalo je sastanak s članovima Komisije za mlade Skupštine DB-a. Prema riječima izvršne direktorice Centra za omladinski razvoj PRONI iz Brčkog Katarine Vučković69, Vlada DB-a je u svom Akcionom planu za 2014. godinu, za četvrti kvartal, predvidjela usvajanje zakona o mladima DB-a.

Kada je u pitanju raspolaganje nadležnostima koje su od značaja za rješavanje gorućih problema mladih, kako smo mogli vidjeti, one su u Bosni i Hercegovini podijeljene na nivou entiteta, kantona u Federaciji BiH i lokalnim samoupravama. Jedinicama lokalne samouprave dodijeljeno je mnogo nadležnosti i odgovornosti u kontekstu institucionalne brige o mladima, ali im nisu osigurani dodatni prihodi, što otežava implementaciju pojedinih zakonskih odredbi. S druge strane, mnogobrojne su oblasti u kojima jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno ovlaštenja, poput obrazovne politike, da bi mogle voditi efikasnu politiku prema mladima. U tom pogledu, moglo bi se reći da u DB-u postoje dobri uvjeti da se vodi potpuno samostalna politika prema mladima, s obzirom na to da status Distrikta obuhvata i nadležnosti koje su svojstvene jednoj lokalnoj samoupravi, a i poslove koje su nadležnost entiteta.70

I pored izostanka zakonske regulative o mladima u DB-u, postoje određeni mehanizmi institucionalne brige o mladima u DB-u. Na upite Instituta za razvoj mladih KULT, koji je poslan za potrebe web platforme integritet.ba, Vlada DB-a je dostavila informacije o mjerama koje preduzima za brigu o mladima za 2012. i 2013. g. Dat ćemo kratak prikaz poslanih pitanja i dostavljenih informacija. Za 2012. godinu:

1. Vlada DB-a nema utvrđen program za mlade;2. Trenutno ne postoje aktivnosti Vlade na izradi programa;3. Procent budžeta, u odnosu na tekući budžet Vlade koji se izdvaja za mlade iznosi 0,9–1%;4. Postoji izvještaj o provođenim aktivnostima za mlade;5. Postoji dodjela nepovratnih sredstava (grantova) omladinskim organizacijama;6. Objavljuje se javni poziv za dodjelu sredstava za mlade, s utvrđenim kriterijima;7. Postoji transparentna objava korisnika dodijeljenih sredstava;8. Ne postoji sistem praćenja učinka utrošenih sredstava.

Na pitanja za 2013. g., u bazi Integriteta navedeni su odrični odgovori Vlade DB-a, s obrazloženjem o nepostojanju zakonske nadležnosti izvršne vlasti u DB-u u oblasti politike prema mladima.

Omladinske organizacije u DB-u imaju vrlo zapažene rezultate rada, i prepoznatljivi su akteri omladinskog sektora u BiH. Njihov razvoj je uglavnom rezultat samostalnog zalaganja i podrške međunarodnih projekata, ali bilježi se i podrška Vlade,

68 Institut za razvoj mladih KULT, arhiv projekta „Puna usta mladih’’, dopis Vlade DB-a (Odjeljenje za stručne i administrativne poslove) od 9. 11. 2009, kao odgovor na upit Instituta, oznaka SA-20/08-140 od 1. 9. 2009. 69 Korespondencija autora (R.P.) s gđicom Katarinom Vučković, 7. septembra 2014.70 Strategija za mlade Distrikta Brčko BiH za period od 2013. do 2018, ˝Terra Firma Consulting˝ d. o. o., Brčko, 2013.

51

prvenstveno kroz dodjelu grantova, ali i kroz direktnu saradnju i rad s omladinskim organizacijama i mladima. U okviru Odjeljenja za stručne i administrativne poslove Vlade Distrikta djeluje Pododjeljenje za podršku mjesnim zajednicama, nevladinim organizacijama i udruženjima građana, koje je, između ostalog, nadležno i za rad s omladinskim organizacijama, kao i za upravljanje Omladinskim centrom i finansijsku podršku za redovno funkcioniranje omladinskih klubova pri mjesnim zajednicama. U okviru Pododjeljenja djeluje i službenik za pitanja mladih.71

Međutim, priča o institucionalnoj brizi za mlade u Distriktu ne može se završiti na podršci nevladinim omladinskim organizacijama, koja je nesporna i potrebna, ali nedovoljna da bi se riješili svi nagomilani problemi koji pogađaju mlade u DB-u. Pitanju mladih neophodno je pristupiti na cjelovit i planski način: značajnom budžetskom podrškom temeljenom na programima za ključne oblasti za mlade (zapošljavanje, obrazovanje, socijalna skrb i dr.), aktivnim radnim tijelom u okviru zakonodavne vlasti kao inicijatorom i predlagačem ključnih rješenja i politika, zatim posebnim odjelom za mlade pri izvršnoj vlasti s koordinirajućom ulogom, umrežavanjem omladinskih organizacija i podrškom njihovom radu, kako bi mladi DB-a imali svoje legitimne predstavnike u procesu donošenja odluka i dr. Međutim, planski pristup iziskuje adekvatnu zakonsku regulativu.

3.5 KANTONI I OPĆINE

S obzirom na to da najveći dio odredbi iz Zakona o mladima Federacije BiH koji se odnosi na općine u FBiH ujedno obuhvata i kantone, uz nekoliko posebnih odredbi samo za kantonalni nivo vlasti, u ovom poglavlju će biti objedinjene, s tim da će posebno biti obrazložene i naglašene odredbe koje su specifične samo za kantone. Kada je riječ o propisima koje se odnose na općine u Republici Srpskoj, one su obuhvaćene u poglavlju koje tretira zakonske mehanizme brige o mladima u RS-u.

1. Službenik/ca za mlade, odjel za mlade na kantonalnom nivou

„Službenik/ca za mlade” označava državnog službenika/ce koji/a je stručno osposobljen/a za rad s mladima i posjeduje certifikat o znanju o politici prema mladima i radu s mladima.72 Službenik/ca za mlade je, prosto rečeno, osoba u institucijama vlasti koja se bavi pitanjima mladih. Zakon o državnoj službi definira državnog službenika/cu kao „lice postavljeno rješenjem na radno mjesto u organ državne službe, u skladu sa zakonom’’. Zakon o mladima FBiH propisuje postojanje pozicije službenika/ce za mlade na svim nivoima vlasti Federacije BiH. Službenik/ca za mlade mora posjedovati stručne kompetencije (znanje i vještine) da bi mogao/la obavljati ovu poziciju u organu državne službe. Problem predstavlja to što u Bosni i Hercegovini ne postoji formalna visokoškolska ustanova koja obrazuje službenike/ce za mlade, pa još uvijek ovu poziciju obavljaju službenici/e s najrazličitijim strukama.73 Nadležno federalno ministarstvo određuje proceduru obuke i certifikacije službenika/ce za mlade.74

Općinski i gradski nivo vlasti dužni su samostalno odrediti službenika/cu za pitanja mladih, dok je kantonalni nivo vlasti dužan odrediti službenika/cu ili odjel za mlade pri ministarstvu koje ima koordinirajuću ulogu u okviru institucionalne brige o mladima.75 Zakon ne precizira obavlja li službenik/ca za mlade općine / grada isključivo poslove koji se tiču rada s mladima ili ih obavlja jednim dijelom svog radnog vremena, pored drugih poslova koji su definirani sistematizacijom radnih mjesta, a mjerodavan bi kriterij pri tome trebao biti broj stanovnika, tj. mladih ljudi na tom području.76 Službenik/ca za mlade treba biti stručno osposobljen/a za rad s mladima, kako se navodi u definiciji čl. 4. Zakona o mladima FBiH, te raditi u okviru nadležne općinske / gradske službe. Kada je riječ o kantonalnom službeniku/ci za mlade, vrijedi isto obrazloženje, s tim da bi bilo neodgovarajuće da kantonalni službenik/ca, pored brojnih obaveza i obima posla koji mu/joj proizlaze iz Zakona o mladima, obavlja i druge zadatke.77

71 Strategija za mlade Distrikta Brčko BiH za period od 2013. do 2018, ˝Terra Firma Consulting˝ d. o. o., Brčko, 2013.72 Zakon o mladima FBiH, čl. 4.73 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, str. 50, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.74 Zakon o mladima FBiH, čl. 12.75 Zakon o mladima FBiH, čl. 12.76 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, str. 62, Sarajevo, 2012.77 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, str. 62, Sarajevo, 2012.

52

2. Strategija prema mladima

Svi nivoi vlasti u Federaciji imaju obavezu definiranja, usvajanja i provođenja strategija prema mladima.78 Ovu zakonsku obavezu federalnog nivoa vlasti pojasnili smo prethodno. „Strategija prema mladima’’ jeste dokument institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema mladima, što uključuje definirane probleme i potrebe mladih, strateške pravce djelovanja te ciljeve strategije i mjere za realizaciju ciljeva strategije.79 Općinski, gradski i kantonalni nivo vlasti imaju obavezu samostalno osigurati minimum mjera na planu rada s mladima i omladinskih aktivnosti80, a neke od tih mjera odnose se i na ovaj dokument. Dakle, općinska, gradska i kantonalna vlast imaju obavezu izraditi, usvojiti i pratiti provođenje ovog dokumenta, a pri procesu izrade i provođenja dužne su direktno uključiti vijeće mladih sa svoga područja, s ciljem provođenja politike prema mladima koji najviše odgovaraju potrebama i pitanjima mladih.81

3. Program djelovanja za mlade na nivou kantona

Strategija prema mladima na nivou kantona i Federacije, o kojoj je prethodno bilo riječi, obavezno treba sadržavati programe djelovanja za mlade u pojedinim oblastima omladinskog sektora82, koje su pobrojane u čl. 25. Zakona o mladima FBiH. Kantoni su odgovorni za samostalno definiranje, usvajanje i provođenje kantonalnih programa djelovanja za mlade. Programe definiraju, utvrđuju i provode kantonalna ministarstva, koja u svom djelokrugu imaju neku od oblasti omladinskog sektora, a odnose se na sljedeća pitanja:

- obrazovanje;- zapošljavanje;- socijalna zaštita;- zdravstvena i preventivna zaštita;- stambeno zbrinjavanje;- mobilnost i saradnja među mladima;- informiranje mladih;- stručni rad i usavršavanje u vezi s radom s mladima;- omladinski turizam;- kultura i sport;- rad s mladima s posebnim potrebama;- druga pitanja od interesa za mlade.83

Predmetna ministarstva planiraju posebna sredstva prilikom usvajanja budžeta za izvršenje zadataka sadržanih u programima.

4. Prostor za mlade

Prostor za mlade je, kako ga definira Zakon o mladima FBiH, jednonamjenski ili višenamjenski, otvoreni ili zatvoreni prostor84 u kome se provodi rad s mladima i omladinske aktivnosti. Riječ je o aktivnostima koje su predviđene strategijom prema mladima, programom djelovanja za mlade, kao i drugim aktivnostima od interesa za mlade. Osiguranje prikladnog prostora za mlade, kao i osiguranje plaćanja troškova njegovog održavanja,85 spada u minimum mjera koje su općinske, gradske i kantonalne vlasti dužne ispuniti. Prikladan prostor, pojednostavljeno rečeno, jeste onaj prostor koji ispunjava uvjete da se u njemu nesmetano provode rad s mladima i omladinske aktivnosti. Organi vlasti nemaju mogućnosti svakom

78 Zakon o mladima FBiH, čl. 11.79 Zakon o mladima FBiH, čl. 4.80 Zakon o mladima FBiH, čl. 11.81 Zakon o mladima FBiH, čl. 38.82 Zakon o mladima FBiH, čl. 25.83 Zakon o mladima FBiH, čl. 25.84 Pod zatvorenim prostorom se, između ostalog, podrazumijevaju centri za mlade, domovi kulture, prostorije mjesne zajednice, sale za seminare i sl. Otvoreni prostori su igrališta, sportska igrališta i tereni, parkovi i dr. (Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.)85 Zakon o mladima FBiH, čl. 14.

53

registriranom omladinskom udruženju ustupiti prostor. Stoga se vijeću mladih86 ili omladinskom udruženju s najjačim kapacitetima i resursima dodijeli određeni prostor na upravljanje, dok sva omladinska udruženja, neformalne grupe mladih, kao i drugi pružaoci podrške mladima besplatno koriste ovaj prostor za provođenje rada s mladima i omladinskih aktivnosti.87

5. Osiguranje budžetske stavke za mlade

U minimum mjera koje Zakon o mladima FBiH nalaže općinskim, gradskim i kantonalnim vlastima ubraja se i osiguranje budžetske stavke koja se tiče pitanja mladih, kao dijela ukupnog budžeta općine, grada ili kantona.88 Ona ne podrazumijeva samo grantove za projekte za mlade (koji će biti posebno obrazloženi) nego i sve druge troškove potrebne za implementaciju zakonskih odredbi i mjera za brigu o mladima, a to su: troškovi održavanja prostora za mlade, troškovi obučavanja i doobučavanja službenika/ca za mlade za stručno osposobljavanje za rad s mladima i za stjecanje certifikata o znanju o politici prema mladima i radu s mladima, troškovi planiranja, izrade, provođenja i praćenja provođenja strategije prema mladima i programa djelovanja za mlade, troškovi rada vijeća mladih i druga sredstva koja su neophodna za provođenje Zakona.89

6. Određivanje nadležne općinske, odnosno gradske službe za pitanja mladih

Općinski i gradski organi vlasti dužni su odrediti službu koja će biti nadležna za pitanja mladih. Zakon ne precizira uspostavljanje zasebne službe samo za pitanja mladih, što organima vlasti omogućuje da nekoj postojećoj službi pridodaju nadležnost za rad s mladima i implementaciju Zakona. Kantoni imaju mogućnost u okviru nadležnog ministarstva uspostaviti odjel za mlade, o čemu je prethodno bilo riječi. Poželjno je da se u naziv službe pridoda riječ „mladi’’, kako bi mladi znali kojoj se službi trebaju obratiti ukoliko im je potrebna podrška ili pomoć. Iako Zakon to ne precizira, službenici/e za mlade morali bi raditi u okviru nadležnih službi za mlade.90

7. Osiguranje godišnjih grantova

Osiguranje godišnjih grantova za projekte za mlade također spada u minimum mjera koje su nadležne institucije vlasti zakonom obvezne ispuniti prema mladima.91 Zakon o mladima FBiH propisuje da se predmetni grantovi dodjeljuju putem javnog poziva s kriterijima, u skladu s evropskim principima u radu javnih uprava. Sredstva za godišnje grantove za projekte za mlade predviđaju se budžetskom stavkom za mlade. Grantovi ne moraju biti isključivo za projekte koji se tiču aktivnosti predviđenih u strategijama prema mladima i programima djelovanja za mlade, nego se mogu odnositi i podržavati sporadične aktivnosti udruženja mladih i neformalnih grupa, koje doprinose poboljšanju položaja mladih. Grantovi se, kako Zakon propisuje, dodjeljuju putem javnog poziva s kriterijima. Institut za razvoj mladih KULT izradio je Model odluke o kriterijima za dodjelu sredstava omladinskim udruženjima, a dostupan je na internetskoj stranici www.mladi.org.

8. Profesionalni razvoj i usavršavanje službenika/ce za mlade

Kako je detaljno obrazloženo u prvom dijelu ovog poglavlja, „Službenik/ca za mlade” označava državnog službenika koji je stručno osposobljen za rad s mladima i posjeduje certifikat o znanju o politici prema mladima i radu s mladima. U čl. 14. Zakona o mladima FBiH, kao minimum obaveza općinskih, gradskih i kantonalnih vlasti navodi se profesionalni razvoj službenika/ce za mlade, uz jačanje kapaciteta svih onih koji se bave radom s mladima i omladinskim aktivnostima. Kako bi službenik/ca mogao/la odgovoriti obavezi i opisu navedenim u definiciji, neophodan mu/joj je profesionalni razvoj i usavršavanje: obuke i doobučavanja, stručna literatura, studijske posjete drugim mjestima u zemlji i inostranstvu i dr. Sredstva za pokrivanje troškova profesionalnog usavršavanja planiraju se ranije pojašnjenom budžetskom stavkom za mlade.92

86 Krovno udruženje mladih.87 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2013.88 Zakon o mladima FBiH, čl. 14.89 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2013.90 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2013.91 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2013.92 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, str. 66–67, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.

54

9. Osnivanje komisije za mlade

Zakon propisuje osnivanje komisije kao stalnog radnog tijela pri općinskom vijeću, odnosno pri skupštini kantona, koja će se u okviru svoje nadležnosti baviti pitanjima mladih, a u čijem radu će učestvovati predstavnici/e općinskog, odnosno kantonalnog vijeća mladih. Zakon ne precizira tačan opis posla komisije, ali se preporučuje da bi komisija u okviru svoga djelovanja trebala razmatrati pitanja iz oblasti mladih, razmatrati strategije prema mladima i programe djelovanja, davati sugestije i mišljenja o nacrtima i prijedlozima zakona i odluka koje se odnose na mlade, pratiti analize institucija i organizacija o položaju mladih na području za koje je nadležna, ostvarivati saradnju s nadležnim institucijama za pitanja mladih, razmatrati inicijative mladih i predstavničkih tijela mladih i sl.93 Važno je još jednom ukazati na zakonsku obavezu uključivanja predstavničkih tijela mladih u rad komisije, kao njenih punopravnih članova.

10. Stručno radno tijelo za izradu, ažuriranje i praćenje provođenja lokalnih i kantonalnih strategija

Kao druga tačka ovog poglavlja obrazložena je definicija strategije prema mladima. Kako taj najvažniji, strateški dokument za mlade ljude ne bi ostao mrtvo slovo na papiru, Zakon propisuje uspostavljanje stručnog radnog tijela za izradu, ažuriranje i praćenje provođenja lokalnih i kantonalnih strategija prema mladima, u čijem radu učestvuju predstavnici/e vijeća mladih ili omladinskih udruženja.94 Zakon kaže: „Vijeće mladih bit će direktno uključeno u proces izrade i provođenja strategija prema mladima na odgovarajućem nivou s ciljem doprinošenja usvajanju i provođenju politike prema mladima i programa djelovanja za mlade koji najviše odgovaraju potrebama i pitanjima mladih.’’95 Stručno radno tijelo treba se sastojati od predstavnika općinskog, odnosno kantonalnog organa vlasti, kako izvršne tako i predstavničke / zakonodavne, zatim predstavnika različitih javnih ustanova koje u djelokrugu imaju oblasti od značaja za mlade (škole, domovi zdravlja, MUP i sl.) i dr., a dijeli se u radne grupe po spomenutim oblastima (obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita i sl.).

11. Istraživanje o položaju mladih

Stručno istraživanje o problemima i potrebama mladih polazna je osnova za izradu strategije prema mladima, pa tako i programa djelovanja za mlade. Ono se provodi prije same izrade dokumenta. U članu 25. Zakona o mladima FBiH navodi se: „Strategija prema mladima (...) definira se, usvaja i provodi na osnovu istraživanja o potrebama i problemima mladih.’’ Istraživanje se odnosi na utvrđivanje postojećeg stanja u oblasti pružanja podrške mladima, kao i na ispitivanje mišljenja i ponašanja mladih ljudi s područja na koje se strategija odnosi.96

12. Pružanje podrške vijećima mladih

Općinske, gradske i kantonalne vlasti dužne su pružiti podršku radu općinskog, odnosno kantonalnog vijeća mladih97. Zakon ne predviđa postojanje gradskog vijeća mladih (u gradovima koji se sastoje iz više općina), ali gradske vlasti imaju obavezu podržati rad vijeća mladih iz općina koje su u sastavu grada. Podrška radu vijeća mladih sastoji se, između ostalog, u sljedećem: uključivanje u sva radna tijela koja se tiču mladih (komisije, stručna radna tijela i sl.), osiguravanje osnovnih uvjeta za rad (prostor, tekući troškovi , tehnička podrška i dr.), podrška u provođenju aktivnosti, stručno savjetovanje i sl.98

13. Vođenje spiska omladinskih udruženja i spiska institucija od značaja za omladinski sektor

Nadležna općinska služba samostalno će voditi spisak omladinskih udruženja, iz razloga transparentnosti, saradnje, podrške i partnerstva. Nadležna općinska služba vodit će i spisak neformalnih grupa mladih čije su aktivnosti podržane od općine.99

93 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, str. 67, Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.94 Zakon o mladima FBiH, čl. 14.95 Zakon o mladima FBiH, čl. 38.96 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, str. 68, Insititut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.97 Zakon o mladima FBiH, čl. 14.98 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, str. 68, Insititut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.99 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, str. 68, Insititut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.

55

Općinski, gradski i kantonalni organi vlasti dužni su voditi spisak svih udruženja, institucija, ustanova, međunarodnih i drugih organizacija koje rade s mladima ili pružaju podršku omladinskim aktivnostima.100 Dakle, spisak omladinskih udruženja vode isključivo općinski organi vlasti (općinska služba koja je nadležna za mlade), i razlikuje se od spiska nosilaca podrške mladima, koje vode i općinske, i gradske, i kantonalne vlasti. Spisak omladinskih udruženja nije registar nevladinih organizacija, koji vode ministarstva pravde (kantona, FBiH, BiH), već evidencija koja služi transparentnosti omladinskih organizacija i omogućava im apliciranje na grantove za mlade na svim nivoima vlasti, članstvo u vijeću mladih, sudjelovanju u planiranju, izradi i praćenju strategije prema mladima i dr.101

14. Uključivanje mladih u procese donošenja odluka

U većem dijelu prethodnih poglavlja pojašnjeni su mehanizmi uključivanja mladih u procese donošenja odluka, od učešća u radu nadležnih komisija, radnim tijelima za planiranje, izradu i implementaciju strategije prema mladima i programa djelovanja za mlade i dr. Član 38. Zakona o mladima FBiH detaljno pojašnjava ulogu predstavničkih tijela mladih: „Vijeće mladih ima pravo i obavezu da legitimno predstavlja i zastupa interese udruženja koja su ga osnovala na odgovarajućem nivou vlasti. Vijeće mladih bit će direktno uključeno u proces izrade i provođenja strategija prema mladima na odgovarajućem nivou s ciljem doprinošenja usvajanju i provođenju politike prema mladima i programa djelovanja za mlade koji najviše odgovaraju potrebama i pitanjima mladih. Vijeće mladih bavit će se provođenjem zajedničkih projekata mladih u Federaciji te članstva i učešća, odnosno predstavljanja pitanja mladih na višem nivou i na međunarodnom planu. Vijeće mladih bavit će se i politikama koje se posredno dotiču mladih i koje utječu na opći razvoj i prosperitet te opću društvenu dobrobit, kao i svim ostalim pitanjima koja se posredno odnose na mlade. Vijeće mladih općine ili kantona ili Federacije, u skladu sa stavom 2. ovog člana, delegirat će svoje predstavnike u stručna radna tijela i komisije na odgovarajućem nivou vlasti.’’

I pored specifičnih obrazloženja učešća mladih, Zakon posebno naglašava da svi nivoi vlasti u Federaciji trebaju, u skladu sa svojim nadležnostima, održati javne rasprave i konsultacije uz učešće predstavnika/ca vijeća mladih u procesu usvajanja:

- određene sektorske politike prema mladima;- programa djelovanja za mlade;- strategije prema mladima; - dijelova budžeta koji se tiču pitanja mladih.102

100 Zakon o mladima FBiH, čl. 13.101 Vodič kroz zakone o mladima u BiH, str. 69, Insititut za razvoj mladih KULT, Sarajevo, 2011.102 Zakon o mladima FBiH, čl. 6.

56

57

Analiza politika prema mladima na nivou BiH

AUTOR: RUSMIR POBRIĆ

58


4. Analiza politika prema mladima na nivou BiHKako je spomenuto u prvom dijelu ove studije, na državnom nivou ne postoji zakonska regulativa za oblast mladih i omladinskog organiziranja, zbog čega nije moguće precizirati nadležne institucije niti pratiti implementaciju njihovih obaveza prema mladima. Međutim, od 2004. godine pokrenut je određen broj aktivnosti u oblasti institucionalne brige o mladima: osnovana je Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH, a uz pomoć GTZ-a urađeno je istraživanje o problemima i potrebama mladih „Mladi trebaju omladinsku politiku’’103, kao platforma za izradu dokumenta omladinske politike na nivou BiH. U skladu s tim aktivnostima, te odlukama Vijeća ministara BiH na temelju kojih su spomenute aktivnosti preduzete, kao nadležno tijelo za pitanja mladih na državnom nivou prepoznajemo Komisiju za koordinaciju pitanja mladih, a kao nadležnu instituciju Ministarstvo civilnih poslova BiH, u okviru kojeg Komisija djeluje.

Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH nadležna je za utvrđivanje osnovnih principa i koordinaciju aktivnosti svih subjekata od značaja, za promociju i zaštitu uloge i pozicije mladih BiH u cilju poboljšanja njihovih uvjeta života, te za međunarodno predstavljanje pitanja koja se tiču mladih BiH. Jedan od osnovnih zadataka je izrada prijedloga omladinske politike. Komisija djeluje u okviru Ministarstva civilnih poslova BiH i o svom radu redovno izvještava Ministarstvo i dva puta godišnje Vijeće ministara BiH.104

Odluka o osnivanju Komisije donesena je 2004. g., a Komisija je osnovana 2005, pri Vijeću ministara BiH. Prvi saziv Komisije imao je 18 članova, devet iz vladinog sektora, koje je imenovalo Vijeće ministara, i devet iz nevladinog sektora, biranih konkursom. Prvi saziv nije uspio obaviti primarnu zadaću zbog koje je osnovan: nije pripremio prijedlog omladinske politike. I pored toga, kadrovski kapacitet komisije naknadno je smanjen. Današnji saziv, po novoj odluci Vijeća ministara iz 2009. g., broji devet članova, četiri iz vladinih institucija, a pet iz nevladinih organizacija.

Iako nemamo zvaničnog sveobuhvatnog izvještaja o radu Komisije, tj. o svim aktivnostima koje je Komisija do sada provela, podrobno obrazloženje o čitavom procesu, od osnivanja Komisije do posljednjih aktuelnih informacija o aktivnostima na izradi dokumenta omladinske politike, navedeno je u jednom od odgovora Vijeća ministara BiH na zastupnička pitanja iz Predstavničkog doma PSBiH. Naime, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Ismeta Dervoz (mandat 2010–2014), 15. marta 2012, na 24. sjednici Zastupničkog doma uputila je pitanje Ministarstvu civilnih poslova BiH, kao nadležnoj instituciji, o politici prema mladima koja se provodi na državnom nivou, a koje je glasilo:

1. U kojoj je fazi izrada strategije za poboljšanje uvjeta života i rada mladih i do kada je predviđeno da strategija bude završena?

2. Šta je uradio novi saziv komisije?3. Da li uopće postoji plan aktivnosti i ko će finansirati novo istraživanje?

Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 10. 5. 2012. g. utvrdilo sljedeći odgovor na zastupničko pitanje Dervoz:„Savjet ministara BiH je na 72. sjednici, održanoj 16. decembra 2004. g. donio Odluku o osnivanju komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH. Mandat Komisije trajao je od 2006. do 2009. godine. Na 84. sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj 16. aprila 2009. g., usvojena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH. Komisija se (sada, op.a.) sastoji od devet članova, od čega su četiri predstavnici institucija vlasti u BiH (Ministarstva civilnih poslova – dva, Ministarstva porodice, omladine i sporta RS-a – jedan, Ministarstva kulture i sporta FBiH – jedan) i pet predstavnika omladinskog nevladinog sektora (predstavnike iz RS-a je predložio Omladinski savjet RS-a). Prema novoj

103 Web-stranica Komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH, link: http://www.mladi.gov.ba/pdf/Analiza_mladi_-_za_web.pdf104 Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva civilnih poslova BiH za 2012. g., br.: 01/02/03-08-16-1-523/13, Ured za reviziju institucija BiH, 2013. g.

59

odluci, Komisija se osniva u okviru Ministarstva civilnih poslova BiH, umjesto dotadašnjeg rješenja, prema kojem je Komisija osnovana kao stalno tijelo Savjeta ministara BiH.

Prema Odluci o osnivanju Komisije, jedan od osnovnih zadataka je izrada prijedloga omladinske politike (Koordinirana politika za mlade u BiH). S obzirom na činjenicu da je Komisija u prethodnom mandatu (2006–2009) već trebala predložiti Savjetu ministara ovaj dokument, ali da to nije urađeno, novoosnovanoj Komisiji za koordinaciju pitanja mladih stavlja se ista obaveza u novom mandatu.

U svom prošlom mandatu, Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH je, uz podršku GTZ-a, izradila ‘Analizu položaja mladih i omladinskog sektora u BiH’ kao prve faze u izradi Koordinirane politike za mlade u BiH.

Novi saziv Komisije u martu 2010. g. izradio je i usvojio dokument ‘Smjernice za izradu prijedloga dokumenta Koordinirana politika za mlade u Bosni i Hercegovini’, koji je sadržavao: opis projekta, proces izrade prijedloga dokumenta, programske oblasti, sastav i zadatke Radne grupe za izradu prijedloga dokumenta. Ove smjernice upućene su svim nadležnim entitetskim ministarstvima i odgovarajućim odjelima u Vladi Distrikta Brčko BiH, a prema šest programskih oblasti utvrđenih u ‘Analizi’, zajedno sa zahtjevom za imenovanje predstavnika u radnu grupu za izradu prijedloga dokumenta.

Krajem jula 2010. g., prikupljena su imenovanja članova od nadležnih institucija. U zgradi Parlamentarne skupštine BiH, 15. 9. 2010, Komisija je organizirala pripremnu sjednicu radne grupe za izradu nacrta dokumenta ‘Koordinirana politika za mlade u BiH 2011–2015’, na kojoj su prisustvovali predstavnici entitetskih ministarstava, Distrikta Brčko i predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH. Komisija je Prijedlog odluke o imenovanju radne grupe za izradu nacrta dokumenta ‘Koordinirana politika za mlade u BiH 2011–2015’ uputila Vijeću ministara 26. 10. 2010. g. na usvajanje.

Vijeće ministara je na svojoj 137. sjednici, održanoj 18. 11. 2010. g., odgodilo izjašnjenje o navedenom prijedlogu odluke, uz naznačenu potrebu da predlagač razmotri sugestije po pitanju nadležnosti Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja i Federalnog ministarstva kulture i sporta, a u vezi s Odlukom Ustavnog suda FBiH (o (ne)ustavnosti tih federalnih ministarstava, op.a.). Sugerirano je da se pribavi mišljenje kantonalnih ministarstava.

Zahtjevi za izjašnjenje na Prijedlog odluke o imenovanju radne grupe za izradu nacrta dokumenta ‘Koordinirana politika za mlade u Bosni i Hercegovini 2011-2015’ upućeni su na adrese svih deset vlada kantona u Federaciji BiH. Iako je naglašena hitnost dogovora, do januara 2011. g. su na adresu Komisije pristigla svega dva prijedloga, uprkos višestrukim urgencijama prema vladama.

S obzirom na gore navedeno, Komisija je svojim Programom rada za 2012. g., koji je poslan Vijeću ministara BiH radi usvajanja, ponovo uvrstila izradu predmetnog strateškog dokumenta kao prioritetni zadatak, a sredstva za njegovu izradu planirana su u budžetu Ministarstva civilnih poslova BiH kao program posebne namjene.

U okviru IPA projekta ‘EU podrška koordinaciji i implementaciji nacionalne politike za mlade u BiH’, koji je počeo 1. 1. 2012. godine, planirane su aktivnosti za podršku izrade strateškog dokumenta, kao npr. seminari na temu razvoja metodologije za izradu strateškog dokumenta za mlade, kao i aktivnosti u okviru komponente ‘Monitoring i evaluacija’, kojim će se osigurati sistematsko prikupljanje svih relevantnih podataka o mladima u BiH.’’105

Iako odgovor Vijeća ministara BiH daje hronološki pregled dešavanja u oblasti politike prema mladima na državnom nivou u periodu 2004–2012, uz dosta detaljne informacije, određena pitanja ostala su otvorena i nedovoljno precizirana. Nije naveden mjerljiv plan aktivnosti za izradu strateškog dokumenta za brigu o mladima na državnom nivou, što je prioritetna zadaća zbog koje je Komisija prvenstveno i osnovana. Nejasna je iz odgovora i tvrdnja kako će ‘’seminari na temu razvoja metodologije izrade strateškog dokumenta” i ‘’aktivnosti u okviru komponente monitoring i evaluacija” osigurati nove podatke o problemima i potrebama mladih. Jer, IPA projekt „EU podrška koordinaciji i implementaciji nacionalne politike za mlade u BiH’’, koji treba pomoći Komisiji u pripremi novog dokumenta, u podacima o projektnim komponentama na svojoj web stranici navodi sljedeće: ‘’Studija će se ograničiti na postojeće podatke kvalitativne i kvantitativne prirode. Nova istraživanja se neće provoditi. Nakon pripreme osnovne studije, biće identificirane informacije koje nedostaju. Ove

105 Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva civilnih poslova BiH za 2012. g., br.: 01/02/03-08-16-1-523/13, Ured za reviziju institucija BiH, 2013. g.

60

informacije bi mogle biti predmet dodatnih studija izvan opsega ovog projekta.”106

U 2012. g. istekao je mandat novom / drugom sazivu Komisije. Kako se navodi u revizorskom Izvještaju o finansijskom poslovanju Ministarstva civilnih poslova BiH za 2012. g., Ministarstvo je pokrenulo proceduru imenovanja kandidata za novi saziv Komisije, a procedura izbora novih članova je u toku. „U 2013. godini su imenovani novi članovi Komisije, budući da je ranijem sazivu istekao mandat. Komisija broji četiri člana od čega su dva iz Ministarstva civilnih poslova, a druga dva iz entitetskih ministarstava. Izvještaj o radu Komisije za 2013. godinu je upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje 18. 3. 2014. godine.’’107 Nejasno je zašto je spomenuto imenovanje novih članova Komisije u 2013, kada taj proces, prema podacima dostupnim na web stranici Komisije, još uvijek nije okončan (do novembra 2014). Iako su, po otvorenom konkursu108, izabrani novi članovi Komisije i iz reda nevladinog sektora, Vijeće ministara još nije potvrdilo njihovo imenovanje.

Centar za istraživacko novinarstvo (CIN) navodi da je na „Komisiju iz budžeta u 2006. godini potrošeno više od 124.000 KM, a godinu dana kasnije blizu 185.000 KM.109 U protekle dvije budžetske godine, 2012. i 2013, budžet Komisije znatno je smanjen. U izvještajima revizije finansijskog poslovanja Ministarstva civilnih poslova navodi se: „Iz budžetskih sredstava Ministarstva, u okviru tekućih izdataka u 2012, kao program posebnih namjena finansirana je i Komisija za koordinaciju pitanja mladih, sa 16.736 KM. Najznačajniji izdaci odnosili su se na putne troškove (9.707 KM), izdatke za PTT usluge (1.166 KM), ugovorene usluge (5.709 KM) i ostale troškove. Članovi Komisije nisu ostvarivali naknadu u 2012. godini.110 Najznačajniji izdaci u 2013. odnosili su se na putne troškove (9.430 KM), izdatke za PTT usluge (1.580 KM), ugovorene usluge (13.376 KM) i ostale troškove, ukupno 24.385 KM. Članovi Komisije nisu ostvarivali naknadu u 2013. godini.111

Možemo konstatirati da, iako su evidentirane određene aktivnosti institucija vlasti na državnom nivou u oblasti omladinske politike, značajniji rezultati nisu postignuti. Nije donesena legislativa o mladima, nije pripremljen strateški dokument za brigu o mladima, zastarjelo je istraživanje o mladima koje je provedeno kao osnov za izradu strateškog dokumenta, smanjen je kapacitet Komisije, i kadrovski i finansijski, a imenovanja novih članova Komisije, nakon isteka mandata, teče nedopustivo sporo.

U skladu s navedenim, možemo navesti sljedeće preporuke:

1. Što prije završiti proces imenovanja članova/ica novog saziva Komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH i osigurati uvjete da Komisija bude operativna u punom kapacitetu.

2. Pripremiti novu analizu o položaju mladih u BiH, što ne mora iziskivati novo zasebno istraživanje, već objedinjavanje postojećih informacija, statistika, istraživanja i analiza o problemima i potrebama mladih u BiH – uz adekvatnu metodologiju koja bi mogla osigurati kompariranje s ranijim podacima o populaciji mladih u BiH – kao platformu za kreiranje politike prema mladima u BiH.

3. Donijeti strateški dokument za brigu o mladima, koji će biti, kako je Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH i najavljivala, „koordinirana politika prema mladima’’, usklađena sa smjernicama nadležnih nižih (entitetskih) nivoa vlasti. Dokument ne može biti samo deklarativnoga karaktera, već je nužno da sadrži precizan akcioni plan, s konkretnim i na identificiranim problemima i potrebama utemeljenim mjerama za rješavanje problema u ključnim oblastima za mlade, s navedenim odgovornim institucijama / osobama za provođenje mjera, s preciznim rokovima implementacije i neophodnim budžetom.

4. Uvesti posebno budžetsku stavku za mlade: za rad Komisije, izradu i implementaciju „politike prema mladima’’, za formiranje i osnovno funkcioniranje krovnog predstavničkog tijela mladih na nivou BiH (omladinskog vijeća / savjeta) i dr.

5. Ojačati kapacitet Komisije, i kadrovski i finansijski, s ciljem izgradnje kapaciteta za koordiniranje, provedbu (dijelom), praćenje i procjenu uspješnosti „politike prema mladima’’, te ispunjavanje drugih zadataka navedenih u djelokrugu Komisije.

Nadamo se da će novi saziv Vijeća ministara BiH ubrzati implementaciju svih do sada neispunjenih a planiranih, te novih preporučenih mjera za brigu o mladima.

106 http://youthpolicy.ba/bs/index.php?page=component-2107 Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva civilnih poslova BiH za 2013. g. br.: 01/02/03-08-16-1-450/14, str. 20, Ured za reviziju institucija BiH, 2014.108 http://mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_nauka_kultura/konkursi/default.aspx?id=4739&langTag=bs-BA109 Podaci centra za istraživačko novinarstvo, http://www.cin.ba/novac-potrosen-rezultata-malo/110 Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva civilnih poslova BiH za 2012. g., br.: 01/02/03-08-16-1-523/13, str. 20, Ured za reviziju institucija BiH, 2013. g.111 Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva civilnih poslova BiH za 2013. g. br.: 01/02/03-08-16-1-450/14, str. 20, Ured za reviziju institucija BiH, 2014.

61

Analiza politika prema mladima na nivou FBiH

AUTORICA: NEJRA NEIMARLIJA ROIĆ

62

Autorica: Nejra Neimarlija Roić

5. Analiza politika prema mladima na nivou FBiHPolitika igra značajnu ulogu u životu svakog građanina112, jer bi ona trebala biti odraz brige svih nivoa vlasti za građane. Politika određuje budžete institucija, koje dalje vrše podjelu novca društvenim kategorijama u skladu s budžetom. Upravo je budžet ogledalo politike, kako prema mladima tako i prema drugim kategorijama društva. Efikasna politika prema mladima je dokaz podrške svih nivoa vlasti mladima, koji su posebno ranjiva kategorija u svim društvima. Istraživanja i statistike podržavaju teoriju da su mladi ranjiva kategorija društva jer su oni nezaposleni u većem procentu od procenta nezaposlenosti odraslih; mladi najčešće ne raspolažu imovinom; često su manje konkurentni zbog nedostataka formalnog obrazovanja u pripremi mladih za tržište rada; mreža kontakata i poznanstava koju mladi posjeduju ne uključuje osobe koje su u poziciji odlučivanja i koje imaju utjecaj i moć. Upravo ovaj poseban položaj mladih, vodi mlade u siromaštvo, koje dalje vodi u socijalnu isključenost, a socijalna isključenost u dugoročno nezavidan položaj. Zakon koji regulira brigu vlasti prema mladima u Federaciji BiH jeste Zakon o mladima Federacije BiH. „Politika prema mladima predstavlja ukupne institucionalne mehanizme brige vlasti prema mladima.’’113

U skladu sa Zakonom o mladima FBiH, član 4, stav 1, tačka 6, politika prema mladima predstavlja ukupne institucionalne mehanizme brige vlasti prema mladima.

Grafikon 1. Minimumi mjera na planu rada s mladima u FBiH

112 Sva zanimanja i pridjevi navedeni u muškom rodu, odnose se na oba roda, na ženski i na muški rod. Naprimjer, u ovom slučaju riječ građanin odnosi se i na građanina i na građanku.113 Zakon o mladima Federacije BiH, član 4, definicije.

63

Mehanizmi politike prema mladima u FBiH, odnosno minimumi mjera na planu rada s mladima i omladinskih aktivnosti su114:

1. osiguranje prikladnog prostora za mlade, rad s mladima i omladinske aktivnosti, kao i osiguranje plaćanja troškova njegovog održavanja;

2. osiguranje budžetske stavke koja se tiče pitanja mladih, kao dijela ukupnog budžeta općine, grada ili kantona;3. određivanje mjerodavne općinske, odnosno gradske službe za pitanja mladih;4. osiguranje godišnjih grantova za projekte za mlade dodjeljujući ih putem javnog poziva s kriterijima, u skladu

s evropskim principima u radu javnih uprava;5. profesionalni razvoj i usavršavanje službenika za mlade te jačanje kapaciteta svih onih koji se bave radom s

mladima i omladinskim aktivnostima;6. osnivanje komisije za mlade kao stalnog radnog tijela pri općinskom vijeću, odnosno pri skupštini kantona,

koja će se u okviru svoje mjerodavnosti baviti pitanjima mladih, a u čijem će radu učestvovati predstavnici općinskog, odnosno kantonalnog vijeća mladih;

7. uspostavljanje stručnog radnog tijela za izradu, ažuriranje i praćenje provođenja lokalnih i kantonalnih strategija prema mladima, u čijem će radu učestvovati predstavnici vijeća mladih ili omladinskih udruženja;

8. istraživanje ili podrška istraživanju radi donošenja strategije prema mladima;9. pružanje podrške radu općinskog, odnosno kantonalnog vijeća mladih.

U nastavku ćemo se baviti mehanizmima politike prema mladima u FBiH onakvim kakvim ih prepoznaje Zakon o mladima FBiH, te njihovom implementacijom od nadležnih organa u FBiH.

5.1 INSTITUCIJE I ORGANI VLASTI ZA PITANJA MLADIH

U FBiH nadležnost prema mladima ima Federalno ministarstvo kulture i sporta kao najviši organ vlasti u FBiH koji se bavi pitanjima mladih.

Prema članu 14. Zakona, općinski, gradski i kantonalni organi vlasti dužni su samostalno osigurati minimum mjera na planu rada s mladima i omladinskih aktivnosti, kao i mehanizme i kapacitete koji uključuju:

1. osiguranje prikladnog prostora za mlade, rad s mladima i omladinske aktivnosti, kao i osiguranje plaćanja troškova njegovog održavanja;

2. osiguranje budžetske stavke koja se tiče pitanja mladih, kao dijela ukupnog budžeta općine, grada ili kantona; 3. određivanje nadležne općinske, odnosno gradske službe za pitanja mladih; 4. osiguranje godišnjih grantova za projekte za mlade dodjeljujući ih putem javnog poziva s kriterijima, u skladu

s evropskim principima u radu javnih uprava; 5. profesionalni razvoj i usavršavanje službenika za mlade te jačanje kapaciteta svih onih koji se bave radom s

mladima i omladinskim aktivnostima; 6. osnivanje komisije za mlade kao stalnog radnog tijela pri općinskom vijeću, odnosno pri skupštini kantona,

koja će se u okviru svoje nadležnosti baviti pitanjima mladih, a u čijem radu će učestvovati predstavnici općinskog, odnosno kantonalnog vijeća mladih;

7. uspostavljanje stručnog radnog tijela za izradu, ažuriranje i praćenje provođenja lokalnih i kantonalnih strategija prema mladima, u čijem će radu učestvovati predstavnici vijeća mladih ili omladinskih udruženja;

8. istraživanje ili podršku istraživanju u cilju donošenja strategije prema mladima;9. pružanje podrške radu općinskog, odnosno kantonalnog vijeća mladih.

114 U skladu sa Zakonom o mladima Federacije BiH, član 14.

64

5.1.1 Federalno ministarstvo kulture i sporta

Na temelju Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave („Službene novine Federacije BiH’’, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06, 61/06, 52/09 i 48/11), nadležno ministarstvo u FBiH za pitanja mladih je Federalno ministarstvo kulture i sporta. Na osnovu činjenice da je ovo ministarstvo nadležno za pitanja mladih u FBiH, na 21. redovnoj sjednici Predstavničkog doma FBiH, održanoj 23. 7. 2013. g., donesena je odluka da se u naziv ovog ministarstva doda „i mladih’’, tj. puno ime je ‘’Federalno ministarstvo kulture, sporta i mladih”. Međutim, ovaj naziv još uvijek nije službeni naziv, jer odluku nije usvojio i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Unutar Federalnog ministarstva kulture i sporta formiran je Sektor za mlade, koji je počeo s radom početkom 2014. g. Sektor za mlade obavlja poslove koji se odnose na115:

- ukupne institucionalne mehanizme brige vlasti prema mladima; - saradnju i koordinaciju zadataka s omladinskim sektorom i omladinskim udruženjima na istraživanju o

potrebama i problemima mladih, kao i na definiranju i predlaganju federalne strategije prema mladima; - uspostavljanje i održavanju sveobuhvatne baze podataka o mladima u saradnji s drugim institucijama u

Federaciji BiH.

U okviru Sektora za mlade pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta, prema sistematizaciji radnih mjesta iz 2013. g. trenutno je uposleno nekoliko osoba i to:

- pomoćnik ministra za pitanja mladih,- stručni saradnik za omladinska udruženja,- stručni saradnik za bazu podataka o mladima i informiranje mladih.

Prema informacijama iz Sektora, u narednom je periodu predviđeno i zapošljavanje stručnog saradnika za međunarodnu saradnju prema navedenoj sistematizaciji radnih mjesta.Osim navedenog, Sektor za mlade provodi aktivnosti u vezi s informiranjem mladih i radi na jačanju uključivanja mladih u procese odlučivanja, definira, utvrđuje i provodi programe djelovanja za mlade u oblastima iz nadležnosti Ministarstva, vrši planiranje posebnih sredstava pri usvajanju budžeta za izvršavanje zadataka, koji proizlaze iz Zakona o mladima Federacije BiH, te prati realizaciju postojećih programa u oblasti mladih na federalnom nivou, vrši koordiniranje međunarodne saradnje koja se odnosi na mlade, određuje procedure obuke i certifikacije službenika za mlade, vrši izradu analiza, izvještaja, informacija, elaborata, studija, programa, planova, procjena i drugih stručnih, informativnih, planskih, dokumentacionih i analitičkih materijala u oblasti mladih, vrši stručnu obradu sistemskih rješenja od značaja za mlade, te druge poslove u cilju zaštite interesa mladih.

Kao što je navedeno, Sektor za mlade pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta ima u nadležnosti „uspostavljanje i održavanje sveobuhvatne baze podataka o mladima u saradnji s drugim institucijama u Federaciji BiH’’, što uključuje vođenje spiska omladinskih udruženja na prostoru FBiH, te evidencije o omladinskom sektoru, ali trenutno ovaj spisak nije urađen od nadležnog ministarstva.

U skladu s Odlukom o utrošku sredstava iz 2012. g., ovo ministarstvo je za transfer mladih dalo 200.000 KM. Transfer za mlade se odnosi na: istraživanje, formiranje i promoviranje politika prema mladima, podršku projektima omladinskih organizacija, te interventna sredstva za programe udruženja i organizacija u oblasti kulture. Cilj transfera za mlade jeste harmonizacija politika prema mladima u FBiH, jačanje organizacionih kapaciteta omladinskih organizacija, njihovo promoviranje među mladima, institucionalno jačanje i povezivanje omladinskih udruženja, poboljšanje položaja mladih, te podrška projektima i programima za mlade u FBiH. U 2013. je godini ovo ministarstvo također dalo 200.000 KM za transfer za mlade, pored drugih transfera koji su se ticali kulture i sporta. U skladu s ovom odlukom, ciljevi korištenja ovih sredstava bili su u vezi s istraživanjem, formiranjem i promoviranjem politika prema mladima FBiH, podrškom projektima omladinskih organizacija, programima međunarodne saradnje, te interventnim sredstvima za programe udruženja omladinskih organizacija. U 2013. g. Ministarstvo je dalo 8.000 KM za podršku radu vijeća mladih u FBiH, i to: Vijeća mladih grada Mostara (2.000 KM), Vijeća mladih Livno (3.000 KM) te Vijeća mladih Novi Grad Sarajevo (3.000 KM). U 2013. g. budžet ovog ministarstva bio je

115 Preuzeto sa stranice Federalnog ministarstva kulture i sporta: http://www.fmks.gov.ba/o-ministarstvu/centar-za-mlade, pristupljeno 10. 11. 2014. g.

65

11.010.142 KM, što u odnosu na iznos za transfer za mlade od 200.000 KM pokazuje da je ovo ministarstvo 1,82% svojih sredstava transferiralo na grantove za mlade.

Ministarstvo je u 2012. g. imalo na raspolaganju ukupno 4.482.679 KM za transfere sredstava institucijama, organizacijama i fizičkim licima, od čega je 200.000 KM dato za projekte omladinskih organizacija. To čini 4,46% sredstava uloženih u mlade u odnosu na ukupna sredstva koje je ministarstvo imalo za pet različitih, tematskih transfera. Uporedbe radi, najviše novca je usmjereno na sportske i kulturne aktivnosti, oboje u iznosu od 1.500.000 KM. Od ukupnog budžeta Federalnog ministarstva kulture i sporta, transfer za mlade učestvuje s 1,82% za 2012. g., što je isto kao i u 2013. g., a ukupan budžet Ministarstva za 2012. g. bio je 11.018.239 KM.

Prema članovima 14. i 24. Zakona o mladima FBiH, Federacija BiH, tj. nadležno ministarstvo dužno je osigurati podršku Vijeću mladih FBiH. Ta podrška se može odnositi na: osiguravanje prostora za rad i pokriće troškova u vezi s prostorijama Vijeća, osiguravanje budžetske stavke za rad Vijeća i davanje drugih mehanizama podrške radu Vijeća mladih FBiH. Vijeće mladih FBiH još uvijek nije osnovano, budući da ne postoji najmanje šest kantonalnih vijeća mladih, što je uvjet za formiranje vijeća na federalnom nivou.

Federalno ministarstvo kulture i sporta je zajedno s Institutom za razvoj mladih KULT provelo istraživanje u 2013. g., te izdalo dokument pod nazivom Na putu ka politici prema mladima u FBiH – analiza stanja i potreba mladih u FBiH u 2013. g. 116

Ova analiza istraživala je sljedeće oblasti:

- formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje i cjeloživotno učenje;- zapošljavanje, mjere protiv nezaposlenosti i omladinsko preduzetništvo;- zdravstvena i preventivna zaštita, reproduktivno zdravlje mladih;- socijalni položaj mladih;- učešće i mobilnost mladih;- informiranje mladih i slobodno vrijeme sa smislom.

Najvažnije preporuke proistekle iz istraživanja u 2013. g. jesu: uskladiti obrazovni sistem s trenutnim i budućim potrebama na tržištu rada u BiH i EU, povećati nivo obrazovanja mladih, te razviti omladinsko preduzetništvo s ciljem osiguranja visokoobrazovane i visokokonkurentne radne snage. Također, tu se nalaze preporuke iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite i njihove naklonjenosti prema mladima.

Institut za razvoj mladih KULT kreirao je internetsku bazu pod nazivom integritet.ba, na kojoj se nalaze indeksi naklonjenosti institucija, pojedinih političara i političkih stranaka mladim ljudima. Maksimalan broj indeksa jeste 100, a Federalno ministarstvo kulture i sporta, na osnovu izvještaja iz 2012. g. i 2013. g. ima indeks naklonjenosti mladima 31. Minimalan indeks koji bi zadovoljio naklonjenost mladima jeste 75.

Određivanjem nadležnog federalnog ministarstva za pitanja mladih, provedenim istraživanjem o problemima i potrebama mladih, formiranjem Sektora za mlade pri ministarstvu, zapošljavanjem stručnih saradnika za omladinska udruženja, vođenjem baze podataka o mladima i informiranjem mladih može se istaći spremnost Vlade FBiH, a naročito nadležnog ministarstva, u stvaranju institucionalnih pretpostavki neophodnih za poboljšanje položaja mladih. Ipak, ovi početni koraci trebaju biti samo dobar oslonac za sve buduće aktivnosti u vezi s mladima, a u prvom redu to su: izrada federalne strategije prema mladima, iniciranje formiranja zajedničke Komisije za mlade pri Parlamentu FBiH, koja još uvijek ne postoji, inicijativa za formiranje Savjeta za mlade FBiH, kao i pomoć pri formiranju i davanje podrške radu Vijeća mladih FBiH.

5.1.2 Ostala federalna ministarstva

Prema članu 22. Zakona o mladima FBiH, Federacija je odgovorna za definiranje, usvajanje i provođenje programa djelovanja za mlade u oblastima za koje ima ustavnu i zakonsku nadležnost. To praktično znači kako je većina federalnih

116 Analizu je moguće preuzeti s linka http://analizafbih.mladi.org/.

66

ministarstava dužna praviti programe djelovanja za mlade, budući da se prema članu 25. navedenog zakona radi o širokom spektru oblasti omladinskog sektora i to:

- formalno, neformalno i cjeloživotno obrazovanje; - zapošljavanje, mjere protiv nezaposlenosti te omladinsko preduzetništvo;- socijalna skrb, zdravstvena i preventivna zaštita mladih te reproduktivno zdravlje mladih;- stambeno zbrinjavanje mladih;- rad s mladima, jačanje i razvoj sposobnosti mladih i slobodno vrijeme mladih; - aktivno učestvovanje mladih u javnome životu, izgradnja civilnoga društva i volonterstvo;- mobilnost i saradnja među mladima; - informiranje i savjetovanje mladih;- stručni rad i usavršavanje u vezi s radom s mladima;- usavršavanje za rad u omladinskim udruženjima i prostorima za mlade;- omladinski turizam, oporavak mladih i boravak u prirodi;- aktivnosti mladih po pitanju kulture, sporta, estetike, etike, ekologije, duhovnosti, humanističkih vrijednosti,

lične i društvene odgovornosti;- rad s mladima s posebnim potrebama.

Pojedina ministarstva prepoznala su svoje obaveze prema ovim odredbama i u prethodnom periodu činila su određene aktivnosti na poboljšanju položaja mladih prema svojim nadležnostima.

Institut je u 2013. godini, u svrhu istraživanja o institucionalnoj brizi prema mladima za izradu Analize stanja i potreba mladih u FBiH u 2013. g., svim ministarstvima u FBiH i drugim nadležnim institucijama koje se direktno ili indirektno bave mladima poslao zahtjev s upitom o njihovim aktivnostima prema mladima. U nastavku se nalaze podaci o federalnim institucijama u vezi s njihovim aktivnostima u radu na poboljšanju položaja mladih. Neke od dolje navedenih institucija odgovorile su na Institutov zahtjev da pošalju svoje aktivnosti prema mladima, što će biti posebno naznačeno.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke treba imati značajnu ulogu u poboljšanju položaja mladih, jer su mladi u dobi od 15 do 19 godina starosti ti koji su u procesu srednjoškolskog obrazovanja, dok su preko 19 godina mnogi mladi u procesu visokog obrazovanja. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH, u školskoj 2012/2013. godini, na visokoškolske ustanove u Federaciji BiH upisano je 72.460 studenata, od čega 86% na državnim fakultetima, 11% na privatnim visokoškolskim ustanovama, a 3% na umjetničkim akademijama, vjerskim fakultetima i visokim školama. Od ukupnog broja mladih u FBiH u dobi od 15 do 29 godina, 30% ih je završilo ili prekinulo obrazovanje, dok je 70% uključeno u sistem formalnog obrazovanja bez znatne razlike između gradskih i vangradskih sredina, ali s razlikom po spolu, za 10% je veći broj žena uključenih u formalno obrazovanje u odnosu na muškarce.117 Imajući u vidu ove činjenice, značajan je angažman ovog ministarstva za mlade u oblasti obrazovanja i nauke.

Ipak, ovo ministarstvo ima integritet 0 na internetskoj stranici koja prati naklonjenost prema mladima, zato što iz ovog ministarstva nisu poslali dokumente uz pomoć kojih bi se moglo zaključiti o naklonjenosti ministarstva prema mladima. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ima koordinirajuću nadležnost nad obrazovanjem u Federaciji BiH, jer je ta nadležnost na nivou kantona. Osim toga, postoje i općine u FBiH koje u svojoj nadležnosti imaju oblast osnovnog i srednjeg obrazovanja na temelju prijenosa nadležnosti od kantonalnih vlasti. Konkretno, radi se o Općini Žepče i Općini Usora u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje je kanton prenio nadležnost osnovnog i srednjeg obrazovanja na nivo općina, dok kanton ima obavezu finansiranja.

U kontekstu Zakona o mladima FBiH, ovo ministarstvo svakako može dati svoj najveći doprinos u formalnom, neformalnom i cjeloživotnom obrazovanju mladih.

117 Na putu ka politici prema mladih u FBiH – analiza stanja i potreba mladih u Federaciji BiH, 2013. g., str. 44.

67

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta jedno je od ministarstava s najvećim indeksom na stranici integritet.ba, ukupno 92. Ovo je ministarstvo, osim sredstava za pokretanje preduzetništva i obrta mladih i poticanje njihovog samozapošljavanja u 2012. g., izdvajalo i značajna sredstva za stipendiranje učenika koji se obrazuju za tradicionalne stare obrte.

Oblast Zakona u kojoj ovo ministarstvo daje svoj doprinos je u prvom redu zapošljavanje, mjere protiv nezaposlenosti te omladinsko preduzetništvo. Spremnost Ministarstva da u realizaciji svojih programa u velikoj mjeri uključuje nevladin sektor je dodatna prednost u njihovom radu.

U skladu s Odlukom o usvajanju programa utroška dijela sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućeg transfera utvrđenih proračunom FBiH za 2012. g., uloženo je 2.739.985 KM za izgradnju preduzetničke inicijative, stipendije i isplate za inovatore, za poticaje inovatorima, stipendiranje učenika koji se obrazuju za tradicionalne stare obrte (80.000 KM), poticaje udruženjima, komorama i obrazovnim institucijama, uvođenje međunarodnih standarda u proizvodnji i u proizvodima, subvencioniranje kamata na preduzetničke kredite, te za potporu organiziranju sajmova, okruglih stolova, konferencija, seminara, natjecanja i slično. Odobreni iznos sredstava za 2012. g. od Vlade FBiH bio je 2.739.985 KM, dok su utrošena sredstva 2.577.333,25 KM, a preostalo je 162.651,75 KM. Ukupno je bilo 311 korisnika poticajnih sredstava. Zaključeno je ukupno 293 ugovora o implementaciji poticajnih sredstava, a za 18 korisnika sredstva su odobrena na osnovu pojedinačnih odluka.118

Prema podacima o integritetu ovog ministarstva (integritet.ba), nema informacija o utrošenim sredstvima za 2013. g., kriterijima niti broju korisnika.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike

Broj dopisa: 05-35/19-807/13, od 26. 3. 2013. g.

Ovo ministarstvo nadležno je za provedbu Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom, a provodi i aktivnosti iz oblasti socijalne zaštite mladih, tj. unapređenje položaja i potreba mladih ljudi koji su ujedno i osobe s invaliditetom. Prema dobivenoj informaciji od ovog ministarstva, „u četverogodišnjem razdoblju (2010–2013) postignuto je to da je oblast socijalne zaštite osoba s invaliditetom zakonodavno-pravno bolje uređena i, što je izuzetno bitno, na finansijski održiv način. Stvoreni su uvjeti za izlazak ovih osoba na tržište rada i zapošljavanje, tako da je reforma u ovoj oblasti u poodmakloj fazi, dalje nego u drugim sektorima.’’

Ovo ministarstvo aktivno je učestvovalo u donošenju strateških dokumenata koji se tiču poboljšanja položaja osoba s invaliditetom:

- politika u oblasti invalidnosti u BiH (usvojeno od Vijeća ministara 2008. g.);- strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom u FBiH (2011–2015): navedeno je da u

okviru ove strategije data posebna pažnja mladima čija je medicinska, obrazovna i profesionalna rehabilitacija prijeko potrebna.

Pored učešća u kreiranju još nekoliko dokumenata od strateškog značaja za osobe s invaliditetom u FBiH, Ministarstvo je aktivno učestvovalo u osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ima indeks integriteta naklonjenosti prema mladima 0, budući da nije poslalo potrebne dokumente i time nije izvijestilo javnost o aktivnostima vezanim za mlade u posmatranom periodu. U skladu s podacima sa službene internetske stranice, ovo ministarstvo u 2013. g. i 2014. g. radi na programu jačanja sistema socijalne zaštite i inkluzije u Bosni i Hercegovini, za što ima fond od 1.222.644,10 KM, finansiran kroz IPA fondove i određeni dio od Unicefa BiH.

118 U skladu s podacima iz dokumenta Izvještaj o realizaciji Odluke o utrošku dijela sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućeg transfera utvrđenog budžetom Federacije BiH za 2012. g.

68

Svi navedeni projekti imali su javne pozive objavljene na internetskim stranicama ovih ministarstava, te u službenim novinama i još nekim medijima. Kriteriji za dodjelu grantova, kao i informacije o tome ko su potencijalni korisnici, također su bili sadržani u javnom pozivu navedenih projekata i programa. Prema tome, možemo zaključiti da se ovaj dio koji regulira i Zakon o mladima FBiH poštuje, u skladu s članom 14, stavom 1, tačkom 4, da je potrebno osigurati godišnje grantove za projekte za mlade dodjeljujući ih putem javnog poziva s kriterijima.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica

Broj dopisa: 01-36-434-1/13, od 18. 4. 2013. g.

Ovo ministarstvo je bilo nosilac i predlagač izmjena i dopuna Zakona o raseljenim licima i povratnicima u FBiH i izbjeglicama iz BiH koji se odnosio i na omogućavanje podrške mladima, kako su naveli iz ovog ministarstva. Naime, dio ovog zakona bi se odnosio na djecu izbjeglice rata, koja su danas mladi ljudi, kao i na pomoć za njih u proširenju ili izgradnji novog stambenog prostora za novoformiranu porodicu, projektima iz oblasti održivog povratka, tj. zapošljavanju i samozapošljavanju. Kako je Ministarstvo navelo, navedeni zakon se ne implementira u potrebnom kapacitetu, zbog nespremnosti Vlade FBiH. U 2013. g. ovo je ministarstvo podijelilo 264 stipendije studentima – povratnicima na području Republike Srpske, koji pohađaju neki od priznatih fakulteta u BiH, za akademsku 2012/2013. godinu.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Broj dopisa: 02-02-728/13, od 26. 3. 2013. g.

Ovo ministarstvo direktno podržava i učestvuje u rješavanju problema mladih, kako kroz poticaje u proizvodnji i prestrukturiranju industrije i rudarstva, za naučno-stručne manifestacije, kroz programe udruženja i fizičkih lica za individualni poseban angažman, plan prijema pripravnika i volontera, tako i indirektno kroz davanje saglasnosti privrednim društvima za finansijsku podršku mladih po pitanju kulture, sporta i drugih pitanja od interesa za mlade, koja vode ka poboljšanju uvjeta života. Iz ovog ministarstva su poručili kako su spremni podržati svaki projekt koji pokrene lokalna zajednica, a vezan je za poboljšanje položaja mladih.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija

Broj dopisa: 03/2-49-439-1/13, od 28. 3. 2013. g.

Što se tiče aktivnosti Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, ono inicira takmičenja za razvoj softverskih aplikacija za mlade u BiH koji pohađaju srednju školu i fakultete, a koja su podržana od BH Telekoma i HT Eroneta kao javnih preduzeća iz resorne nadležnosti ovog ministarstva. Također, ovo ministarstvo je nekoliko puta učestvovalo u projektu Volontiraj – kreditiraj! i na taj način podržalo prvo radno iskustvo srednjoškolaca.

5.2. FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Dio informacija preuzet je iz dopisa broj: 02-49-1679-1/13, od 11. 4. 2013. g.

Nezaposlenost je najveći problem mladih prema svim anketama provedenim u FBiH i BiH u kojima su mladi bili ciljna grupa. Mladi su više nezaposleni nego stariji u ukupnom broju nezaposlenosti po starosnim kategorijama. 67%119 mladih nema posao, dok 77% mladih želi otići iz zemlje „trbuhom za kruhom’’. Prema istraživanju Agencije za statistiku BiH iz aprila 2013. g., stopa nezaposlenosti je najviša među mladima u dobi od 15 do 24 godine i iznosila je 59,1% (59,1% za muškarce i 59,2% za žene).

119 Na putu ka politici prema mladima u FBiH – analiza stanja i potreba mladih u FBiH, 2013. g., str. 11.

69

Federalni zavod za zapošljavanje je institucija koja bi mladima, kao i drugim kategorijama društva, trebala biti institucija uz pomoć koje će nezaposleni pronaći zaposlenje, a s druge strane, uz pomoć koje će poslodavci pronaći željenog radnika.

Misija Federalnog zavoda za zapošljavanje je:

1. provoditi utvrđenu politiku i mjere radi povećanja efikasnosti tržišta rada;2. osigurati odgovarajuću materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenim osobama;3. kreirati i realizirati programe i mjere aktivne politike zapošljavanja;4. informirati sve zainteresirane strane o stanju u oblasti zapošljavanja.

Aktivna politika zapošljavanja u 2012. i 2013. g. provodila se u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Strategijom zapošljavanja 2009–2013, kao i Akcionim planom zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010–2013. Federalni zavod za zapošljavanje u 2012. i 2013. g. implementirao je projekte za zapošljavanje mladih koje ćemo navesti u nastavku teksta.

Prilika za sve

Ciljna su skupina ovog programa mladi bez radnog iskustva, žene, demobilizirani borci, dugotrajno nezaposlene osobe, Romi, te ostale teško zapošljive kategorije nezaposlenih osoba. Period realizacije je 2013. i 2014. g. Projekt se finansira iz sredstava Federalnog zavoda za zapošljavanje, u iznosu od 12.500.000 KM. Ciljevi projekta su zaposliti što veći broj osoba s evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH s posebnom socijalnom i rodnom osjetljivošću, radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti te stvaranja uvjeta za stjecanje prvog radnog iskustva.120

Program sufinansiranja samozapošljavanja mladih osoba „Omladinsko preduzetništvo’’Cilj projekta je poticati pokretanje malog biznisa kod mladih osoba, a ciljna skupina su mlade osobe prijavljene na evidenciju kantonalnih službi za zapošljavanje. Projekt finansira Federalni zavod za zapošljavanje, u iznosu od 1.450.000 KM. Projekt se realizira u 2013. i 2014. g.Provedena istraživanja pokazala su da znatan broj mladih vidi pokretanje vlastitog biznisa kao izlaz iz trenutne situacije, međutim ono što im nedostaje jeste podrška: finansijska, savjetodavna i edukacijska (79% mladih u FBiH smatra da bi im poslovni trening bio od koristi).

Korisnici navedenih programa su teško zapošljive osobe. Nažalost, nema izvještaja o učinkovitosti ovih programa, broju korisnika koji su bili uključeni u ove programe za 2012. g. i 2013. g. na internetskoj stranici Federalnog zavoda za zapošljavanje. Značajno je vršiti praćenje i evaluaciju rezultata svakog projekta, kako bi se na osnovu ovih pokazatelja mogli napraviti još kvalitetniji programi u budućnosti.

5.3 MEHANIZMI POLITIKE PREMA MLADIMA U FBIH

Strategija prema mladima FBiH

Strategija prema mladima jeste dokument institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema mladima, što uključuje definirane probleme i potrebe mladih, strateške pravce djelovanja te ciljeve strategije i mjere za realizaciju ciljeva strategije.121 Dokument Na putu ka politici prema mladima – analiza stanja i položaja mladih u FBiH u 2013. g., koji je urađen na federalnom nivou, uvjet je za kreiranje strategije prema mladima u FBiH. Strategija prema mladima Federacije BiH nije kreirana, iako je to zakonska obaveza svih nivoa vlasti u Federaciji BiH, prema Zakonu o mladima FBiH, u skladu s članom 11, stav 2. U proces izrade strategije poželjno bi bilo da bude uključen i savjet mladih FBiH, kao međuresorno tijelo čiji je glavni zadatak koordiniranje i usaglašavanje politike prema mladima FBiH. Međutim, kako vijeće mladih FBiH još uvijek nije

120 Preuzeto sa stranice Federalnog zavoda za zapošljavanje: http://www.fzzz.ba/projekti/programi-zapoljavanja-2014, pristupano 6. 10. 2014. g.121 Definicija u skladu sa Zakonom o mladima FBiH, član 4, stav 1, tačka 7.

70

osnovano, samim tim nije osnovan ni savjet mladih FBiH. Strategije prema mladima trenutno se najviše izrađuju na nivou lokalnih vlasti, međutim ni sve lokalne zajednice nemaju strategiju prema mladima, a određeni broj onih koji imaju strategiju prema mladima nisu je donijeli na osnovu istraživanja položaja i potreba mladih. U 2012. god. samo 30 općina u BiH od 142 imalo je strategiju, dok je u 2013. g. broj porastao na 32 općine. Jako je važno da se strategija prema mladima ne donosi na osnovu pretpostavki o stanju mladih već na osnovu prethodno provedenog istraživanja.

Samo u osam lokalnih samouprava u BiH je u 2012. g., a u pet lokalnih samouprava u 2013. g., predviđeno više od 0,9% sredstava od ukupnog budžeta za strategiju prema mladima.

Federalno ministarstvo kulture i sporta, kao ni FBiH, nema strategiju prema mladima. U strategiju prema mladima na području FBiH trebaju biti uključeni svi programi u vezi s mladima i radom s mladima svih ministarstava u FBiH, kako bi se odredio viši strateški cilj te organizirala bolja koordinacija među ministarstvima kada je riječ o položaju mladih u FBiH. Za narednu, 2015. g. nisu budžetom predviđena sredstva za mlade i njihove aktivnosti. Često se s razlogom navodi da je budžet ogledalo politike, a kako često na svim nivoima vlasti nemaju predviđen budžet za mlade, time pokazuju neuvažavanje zakona koje su sami donijeli, ali i neobzirnost prema mladima.

Prema članu 21, stav 3, Zakona o mladima FBiH, potrebno je iskoristiti istraživanje o položaju i potrebama mladih iz 2013. g., kako bi se na osnovu tog istraživanja definirala i predložila strategija prema mladima na nivou FBiH, koja će biti putokaz za sve nivoe vlasti u FBiH kada je riječ o prioritetima za mlade. U dokumentu Na putu ka politici prema mladima u FBiH – Analiza stanja i položaja mladih u FBiH u 2013. g. sumirani su ne samo problemi mladih već i konkretne preporuke za rješavanje njihovih problema, koje bi se dalje mogle iskoristiti za kreiranje strategije prema mladima FBiH.

Budžet za mlade

Budžet za mlade jeste osiguranje budžetske stavke za potrebe mladih, u odnosu na ukupan budžet općine, grada ili kantona. Iz budžeta za mlade mogu se osiguravati godišnji grantovi za projekte za mlade koji se dodjeljuju putem javnog poziva, s kriterijima u skladu s evropskim principima u radu javnih uprava. U 2012. g. Federalno ministarstvo kulture i sporta uložilo je 4,46% sredstava u mlade, u odnosu na ukupna sredstva koje je Ministarstvo imalo za pet različitih, tematskih transfera. Dakle, to je 4,46% sredstava u odnosu na sve grantove koje je Ministarstvo finansiralo, a uključuje kulturne, sportske i druge aktivnosti. Kada bismo se osvrnuli na ukupan budžet ovog ministarstva za tu godinu, ovaj bi procent bio i niži, tj. 1,82%. U odnosu na druge transfere, najviše je novca usmjereno na sportske aktivnosti i za kulturne aktivnosti, oboje u iznosu od 1.500.000 KM, dok je za mlade u okviru transfera za 2012. g. dodijeljeno 200.000 KM.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke dodjeljuje studentske zajmove studentima. U 2011/2012. g. ukupno je dodijeljeno 500.000 KM za zajmove, za 200 studenata po 250,00 KM, u trajanju od 10 mjeseci. Iako ovo ministarstvo nije dužno davati podršku mladima tokom školovanja, ono to ipak čini, što je pozitivno za mlade. Čak 80% studenata ne prima nikakvu stipendiju, tako da je potrebno povećati broj stipendija u FBiH i u BiH kako bi što veći broj studenata imao određenu stipendiju.

U 2012. g. 42 općine izdvojile su sredstva za grantove za projekte za mlade, 53 lokalne samouprave za stipendiranje učenika i studenata, a 22 za poticaj zapošljavanja mladih. Prosječan iznos stipendija za srednjoškolce je od 50 do 100 KM, dok je za studente od 100 do 150 KM na mjesečnom nivou. U 2013. g. 48 lokalnih samouprava u BiH izdvojilo je sredstva za grantove za mlade, što je nešto bolje u odnosu na 2012. g. U 2013. g. 53 općine izdvojile su sredstva za stipendiranje učenika i studenata, a 23 za poticaj zapošljavanja mladih. U 2012. g. 26 lokalnih samouprava izdvojilo je 1% za mlade od ukupnog budžeta, dok je u 2013. g. 36 općina izdvojilo 1% od ukupnog budžeta za mlade. Često kažemo da je budžet ogledalo politike, tako je budžet za mlade ogledalo politike i brige vlasti za mlade. 1% ukupnog budžeta koji je namijenjen mladima jako je mali procent budžeta, koji nije dovoljan za oko 25% stanovništva jedne lokalne zajednice, koji u prosjeku čine mladi u jednoj općini.

U Federaciji BiH čak 88% mladih ne prima stipendiju, a svaka treća lokalna zajednica u BiH nema službenika za mlade. Samo su dva kantonalna ministarstva u svoj naziv dodali „i mlade’’ i preuzeli nadležnosti prema mladima, a to su ministarstvo u Kantonu Sarajevo i Bosanskopodrinjskom kantonu.

71

Službenik za pitanja mladih

Prema članu 4. Zakona o mladima FBiH, službenik za mlade označava državnog službenika koji je stručno osposobljen za rad s mladima i posjeduje certifikat o znanju kad je riječ o politici prema mladima i radu s mladima. Službenik za mlade nije imenovan na federalnom nivou, niti na državnom nivou. U pojedinim kantonima imamo imenovane službenike za mlade, a neke lokalne zajednice imaju službenika za mlade. Federalnog službenika za mlade imenuje Federalno ministarstvo kulture i sporta.U slučajevima kada službenici za mlade, pored rada s mladima i za mlade, imaju i druge zadatke, prijedlog koji dolazi iz prakse jeste da službenici za mlade imaju striktno podijeljeno radno vrijeme, te da ga naznače kako bi mladi znali u kojem se periodu mogu obratiti svom službeniku. Danas je politika prema mladima regulirana zakonima o mladima u BiH i uključuje plansku i institucionalnu brigu vlasti o mladim ljudima, prije svega na općinskom nivou. Mnoge općine imaju službenika za mlade. U FBiH 59% općina ima službenika za mlade, u Republici Srpskoj 68% lokalnih zajednica, dok Distrikt Brčko također ima službenika za mlade. Konačno, u BiH 63% općina ima osobu koja radi s mladima, dok njih samo 8% u opisu svog posla ima isključivo mlade122.

Federalno ministarstvo kulture i sporta je, u skladu s članom 12. Zakona o mladima FBiH, donijelo Pravilnik o procedurama obuke i certificiranju službenika za mlade123. Pravilnik uređuje oblast profesionalne edukacije i doobučavanja državnih službenika, koji prema Zakonu o mladima FBiH moraju biti stručno osposobljeni za rad s mladima i posjedovati certifikat o znanju o politici prema mladima i radu s mladima.Pravilnik definira procedure obuke i certificiranje službenika za mlade određivanjem procesa provođenja javnog poziva za pohađanje obuke službenika za mlade, procesa provođenja programa obuke s planom, sadržajem i vremenskim odrednicama, stručno osposobljavanje službenika za mlade, obaveze i prava polaznika te proces certificiranja službenika za mlade. Službenici za mlade dužni su stalno raditi na stručnom osposobljavanju i usavršavanju. Pravilnik definira da su osobe koje ne posjeduju certifikat, a rade u državnoj službi i obnašaju funkciju i poslove službenika za mlade u FBiH dužne najduže u roku od dvije godine proći obuku službenika za mlade i steći odgovarajući certifikat. Tokom 2013. g. Agencija za državnu službu FBiH usvojila je i katalog pitanja za pismeni i usmeni ispit za kandidate koji će ubuduće polagati stručni ispit za poziciju službenika za mlade. Osim pitanja, dostupan je i spisak stručne literature na osnovu kojeg će službenici za mlade moći pripremati stručni ispit.Mladi trebaju biti potaknuti da upoznaju svoje službenike za mlade i da im oni budu prva adresa na koju će uputiti probleme s kojima se suočavaju u lokalnoj zajednici. Upravo iz tog razloga 2013. g. kreirana je Baza službenika za mlade u BiH (sluzbenici.mladi.org). Putem ove baze mladi mogu na jednostavan način kontaktirati svog službenika za pitanja mladih i dobiti druge potrebne informacije. Lokalne vlasti koje su na taj način otvorile mogućnost komuniciranja s mladima definitivno pokazuju veću ozbiljnost u poboljšanju položaja ove ciljne skupine.

Slika 2. Baza službenika za mlade

122 Prema podacima Instituta za razvoj mladih KULT iz 2012. g.123 Pravilnik je dostupan na web-stranici Instituta: http://www.mladi.org/index.php?option=com_phocadownload&view=category&id=59%3Aobuka-i- certificiranje-slubenika-ca-za-mlade&download=385%3Apravilnik-o-procedurama-obuke-i-certificiranju-slubenika-ca-za-mlade&lang=ba

72

Osim kontakta službenika, mladi mogu dobiti informacije o omladinskim udruženjima na prostoru općine / grada / kantona, javnim ustanovama značajnim za mlade, omladinskim centrima, kao i postojećim mehanizmima politike prema mladima itd.

Prostor za mlade

Prostor za mlade jednonamjenski je ili višenamjenski, otvoreni ili zatvoreni prostor u kojem se provodi rad s mladima, ali i omladinske aktivnosti.124 Na nivou Federacije BiH mladi nemaju prostor, iako je to zakonska obaveza. Na nivou nekih lokalnih zajednica mladi imaju prostor za mlade, ali taj prostor nemaju sve općine. Prostor za mlade važan je segment politike prema mladima, budući da je prostor osnova za rad s mladima i za aktivnosti omladinskih organizacija, vijeća mladih i samih mladih. Općine koje imaju prostor za mlade imaju i veći procent aktivnih mladih i veći broj omladinskih aktivnosti, posebno ukoliko su ti centri dobro vođeni. Kada se osnuje vijeće mladih Federacije BiH, bit će potreban i prostor za predstavnike mladih na nivou Federacije BiH iz kojih bi to vijeće mladih djelovalo. Odluka o prostoru za mlade bila bi na Federalnom ministarstvu kulture i sporta.

5.4 KOMISIJE ZA PITANJA MLADIH

Komisija za pitanja mladih pri Parlamentu FBiH

Pri domovima Parlamenta Federacije BiH djeluju radna tijela koja se bave pitanjima mladih. Pri Predstavničkom domu postoji Komisija za pitanja mladih, a pri Domu naroda Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih. Ipak, Zakon o mladima u članu 19. predviđa formiranje zajedničke komisije za mlade u Parlamentu FBiH, koju će potvrditi i Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH. Zajednička komisija za mlade još uvijek nije formirana, te je dosad ovo bio slučaj samo s dvije komisije, a to su: Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju.U radu ove zajedničke komisije za mlade bit će najmanje jedan predstavnik vijeća mladih Federacije, u skladu sa Zakonom o mladima FBiH, član 19. Vijeća mladih FBiH statutom će odrediti način izbora predstavnika ili više njih u komisiju za mlade.

Komisija za pitanja mladih pri Predstavničkom domu Parlamenta FBiH

Komisija za pitanja mladih razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koji se odnose na statusna pitanja djece, mladih i uloge porodice za život mladih; inicira nova zakonska rješenja koja se odnose na pitanja položaja djece, mladih i ulogu porodice za život mladih; daje smjernice i preporuke za razvoj omladinske politike u Federaciji; posreduje, po potrebi, u kontaktu između različitih državnih institucija, omladinskih organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca u skladu s nadležnostima Komisije; prati provođenje određenih evropskih dokumenata i konvencija o pravima djece i mladih; predlaže mjere za unapređenje informativne politike i transparentnosti prema mladima; učestvuje u međunarodnoj saradnji i povezivanju s institucijama koje imaju iste ili slične nadležnosti; održava komunikaciju sa svim institucijama, organizacijama i pojedincima koji se bave omladinskom problematikom, u skladu s nadležnostima Predstavničkog doma i nadležnostima komisije.125 U nadležnosti Komisije je i mogućnost organiziranja događaja (seminara, okruglih stolova itd.) u vezi s implementacijom zakona koji se tiču mladih u Federaciji BiH. Komisija je prepoznala važnost razvoja programskog pristupa problemima mladih te razvoja strategije prema mladima koja bi poboljšala položaj mladih.

Komisija je u posljednjem mandatu imala značajnu ulogu u procesu usvajanja Zakona o volontiranju FBiH. Naime, ovaj je zakon u novembru 2012. g. usvojen na prijedlog Komisije za pitanja mladih u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.U posljednjem javnosti dostupnom izvještaju s 23. održane sjednice, od 5. 12. 2013. g., Komisija za pitanja mladih podsjeća

124 Definicija u skladu sa Zakonom o mladima Federacije BiH, član 4, stav 1, tačka 10.125 Informacija o nadležnostima, preuzeta sa stranice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH: http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba, pristupano 8. 10. 2014. g.

73

Vladu FBiH da je dužna osigurati da svi njeni razvojni planovi, strategije i programi djelovanja koji se dotiču oblasti iz člana 25. Zakona o mladima FBiH moraju imati ugrađenu komponentu koja se odnosi na mlade.Osim toga, Komisija traži da Vlada FBiH, u skladu sa svojim nadležnostima, osigura neophodne pretpostavke za implementaciju usvojenog Zakona o volontiranju FBiH.126

Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih pri Domu naroda Parlamenta FBiH

Odbor razmatra pitanja o127:

• sistemu odgoja i obrazovanja, kulture, sporta i tehničke kulture;● • bibliotečkoj djelatnosti;● • filmskoj djelatnosti;● • zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa;● • načelima organizacije naučnoistraživačke djelatnosti;● • planiranju i programima razvoja u oblasti obrazovanja i odgoja, nauke, kulture, sporta i tehničke kulture

i pitanja zaštite djece i mladih i njihovog učestvovanja u svim djelatnostima društva, kao i zaštite djece i omladine od svih oblika ovisnosti, ali i druga pitanja iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, sporta i života mladih iz nadležnosti Doma naroda.

Razlika između odbora i komisije jeste u broju članova. U Komisiji za pitanja mladih ima 12 članova, uključujući predstavnike stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika i sekretara, dok u Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih ima deset članova, uključujući stručnog saradnika odbora.

5.5 SAVJET ZA MLADE FEDERACIJE BIH

Savjet za mlade FBiH treba biti formiran kao međuresorno radno tijelo. Glavna zadaća savjeta za mlade Federacije, u skladu sa Zakonom, jeste koordinacija i usaglašavanje politike prema mladima Federacije. U radnom tijelu aktivno će učestvovati nosioci izvršnih dužnosti ministarstava i institucija Federacije koje se u okviru svoje mjerodavnosti bave nekom od oblasti koje se tiču mladih. Najmanje 50% članova u savjetu za mlade Federacije bit će predstavnici vijeća mladih Federacije. Aktivnosti ovog radnog tijela trebaju biti detaljno obrazložene poslovnikom o radu, koji savjet treba usvojiti na prvoj održanoj sjednici. Kako dosad nije osnovano vijeće mladih FBiH, savjet za mlade FBiH također nije osnovan.

5.6 PREDSTAVNIČKA TIJELA MLADIH

Vijeća mladih u FBiH

Kako bi određena grupa ljudi bila ozbiljnije politički shvaćena i kako bi se njeni zahtjevi realizirali, potrebno je imati predstavnička tijela koja će raditi u interesu svoje ciljne grupe. Vijeća mladih su krovna udruženja mladih, utemeljena na dobrovoljnom članstvu omladinskih udruženja, a koja predstavljaju interese mladih i omladinskih udruženja. Vijeće mladih ima obavezu djelovanja na jačanju uključenja mladih u društveni život zajednice i njihovom informiranju. Iako su vijeća mladih predstavnička tijela mladih koja često imaju obavezu prema mladima da lobiraju ili zagovaraju za rješenje određenih problema kod predstavnika vlasti, vijeća mladih, kao i udruženja koja ih čine, ne bi trebala učestvovati u političkim kampanjama da ne bi bili dovođeni u vezu s određenom strankom ili političkom opcijom. Udruženja mogu promovirati izbore kao demokratski čin izražavanja volje, raditi predizborne analize, ali pri tome ne preferirajući nijednu stranku ili kandidata. Omladinsko udruženje ne može se ni na koji način angažirati u predizbornoj kampanji političke

126 Izvještaj s 23. održane sjednice Komisije za pitanja mladih, preuzet sa službene web-stranice: http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=726, pristupano 3. 10. 2014. g.127 Informacija o nadležnostima, preuzeta sa stranice Doma naroda Parlamenta FBiH: http://www.parlamentfbih.gov.ba, pristupano 8. 10. 2014. g.

74

stranke, pa tako ni podmlaci političkih stranaka ne mogu biti osnivači omladinskih udruženja kako bi se izbjeglo političko djelovanje kroz nevladin sektor. Samim tim, političke stranke ne mogu biti članice vijeća mladih na bilo kojem nivou. Političke stranke ne mogu finansijski pomagati udruženja, a preporučuje se jasno odvajanje udruženja i vijeća mladih od politike i političkih stranaka, budući da su vijeća mladih predstavnička tijela svih mladih na određenoj teritoriji, što podrazumijeva mlade koji su različitih političkih opredjeljenja, ili su pak politički neopredijeljeni. Diskutabilno je čak i pitanje može li određena politička stranka angažirati neko omladinsko udruženje, npr. kulturno-umjetničko društvo za scenski nastup tokom predizborne kampanje. Vijeća mladih mogu biti registrirana na lokalnom nivou, a vijeće osnivaju najmanje tri omladinske organizacije s područja te lokalne zajednice. Nevladine organizacije koje se bave pitanjima mladih i nemaju 2/3 mladih članova u upravnom odboru organizacije ne mogu biti dijelom vijeća mladih. Više od 50% općinskih vijeća mladih jednog kantona čini kantonalno vijeće mladih. Vijeća mladih kantona iz više od 50% kantona osnivaju vijeće mladih Federacije BiH. Do sačinjavanja ovog izvještaja, vijeće mladih FBiH nije osnovano.

U FBiH osnovano je dosad pet kantonalnih vijeća mladih, i to:

1. Vijeće mladih Kantona Sarajevo;2. Vijeće mladih Unsko-sanskog kantona;3. Vijeće mladih Tuzlanskog kantona;4. Vijeće mladih Posavskog kantona;5. Vijeće mladih Srednjobosanskog kantona.

Dakle, potrebno je osnivanje još jednog kantonalnog vijeća mladih kako bi se osnovalo vijeće mladih Federacije BiH. Trenutno su u Federaciji BiH osnovana 42 lokalna vijeća mladih.U skladu sa Zakonom o mladima FBiH, vijeća mladih učestvuju u komisiji za mlade pri općinskom vijeću u uspostavljanju stručnog radnog tijela za izradu, ažuriranje i praćenje provođenja lokalnih i kantonalnih strategija prema mladima, ali i u samom provođenju istraživanja o mladima i pisanju strategije prema mladima, a radi doprinosa usvajanju i provođenju politike prema mladima i programa djelovanja za mlade koji najviše odgovaraju potrebama i pitanjima mladih. Također, vijeća mladih mogu predlagati projekte za mlade i na taj način uključivati mlade na teritoriji na kojoj su osnovana. Vijeće mladih ima pravo i obavezu legitimno predstavljati i zastupati interese udruženja koja su ga osnovala na odgovarajućem nivou vlasti. Vijeće se bavi provođenjem zajedničkih projekata mladih u Federaciji te članstva i učešća, odnosno predstavljanja pitanja mladih na višem nivou i na međunarodnom planu. Vijeće mladih bavi se politikama koje se indirektno tiču mladih i koje utječu na opći razvoj i prosperitet te opću društvenu dobrobit, kao i svim ostalim pitanjima koja se indirektno odnose na mlade.Omladinska udruženja, kao predstavnici mladih, trebaju u prvom redu zastupati njihove interese. Radi transparentnog pristupa podacima omladinskih udruženja, kreirana je baza omladinskih udruženja direktorijum.mladi.org, putem koje mladi mogu dobiti neophodne informacije o udruženjima iz svoje lokalne zajednice.

Slika 1. Baza omladinskih udruženja u BiHPutem ove baze mladi mogu dobiti informacije o aktivnim projektima, godišnjim izvještajima, kontaktnim podacima i sl.

75

Podrška predstavničkim tijelima mladih

Od ukupno 142 lokalne zajednice u BiH, postoje 62 krovne organizacije mladih (vijeća mladih u FBiH i omladinski savjeti u RS-u). 29 lokalnih zajednica ima omladinski centar, odnosno prostor za mlade, dok u 50 lokalnih zajednica postoji komisija za mlade. U Federaciji BiH, u skladu sa Zakonom o mladima FBiH, lokalne samouprave dužne su voditi spisak omladinskih udruženja na prostoru općine. 38 lokalnih samouprava u BiH u 2012. g. to i čini. 11 lokalnih samouprava u BiH je u 2012. g. izdvojilo sredstva za vijeća mladih / omladinske savjete, dok je u 2013. g. to učinilo deset lokalnih samouprava. U 2012. g. 15 lokalnih samouprava finansiralo je iz budžeta troškove prostora za mlade, dok je u 2013. g. to učinilo njih 16. U 2012. g. 12 omladinskih udruženja upravljalo je omladinskim centrima, a u slučaju šest omladinskih centara, vijeća mladih / omladinski savjeti upravljali su njima. U 2013. g. u devet lokalnih samouprava omladinskim je centrom upravljalo omladinsko udruženje, dok su u šest omladinskih centara upravljala vijeća mladih / omladinski savjeti. Samo sedam omladinskih centara u BiH ima program za mlade.

5.7 PREPORUKE

1. U Komisiju za pitanja mladih FBiH, kao i druge komisije / službe za pitanja mladih, uključiti najmanje jednu osobu s iskustvom iz omladinskog sektora i rada s mladima kao savjetnika tog tijela.

2. Institucije vlasti odgovorne su za politiku prema mladima i općenito za mlade i dužne su poštovati slobodan pristup informacijama koje su zakonom javno dostupne. Svi nivoi vlasti u BiH trebaju povećati transparentnost podataka, kojima građani imaju pravo pristupa, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama Federacije BiH, kao i na osnovu potpisane konvencije od BiH pod nazivom Partnerstvo za odgovornu vlast, kojom vlasti u BiH garantiraju slobodan pristup informacijama, što se odnosi i na slobodan pristup informacijama o politici prema mladima i budžetskim izdvajanjima za mlade.

3. Kantonalna ministarstva u Federaciji BiH koja su spremna preuzeti nadležnosti za pitanja mladih u određenom kantonu trebaju u svoje nazive dodati „i mladi’’ kako bi ispoštovali zakonske obaveze i kako bi kantoni bili naklonjeniji prema mladima.

4. Interaktivni alati prilagođeni mladima, koji su predstavljeni u ovoj analizi, kao što su integritet.ba, baza omladinskih udruženja, baza službenika za mlade, mogu biti primjeri dobre prakse kako lokalne vlasti, ali i one na višim nivoima trebaju davati informacije mladima.

5. U strategiju prema mladima na nivou FBiH trebaju biti uključeni svi programi u vezi s mladima i radom s mladima svih ministarstava u FBiH, kako bi se odredio viši strateški cilj te organizirala bolja koordinacija među ministarstvima.

6. Potrebno je povećati transfere za mlade pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta, koje je nadležno za mlade, tako da ovaj transfer predstavlja značajniji procentualni iznos u odnosu na ukupan budžet ministarstva nego što je to sada bio slučaj (1,82% u 2012. i 2013. g.).

7. Vršiti kontinuirani monitoring i evaluaciju dosadašnjih projekata i programa vladinih institucija u vezi s mladima, posebno za pitanja od velikog značaja za mlade, kao što su: zapošljavanje, obrazovanje, mobilnost i slično.

8. Imenovati službenika za mlade Federacije BiH kako bi mladi imali svog službenika na nivou FBiH. 9. Nadležno ministarstvo, tj. Federalno ministarstvo kulture i sporta dužno je osigurati podršku vijeću mladih

FBiH. Podrška se treba dati također lokalnim i kantonalnim vijećima mladih kroz transfer za mlade.10. Organizirati prostor za mlade na nivou Federacije BiH kako bi mladi i omladinske organizacije, te vijeća mladih

mogli organizirati određene događaje i omladinske aktivnosti. Kada se oformi vijeće mladih Federacije BiH, ono taj prostor može koristiti za svoje djelovanje, te podršku drugim omladinskim organizacijama, lokalnim i kantonalnim vijećima mladih i slično.

76

77

Analiza politika prema mladima na nivou Republike Srpske

AUTORICA: BOJANA TRNINIĆ

78

Autorica: Bojana Trninić

6. Analiza politika prema mladima na nivou Republike Srpske6.1 O EVALUACIJI

Evaluacija monitoringa politika prema mladima je aktivnost u okviru inicijative Mladi prate politiku prema mladima, koju sprovodi Institut za razvoj mladih KULT u saradnji sa partnerima. Cilj evaluacije je bio da se na entitetskom nivou evaluira monitoring politika prema mladima, te je zadatak bio da se evaluira „Omladinska politika Republike Srpske’’ kao i mišljenje Ministarstva porodice, omladine i sporta u Vladi RS kao vladinog tijela za mlade na entitetskom nivou, ali mišljenje Omladinskog savjeta Republike Srpske kao krovne omladinske organizacije na entitetskom nivou. Izvještaj o evaluaciji monitoringa politika prema mladima pored ove analize uključuje i dodatke (dokumente, strategije, politike koji su korišteni pri analizi).

6.2 METODOLOGIJA EVALUACIJE

Evaluacija monitoringa politika prema mladima je realizovana tokom oktobra 2014. godine. Realizovana je od NVO Perpetuum mobile – Instituta za razvoj mladih i zajednice, koja iza sebe ima zapažene rezultate u obukama, istraživanjima, kreiranju strategija te poslovima procjene i vrednovanja projekata i projektne dokumentacije.

Metodologija evaluacije monitoringa se temeljila na:

1. analizi dostavljenih dokumenata koji su se odnosili na politike prema mladima;2. analizi na osnovu rezultata intervjua ključnih aktera (Nela Sladojević – Ministarstvo porodice, omladine i

sporta u Vladi RS; Miloš Blagojević i Danijela Topić – Omladinski savjet Republike Srpske);3. analizi internetskih stranica i prezentacija koje se odnose na politike prema mladima.

6.3 MEHANIZMI POLITIKA PREMA MLADIMA U REPUBLICI SRPSKOJ

Strategija

Na nivou Republike Srpske postoji strategija za mlade, odnosno Omladinska politika Republike Srpske 2010–2015. Ustavni osnov za donošenje Omladinske politike Republike Srpske za period od 2010. do 2015. godine (u daljem tekstu: Omladinska politika) sadržan je u Amandmanu XXXII, tačka 12, na član 68. Ustava Republike Srpske, prema kojem Republika Srpska uređuje i obezbjeđuje brigu o omladini, a pravni osnov za donošenje Omladinske politike propisan je i u članu 14, stav 2, i članu 84, stav 1, Zakona o omladinskom organizovanju („Službeni glasnik Republike Srpske’’, br. 98/04 i 119/08). Narodna skupština Republike Srpske donijela je u novembru 2004. godine Zakon o omladinskom organizovanju, čija je kratkotrajna primjena pokazala da Zakon u osnovi odgovara očekivanjima i da su ga omladinske organizacije i mladi uglavnom prihvatili.Međutim, da bi mogla da bude obezbjeđena dosljedna primjena Zakona o omladinskom organizovanju, te da bi mogla biti cjelovito regulisana materija koju obrađuje Zakon, u njemu je propisana obaveza donošenja Omladinske politike.Omladinsku politiku donosi Narodna skupština Republike Srpske za petogodišnji period (2010–2015). Omladinsku politiku za kratkoročni period donosi Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva porodice, omladine i sporta, uz aktivno učešće

79

predstavnika omladine. Ona je jasno definisana, sa ciljevima, akcionim planom, vremenskim okvirom, kao i odgovornim tijelom za sprovođenje određenog dijela omladinske politike. Ministarstvo porodice, omladine i sporta, uvažavajući evropsku praksu i standarde u izradi ovog dokumenta, konsultovalo je veliki broj međunarodnih institucija i organizacija koje imaju iskustva u razvoju Omladinske politike.Nakon niza sprovedenih istraživanja u Republici Srpskoj („Mladi trebaju omladinsku politiku’’ GTZ, Strategija zdravlja mladih, „Potrebe, mobilnost i učešće mladih u afirmaciji omladinskog rada i organizovanja u RS’’, Strategija za razvoj porodice u Republici Srpskoj za period 2009–2014. godine itd.), dobijeni su relevantni podaci o stanju i problemima mladih, koji su upoređeni sa brojnim istraživanjima drugih institucija i organizacija, a koja su realizovana na našem području. Na osnovu pomenutih podataka sačinjena je analiza opšteg stanja u omladinskom sektoru u Republici Srpskoj.Ono što je pozitivno jeste to da je Omladinska politika vodilja rada Resora za omladinu u okviru Ministarstva porodice, omladine i sporta u Vladi RS i sve aktivnosti i projekti se realizuju i usklađuju s njom. Dokaz da Ministarstvo radi u skladu sa Omladinskom politikom RS su i projekti koje je Ministarstvo radilo u toku 2013/2014 godine, a koji su definisani omladinskom politikom i akcionim planovima, a neki od njih su:

• subvencija kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove;• finansiranje projekta Savjet učenika srednjih škola u Republici Srpskoj;• finansiranje projekta omladinskih organizacija;• finansiranje omladinskih manifestacija ‘’Studentska zima”; • ‘’Studentske sportske igre”; • ‘’Susreti mladih”;• ‘’Kamp prijateljstva”; • republički kamp Crvenog krsta i dr.; • finansiranje troškova i aktivnosti administracije – budžet Omladinskog savjeta Republike Srpske, kao krovne

omladinske organizacije u Republici Srpskoj; • obilježavanje Međunarodnog dana mladih (12. avgust); • dodjela republičke nagrade za volontiranje najboljem volonteru i najboljem organizatoru volontiranja i

obilježavanje Međunarodnog dana volontera (5. decembar).

Da bi se sprovela omladinska politika RS, potrebno je mnogo više novca nego što je budžetom replicirano Ministarstvu, ali se većina aktivnosti i dalje sprovela u manjem obimu nego što je planirano.Omladinska politika se sprovodi kroz jednogodišnje akcione planove, koje kreira Ministarstvo porodice, omladine i sporta, ali ono što se čini kao nedostatak je da u kreiranju akcionog plana učestvuju samo predstavnici Ministarstva. Inicijativa Izvještaj o realizaciji godišnjeg akcionog plana za sprovedene omladinske politike postoji i njega Ministarstvo podnosi Vladi, a ona dalje Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja ga na kraju i usvaja. Moguće ga je dobiti na uvid po zahtjevu i on uopšteno izvještava o sprovođenju omladinske politike. To je takođe jedan od nedostataka, jer izvještaj nije evaluiran od nezavisnog tijela, i procjene o realizovanim aktivnostima iz Akcionog plana su opšte i donose ih zaposlenici Ministarstva.

Budžet

Ukupan budžet za omladinu u Ministarstvu porodice, omladine i sporta iznosi 1.437.000 konvertibilnih maraka za 2013. godinu, dok je za 2014. godinu taj budžet povećan na 1.604.00. U okviru budžeta Ministarstva porodice, omladine i sporta RS redovno se odvajaju sredstva koja se odnose na omladinske projekte i projekte omladinskih organizacija i ona iznose 32,3 % ukupnog budžeta Ministarstva . Ono što je pohvalno je da su ti konkursi javni, mogu se naći na internetskoj stranici Ministarstva, ali i u dnevnim novinama i na društvenim mrežama.Jasno su definisani i kriteriji za ove grantove, i mogu se prijaviti omladinska udruženja, ali i udruženja za mlade (pojašnjenje definicija se može naći u zakonu). Projekti koji se finansiraju moraju biti isključivo za mlade (mladi su ili korisnici ili imaju direktnu korist od realizacije projekta). Zaposlenici Ministarstva prate rad i razvoj projekta i vrše monitoring ukoliko je to potrebno, u stalnom su kontaktu sa organizacijama koje sprovode projekte finansirane od Ministarstva porodice, omladine i sporta. Pohvalno je da u okviru Ministarstva postoji tim koji radi monitoring i praćenje projekata finansiranih od MPOS, ali problem je u tome što ne postoje jasno definisane smjernice za monitoring i nema eksternog monitoringa i evaluacije i to je ostavljeno na ličnu procjenu zaposlenika Ministarstva.

80

Takođe se može ocijeniti da je dodjela sredstava iz MPOS transparentna u onom smislu da su rezultati sa bodovima kandidata javno objavljeni na stranici Ministarstva porodice, omladine i sporta, i sva dobijena sredstava su u skladu sa zakonom i dodijeljena su na osnovu poziva za dostavljanje projekata / tendera i slično. Međutim, organizacije kandidati koji ne dobiju sredstva od Ministarstva porodice, omladine i sporta ne budu obaviještene o tome i ne dobiju obrazloženje zašto nisu podržane. Takođe je bitno naglasiti i to da su i omladinske organizacije upoznate sa procedurama i kriterijima i da potvrđuju transparentnost poziva za finansiranje, ali ono što nedostaje cijelom procesu, što je i OSRS takođe primijetio, je nezavisno tijelo, ili bar tijelo koje osim zaposlenika Ministarstva ima i članove omladinskih organizacija ili drugih nezavisnih pojedinaca, organizacija ili institucija. To tijelo / komisija / radna grupa bi bilo sljedeći korak ka transparentnosti rada Ministarstva. Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS je u 2013. godini budžet za mlade koristilo transparentno i na određene aktivnosti definisane omladinskom politikom Republike Srpske:

• subvencije kamatne stope za stambeno kreditiranje mladih i mladih bračnih parova, 953.000;• tekući grantovi javnim ustanovama i ustanovama obrazovanja za realizaciju omladinskih projekata, 20.000;• tekući grantovi za unapređenje i razvoj omladinskog organizovanja, 294.000;• tekući grantovi za realizaciju programa definisanih Omladinskom politikom RS i projekata za unapređenje i

razvoj omladinskog organizovanja, 20.000;• tekući grantovi mladima i omladinskim organizacijama u ruralnim sredinama, 30.000;• tekući grantovi za projekte podrške međunarodne saradnje i mobilnosti mladih, 90.000;• tekući grantovi za podršku aktivnostima i projektima za unapređenje i razvoj volontiranja, 40,000; • kapitalni grantovi mladima i omladinskim organizacijama u ruralnim sredinama, 50.000.

Službenik za mlade

U okviru Ministarstva prema Pravilniku ● unutr●šnj●● ●rg●niz●ci●i i sist●m●tiz●ci●i r●dnih m●●st● u ●inist●rstvu postoji Resor za omladinu, koji je nadležan za rad sa mladima, u kome djeluje više službenika koji imaju svoju tačno određenu nadležnost, a to su:

• viši stručni saradnik za omladinsku politiku (2 službenika);• viši stručni saradnik za saradnju sa omladinskim organizacijama i koordinaciju rada Trening centra Republike

Srpske (1 službenik);• viši stručni saradnik za međunarodnu saradnju i koordinaciju i praćenje projekata omladinskih organizacija (2

službenika);• viši stručni saradnik za evropske integracije (1 službenik).

Službenici koji rade u okviru Resora za omladinu nemaju certifikate za rad sa mladima, i to zato što nisu dužni da ga imaju jer se službenici u Vladi RS zapošljavaju po standardnim procedurama i zakonima koji ne zahtijevaju bilo kakvu certifikaciju od omladinskih organizacija ili bilo kojih drugih. Bez obzira na to, svi zaposlenici imaju dugogodišnje iskustvo u radu sa mladima. Resor za omladinu posjeduje Registar omladinskih udruženja i udruženja za mlade koji djeluju na teritoriji Republike Srpske. Registar je ujedno i glavni filter za dodjeljivanje grantova, sve organizacije koje rade sa Ministarstvom moraju biti u Registru. On se redovno ažurira i nema poteškoća prilikom upisa u Registar. Ministarstvo porodice, omladine i sporta ima u planu da se na novoj internetskoj stranici (koja je trenutno u izradi) nađe i on-line verzija Registra, kako bi organizacije mogle lakše da nađu partnere između sebe. Ova stranica će sadržavati sve moguće podatke u vezi sa radom sa mladima. Ministarstvo je pokrenulo i FB grupu, na kojoj redovno postavlja svoje vijesti, ali i vijesti drugih organizacija iz RS i regiona kako bi mladi bili informisani.

Prostor za mlade

Na nivou entiteta postoji Trening centar Republike Srpske, koji je na raspolaganju omladinskim organizacijama i organizacijama za mlade iz RS i šire, a uz konsultacije i odobrenje MPOS RS. Trening centar je otvoren po potrebi i adekvatno je opremljen (spavaonice, kuhinja i radni dio) i nalazi se na Bardači.Trening centar RS je na raspolaganju svim organizacijama koje se nalaze u Registru Ministarstva porodice, omladine i

81

sporta besplatno, kao i drugim organizacijama koje dostave upit Ministarstvu.Činjenica je da ne postoji koordinator Trening centra koji će da radi na razvijanju i korišćenju kapaciteta centra, niti postoji plan aktivnosti centra. Postoji osoba u okviru Resora za omladinu koja koordiniše korišćenje Trening centra od omladinskih organizacija, ali ne i razvoj samog centra, čiji kapaciteti mogu biti daleko bolje iskorišćeni. Trening centar je u nadležnosti MPOS RS i Prirodno-matematičkog fakulteta BL. Nema zaposlenih, ali ima dvije osobe koji se angažuju po potrebi (čistačica i lice za održavanje centra).Aktivnosti koje su sprovedene u 2013. godini su: „6. konferencija Mreže savjeta učenika’’, 5. kamp omladine Crvenog krsta, likovno-ekološka kolonija „Bardača – Srbac 2013’’, studijska posjeta omladinskih lidera iz N●emačke – međunarodna omladinska razmjena, Omladinski edukativni kamp, seminar: „Mladi u politici’’, 6. kamp omladine Crvenog krsta, Razvojno-edukativni kamp za reprezentacije Republike Srpske i Srbije do 14 godina, prezentacija kapaciteta i mogućnosti Trening centra za predstavnike nadležnih institucija za mlade i civilnog sektora iz Rusije, Srbije i Belgije.

Komisija za mlade

U okviru Narodne skupštine Republike Srpske djeluje i Odbor za pitanja djece, mladih i sporta. Rad ovog odbora je određen članom 93. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske. Odbor za pitanja djece, mladih i sporta ima devet članova: predsjednika, zamjenika predsjednika i sedam članova. Predsjednik, zamjenik predsjednika i pet članova biraju se iz reda narodnih poslanika i dva spoljna člana na prijedlog Omladinskog savjeta Republike Srpske.Odbor za pitanja mladih u okviru svog djelokruga rada razmatra, predlaže i daje mišljenja o sljedećem:

• razmatra zakonske prijedloge, strategije, informacije, izvještaje i godišnje planove rada republičkih organa i organizacija koje su nadležne za oblast omladinske politike, sporta i zaštite prava i interesa djece i omladine;

• razmatra položaj mladih u društvu;• razmatra zaštitu prava djece i mladih;• prati razvoj sporta i fizičke kulture;• radi na promociji prava i interesa djeteta.

Odbor se u toku 2014. godine sastao samo dva puta, što je nedovoljno. Razlozi zašto se Odbor nije sastajao češće leže u tome da nije bio obezbjeđen kvorum, što ukazuje da članovi (većinom narodni poslanici) nisu zainteresovani za rad u ovom odboru. Članstvo nije bilo dobrovoljno i definisano interesom poslanika, već su odlukom stranke koju predstavljaju delegirani kao članovi tog odbora. Na obje sjednice se razmatralo o izvještajima koje je dostavila Vlada RS, odnosno pojedina ministarstva, i odlučivalo se da izvještaji idu u raspravu u Narodnu skupštinu RS. Ni u jednom slučaju Odbor nije inicirao ni jednu aktivnost koja bi promovisala mlade u RS i njihov položaj niti je zatražila od Vlade RS i njenih ministarstava poseban izvještaj po bilo kojem pitanju mladih.

Savjet za mlade

Na nivou entiteta Republika Srpska postoji Savjet za mlade, koji se sastoji od više članova (ministri u Vladi RS, predstavnici OSRS i predstavnici Odbora za pitanja mladih Narodne skupštine RS). Savjet u okviru svog djelokruga rada razmatra, predlaže i daje mišljenja o:

• ciljevima, programima i mjerama predloženim Omladinskom politikom; • programima koji se finansiraju iz budžeta RS i jedinica lokalne samouprave; • omladinskim aktivnostima koje su od prioritetnog značaja za RS i jedinice lokalne samouprave – kriterijima za

raspodjelu sredstava iz budžeta Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave namijenjenih za realizaciju programa utvrđenih Omladinskom politikom.

Savjet radi i druge poslove za koje ga ovlasti Vlada Republike Srpske. U cilju efikasnijeg rada, Savjet može formirati komisije, ekspertske grupe i druga radna tijela.Ono što je pohvalno je da ovakav savjet postoji i da je Vlada RS spremna na sistemski odnos prema mladima, što pokazuje

82

i postojanje ovakvog savjeta. Međutim, ovaj savjet se ne sastaje više od jednom do dva puta godišnje i to je nedovoljno za bilo kakav sistemski pristup rješavanja problema mladih. Bez obzira na rijetka sastajanja, atmosfera na sastancima je demokratska i konstruktivno se vode sastanci, što potvrđuju i predstavnici Omladinskog savjeta Republike Srpske. Teme se isključivo odnose na stanje mladih i sva ministarstva podnose izvještaje šta su u tom periodu uradili za mlade, koliko su budžeta potrošili na potrebe mladih te predstavljaju planove šta će se raditi, razgovara se o mogućoj sektorskoj saradnji ministarstava i slično. Takođe je pozitivno da su čak tri člana Savjeta za mlade predstavnici Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Vijeće mladih / omladinski savjet

Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS je osnivač Omladinskog savjeta RS i kao takvog ga finansira svake godine, što ima svoje prednosti i mane. Omladinski savjet Republike Srpske je osnovan 2002. godine, a svoj formalno-pravni položaj, tj. status samostalnog pravnog lica, stekao je danom upisa u Registar udruženja kod Osnovnog suda u Banjaluci (rješenje broj F-1-180/02 od 23. 9. 2002. godine) na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama RS, dok je status krovne omladinske organizacije stekao upisom u Registar omladinskih organizacija i drugih oblika omladinskog organizovanja u Republici Srpskoj kod tada nadležnog Republičkog sekretarijata za sport i omladinu. Odlukom o dopuni Odluke o dodjeli statusa udruženja od javnog interesa (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 100/06) Vlade Republike Srpske, novembra 2010. godine, Omladinski savjet Republike Srpske je dobio status udruženja od javnog interesa, a na osnovu prostornog (teritorijalnog) i kulturološkog djelovanja, multietničke strukture i dugovremenog djelovanja sa ciljem zadovoljavanja potreba mladih ljudi u socijalno-humanitarnoj oblasti.Prednosti se ogledaju u tome da Ministarstvo kao osnivač OSRS pokriva 50% od ukupnog budžeta OSRS namijenjenog za prostorije za rad, režijske troškove, osoblje i ostalo, što potvrđuju i članovi i predstavnici Omladinskog savjeta RS. Ovo je djelimično i zbog toga što OSRS ima status udruženja od javnog interesa, ali i zbog toga što Ministarstvo porodice, omladine i sporta podržava redovno polovinu režijskih troškova, što nije slučaj ni sa jednom drugom omladinskom organizacijom ili strukturom.

Takođe, svi dokumenti koji se tiču mladih su doneseni u saradnji sa Omladinskim savjetom RS, koji je redovno uključen u izrade svih strategija koje su u vezi sa mladima, direktno ili indirektno. Resorna ministarstva upućuju poziv OSRS kada rade bilo šta što se tiče mladih i od njih traže prijedloge kako unaprijediti politike, strategije i ostale dokumente koje imaju uticaja na mlade u Republici Srpskoj. U većini slučajeva su članovi OSRS bili u komisijama za dodjelu grantova za mlade od Vlade RS, tačnije MPOS. Članovi OSRS su uključeni u neke komisije koje se tiču dodjele sredstava za mlade, i imali su pravo glasa. Neki od primjera su i komisije za dodjelu sredstava omladinskim organizacijama i organizacijama za mlade, gdje su predstavnici OSRS uvijek pozvani da odlučuju zajedno sa predstavnicima Ministarstva porodice, omladine i sporta. Ukoliko OSRS pripremi kvalitetan projekat, nikad nije bilo problema na konkursima resornih ministarstava, kao niti na drugim konkursima. Tu se ogleda još jedna prednost bliskosti OSRS i Ministarstva porodice, omladine i sporta. Još jedan pokazatelj odlične saradnje MPOS i OSRS je i to što je Ministarstvo prepustilo cjelokupnu izradu omladinske politike RS za naredni period Omladinskom savjetu, što je jedan od izuzetaka u odnosu na region. Ali mana ove saradnje je što se ne može govoriti o potpunom nezavisnom tijelu za mlade, jer Ministarstvo takođe utiče i na izbor rukovodstva Omladinskog savjeta RS, a samim tim i na djelovanje samog savjeta. Iako OSRS teritorijalno i organizaciono predstavlja omladinski sektor u Republici Srpskoj, postavlja se pitanje da li je i da li uopšte ovo može biti nezavisno tijelo mladih jer je osnovano od MPOS. Nedostatak je takođe što se sve odluke rukovodstva OSRS donose u dogovoru sa predstavnicima Ministarstva porodice, omladine i sporta, što nije „zdrav’’ odnos omladinskog sektora i njihovih predstavnika sa jedne strane i Vlade sa druge strane. OSRS, po svemu sudeći (po načinu nastanka, donošenja odluka, politici i radu u okviru Komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH i drugo), više liči na sekretarijat za mlade pri Vladi RS nego na krovnu omladinsku organizaciju mladih koja bi trebala zastupati interese mladih. Jedan od razloga zašto je to tako je pokroviteljski odnos Vlade Republike Srpske prema mladima, ali može se govoriti o nezdravom odnosu i deklarativnoj podršci mladih koja ne može uroditi velikim promjenama i razvoju omladinskog sektora i položaja mladih u Republici Srpskoj uopšte, jer se ne trpe kritike na rad Vlade i njen odnos prema mladima.

83

6.4 PREPORUKE

Strategija za mlade:

• iskoristiti priliku kod izrade nove omladinske politike RS-a, da se uključi što veći broj mladih, ali i drugih aktera koji bi mogli biti od koristi kreiranju omladinske politike;

• organizovati eksternu / nezavisnu evaluaciju dosadašnje omladinske politike, kao i godišnjih akcionih planova;

• u zakonskim rješenjima tretirati institucionalnu podršku mladima na planu budžeta za mlade, stvaranja politika prema mladima, rada sa mladima, informisanja, te učešća mladih u vladinim tijelima i parlamentarnim komisijama u vezi sa pitanjima mladih, kao i umrežavanja omladinskih udruženja i predstavljanja mladih;

• odgovornije budžetiranje realizacije akcionih planova u okviru omladinske politike, kao i stavljanje mladih kao prioriteta za finansiranje.

Budžet:

• povećati budžet za mlade u okviru entitetskih izdvajanje za mlade;• uspostaviti nezavisne komisije za evaluacije za procjenu finansiranja omladinskih projekata iz sredstava

ministarstva u čijoj su nadležnosti mladi.

Službenik za mlade:

• obezbjediti transparentnost rada i opis zaduženja / odgovornosti nadležnih osoba za mlade u okviru Ministarstva porodice, omladine i sporta;

• obezbjediti direktnu komunikaciju sa mladima i nadležnim ministarstvima mehanizmima koji su prihvatljivi za mlade (društvene mreže, web-stranica itd.).

Prostor za mlade:

• kreirati menadžmentski tim koji će upravljati Trening centrom Republike Srpske i koji će kreirati plan za aktivno korišćenje Trening centra, u skladu sa potrebama koje su definisane u omladinskoj politici;

• obezbjediti prostore za mlade u svim opštinama kroz izradu omladinske politike i osigurati njihovo finansiranje iz opštinskih i entitetskih budžeta.

Komisija za mlade:

• evaluirati rad Komisije za mlade; • uspostaviti sistemsku saradnju Komisije za mlade NSRS sa nevladinim, studentskim i drugim organizacijama;• promovisati među omladinskim organizacijama Komisiju za mlade RS kao tijelo koje je na raspolaganju

mladima.

Savjet za mlade:

• obavezno češće sastajanje Savjeta za mlade (bar četiri puta godišnje), kako bi se moglo ozbiljnije pristupiti rješavanju problema mladih;

• obezbjediti transparentniji rad Savjeta za mlade i veći direktan uticaj mladih kroz Omladinski savjet RS-a.

Omladinski savjet:

• smanjiti uticaj vladinih institucija na rad i strukturu Omladinskog savjeta Republike Srpske;• potrebno je ojačati postojeće kapacitete OSRS;• OSRS se treba baviti zagovaračkim aktivnostima za poboljšanje položaja mladih, što trenutno nije slučaj.

84

85

Analiza politika prema mladima na nivou

kantona i općina AUTORICA: ŠEHERZADA HALIMIĆ

86

Autorica: Šeherzada Halimić

7. Analiza politika prema mladima na nivou kantona i općinaRadi što jasnijeg uvida u način interpretiranja podataka dostupnih na platformi www.integritet.ba, ispod su navedeni i detaljno pojašnjeni primjeri evidentirane institucionalne brige o mladima iz četiri općine (općina Novi Grad Sarajevo, općina Tomislavgrad, općina Gradačac i općina Vlasenica) i dva kantona (Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo). Općine i kantoni odabrani su na osnovu saradnje koju Institut za razvoj mladih KULT ima s vijećima mladih, odnosno, vijeća mladih općina i kantona navedenih u primjerima zvanični su partneri Instituta za razvoj mladih KULT na provođenju monitoringa politike prema mladima u BiH.

Osnovni izvor podataka za monitoring politika prema mladima u navedenim općinama i kantonima su podaci dostupni na platformi www.integritet.ba. Dodatni, kvalitativni podaci prikupljeni su kroz intervjue održane s predstavnicima vijeća mladih iz navedenih općina / kantona kao i uvidom u dokumente dostupne na zvaničnim web-stranicama institucija.Generalno, nijedna od navedenih institucija nije uspostavila sve mehanizme brige o mladima propisane Zakonom o mladima FBiH128 i Zakonom o omladinskom organizovanju RS-a129. Kod nekih institucija primjetan je veći stepen zalaganja za uspostavljanje zakonski propisanih mehanizama, dok druge institucije pokazuju zabrinjavajući nivo nezainteresiranosti za ispunjavanje zakonskih odredaba. Najviši stepen nepoštivanja navedenih zakona nalazi se u segmentima koji dotiču budžet, što u suštini predstavlja i najvažniju stavku brige o mladima. Bez odgovarajućeg budžeta teško se implementiraju politike prema mladima, jer se većina aktivnosti namijenjenih mladima, sasvim očekivano i opravdano, oslanja na adekvatan budžet za njihovo provođenje.

Kvalitet provođenja uspostavljenih zakonskih mehanizama u praksi također je dosta upitan. Sama činjenica da je općina ili kanton usvojila određene mehanizme brige o mladima ne znači nužno da ona te mehanizme i provodi na adekvatan način. Najbolji primjer za to su osnivanja komisija za mlade. Komisije za mlade osnovane su u većini općina, čak i u općinama koje nisu implementirale nijedan drugi mehanizam, međutim, rad komisija je u rijetkim slučajevima transparentan i učinkovit.Općenita preporuka za sve nivoe vlasti jeste da ulože više napora kako bi usvojili sve zakonom propisane mehanizme institucionalne brige o mladima, te da, osim formalnog prihvatanja svojih obaveza prema mladima, briga o mladima i kvalitativno dosegne odgovarajući nivo.

7.1 POLITIKE PREMA MLADIMA U KANTONIMA

Kako je već spomenuto u uvodnom dijelu, detaljan pregled politika prema mladima prikazan je za Kanton Sarajevo i Unsko-

128 Službene novine Federacije BiH, 36/10.129 Službeni glasnik RS-a, 98/04.

87

sanski kanton, odnosno prikazani su podaci s platforme www.integritet.ba za sva ministarstva u okviru ova dva kantona koja u polju svog djelovanja imaju mlade. S obzirom na to da ministarstva, prema Zakonu o mladima FBiH, imaju nešto drugačije nadležnosti kada je riječ o politikama prema mladima nego što to imaju općine, u tabelama ispod prikazane su one stavke koje su ministarstvima zakonski propisane.

Najveći problem s prikazom podataka u vezi s kantonima, odnosno nadležnih ministarstava u okviru kantonalnih vlasti, jeste nedostatak informacija. Naime, platforma www.integritet.ba jednako je tretirala institucije koje nisu provodile politike prema mladima i institucije koje možda jesu provodile politike prema mladima, ali za to nisu dostavile adekvatne dokaze / dokumentaciju. S jedne tačke gledišta, moguće da je analiza stanja u ministarstvima prikazana negativnije od realnog stanja zbog nedostatka informacija, međutim, s druge strane, bilo bi veoma spekulativno navoditi pozitivne procjene na osnovu „usmenih’’ ili nekih drugih, sporadično i neobjektivno prikupljenih informacija.

U svakom slučaju, od institucija je blagovremeno i jasno zatraženo da dostave odgovarajuće podatke i dokumentaciju. Stoga je odgovornost za slučajeve u kojima institucije nisu dostavile podatke i dokumentaciju isključivo na samim institucijama, odnosno pojedincima koji u tim institucijama rade na pozicijama odgovornim za transparentno poslovanje.

Osnovna preporuka za ministarstva jeste da primijene principe transparentnog poslovanja, osiguraju pristup informacijama koje bi morale biti javne te da u kontekstu radne etike od svojih uposlenika zahtijevaju otvorenost ka saradnji s drugima.

7.1.1 Kanton Sarajevo

U Kantonu Sarajevo postoji pet ministarstva koja u polju svog djelovanja imaju i mlade: Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo.

1. Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Ministar: Ivica Šarić, dolazi iz Stranke demokratske akcije.

Strategija prema mladima

Ministarstvo kulture i sporta KS 2012. 2013.Ima li program za mlade? NE NEAko ne, postoje li aktivnosti na izradi programa? NE NEKoliki je procent u odnosu na tekući budžet ministarstva predviđen za program? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa? NE NE

Izvor: www.integritet.ba

Budžet za mlade

Ministarstvo kulture i sporta KS 2012. 2013.Postoji li dodjela nepovratnih sredstava mladima (u okviru ili van programa)? NE NEPostoji li javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa zakonima o mladima? NE NEPostoje li kriteriji za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika nepovratnih sredstava? NE NEPostoji li praćenje realizacije / utroška dodijeljenih nepovratnih sredstava? NE NE


88

2. Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo. Ministar: Čedomir Lukić, dolazi iz Stranke demokratske akcije.


Ministarstvo stambene politike KS 2012. 2013.Ima li program za mlade? NE NEAko ne, postoje li aktivnosti na izradi programa? NE NEKoliki je procent u odnosu na tekući budžet ministarstva predviđen za program? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa? NE NE


Budžet za mlade

Ministarstvo stambene politike KS 2012. 2013.Postoji li dodjela nepovratnih sredstava mladima (u okviru ili van programa)? NE NEPostoji li javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa zakonima o mladima? NE NEPostoje li kriteriji za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika nepovratnih sredstava? NE NEPostoji li praćenje realizacije / utroška dodijeljenih nepovratnih sredstava? NE NE


3. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo. Ministar: Emir Hrenovica. Odgovorna stranka: Socijaldemokratska partija


Ministarstvo privrede KS 2012. 2013.Ima li program za mlade? NE NEAko ne, postoje li aktivnosti na izradi programa? NE NEKoliki je procent u odnosu na tekući budžet ministarstva predviđen za program? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa? NE NE


Budžet za mlade

Ministarstvo privrede KS 2012. 2013.Postoji li dodjela nepovratnih sredstava mladima (u okviru ili van programa)? NE NEPostoji li javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa zakonima o mladima? NE NEPostoje li kriteriji za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika nepovratnih sredstava? NE NEPostoji li praćenje realizacije / utroška dodijeljenih nepovratnih sredstava? NE NE


89

4. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Ministar: Nermin Pećanac, iz Socijaldemokratske partije.


Ministarstvo unutrašnjih poslova KS 2012. 2013.Ima li program za mlade? NE NEAko ne, postoje li aktivnosti na izradi programa? NE NEKoliki je procent u odnosu na tekući budžet ministarstva predviđen za program? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa? NE NE


Budžet za mlade

Ministarstvo unutrašnjih poslova KS 2012. 2013.Postoji li dodjela nepovratnih sredstava mladima (u okviru ili van programa)? NE NEPostoji li javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa zakonima o mladima? NE NEPostoje li kriteriji za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika nepovratnih sredstava? NE NEPostoji li praćenje realizacije / utroška dodijeljenih nepovratnih sredstava? NE NE


5. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Nakon ostavke prethodnog ministra u maju 2013. godine, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS nema ministra.

S obzirom na to da je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS resorno ministarstvo za mlade u Kantonu Sarajevo, ono ima više zakonskih nadležnosti u vezi s mladima te je upitnik za istraživanje brige o mladima kod ovog ministarstva bio nešto obimniji, odnosno isti kao i za općinske nivoe vlasti. U tom kontekstu, podaci dostupni na www.integritet.ba pokazuju kako Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u 2012. i 2013. godini nije imalo strategiju prema mladima niti aktivnosti na njenoj izradi, nije postojao budžet za mlade, službenik/ca za mlade, podrška radu Vijeća mladih KS niti prostor za mlade, kao ni komisija za mlade. Praktično, podaci ukazuju na to da predmetno ministarstvo nije ispoštovalo niti jedan zakonski mehanizam rada s mladima. Međutim, važno je ponoviti kako su podaci na stranici www.integritet.ba, na osnovu kojih su rađene analize za sve prethodno nabrojane institucije, jednako tretirali one institucije koje zaista nisu provodile politike prema mladima i institucije koje jesu provodile određene politike prema mladima, ali o tome nisu dostavile dokaz koji im je zatražen, odnosno nisu adekvatno odgovorile na upitnik koji im je u više navrata dostavljan od Instituta za razvoj mladih KULT.

Korektan zaključak je kako postoji mogućnost da su ministarstva, uključujući i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS, provodila određene politike prema mladima, ali nisu bila dovoljno odgovorna da to na adekvatan način prikažu.

S obzirom na nedostatak informacija na zvaničnim web-stranicama, brigu o mladima prikazat ćemo kroz komentar na izvještaje o realizaciji budžeta za 2012. i 2013. godinu, dokumente dostupne na web-stranici Vlade KS.

90

Izdvajanja za 2012. godinu

Budžet Kantona Sarajevo za 2012. godinu („Službene novine Kantona Sarajevo’’, br. 33/11) izvršen je u periodu od 1. 1. do 30. 9. 2012. godine kako slijedi:

RAČUN PRIHODA I RASHODA

I PRIHODI I FINANSIRANJE 503.749.841I.1.Prihodi 470.725.349

I.2.Finansiranje 28.791.362

1.3 Višak primitaka iz prethodnih godina 4.233.130

II RASHODI I IZDACI 495.180.780

III Višak prihoda nad rashodima iz Budžeta Kantona Sarajevo ostvaren u periodu 1.1–30. 9. 2012. godine (I-II) - 8.569.061130

U periodu od 1. 1. do 30. 9. 2012. godine tekući transferi izvršeni su u iznosu od 206.659.227 KM, odnosno 70,81% u odnosu na Budžet Kantona Sarajevo za 2012. godinu.

21+1+14+29+35Grafički prikaz strukture izvršenih tekućih transfera u periodu od 1. 1. do 30. 9. 2012. godine

Najveća izdvajanja po osnovu tekućih transfera koji su planirani Budžetom Kantona Sarajevo za 2012. godinu izvršena su putem Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, odnosno 26,67% od ukupno izvršenih tekućih transfera, i Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, s učešćem od 25,46%.

130 Izvještaj o izvršenju Budžeta Kantona Sarajevo za 2012. g.: http://skupstina.ks.gov.ba/preuzimanja/budzet

1.21%

13.44%

29.41%

34.91%

21.03%

Transferi drugim nivoima vlasti 13.44%

Transferi pojedincima 29.41%

Transferi neprofitnim organizacijama 34.91%

Subvencije javnim preduzećima 21.03%

Drugi tekući rashodi 1.21%

91

Tekući transferi pojedincima (2012)

Budžetom Kantona Sarajevo za 2012. godinu planirani su u iznosu od 86.451.500 KM, a u izvještajnom periodu izvršeni su u iznosu od 60.770.525 KM, odnosno 70,29% od plana, i veći su od tekućih transfera pojedincima izvršenih u istom periodu 2011. godine za 3,38%.

Transferi pojedincima izvršeni su u iznosu od 60.770.525 KM, a najveći izdaci odnose se na slijedeće kategorije:

- beneficije za socijalnu zaštitu, u iznosu od 47.738.750 KM;- izdaci za vojne invalide, ranjene borce i porodice poginulih boraca iznose 5.014.043 KM;- isplata stipendija, 1.100.000 KM;- transfer za posebne namjene / elementarne nepogode, 230.911 KM;- izdaci za raseljene osobe, 907.809 KM;- doprinos za zdravstveno osiguranje za nezaposlene, 761.000 KM;- pogrebni troškovi, 1.786.154 KM;- ostali transferi pojedincima, u iznosu od 3.231.857 KM.

Iz segmenta tekućih transfera istaći ćemo izdvajanje za stipendije. U daljem iščitavanju dokumenta uviđamo da su to sredstva za stipendiranje djece iz boračke populacije.

Tekući transferi neprofitnim organizacijama (2012)

Tekući transferi neprofitnim organizacijama Budžetom Kantona Sarajevo za 2012. godinu planirani su u iznosu od 107.569.804 KM, a u izvještajnom periodu izvršeni su u iznosu od 72.150.960 KM, odnosno 67,07% od plana i manji su od tekućih transfera neprofitnim organizacijama izvršenih u istom periodu 2011. godine za 2,47%.Od ukupno utrošenih transfera neprofitnim organizacijama, koji su izvršeni u iznosu od 72.150.960 KM, 54.091.405 KM, odnosno 74,97% odnosi se na tekuće transfere u okviru resora Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade.Od dostupne liste korisnika u izvještaju o izvršenju Budžeta Kantona Sarajevo za 2012. godinu, nijedno omladinsko udruženje nije dobilo sredstva u 2012. godini.

U tabeli ispod izdvajamo Ministarstvo finansija KS, transfer za neprofitne organizacije u 2012. godini.

ZAKONSKI BUDŽET

2012. godine

FINANSIJSKI PLAN2012.

IZVRŠENJEJAN. – SEPT.

2012.

IZVRŠENJESEPT. 2012.

IZVRŠENJEPRETHODNE

GODINETransferi neprofitnim organizacijama 1.369.500,00 760.590,00 760.550,00 0,00 793.975,00

‘’SERDA” 1.050.000,00 525.000,00 525.000,00 0,00 525.000,00Ostale neprofitne organizacije 15.800,00 7.040,00 7.000,00 0,00 6.500,00

UG – Vijeće bošnjačkih intelektualaca 38.600,00 19.300,00 19.300,00 0,00 28.950,00UG – Srpsko građansko vijeće 16.400,00 8.200,00 8.200,00 0,00 12.300,00UG – Hrvatsko narodno vijeće 13.800,00 6.900,00 6.900,00 0,00 10.350,00

UG – Udruženje Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka 17.400,00 8.700,00 8.700,00 0,00 13.050,00

UG – Internacionalna liga humanista 7.600,00 3.800,00 3.800,00 0,00 5.700,00UG – Asocijacija nezavisnih

intelektualaca ‘’Krug 99” 4.800,00 2.400,00 2.400,00 0,00 3.600,00

UG – Forum parlamentaraca BiH 90–96 5.200,00 2.600,00 2.600,00 0,00 3.900,00UG – Sindikat organa uprave 4.800,00 2.400,00 2.400,00 0,00 3.600,00

UG – Udruženje studenata iz Srebrenice 7.600,00 3.800,00 3.800,00 0,00 0,00UG – Mladi za mlade 6.400,00 3.200,00 3.200,00 0,00 4.800,00

92

UG – Udruženje ‘’Sumejja” 4.800,00 2.400,00 2.400,00 0,00 3.600,00UG Mladi muslimani 5.900,00 2.950,00 2.950,00 0,00 4.425,00

UG Ilmijje Islamske zajednice 0,00 0,00 0,00 0,00 1.900,00UG Udruženje žena ‘’Minnet” 7.600,00 3.800,00 3.800,00 0,00 5.700,00

Transfer Komisiji za mlade – realizacija projekta mladih 150.000,00 149.700,00 149.700,00 0,00 150.000,00

Omladinsko udruženje ‘’Sehara” 4.000,00 2.000,00 2.000,00 0,00 3.000,00Udruženje roditelja teško

oboljele djece 4.000,00 4.000,00 4.000,00 0,00 4.000,00

Udruženje dijabetičara djece i omladine KS 4.800,00 2.400,00 2.400,00 0,00 3.600,00

Od navedenih korisnika, omladinska udruženja koja su dobila sredstva jesu: Mladi za mlade131, Mladi muslimani132 i Omladinsko udruženje „Sehara’’133. Planirana sredstva u 2012. godini za ove organizacije iznose 16.300,00 KM, a realizirano je 12.225,00 KM. Ono što je specifično za Kanton Sarajevo jeste i dodjela sredstava preko Komisije za mlade, koja je pri Skupštini KS. Za ovaj transfer planirano je i realizirano 150.000,00 KM u 2012. godini. Ovo je jedini primjer u BiH da zakonodavna vlast dodjeljuje sredstva.Izdvajanja od ukupno 162.225,00 KM predstavljaju 0,033% od realiziranog budžeta KS za 2012. godinu.

Izdvajanja za 2013. godinu

Podaci za 2013. godinu manje su detaljni nego za 2012.U periodu od 1. 1. do 30. 6. 2013. godine rashodi i izdaci koji su izvršeni iz ostvarenih prihoda i primitaka iznose 291.877.143 KM, ili 39,40% od rashoda planiranih Budžetom Kantona Sarajevo za 2013. godinu. Izvršenje rashoda u periodu od 1. 1. do 30. 6. 2013. godine je za 9,52%, odnosno 30,69 mil. KM manje od izvršenja rashoda u istom periodu 2012. godine134.

42+1+2+1+3+40+4+7 131 https://www.facebook.com/udruzenje.mladizamlade?fref=ts132 http://www.mm.co.ba/index.php/bs/133 http://omladinsko-udruzenje-sehara.blogspot.com/134 http://mf.ks.gov.ba/sites/mf.ks.gov.ba/files/06-%20Izvjestaj%20o%20izvrsavanju%20Budzeta%20KS%2001.01.-30.06.2013_0.rar

41.96%

0.61%

1.89%1.51%2.29%

40.51%

4.14%7.10%

Plaće i naknade troškova zaposlenih 40,51%

Izdaci za materijal i usluge 7.10%

Izdaci za obaveze po kreditima 0.61%

Izdaci za nabavku stalnih sredstava 1.51%

Doprinosi poslodavca i

ostali doprinosi 4.14%

Tekući transferi 41.96%

Kapitalni transferi 1.89%

Otplate dugova 2.29%

93

Doprinosi poslodavca i

ostali doprinosi 4.14%

Tekući transferi 41.96%

Kapitalni transferi 1.89%

Otplate dugova 2.29%

Tekući transferi (2013)

U periodu od 1. 1. do 30. 6. 2013. godine tekući transferi koji su izvršeni u iznosu od 122.458.560 KM, odnosno 51,08% u odnosu na Budžet Kantona Sarajevo za 2013. godinu imaju učešće u strukturi ukupnih rashoda tekućeg perioda od 41,85%. Ovakvo izvršenje tekućih transfera za 11,81% manje je od izvršenja u istom izvještajnom periodu 2012. godine.

36+17+1+13+33

Grafički prikaz strukture izvršenih tekućih transfera u periodu od 1. 1. do 30. 6. 2013. godine

Najveća izdvajanja po osnovu tekućih transfera koji su planirani Budžetom Kantona Sarajevo za 2013. godinu izvršena su putem Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, s učešćem od 31,26%, i Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, s učešćem od 29,18% od ukupno izvršenih tekućih transfera. Značajno učešće u izvršenim tekućim transferima ima i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, s 12,14%.

Tekući transferi pojedincima (2013)

Tekući transferi pojedincima Budžetom Kantona Sarajevo za 2013. godinu planirani su u iznosu od 74.459.400 KM, a u izvještajnom periodu izvršeni su u iznosu od 40.343.423 KM, odnosno 54,18% od plana, i manji su od tekućih transfera pojedincima izvršenih u istom periodu 2012. godine za 3,20%.

Transferi pojedincima izvršeni su u iznosu od 40.343.423 KM, a najveći izdaci odnose se na slijedeće kategorije:

0.56% 17.03%

36.18%32.94%

13.30%

Transferi drugim nivoima vlasti 13.30%

Transferi pojedincima 32.94%

Transferi neprofitnim organizacijama 36.18%

Subvencije javnim preduzećima 17.03%

Drugi tekući rashodi 0.56%

94

- beneficije za socijalnu zaštitu, u iznosu od 33.222.943 KM;- izdaci za vojne invalide, ranjene borce i porodice poginulih boraca iznose 2.123.103 KM;- pogrebni troškovi, 1.231.931 KM;- isplata stipendija, 965.000 KM;- doprinos za zdravstveno osiguranje za nezaposlene, 496.920 KM;- izdaci za raseljena lica, u iznosu od 62.572 KM;- ostali transferi pojedincima, u iznosu od 2.240.953 KM.

U odnosu na 2012. godinu izdvajanje za stipendije umanjeno je za 135.000,00 KM. Napominjemo da su ovo stipendije za djecu šehida i palih boraca.

Tekući transferi neprofitnim organizacijama (2013)

Tekući transferi neprofitnim organizacijama Budžetom Kantona Sarajevo za 2013. godinu planirani su u iznosu od 91.664.100 KM, a u izvještajnom periodu izvršeni su u iznosu od 44.299.409 KM, odnosno 48,33% od plana i za 7,92% manji su od tekućih transfera neprofitnim organizacijama izvršenih u istom periodu 2012. godine. Od ukupno utrošenih transfera neprofitnim organizacijama koji su izvršeni u iznosu od 72.150.960 KM, 54.091.405 KM, odnosno 74,97% odnosi se na tekuće transfere u okviru resora Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade.Od dostupne liste korisnika u izvještaju o izvršenju Budžeta Kantona Sarajevo za 2013. godinu evidentno je da nijedno omladinsko udruženje nije dobilo sredstva.

U tabeli ispod izdvajamo Ministarstvo finansija KS, transfer za neprofitne organizacije u 2013. godini.

Za 2013. godinu planirana su manja sredstva nego u 2012. godini.

Izdvajanja od ukupno 9.900,00 KM predstavljaju 0,0033% od realiziranog budžeta KS za 2013. godinu.

7.1.2 Unsko-sanski kanton

U Unsko-sanskom kantonu postoje četiri ministarstva koja u polju svog djelovanja imaju i mlade: Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo unutrašnjih poslova USK i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.

95

1. Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK. Ministar: Amir Murić, iz Socijaldemokratske partije.


Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK 2012. 2013.Ima li program za mlade? NE NEAko ne, postoje li aktivnosti na izradi programa? NE NEKoliki je procent u odnosu na tekući budžet ministarstva predviđen za program? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa? NE NE


Budžet za mlade

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK 2012. 2013.Postoji li dodjela nepovratnih sredstava mladima (u okviru ili van programa)? NE NEPostoji li javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa zakonima o mladima? NE NEPostoje li kriteriji za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika nepovratnih sredstava? NE NEPostoji li praćenje realizacije / utroška dodijeljenih nepovratnih sredstava? NE NE


2. Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK. Ministrica: Sinha Kurbegović, iz Socijaldemokratske partije.


Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK 2012. 2013.Ima li program za mlade? NE NEAko ne, postoje li aktivnosti na izradi programa? NE NEKoliki je procent u odnosu na tekući budžet ministarstva predviđen za program? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa? NE NE


Budžet za mlade

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK 2012. 2013.Postoji li dodjela nepovratnih sredstava mladima (u okviru ili van programa)? DA NEPostoji li javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa zakonima o mladima? NE NEPostoje li kriteriji za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika nepovratnih sredstava? DA NEPostoji li praćenje realizacije / utroška dodijeljenih nepovratnih sredstava? DA NE


96

3. Ministarstvo unutrašnjih poslova USK. Ministar je ministar unutrašnjih poslova po ovlaštenju Vlade USK Hamdija Lipovača, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije.


Ministarstvo unutrašnjih poslova USK 2012. 2013.Ima li program za mlade? NE NEAko ne, postoje li aktivnosti na izradi programa? NE NEKoliki je procent u odnosu na tekući budžet ministarstva predviđen za program? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju aktivnosti iz programa? NE NE

Izvor: www.integritet.baBudžet za mlade

Ministarstvo unutrašnjih poslova USK 2012. 2013.Postoji li dodjela nepovratnih sredstava mladima (u okviru ili van programa)? NE NEPostoji li javni poziv za dodjelu nepovratnih sredstava u skladu sa zakonima o mladima? NE NEPostoje li kriteriji za dodjelu nepovratnih sredstava za mlade? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika nepovratnih sredstava? NE NEPostoji li praćenje realizacije / utroška dodijeljenih nepovratnih sredstava? NE NE


4. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK. Ministar: Dario Jurić, iz Socijaldemokratske partije.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona resorno je ministarstvo za mlade u ovom kantonu te stoga ima iste nadležnosti kao i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS. Općenito, status politika prema mladima isti je kao u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS (nisu provedene ili nisu dostavljene validne informacije o provođenju politika prema mladima), te su komentari i preporuke isti kao i za resorno ministarstvo za mlade u Kantonu Sarajevo.S obzirom na nedostatak informacija na zvaničnim web-stranicama, brigu o mladima prikazat ćemo kroz komentar na izvještaje o realizaciji budžeta za 2012. i 2013. godinu, dokumente dostupne na web-stranici Vlade USK. Na stranici nije dostupan izvještaj o izvršenju budžeta nego odlomci iz Službenog glasnika Unsko-sanskog kantona. Prema podacima iz Službenog glasnika Unsko-sanskog kantona (godina XVI – broj 13, 23. maja 2012. g.135), u 2012. godini iz stavke transferi i grantovi pojedincima izdvojeno je 480.000,00 KM za stipendiranje djece boraca i ratnih vojnih invalida, za pomoć školovanju članova porodica branilaca izdvojeno je 170.000,00 KM. Iz tekućeg granta Grantovi neprofitnim organizacijama136 Omladinskoj zadruzi Studentski centar Bihać isplaćeno je 4.000,00 KM za realizaciju projekta pomaganja starijim osobama na području Unsko-sanskog kantona. Iznos od 150.000,00 KM izdvojen je za 150 stipendija za redovne studente/ice s područja USK. Iz tekućeg granta Grantovi neprofitnim organizacijama137 izdvojeno je 2.000,00 KM Crvenom križu Unsko-sanskog kantona za: takmičenje ekipa prve pomoći, program kućne njege, distribuciju humanitarne robe, uredske troškove, pokriće troškova službe traženja nestalih osoba, a za pokroviteljstvo „Susreti dobrovoljnih darivatelja krvi USK’’ izdvojeno je 3.000,00 KM.138

Za najbolje studente/ice izdvojeno je 3.000,00 KM139.

135 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_br_13.pdf136 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_br_16.pdf137 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_br_20.pdf138 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_25.pdf139 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_br_21.pdf

97

Iz granta neprofitnim organizacijama ostali140 za Sportsko udruženje ‘’Vrhpolje” S. Most izdvojeno je 1.000,00 KM za podršku izgradnji igrališta. Iz grantova neprofitnim organizacijama izdvojeno je 20.000,00 KM za udruženja navedena na slici ispod.

Red broj Naziv aplikanta Naziv projekta Iznos sredstava1. Udruženje EKUS Bihać Eko kamp za djecu ,,Mali zeleni’’ 5.000,002. Privredna komora USK Međunarodna konferencija EKOBIS 2012 5.000,003. Udruženje ,,Horizont’’ Velika Kladuša Otpad nije smeće 5.000,004. Udruženje ,,Unski smaragdi’’ Obrazovanje mladih o održivom razvoju

putem obilježavanja svjetski značajnih eko datuma

5.000,00

UKUPNO: 20.000,00

Prijedlog raspodjele sredstava – grantovi neprofitnim organizacijama, 2012

Grant za mlade u 2012. godini iznosio je 16.000,00 KM141. Sredstva granta za mlade namjenska su sredstva koja se koriste za finansiranje i sufinansiranje programa i projekata asocijacija i udruženja mladih koja su registrirana za obavljanje navedene djelatnosti i koja svoju aktivnost obavljaju na području Unsko-sanskog kantona. Raspodjela sredstava prikazana je na slici ispod.

Red broj Naziv ustanove ili udruženja Naziv programa ili projekta Iznos u KM3.1 Unija studenata Univerziteta u Bihaću Projekt: Studentska skriptarnica 3.5003.2 Udruženje inovatora, Bihać Nastavak realizacije započetih projekata 2.0003.3 Udruženje mladih Ujedinjenje Conventus Omladinski festival ‘‘Cooltura’’ 2.0003.4 Udruženje Demokratski centar ‘‘Nove NADE’’

Bihać‘‘Street Art’’ festival 2.000

3.5 USUB - Asocijacija studenata Tehničkog fakulteta

Fashion show - modna revija studenata dizajna

1.500

3.6 Unija studenata Univerziteta u Bihaću Opremanje kancelarije sportskog društva 2.0003.7 Univerzitetsko sportsko društvo Univerziteta

u BihaćuOpremanje kancelarije sportskog društva 2.000

3.8 Udruženje ‘‘Demokratska organizacija mladih’’ Velika Kladuša

Program za mlade ‘‘Bez nasilja molim’’ 2.000

U 2013. godini iz stavke Transferi i grantovi pojedincima142 izdvojeno je 55.0000,00 KM za stipendiranje djece boraca i ratnih vojnih invalida, a 10.0000,00 KM izdvojeno je za zdravstvenu zaštitu učenika/ca i studenata/tica143. Iz tekućeg granta Grantovi neprofitnim organizacijama izdvojeno je 2.500,00 KM Crvenom križu Unsko-sanskog kantona za učestvovanje ekipe prve pomoći u osiguravanju pohoda Nezuk – Srebrenica 2013. godine144, zatim 1.000,00 KM za sufinansiranje troškova XV tradicionalnog takmičenja ekipa prve pomoći s realističnim prikazom povreda, stanja i oboljenja, te 3.000,00 KM za pokroviteljstvo ‘’Susreti dobrovoljnih darivatelja krvi USK”.

Grant za mlade u 2013. godini povećan je u odnosu na 2012. godinu i iznosio je 28.000,00 KM145. Raspodjela sredstava prikazana je na slici ispod.

140 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_usk_br_24.pdf141 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/br_27.pdf142 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/2013/Sl.glasnik_4..pdf143 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/2013/br_6.pdf144 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/2013/br_10.pdf145 http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/2013/br_15.pdf

98

Udruženje za razvoj Internet kulture ‘‘Moj USK.Ba’’, Bihać ‘‘USK - Stream 2013.’’ 5.000,00Udruženje ABC, Bihać Omladinska ON-Line televizija - ABC TV 2.500,00Opća omladinska zadruga ‘‘The best’’, Bihać ‘‘Kako do posla? Znam!’’ 2.500.00Udruženje za razvoj Internet kulture ‘‘GP media, Krajina.ba’’, Bihać

Virtualne zidne školske novine 10.000,00

Udruženje ‘‘Krupljani.ba’’ Portal ‘‘Krupljani.ba’’ 3.000,00Udruženje ‘‘Kanu klub Kormoran’’ Bosanska Krupa Školska kajaka 2.500,00

Sportska dvorana ‘‘Luke’’, BihaćUdruženje Body building klub Viktorija, Bihać

Pripreme takmičara za takmičenja u 2013. godini, Državno prvenstvo, Bihać open, Brčko

2.500,00

7.1.3 Preporuke

Svi nivoi vlasti, uključujući i kantonalni nivo, trebaju povećati transparentnost podataka kojim građani/ke imaju pravo pristupa u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama Federacije BiH, što se odnosi i na slobodan pristup informacijama o politici prema mladima i budžetskim izdvajanjima za mlade.S obzirom na to da oba kantona koja su obuhvaćena ovom analizom nemaju ili nisu dostavila validne dokumente na osnovu kojih bi se preciznije mogao procijeniti kvalitet provođenja politika prema mladima, preporuke se zasnivaju na provođenju Zakona o mladima FBiH.

Prema članu 11. Zakona o mladima FBiH, obaveze kantonalnog nivoa jesu:

• odgovornost pružanja podrške mladima imaju svi nivoi vlasti u Federaciji;• definiranje, usvajanje i provođenje strategije prema mladima;• samostalno osiguravanje minimuma mjera na planu rada s mladima i omladinskih aktivnosti;• ako nivoi vlasti nemaju stručnih i tehničkih kapaciteta za obavljanje zadataka iz stava 3, nosiocima potpore

mladima iz nevladinog sektora može se povjeriti njihovo izvršenje.

Zakonski minimum mjera odnosi se na:

• osiguranje prikladnog prostora za mlade, rad s mladima i omladinske aktivnosti, kao i osiguranje plaćanja troškova njegovog održavanja;

• osiguranje budžetske stavke koja se tiče pitanja mladih, kao dijela ukupnog budžeta kantona; • osiguranje godišnjih grantova za projekte za mlade dodjeljujući ih putem javnog poziva s kriterijima, u skladu

s evropskim principima u radu javnih uprava;• profesionalni razvoj i usavršavanje službenika/ce za mlade te jačanje kapaciteta svih onih koji se bave radom

s mladima i omladinskim aktivnostima; • osnivanje komisije za mlade pri skupštini kantona, koja će se u okviru svoje nadležnosti baviti pitanjima

mladih, a u čijem će radu učestvovati predstavnici/ce kantonalnog vijeća mladih;• uspostavljanje stručnog radnog tijela za izradu, ažuriranje i praćenje provođenja lokalnih i kantonalnih

strategija prema mladima, u čijem će radu učestvovati predstavnici/e vijeća mladih ili omladinskih udruženja;• istraživanje ili podršku istraživanju u cilju donošenja strategije prema mladima;• pružanje podrške radu kantonalnog vijeća mladih.

99

7.2 POLITIKE PREMA MLADIMA U OPĆINAMA

7.2.1 Općina Novi Grad Sarajevo

Osnovne informacije

Općina Novi Grad Sarajevo najmnogoljudnija je općina u Kantonu Sarajevo, na čijoj teritoriji živi oko 29% stanovnika Sarajevskog kantona. S obzirom na činjenicu da rezultati popisa stanovništva još uvijek nisu dostupni, procjenjuje se da je ukupan broj stanovnika ove općine između 120.000 i 140.000 osoba. Od toga je između 20.000 i 25.000 mladih u starosnoj dobi od 15 do 30 godina. Od prošlih lokalnih izbora održanih 2012. godine općinski načelnik Semir Efendić, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije.


OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2012. 2013.Postoji li strategija prema mladima? DA DAAko ne, postoje li aktivnosti na izradi strategije? Nije primjenjivo NEJe li strategija donesena na osnovu istraživanja? DA NEU kojem procentu u odnosu na tekući budžet je predviđeno izdvajanje za strategiju? 0,1%–0,3% 0,1%–0,3%Postoji li izvještaj o provođenju strategije? DA NE


Općina Novi Grad Sarajevo imala je strategiju prema mladima koja je istekla u 2013. godini. Općina u toku 2013. godine nije poduzela pripremne aktivnosti usmjerene ka izradi nove strategije. Pripremne aktivnosti podrazumijevale bi provedbu istraživanja položaja i potreba mladih, na osnovu kojeg bi se sačinila analiza položaja i potreba mladih koja bi bila baza za izradu naredne strategije. Također, u 2013. godini nije postojao izvještaj o provođenju prethodne strategije.

Preporuka je da općina što prije pristupi izradi nove strategije prema mladima, koja bi trebala biti bazirana na istraživanju o položaju i potrebama mladih i to prema već postojećoj, standardiziranoj metodologiji, kako bi se podaci prikupljeni istraživanjem mogli uspoređivati s podacima drugih općina te, uz podatke iz drugih općina Sarajevskog kantona, eventualno koristiti kao baza za izradu strategije prema mladima Kantona Sarajevo. Također, potrebno je napraviti izvještaj o provođenju prethodne strategije kako bi se ustanovila njena uspješnost.

Budžet za mlade

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2012. 2013.Postoje li izdvajanja za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet? DA DAPostoje li izdvajanja za stipendiranje učenika i studenata u odnosu na tekući budžet? DA DAPostoje li izdvajanja za poticaj zapošljavanja mladih u odnosu na tekući budžet? NE NEU kojem procentu u odnosu na tekući budžet su predviđena izdvajanja za mlade? 2% 2%Postoji li javni poziv za grantove / budžetska izdvajanja za mlade? DA DAPostoje li kriteriji u skladu sa Zakonom o mladima? NE DAPostoji li transparentna objava korisnika grantova / budžeta izdvojenog za mlade? DA DAPostoji li praćenje realizacije utroška grantova / budžeta izdvojenog za mlade? NE DA


100

Kada je u pitanju budžet Općine Novi Grad Sarajevo, izdvajanja za mlade kao zasebna kategorija / posebna budžetska stavka ne postoje. Podatak s platforme www.integritet.ba u kojem stoji da Općina ima izdvajanja za grantove omladinskih projekata odnosi se na tekuće transfere za projekte nevladinih i neprofitnih organizacija u sklopu kojih se mogu realizirati i projekti za mlade. Ukupan iznos tekućih transfera za projekte nevladinih organizacija u 2013. godini iznosio je 180.000 KM. U pravilu, to znači da sve nevladine i neprofitne organizacije s područja općine Novi Grad Sarajevo (bez obzira o kojoj vrsti nevladine organizacije se radi) svojim projektima mogu aplicirati za dio navedenih sredstava. Dosadašnja praksa raspodjele sredstava iz navedenog transfera pokazala je kako se sredstva uglavnom rasporede na udruženja i organizacije iz oblasti sporta (više od 80% iznosa). Stoga je osnovna preporuka da Općina formira poseban grant za omladinske projekte, na koji bi se mogla prijaviti isključivo omladinska udruženja formirana u skladu sa Zakonom o mladima FBiH, čime bi ova općina svakako ispunila i jednu od zakonom propisanih obaveza kada je u pitanju institucionalna briga o mladima. Primjera radi, Općina ima posebna grantovska izdvajanja pod nazivom „Tekući transfer za projekte nevladinih i neprofitnih organizacija boračke populacije’’, i to u iznosu od 230.000 KM, „Tekući transfer za projekte vjerskih zajednica’’ u iznosu od 200.000 KM i slično, dok tako poseban transfer za mlade nema, a u skladu sa Zakonom o mladima FBiH morao bi postojati.

Tekući transfer za stipendiranje učenika i studenata u 2013. godini iznosio je 425.000 KM, što je pozitivna praksa općine.

Izdvajanja za poticaj zapošljavanja mladih u odnosu na tekući budžet ne postoje. S obzirom na činjenicu da je nezaposlenost mladih najveći i najrealniji problem mladih u cijeloj BiH, pa tako i u općini Novi Grad Sarajevo, preporuka je da se ova općina u što kraćem roku posveti rješavanju ovog problema onoliko koliko je to u moći lokalne zajednice. Formiranje posebnog granta i značajno izdvajanje iz tekućeg budžeta za programe zapošljavanja i samozapošljavanja mladih definitivni je prioritet budućeg rada ove općine.

Što se tiče procedure za dodjelu navedenih sredstava, u 2013. godini ona je bila ispoštovana u svim fazama, što znači da je Općina imala transparentnu objavu javnog poziva za dodjelu sredstava u skladu s propisanim kriterijima, a nakon završenog procesa selekcije, imala je transparentnu objavu korisnika sredstava. Također, u 2013. godini vršeno je i praćenje realizacije utroška dodijeljenih sredstava, s tim da se ono bazira isključivo na dostavljanju dokumentacije od korisnika sredstava, što ipak ostavlja mogućnost za malverzacije. Preporuka bi bila da Općina obogati načine na koje prati trošenje sredstava i općenito provedbu projekata koje finansira. Naprimjer, bilo bi poželjno organizirati redovne terenske posjete projektnim aktivnostima, zahtjev za dostavljanjem ne samo računa za određene robe i usluge plaćene dodijeljenim sredstvima već i zahtjev da organizacija ispoštuje odabir najpovoljnije ponude za plaćenu robu ili uslugu i sl.

Službenik/ca za mlade

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2012. 2013.Je li sistematizacijom utvrđena pozicija službenika / službe za mlade? NE DAIma li službenik za mlade certifikat? NE NEVodi li službenik / služba za mlade spisak omladinskih udruženja? DA DAIma li službenik / služba za mlade bazu omladinskog sektora? NE NE


U 2013. godini Općina Novi Grad Sarajevo još uvijek nije sistematizacijom utvrdila poziciju službenika/ce za mlade. Pitanja mladih dodijeljena su općinskoj službi za obrazovanje, kulturu, sport i lokalni integrirani razvoj, u okviru koje je zaposlena i osoba zadužena za pitanja mladih koja vodi spisak omladinskih udruženja, međutim bez sistematizacije i bez certifikata. Baza omladinskog sektora ne postoji.

Preporuka: sistematizacijom utvrditi poziciju službenika/ce za mlade te omogućiti edukaciju za dobijanje certifikata za službenika/cu za mlade. Također, služba zadužena za pitanja mladih trebala bi sačiniti i ažurno voditi bazu omladinskog sektora.

101

Vijeće mladih

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2012. 2013.Postoje li izdvajanja za Vijeće mladih u odnosu na tekući budžet? DA NEPostoji li prostor za Vijeće mladih? NE NEJe li Vijeće mladih uključeno u izradu strategije? NE NEJe li Vijeće mladih uključeno u dodjelu sredstava za mlade? NE NE


Saradnja između Vijeća mladih Općine Novi Grad Sarajevo i predstavnika lokalnih vlasti Općine Novi Grad Sarajevo dosta je oskudna. Izdvajanja za Vijeće mladih u odnosu na tekući općinski budžet ne postoje. Sredstva koja su u 2012. godini bila izdvojena za podršku radu Vijeća mladih ostala su nerealizirana, te su rebalansom budžeta prebačena za neke druge svrhe, potom u 2013. nisu ni izdvojena. Razlog neostvarenja predviđenih sredstava za Vijeće je taj što Vijeće mladih nikada nije dobilo obavijest da sredstva postoje. Istovremeno, Vijeće nije dobilo finansijsku podršku projektu Jačanja kapaciteta vijeća mladih onda kada je tu podršku zatražilo.Prostor za Vijeće mladih ne postoji, s tim da je jako važno naglasiti da Vijeće nikada nije ni tražilo prostorije. S obzirom na to da strategija prema mladima nije bila u fazi izrade u 2013. godini, ni Vijeće nije imalo aktivnosti vezanih za učešće u izradi strategije. Također, Vijeće mladih nije uključeno u dodjelu sredstava za mlade, pri čemu se misli na to da lokalne vlasti ne traže mišljenje ni konsultaciju Vijeća mladih kada odlučuju o raspodjeli sredstava za mlade, unatoč zakonom reguliranoj činjenici da je vijeće mladih krovno udruženje mladih koje predstavlja interese mladih i omladinskih udruženja.

Preporuke: kao zasebnu budžetsku stavku izdvojiti sredstva iz tekućeg budžeta Općine za Vijeće mladih, kako bi ono moglo nesmetano funkcionirati. Također, uključiti Vijeće mladih u izradu strategije prema mladima, kao i u dodjelu sredstava za mlade.

Prostor za mlade

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2012. 2013.Postoji li prostor za mlade / omladinski centar čiji se troškovi finansiraju iz budžeta? DA DAPostoji li program rada prostora za mlade / omladinskog centra? NE DAKo upravlja prostorom za mlade / omladinskim centrom? Općina Općina


Općina Novi Grad Sarajevo ima Centar za mlade, čiji se troškovi finansiraju iz budžeta. Međutim, Centar za mlade općine Novi Grad Sarajevo nije funkcionalan ni prilagođen mladima po mnogim svojim obilježjima.Prije svega, negativno je to što Centrom za mlade upravlja Općina, a ne predstavnici nevladinog omladinskog sektora. Općina također upošljava osobe zaposlene u Centru, tako da on ne funkcionira neovisno. Program rada Centra za 2012. godinu nije postojao, te je stoga nepoznato kakvim aktivnostima se Centar bavio. Što se tiče programa rada za 2013. godinu, on je uglavnom baziran na administrativno-tehničkim poslovima Centra i gostujućem učešću Centra u nekoliko projekata drugih organizacija, ali bez aktivnosti koje bi konkretno bile usmjerene prema mladima koji žive na području ove općine. Centar nema nikakve sadržaje ni aktivnosti namijenjene mladima, te ga mladi i ne posjećuju i uglavnom ne znaju da on postoji. Radno vrijeme Centra potpuno je neprilagođeno slobodnom vremenu mladih, jer Centar radi svakim radnim danom od 8.00 do 16.00, kada su mladi zauzeti školskim, fakultetskim ili nekim drugim obavezama. U dane vikenda Centar je zatvoren. Same fizičke karakteristike Centra nisu prilagođene mladima, nema opreme koju bi mladi mogli nesmetano koristiti (kompjuteri i slično), a ni bežični internet, što je osnova savremenih uvjeta rada i druženja s mladima.

Preporuka je da Centar za mlade temeljito promijeni svoj dosadašnji način rada i u potpunosti se prilagodi potrebama mladih. Radno vrijeme Centra bi trebalo biti od 12.00 do 20.00, a trebao bi biti otvoren i vikendom. Također, Centar bi

102

trebao ponuditi edukativne, kreativne, kulturne i zabavne sadržaje namijenjene mladima, koje bi im na pravi način i na pravom mjestu prenio. Centar za mlade mora u velikoj mjeri postati fleksibilna jedinica spremna da se u svakom momentu prilagodi veoma širokom spektru interesovanja mladih ljudi. Preduvjet za takvu reorganizaciju Centra jeste i njegovo fizičko preuređenje u mjesto namijenjeno mladima sa svim potrebnim materijalno-tehničkim elementima.

Komisija za mlade

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2012. 2013.Postoji li komisija za mlade? DA DAJesu li članovi komisije za mlade i predstavnici Vijeća mladih? NE DAKoliko često se sastaje komisija za mlade? Svaki drugi mjesec Svaki drugi mjesec


U članstvu Komisije za mlade Općine Novi Grad Sarajevo je i jedan predstavnik Vijeća mladih Općine Novi Grad. Međutim, predstavnik Vijeća mladih nije punopravni član i nema pravo glasa. Iako se navodi da su sastanci Komisije za mlade održavani svakog drugog mjeseca, predstavnik Vijeća mladih prisustvovao je samo jednom od navedenih sastanaka. O ostalim sastancima Vijeće mladih nije obaviješteno niti je predstavnik Vijeća dobio poziv da prisustvuje istim.

Preporuka: na sve sastanke Komisije za mlade potrebno je blagovremeno pozvati i predstavnika Vijeća mladih. Također, sastanci se trebaju održavati redovno.

7.2.2 Općina Tomislavgrad

Osnovne informacije

Procijenjeni broj stanovnika općine Tomislavgrad je oko 33.000, od čega je oko 8.000 mladih starosne dobi između 15 i 30 godina. Općinom rukovodi općinski načelnik Ivan Vukadin, koji dolazi iz Hrvatske demokratska zajednice.


OPĆINA TOMISLAVGRAD 2012. 2013.Postoji li strategija prema mladima? DA DAAko ne, postoje li aktivnosti na izradi strategije? Nije primjenjivo Nije primjenjivoJe li strategija donesena na osnovu istraživanja? DA DAU kojem procentu u odnosu na tekući budžet je predviđeno izdvajanje za strategiju? 0,1–0,3% 0,1–0,3%Postoji li izvještaj o provođenju strategije? NE NE


Općina Tomislavgrad ima dokument Strategije prema mladima, koji je sačinjen na osnovu validnog istraživanja i analize položaja i potreba mladih u Tomislavgradu. Za Strategiju su formalno predviđena i sredstva potrebna za njenu implementaciju, međutim nije jasno određeno koliko sredstava će se izdvajati za pojedine aktivnosti iz Strategije, tako da se svaki put kada se određena aktivnost treba provoditi, Općinsko vijeće dogovara hoće li i u kojem iznosu izdvojiti sredstva. Takva situacija uzrokuje određene poteškoće, te se Strategija ne provodi punim kapacitetom. Zvanični izvještaj o provođenju strategije ne postoji.Preporuka: oformiti stručni tim koji će napraviti evaluacijski izvještaj o dosadašnjem provođenju Strategije te ubuduće vršiti monitoring provođenja Strategije i obavezno precizno definirati budžetska sredstva potrebna za provođenje Strategije. Predstavnici Vijeća mladih trebali bi biti ravnopravni članovi stručnog tima.

103

Budžet za mlade

OPĆINA TOMISLAVGRAD 2012. 2013.Postoje li izdvajanja za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet? DA DAPostoje li izdvajanja za stipendiranje učenika i studenata u odnosu na tekući budžet? DA DAPostoje li izdvajanja za poticaj zapošljavanja mladih u odnosu na tekući budžet? NE NEU kojem procentu u odnosu na tekući budžet su predviđena izdvajanja za mlade? 1% 1%Postoji li javni poziv za grantove / budžetska izdvajanja za mlade? NE DAPostoje li kriteriji u skladu sa Zakonom o mladima? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika grantova / budžeta izdvojenog za mlade? NE DAPostoji li praćenje realizacije utroška grantova / budžeta izdvojenog za mlade? NE NE


Budžetska izdvajanja za grantove omladinskih projekata postoje, no u malom iznosu (oko 3000 KM). Izdvajanja za stipendiranje učenika i studenata također postoje i pozitivan su primjer Općine Tomislavgrad, jer se procedure za dodjelu stipendija u potpunosti poštuju od javnog poziva i transparentnog selekcijskog procesa pa do transparentne objave korisnika stipendija. Kada su u pitanju izdvajanja za podršku omladinskim projektima, javni poziv također postoji, kao i transparentna objava korisnika, no ne postoji zvanični izvještaj o praćenju realizacije / utroška sredstava. S obzirom na to da se radi o relativno maloj sredini, određeno neformalno praćenje utroška sredstava te realizacije budžeta izdvojenog za mlade ipak postoji. Kada je u pitanju budžet Općine Tomislavgrad namijenjen mladima, najveći je nedostatak nepostojanje izdvajanja za poticaj zapošljavanja mladih. Specifično je za ovu općinu to što većina mladih ima državljanstvo Republike Hrvatske, te su od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju počeli odlaziti u zemlje EU kako bi potražili posao, najčešće u Austriji i Njemačkoj. Odlazak mladih iz Tomislavgrada može imati višestruke negativne posljedice na budućnost općine, te je stoga osnovna preporuka lokalnim vlastima maksimalna posvećenost iznalaženju rješenja problema nezaposlenosti mladih te njihovog odlaska iz ove općine. Prvi korak ka tome su značajna budžetska izdvajanja za pomoć pri zapošljavanju i samozapošljavanju mladih.

Preporuke su da se poveća iznos granta za podršku omladinskim projektima te uvedu jasne i zvanične procedure za praćenje utroška navedenog granta i realizacije projekata koji se iz granta finansiraju, kao i da se izdvoje značajna sredstva za programe zapošljavanja i samozapošljavanja mladih.


OPĆINA TOMISLAVGRAD 2012. 2013.Je li sistematizacijom utvrđena pozicija službenika / službe za mlade? DA DAIma li službenik za mlade certifikat? NE NEVodi li službenik / služba za mlade spisak omladinskih udruženja? DA DAIma li službenik / služba za mlade bazu omladinskog sektora? DA DA


Općina Tomislavgrad je sistematizacijom utvrdila poziciju službenika za mlade, međutim, isti radi na ugovor o djelu na određeno. Pored rada s mladima, službenik za mlade zadužen je za mjesne zajednice, nevladine organizacije i dijasporu, te shodno tome vodi spisak omladinskih udruženja i bazu omladinskog sektora. Službenik za mlade nema certifikat.Preporuka: poziciju službenika za mlade potrebno je dodatno regulirati radnim ugovorom na neodređeno vrijeme te mu omogućiti edukaciju u cilju dobijanja certifikata.

104

Vijeće mladih

OPĆINA TOMISLAVGRAD 2012. 2013.Postoje li izdvajanja za Vijeće mladih u odnosu na tekući budžet? NE NEPostoji li prostor za Vijeće mladih? DA DAJe li Vijeće mladih uključeno u izradu strategije? DA DAJe li Vijeće mladih uključeno u dodjelu sredstava za mlade? NE NE


Općina Tomislavgrad osigurala je prostor za rad Vijeća mladih, no izdvajanja za Vijeće mladih u odnosu na tekući budžet ne postoje. Vijeće je i zvanično tražilo da se izdvoje sredstva, no lokalna vlast smatra da je budžetska stavka koja se odnosi na rad s mladima dovoljna što se tiče izdvajanja za mlade.

Preporuka: pažljivije proučiti Zakon o mladima FBiH i u skladu sa zakonskim odredbama izdvojiti poseban budžet za Vijeće mladih.

Prostor za mlade

OPĆINA TOMISLAVGRAD 2012. 2013.Postoji li prostor za mlade / omladinski centar čiji se troškovi finansiraju iz budžeta? DA DAPostoji li program rada prostora za mlade / omladinskog centra? NE NEKo upravlja prostorom za mlade / omladinskim centrom? Vijeće mladih Vijeće mladih


Prostorije Vijeća mladih dodijeljene od općine ujedno su i prostorije Centra za mlade. Samim tim centrom upravlja Vijeće mladih, što je dobar primjer u ovoj općini. Prostorije su zadovoljavajućeg kapaciteta i adekvatno su opremljene. No donekle je teško odvojiti aktivnosti Vijeća mladih od aktivnosti Centra za mlade. Iz tog razloga Centar za mlade nema poseban program rada, nego se oslanja na aktivnosti koje svakako provodi Vijeće mladih Općine Tomislavgrad. Ipak, s obzirom na to da se radi o dva elementa (Vijeću mladih i Centru za mlade) koja rade s istom populacijom mladih, ova praksa nema negativnu konotaciju. Potencijalna poteškoća krije se u mogućnosti da su predstavnici lokalnih vlasti sve elemente, aktivnosti i tijela koja rade s mladima svrstali „u isti koš’’ te da ne uviđaju kako se radi o posebnim i odvojenim elementima, koji svakako trebaju imati vrlo blisku saradnju, ali nisu ista zakonska stavka.

Preporuka: Centar za mlade i Vijeće mladih trebali bi imati odvojena finansiranja. Iako zajedničke prostorije Vijeća mladih i Centra same po sebi nisu negativna pojava, Vijeće mladih i Centar za mlade nisu isto i ne treba ih tretirati kao jednog korisnika u kontekstu izdvajanja i podrške radu ta dva elementa.

Komisija za mlade

OPĆINA TOMISLAVGRAD 2012. 2013.Postoji li komisija za mlade? DA DAJesu li članovi komisije za mlade i predstavnici Vijeća mladih? DA DAKoliko često se sastaje komisija za mlade? Svaki drugi mjesec Svaki drugi mjesec


105

Komisija za mlade Općine Tomislavgrad ocijenjena je kao veoma funkcionalna i predstavlja značajnu podršku mladima Tomislavgrada. Tome doprinosi činjenica da su dva člana Komisije predstavnici Vijeća mladih Općine Tomislavgrad koji su punopravni članovi s pravom glasa. Komisija predstavlja ključnu kariku u predlaganju i lobiranju općinskog vijeća za usvajanje inicijativa od značaja za mlade i taj posao dosta dobro obavlja. Zahvaljujući dobroj saradnji Komisije za mlade i Vijeća mladih, u općini Tomislavgrad usvojene su značajne inicijative namijenjene poboljšanju položaja mladih u ovoj općini.

7.2.3 Općina Gradačac

Osnovne informacije

Procijenjeni broj stanovnika općine Gradačac je oko 46.000, od čega je oko 13.000 mladih starosne dobi između 15 i 30 godina. Općinom rukovodi općinski načelnik Edis Dervišagić koji dolazi iz Socijaldemokratske partije.


OPĆINA GRADAČAC 2012. 2013.Postoji li strategija prema mladima? NE NEAko ne, postoje li aktivnosti na izradi strategije? NE NEJe li strategija donesena na osnovu istraživanja? NE NEU kojem procentu u odnosu na tekući budžet je predviđeno izdvajanje za strategiju? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju strategije? NE NE


Općina Gradačac nije ispoštovala nijednu stavku iz Zakona o mladima FBiH koja se odnosi na pitanje strateških dokumenata za mlade. Strategija prema mladima ne postoji, a nisu ni poduzete aktivnosti ka njenom kreiranju. Stoga je osnovna preporuka za predstavnike lokalnih vlasti Općine Gradačac da u saradnji s Vijećem mladih Općine Gradačac hitno pristupi izradi ovog izuzetno značajnog strateškog dokumenta.

Budžet za mlade

OPĆINA GRADAČAC 2012. 2013.Postoje li izdvajanja za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet? DA DAPostoje li izdvajanja za stipendiranje učenika i studenata u odnosu na tekući budžet? DA DAPostoje li izdvajanja za poticaj zapošljavanja mladih u odnosu na tekući budžet? DA DAU kojem procentu u odnosu na tekući budžet su predviđena izdvajanja za mlade? 2% 1%Postoji li javni poziv za grantove / budžetska izdvajanja za mlade? NE NEPostoje li kriteriji u skladu sa Zakonom o mladima? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika grantova / budžeta izdvojenog za mlade? NE NEPostoji li praćenje realizacije utroška grantova / budžeta izdvojenog za mlade? NE NE


U općini Gradačac postoje izdvajanja za grantove omladinskih projekata, međutim ne kao potpuno odvojena stavka,

106

već zajedno sa GAP (Gender Action Plan) projektima. Važno je naglasiti da se radi o mini grantu – ukupan iznos granta za projekte mladih i GAP projekte u 2013. godini iznosio je 4000 KM. Navedeni grant se nalazi unutar izdataka Tekućih transfera neprofitnim organizacijama, koji ukupno iznose 1.332.420 KM, te u „podtransferu’’ pod nazivom: Tekući transfer udrugama građana, a koji iznosi 232.600 KM. Poređenja radi, iz istog transfera se finansira i Savez boračkih organizacija u iznosu od 118.200 KM uz dodatnih 10.000 KM za finansiranje projekata Saveza boračkih organizacija, što ukupno čini 128.200 KM izdvojenih za boračku populaciju. Istovremeno, za mlade (uz GAP) se izdvaja 4000 KM. Izdvajanja za stipendiranje učenika i studenata spadaju u Tekuće transfere pojedincima i iznose 77.300 KM.Izdvajanja za poticaj zapošljavanja mladih postoje, ali u nepoznatom iznosu. Generalno, Općina Gradačac nema transparentnu politiku kada su u pitanju budžetska izdvajanja, jer ne objavljuje javni poziv za dodjelu sredstava niti ima transparentnu objavu korisnika, kao ni praćenje realizacije utroška grantova.

Preporuke: povećati iznos granta za projekte omladinskih udruženja i odvojiti ga od GAP projekata kao poseban grant, te obavezno uvesti transparentne procedure za dodjelu sredstava u svim fazama procesa, od objave javnog poziva za dodjelu sredstava, preko transparentne objave korisnika dodijeljenih sredstava pa do jasnih i efikasnih mehanizama praćenja realizacije utroška grantova.


OPĆINA GRADAČAC 2012. 2013.Je li sistematizacijom utvrđena pozicija službenika / službe za mlade? DA DAIma li službenik za mlade certifikat? NE DAVodi li službenik / služba za mlade spisak omladinskih udruženja? NE NEIma li službenik / služba za mlade bazu omladinskog sektora? NE NE


Općina Gradačac ima sistematizacijom utvrđenu poziciju službenika za mlade, a osoba zadužena za pitanja mladih ima i certifikat za obavljanje poslova službenika za mlade. U toku 2012. i 2013. godine službenik nije vodio zvanični spisak omladinskih udruženja ni bazu omladinskog sektora te je stoga preporuka da vođenje spiska omladinskih udruženja i baze omladinskog sektora bude realizirano.

Vijeće mladih

OPĆINA GRADAČAC 2012. 2013.Postoje li izdvajanja za Vijeće mladih u odnosu na tekući budžet? NE NEPostoji li prostor za Vijeće mladih? NE NEJe li Vijeće mladih uključeno u izradu strategije? NE NEJe li Vijeće mladih uključeno u dodjelu sredstava za mlade? NE NE


Općina Gradačac nije ispunila nijednu stavku iz Zakona o mladima FBiH koja tretira ulogu i položaj Vijeća mladih. Ne postoje izdvajanja za Vijeće mladih Općine Gradačac, kao ni prostorije koje bi Vijeće koristilo za svoj rad. S obzirom na to da ni Strategija prema mladima niti aktivnosti usmjerene ka njenoj izradi ne postoje, ni Vijeće nije uključeno u ovaj segment brige o mladima. Također, predstavnici lokalnih vlasti u Gradačcu ne konsultiraju predstavnike Vijeća mladih Općine Gradačac kada je u pitanju dodjela sredstava za mlade.Preporuka: predstavnici lokalnih vlasti Gradačac bi trebali ispoštovati zakonom (Zakon o mladima FBiH) propisane obaveze vezane za vijeće mladih svoje lokalne zajednice. U skladu s tim, Općina bi trebala osigurati finansiranje rada Vijeća mladih, kao i prostorije za rad. Također, treba uključiti Vijeće mladih u procese donošenja odluka vezanih za sva pitanja od značaja za mlade koji žive na području općine Gradačac.

107

Prostor za mlade

OPĆINA GRADAČAC 2012. 2013.Postoji li prostor za mlade / omladinski centar čiji se troškovi finansiraju iz budžeta? NE NEPostoji li program rada prostora za mlade / omladinskog centra? NE NEKo upravlja prostorom za mlade / omladinskim centrom? Nepoznato Nepoznato


Evidentirano je da Općina Gradačac ni u segmentu osiguranja prostora za mlade / centra za mlade nije ispoštovala zakonom propisane obaveze. Preporuke su iste kao i za prethodnu stavku – proučiti Zakon o mladima FBiH i ponašati se u skladu s njegovim odredbama.

Komisija za mlade

OPĆINA GRADAČAC 2012. 2013.Postoji li komisija za mlade? NE DAJesu li članovi komisije za mlade i predstavnici Vijeća mladih? NE NEKoliko često se sastaje komisija za mlade? Nepoznato Nepoznato


Neefikasan rad Komisije za mlade Općine Gradačac osnova je svih prethodno navedenih negativnih procjena brige o mladima na području ove općine. Nije poznato je li Komisija za mlade održala ijedan sastanak u posljednjih godinu dana, ali nije evidentirano da je predlagala bilo kakve inicijative usmjerene ka poboljšanju položaja mladih općine Gradačac. U suštini, sasvim je nepoznato čime se bavi ova komisija.Preporuka: prvenstveno sačiniti izvještaj o prethodnom radu Komisije za mlade Općine Gradačac te ustanoviti stepen njene svrsishodnosti. Sljedeći korak bi trebao biti usmjeren ka potpunoj promjeni pristupa u radu ove komisije, u smislu njenog povezivanja i saradnje s predstavnicima Vijeća mladih, redovnog održavanja sastanaka i predlaganja inicijativa od značaja za mlade.

7.2.4 Općina Vlasenica

Osnovne informacije

Procijenjeni broj stanovnika općine Vlasenica je oko 20.000, od čega je oko 12.700 u gradu Vlasenica. Zvaničnih podataka o broju mladih nema, no prema procjenama predstavnika lokalnih vlasti općine Vlasenica, broj mladih starosne dobi između 15 i 30 godina je nešto više od 4000. Općinom rukovodi općinski načelnik Dragoslav Todorović, koji dolazi iz Srpske demokratske stranke.


OPĆINA VLASENICA 2012. 2013.Postoji li strategija prema mladima? DA DAAko ne, postoje li aktivnosti na izradi strategije? Nije primjenjivo Nije primjenjivoJe li strategija donesena na osnovu istraživanja? NE NEKoliki je procent u odnosu na tekući budžet ministarstva predviđen za strategiju? NE NEPostoji li izvještaj o provođenju strategije? NE NE


108

Strategija prema mladima Općine Vlasenica usvojena je 2012. godine i važeća je do 2016. godine. Strategija nije donesena na osnovu standardiziranog istraživanja. Najveća poteškoća u općini Vlasenica kada je Strategija u pitanju jeste činjenica da nisu izdvojena budžetska sredstva potrebna za njenu implementaciju, što Strategiju dovodi u poziciju „slova na papiru’’. Izvještaj o provođenju Strategije ne postoji.Preporuka: sačiniti izvještaj o provođenju Strategije, po potrebi napraviti korektivne aktivnosti te u narednom budžetu izdvojiti sredstva potrebna za provedbu Strategije prema mladima.

Budžet za mlade

OPĆINA VLASENICA 2012. 2013.Postoje li izdvajanja za grantove omladinskih projekata u odnosu na tekući budžet? DA DAPostoje li izdvajanja za stipendiranje učenika i studenata u odnosu na tekući budžet? DA DAPostoje li izdvajanja za poticaj zapošljavanja mladih u odnosu na tekući budžet? DA NEU kojem procentu u odnosu na tekući budžet su predviđena izdvajanja za mlade? 2% NEPostoji li javni poziv za grantove / budžetska izdvajanja za mlade? NE NEPostoje li kriteriji u skladu sa Zakonom o mladima? NE NEPostoji li transparentna objava korisnika grantova / budžeta izdvojenog za mlade? NE DAPostoji li praćenje realizacije utroška grantova / budžeta izdvojenog za mlade? NE DA


Kada je riječ o budžetskim izdvajanjima za mlade, Općina Vlasenica u 2013. godini imala je izdvajanja za grantove omladinskih projekata u iznosu od 14.000 KM. Također, 75.000 KM dodijeljeno je za stipendiranje učenika i studenata. Poticaja za zapošljavanje mladih nema. Međutim, budžetska izdvajanja mladima nisu provedena po propisanoj proceduri jer Općina nije imala javni poziv ni kriterije u skladu sa Zakonom o omladinskom organizovanju RS-a. Imala je samo transparentnu objavu korisnika budžetskih sredstava, no bez prethodne transparentnosti u cjelokupnom procesu dodjele sredstava. Praćenje realizacije utroška grantova za mlade postoji, no s određenim ograničenjima u smislu objektivnosti.

Preporuka: bolje urediti procedure dodjele sredstava mladima, prvenstveno u smjeru transparentnosti cijelog procesa. Također, budžetska izdvajanja za poticaj zapošljavanju mladih morala bi postati obavezna i značajna stavka općinskog budžeta. U procese praćenja realizacije utroška grantova uključiti više objektivnih učesnika.


OPĆINA VLASENICA 2012. 2013.Je li sistematizacijom utvrđena pozicija službenika / službe za mlade? NE NEIma li službenik za mlade certifikat? NE NEVodi li službenik / služba za mlade spisak omladinskih udruženja? NE NEIma li službenik / služba za mlade bazu omladinskog sektora? NE NE


Općina Vlasenica ima specifičnu situaciju kada je riječ o osobi zaduženoj za rad s mladima. Sistematizacijom nije utvrđena pozicija službenika/ce za mlade, pa tako ne postoje ni aktivnosti koje bi se trebale obavljati u okviru ovog radnog mjesta. Postojali su pokušaji da se zaposli osoba zadužena za rad s mladima, međutim postoje poteškoće uzrokovane trajanjem sudskog spora u vezi s pozicijom osobe za rad s mladima. Naime, osoba koja je obavljala poslove rada s mladima pokrenula je tužbu protiv Općine Vlasenica nakon što je dobila otkaz. Stoga je pozicija službenika/ce za mlade na neki način blokirana.Preporuka: ubrzati proces rješavanja sudskog spora / pronaći način za zapošljavanje osobe zadužene za rad s mladima te poduzeti sve potrebne korake u skladu sa Zakonom o omladinskom organizovanju RS-a kada je riječ o poziciji službenika/ce za mlade.

109

Omladinski savjet

OPĆINA VLASENICA 2012. 2013.Postoje li izdvajanja za omladinski savjet u odnosu na tekući budžet? NE DAPostoji li prostor za omladinski savjet? NE NEDa li je omladinski savjet uključen u izradu strategije? NE NEDa li je omladinski savjet uključen u dodjelu sredstava za mlade? NE NE


Općina Vlasenica u 2013. godini uvrstila je Omladinski savjet Vlasenice u općinski budžet, s iznosom od 13.000 KM. Međutim, isplate koje su trebale biti kvartalne u toku 2013. godine isplaćivane su sa značajnim kašnjenjima, nisu isplaćivane nikako ili su isplaćivane u umanjenom iznosu, što je Omladinski savjet Vlasenice dovelo u ozbiljne finansijske poteškoće u smislu kašnjenja isplaćivanja obaveza po različitim osnovama, uključujući nabavku sredstava za rad Omladinskog savjeta te plaćanje režijskih troškova prostorija omladinskog centra, koje je Omladinski savjet koristio i za čije je finansiranje bio odgovoran. Sve to dovelo je do zatvaranja omladinskog centra u Vlasenici u oktobru 2013. godine.

Preporuka: općinskim vlastima preporučuje se da se posvete navedenom problemu, ustanove gdje i zašto je došlo do propusta ove vrste te sankcioniraju odgovorne osobe, s obzirom na to da se radi o veoma osjetljivim pitanjima koja bi mogla imati dosta ozbiljne posljedice po organizacije i / ili pojedince.

Prostor za mlade

OPĆINA VLASENICA 2012. 2013.Postoji li prostor za mlade / omladinski centar čiji se troškovi finansiraju iz budžeta? NE DAPostoji li program rada prostora za mlade / omladinskog centra? NE NEKo upravlja prostorom za mlade / omladinskim centrom? Nepoznato Nepoznato


Kako je već navedeno u prethodnom poglavlju, Općina Vlasenica imala je omladinski centar, koji je koristio i Omladinski savjet i za koji je postojalo finansiranje iz budžeta, koje je bilo neuredno provedeno. Prostor je bio adekvatno opremljen i Omladinski savjet je u sklopu omladinskog centra provodio mnogobrojne projekte i aktivnosti od značaja za mlade s područja općine Vlasenica.

U tekstu preuzetom s web-stranice www.opstina-vlasenica.org stoji: „Kapaciteti i resursi Savjeta su: Sjedište Savjeta je u prizemlju Doma kulture i ima prostor površine 100 metara kvadratnih. Pored prostorija Savjet u svom vlasništvu posjeduje veoma bogat asortiman računarske opreme (11 računara, skener, 3 štampača, kopir mašinu), te kancelarijsku i ostalu opremu. Pored nabrojanog Savjet ima i rasvjetu, i razglas koji je mobilan i može se prilagoditi bilo kakvim svečanostima, kao i opremu za multimedijalne projekcije (2 projektora i 5.1 zvučni sistem). Pored opreme, Savjet takođe ima vrlo edukovane članove, koji redovno implementiraju projekte koji su od značaja za lokalnu zajednicu. Broj članova varira od oko 100–130, dok je oko 35 aktivnih i redovno učestvuju u svim aktivnostima koje sprovodi Omladinski centar Vlasenica.“ (preuzeto sa stranice: www.opstina-vlasenica.org, dana 7. 11. 2014).

Međutim, zbog finansijskih poteškoća uzrokovanih neredovnim isplatama Općine Vlasenica, omladinski centar zatvoren je u oktobru 2013. godine.

Preporuka: primijeniti preporuku iz poglavlja Omladinski savjet.

110

Komisija za mlade

OPĆINA VLASENICA 2012. 2013.Postoji li komisija za mlade? NE DADa li su članovi komisije za mlade i predstavnici omladinskog savjeta? NE NEKoliko često se sastaje komisija za mlade? Nepoznato Nepoznato


Komisija za mlade Općine Vlasenica postoji, ali nema podataka o njenom radu. U toku 2013. godine nije donijela niti jedan dokument od značaja za mlade, nije predlagala inicijative i općenito je nepoznato da li je održavala sjednice.

Preporuka: prvenstveno sačiniti izvještaj o prethodnom radu Komisije za mlade Općine Vlasenica te ustanoviti stepen njene svrsishodnosti. Sljedeći korak trebao bi biti usmjeren ka potpunoj promjeni pristupa u radu ove komisije u smislu njenog povezivanja i saradnje s predstavnicima Omladinskog savjeta, redovnog održavanja sastanaka i predlaganja inicijativa od značaja za mlade.

111

Izvori

112

Izvori

1. Na putu ka politici prema mladima u FBiH – analiza stanja i potreba mladih u Federaciji BiH 2013. g., Institut za razvoj mladih KULT uz podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta, Šeherzada Halimić, Kemal Koštrebić, Nejra Neimarlija, Sarajevo 2013. g.

2. Zakon o mladima FBiH, Službene novine br. 36/10

3. Vodič kroz Zakon o mladima Federacije BiH, poređenja sa Zakonom o omladinskom organizovanju RS-a, dokumenti EU (dodatak), Jasmin Bešić, Rusmir Pobrić, Sarajevo, 2011. g.

4. Zakon o omladinskom organizovanju RS, Službeni glasnik Republike Srpske br. 98/04, 119/08, 1/12

5. Strategija za mlade Distrikta Brčko BiH za period od 2013. do 2018. g., ̋ Terra Firma Consulting˝ d. o. o, Brčko, 2012.

6. Institut za razvoj mladih KULT, arhiva projekta „Puna usta mladih’’, zapisnik s radnog sastanka održanog 28. 5. 2014. g. u Brčkom.

7. Institut za razvoj mladih KULT, arhiva projekta „Puna usta mladih’’, zapisnici sa sastanaka održanih u Brčkom od 29. 5. 2009, 26. 6. 2009. i dr.

8. Institut za razvoj mladih KULT, arhiv projekta „Puna usta mladih’’, dopis Vlade DB-a (Odjeljenje za stručne i administrativne poslove) od 9. 11. 2009, kao odgovor na upit Instituta, oznaka SA-20/08-140 od 1. 9. 2009.

9. Korespondencija autora (R.P.) s gđicom Katarinom Vučković, 7. septembra 2014.

10. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva civilnih poslova BiH za 2012. g., br.: 01/02/03-08-16-1-523/13, Ured za reviziju institucija BiH, 2013. g.

11. Vijeće ministara BiH, odgovor na predstavničko pitanje predstavnice u PDPSBiH Ismete Dervoz, br. 05-50-1-1277/12, Sarajevo, 14. 5. 2012.

12. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva civilnih poslova BiH za 2013. g. br.: 01/02/03-08-16-1-450/14, str. 20, Ured za reviziju institucija BiH, 2014.

13. Odgovori nadležnih ministarstava i institucija za pitanja mladih u Federaciji BiH vezanih za aktivnosti na pitanju mladih

14. Pravilnik o uslovima i kriterijumima za finansiranje programa i projekata za poboljšanje položaja mladih i unapređenje i razvoj omladinskog organizovanja, Službeni glasnik RS, br. 104/12

15. Pravilnik o upisu u registar omladinskih organizacija, Službeni glasnik, br. 45/12

16. Pravilnik o subvencionisanju kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove, Službeni glasnik RS, br. 90/12

113

17. Pravilnik o radu Savjeta za mlade Republike Srpske, Ministarstvo porodice, omladine i sporta, Banja Luka, septembar 2012. g., Službeni glasnik RS, br. 88

18. Omladinska politika Republike Srpske 2010–2015, Vlada Republike Srpske, Banja Luka, oktobar 2009. g.

19. Budžet Vlade RS za 2013/2014. g.

20. Informacija o korišćenju kapaciteta trening centra za period 01. 10. 2012. do 1. 10. 2013. godine.

Internetski izvori

21. Web-stranica Vlade Republike Srpske, link: http://www.vladars.net/sr-SP Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Oomladina/Pages/Splash.aspx

22. Web-stranica Komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH, link: http://www.mladi.gov.ba/pdf/Analiza_mladi_-_za_web.pdf

23. Web-stranica projekta EU podrška koordinaciji i implementaciji Koordinisane politike za mlade u BiH, link: http://youthpolicy.ba/bs/index.php?page=component-2

24. Web-stranica Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, link: http://mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_nauka_kultura/konkursi/default.aspx?id=4739&langTag=bs-Ba

25. Podaci Centra za istraživačko novinarstvo, link: http://www.cin.ba/novac-potrosen-rezultata-malo/

26. Izvještaj o izvršenju budžeta Kantona Sarajevo za 2012.g., link: http://skupstina.ks.gov.ba/preuzimanja/budzet

27. Izvršenje po korisnicima, 2012.g., link: http://mf.ks.gov.ba/sites/mf.ks.gov.ba/files/06-%20Izvjestaj%20o%20izvrsavanju%20Budzeta%20KS%20

01.01.-30.06.2013_0.rar

28. Izvještaj o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za period 01.01.-30.06.2013.godine, link: http://mf.ks.gov.ba/sites/mf.ks.gov.ba/files/06-%20Izvjestaj%20o%20izvrsavanju%20Budzeta%20KS%20

01.01.-30.06.2013_0.rar

29. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava tekućih grantova - grantovi pojedincima (2012.g.), link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_br_13.pdf

30. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava Tekućeg granta – Grantovi neprofitnim organizacijama za Crveni križ Unsko-sanskog kantona iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2012. godinu, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_br_20.pdf

31. Odluka o usvajanju Programa utroška dijela sredstava sa Tekućeg granta – Grantovi neprofitnim organizacijama, za Crveni križ Unsko-sanskog kantona Bihać iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2012. godinu, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_25.pdf

114

32. Odluka o o usvajanju Programa utroška sredstava - ostali grantovi pojedincima utvrđenih Budžetom Unsko-sanskog kantona za 2012. godinu, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_br_21.pdf

33. Odluka o usvajanju Programa utroška dijela sredstava „Grant neprofitnim organizacijama-ostali’’ iz Budžeta Unsko-sanskog kantona – Ministarstva privrede za 2012. godinu, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_usk_br_24.pdf

34. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih grantova utvrđenih Budžetom Unsko-sanskog kantona za 2012. godinu Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/br_27.pdf

35. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava tekućih grantova – grantovi pojedincima, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/2013/Sl.glasnik_4..pdf 36. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava granta pojedincima – zdravstveno osiguranje učenika /

studenata za 2013. godinu, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/2013/br_6.pdf

37. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava Tekućeg granta – Grant neprofitnim organizacijama – Crveni križ Unsko-sanskog kantona - iz Budžeta Unskosanskog kantona za 2013. godinu, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/2013/br_10.pdf

38. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih i kapitalnih grantova utvrđenih Budžetom Unsko-sanskog kantona za 2013.g., Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, link: ttp://skupstinausk.ba/Sluzbeni/2013/br_15.pdf

39. Odluka o programu utroška dijela sredstava sa Tekućeg granta, Grantovi neprofitnim organizacijama za Omladinsku zadrugu Studentski servis PO Bihać iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2012. godinu, link: http://skupstinausk.ba/Sluzbeni/Sl_gl_br_16.pdf

40. www.integritet.ba

41. www.fmks.gov.ba

42. www.fzzz.ba

43. www.predstavnickidom-pfbih.gov.ba

44. www.parlamentfbih.gov.ba

45. www.mladi.org

46. www.sluzbenici.mladi.org

47. www.direktorij.mladi.org

118118

Documents

Analiza politika prema mladima na svim nivoima vlasti u BiH_za 2012 -2013 g..pdf