Analiza Poslovnih Procesa

8/20/2019 Analiza Poslovnih Procesa

1/20

APIS

1. Zašto je sistemska analiza važna za kreiranje IS-a ?++

Sistemska analiza predstavlja niz metoda pomoću kojih se realizira sistemski pristup urješavanju problema iz različitih oblasti. Tehnika sistemske analize se sastoji iz postepenogrješavanja problema, a upotrebljava se za probleme koji imaju više mogućih rješenja i koji sene mogu tačno zadati i u detalje opisati. Izbor prikladnih rješenja vrši se na osnovu projene

značenja nemjerljivih veličina a rezultat predstavlja kompromis izme!u postavljenih iljeva imogućnosti koje se mogu postići raspolo"ivim sredstvima.# $aza preliminarne analize i %aza analize predstavljaju sistemsku analizu kojapredhodi %azi sistemskog dizajna u "ivotnom iklusu sistema S&'()u. *orisnik podnosizahtjev +e-uest koji mora prostudirati sistem analitičar SA. /ahtjev označavaprisustvo problema u korisnikovom poslovnom okru"enju.

SA i dizajn poslovnih in%ormaionih sistema doprinose direktno strateškim iljevima %irme.0na treba da da odgovor na dva postavljena pitanja1 2ta je problem i *oje je najboljerješenje.

Istra"ujući najbolje rješenje, analitičar obično istra"uje sistem prije %ormuliranja/A3T456A /A 706I SIST58. Pitanja na koja se tra"e odgovori u %azi sistem analize

uključuju1

) *oja rješenja su moguća i koliko ona koštaju u novu i vremenu9

) *oliko će koštati implementaija predlo"enog rješenja9

) *oje obrade će novi sistem izvršavati9

2. Kako se sistemski pristup koristi u rješavanju problema ?++

Sistemski pristup rješavanju problema znači +obuhvata

) razbijanje (dekompoziciju) orginalnog problema u skup manjih problema+:podjeli pa vladaj:, pa zatim dekompoziija ovih manjih podproblema u jošmanje podprobleme sve dok svaki podproblem ne bude dovoljno malen da semo"e riješiti

) formulaija riješenja za svaki individualni podproblem) spajanje (integracija) rješenja podproblema u jednu kompletnu jedinicu) primjena kompletnog rješenja na orginalan problem) provjera da li je rješenje dobro

!. "ta je životni iklus razvoja sistema S#$% i ako se koristi u razvoju IS-a?

Su %aze kroz koje pro!e IS od razvoja do odr"avanja, tzv. vodopadni model ) izlazi iz jedne %aze su ulazi u drugoj

;. preliminarno istra"ivanje. implementaija?. instalaija@. Postimlementaijska revizija. Aktivnosti odr"avanja

&. 'pišite posao sistem analiti(ara.

0n treba da provede inijalno istra"ivanje problema in%ormaionih sistema. Problemi sekategoriziraju u glavne i značajne, odnosno manje značajne ili minorne probleme koji se

1


2/20

vremenom ponavljaju. 7a početku planiranja sistem analitičar treba je da odgovori na dvapitanja1 2TA 45 P0B'589 i 2TA 45 7A4B0'45 4525745 060C P0B'58A9 Sistemanalitičar je osoba koja ima zadatak da zajedno sa budućim korisniima nekog sistemadeDnišu njegove zahtjeve i detaljno opišu karakteristike koje bi taj sistem trebao da ima.

). Koja su sve znanja potrebna sistem analiti(aru ?

;. analitička

) razumjevanje organizaije) poznavanje posl. %unkija) identiDiranje problema) razvoj reješenja) sistemsko mišljenje +relaije izme!u podsistema


3/20

Izlaz iz ove %aze 1 prijedlog novog sistema ) šta treba da radimo

1. /aveite korake 3faze4 preliminarne analize.

;) Proučavanje G analiza postojećeg sistema. 6rednovanje alternativa?. Priprema Dzibiliti izvještaja

0snovni izlaz je Dzibiliti studija koja treba da deDniše probleme, da na!e rješenje i da tobude opravdano

11. "ta mo0u biti neostai postoje5e0 sistema zbo0 koje0 trebaizajnirati novi ili moi6irati postoje5i sistem.

7edostai postojećeg sistema su1

•

nejasne in%ormaije• nedovoljan prostor• loš dizajn %ajlova• korištenje različitih %ajlova za iste podatke• loše a"uriranje %ajlova.• loša organizaija i vo!enje projekata• nedostatak komunikaije izme!u korisnika i proizvo!ača• neodgovarajuća analiza sistema• greške u dizajnu i kontroli kvalitete

7pr.mo"e se desiti da programer interpretira preopširnu speiDkaiju bez konsultaija sa

analitičarem, ili neadekvatna lokaija prostora za tabelu tako da dolazi do prebaivanjapodataka u drugu oblast tabele što generira pogrešne izlazne in%ormaije.

12. /aveite inikatore i mjere poobnosti-6zibilnosti sistema.

;. 5konomska ) da li se isplati +ostHbeneDt analiza


4/20

. riječnik podataka

8odel kreiramo na osnovu dijagrama toka, riječnika podataka i opisa proesa.

1&. Koje su nam informaije potrebne o korisnika - naveite listupotrebni7 informaija.

1. %iljeve sistema ) šta je ilj sistema i u kojoj mjeri se realizuje2. "ta su ulazi ) identiDirati ulaze, dizajn ulaza i gdje su potrebne promjene3. "ta su izlazi ) identiDiranje, dizajniranje, distribuija, %rekvenija, gdje su potrebne

promjene>. "ta je funkija sistema• deDniija %unkije postojećeg IS• manuelne proedure• kompjuterske proedure• %ajle i baze podataka

1). Kojim metoama se služimo za istraživanje potreba korisnika?

Prikupljanje podataka u bilo kojoj %azi "ivotnog iklusa

• Pregled postojee dokumentaije• 0bservaija• Fpitnii• Intervju• Fzorkovanje• /ajedničko dizajniranje podataka +4A&

1*. /aveite korake za uspješno intervjuiranje.

A. &eDnisanje ilja intervjua

B. 0dluka koga je potrebno intervjuisati i ko će voditi intervju

(. Fgovaranje intervjua i pripremno istra"ivanje

&. Priprema intervjua

5. 6o!enje intervjua

$. Analiza rezultata intervjua

8spje7 intervjua zavisi o 9

;. Pripreme. 6o!enja

?. /aključivanja

@. 7aknadnog razrješavanja

. &okumentiranja

. Pisana zahvala i potvrda zaključaka

1. Koje su 0lavne karakteristike i prenosti intervjuiranja?

4


5/20

:renosti 9

• 8otivaija sugovornika ) više in%ormaija• 0sjećaj punog učešća u projektu• Bolji odziv na pitanja• Prilago!enje pitanja konkretnoj osobi• Praćenje neverbalnih reakija

;ane 9

• Skupa tehnika ) tra"i vrijeme• Isuviše ovisna od ličnih sposobnosti analitičara• 8o"e biti nepraktična zbog Dzičkih lokaija

Karakteristike9

• 6eoma korisna tehnika• 'judi su najva"niji dio in%ormaionog sistema• 6eoma delikatna tehnika• Tra"i dobre komunikaijske sposobnosti

1. /aveite va otvorena i va zatvorena pitanja.

Zatvorena pitanja mo"emo najlakše prepoznati po rječii #liJ koju sadr"e u sebi1 #ImateliK /nate liK 3oćete liKJ. /ovemo ih zatvorenima jer zatvaraju komunikaiju. &obijemo li naneko pitanje negativan odgovor, ponovno se moramo naprezati i smišljati novo pitanje. 0vapitanja daju vrlo malo in%ormaija i najčešće usmjeravaju klijenta na kratke odgovore.S njima isključujemo klijenta iz razgovora jer mu ne dajemo priliku da nam ispriča nešto osvojoj situaiji. Fstvari, postavljanje zatvorenih pitanja je monolog.

*lijenti kupuju tek kada se osjećaju uključenim u razgovor, tek kada sudjeluju u dijalogu.&ijalog posti"emo postavljanjem otvoreni7 pitanja. udLard *ipling, čuveni autor #*njige od"ungliJ mo"da je još poznatiji po pjesmi iz svoje novinarske karijere1 #Imam šest pomoćnikakoji su me naučili svemu što znam. /ovu se 2to, /ašto, *ada, *ako, Cdje i TkoMJ 0vo su nekeod riječi kojima započinjemo dijalog s klijentom uz pomoć otvorenih pitanja. 0va nam pitanjaotvaraju komunikaiju.

1. Koje su prenosti istraživanja potreba korisnika upitniima?

Fpitnii su posebna tehnika prikupljanja in%ormaija pomoću unaprijed pripremljenogdokumenta, listom pitanja .

*arakteristike upitnika su 1

;.


6/20

• nepreizna pitanja ) brzi odgovori• nema sugestija za novi sistem• neNeksibilan• korisnik se ne osjeća uključenim u novo rješenje

2. /aveite alternative životno0 iklusa razvoja sistema S#$%-a

;. Paketi aplikaionog so%tvera ) IS mo"e biti dizajniran tako da zadovolji potrebe

mnogih poslovnih Drmi a ne samo jedne pojedinačne Dme


7/20

5. Paketi so%tvera su jedino rješenje kada Drma nema kompjutersko osoblje zavlastiti razvoj so%tvera.

@. 0visnost od dobavljaa

In)house razvoj je skuplji, du"e traje razvoj IS, ali mu je osnovna prednost stianjekompetetivnih prednosti na tr"išti, mogućnost da se posao obavlja na drugaćiji način. &aljekod ovog razvoja %irma se osloba!a ovisnosti od drugih. *od in)house, %irma ima problemeoko odr"avanja hardvera, jer računari vrlo brzo zastarjevaju, i sve te"e je naći dijelove za njih.

Ako se zahtjevi organizaije znatno razlikuju on onoga što postojeći so%tverski paket nudi,onda je in)house pristup bolji.Fkoliko so%tverski paket ne nudi sve što je nama potrebno, tada je potrebno modiDkovatipostojeći paket, što je u praksi najčešći slućaj.

2!. /aveite faze selekije softverski7 paketa.

1. azumjevanje deDniranje problema ) šta treba da riješi,

) analiza postojećeg sistema) deDniranje novog sistema

2. Studiranje paketa

) %ormalna prezentaija i demonstriranje paketa svakog dobavljača, te studijadokumentaije

3. 6rednovanje dobavljača

) njegov status, Dnansijska situaija, ispituju se korisnii koji već koriste paket iprojenjuje kvalitet

4. Izrada ost)beneDt analize ) šta ula"emo, a šta dobijamo

2&. "ta je prototajpin0 i šta je prototip?

Prototajping je tehnika koju pre%eriraju mnogi analitičari i dizajneri. To je, u suštini, iterativniproes koji podrazumjeva blisku saradnju izme!u dizajneraHanalitičara i budućeg korisnika togsistema. Prototajping ohrabruje aktivno učešće krajnjeg korisnika u projektovanju i izgradnjisistema, što povoljno utječe na moral i razvoj podrške ka uspješnom okončanju projekta. *odprototajpinga korisnik je ijelo vrijeme uključen i zajedno sa SA kreiraju sistem. SA pravipreliminarnu verziju, korisnik testira i tra"i promjene. Sistem se ponavlja dok ne zadovoljikorisnika. Pogodan je samo za manje sisteme. F prototajpingu nema %aza analize, dizajna Iimplementaije.

Prototip je aktivan model koji korisnii mogu osjetiti, vidjeti i isprobati njegove mogućnosti.Prototip omogućava ranije otkrivanje grešaka u %unkionisanju sistema.*reativnost se osloba!a u toku prototajpinga, a tako!e se omogućava i br"i %eedbak korisnikakoji mo"e dovesti do br"eg rješenja problema.

2). "ta je =># - =oint >ppliation #esi0n?

4A& ili /ajednički dizajn aplikaija je metod prikupljanja in%ormaija kroz zajedničke sastanke izajedničke debate. Sesije grupnog rada su zamjena za brojne i pojedinačne intervjue. 4edanprimjer pristupa sesiji grupnog rada je zajedničko planiranje zahtjeva u čemu su visokostrukturirani grupni sastani vo!eni s iljem identiDkovanja i analiziranja problema iodre!ivanja sistemskih zahtjeva.Fčesnii 4A&)a su1 Sponzor, vo!a)lider, korisnii i menad"eri, zapisničar+i, IT osoblje. 4A&aktivno uključuje korisnike i menad"ment u razvojni projekat. 4A& odre!uje vrijeme neohodno

7


8/20

za razvoj sistema. 0vo je dostignuto zamjenom tradiionalnog intervjuiranja svakog korisnika imenad"era jednog po jednog, što troši vrijeme, sa grupnim sastanima. Crupni sastanidozvoljavaju mnogo lakše postizanje konenzusa me!u korisniima i menad"erima, kao irješavanje zbunjujućih in%ormaija i zahtjeva.

2*. /aveite korake u prototajpin0u.

Korak 1 ) prototajpinga jeste %aza preliminarnog istra"ivanja. Prije nego što se sistem razvije,

problem mora biti jasno deDnisan. 7akon toga kratke naredbe korisnikovih zahtjeva sezabilje"e opišu se elementi podataka i veze izme!u njih ijena projekta se utvrdi i okvirprojekta se deDniše.Korak 2 pokazuje &a li koristiti prototajping kao razvojni metod G ili ići na druge metoderazvoja.>ko je izabran prototajpin0 analiti(ar 5e konstruisati rani prototip sistema ukoraku !. Iteraktivni dijalozi, meniji i komande koje daju korisnii su uključeni u radnisistem.. Analitičar sada isporučuje radni sistem korisniku i obučava ga za rad.Korak &, korisnik treba da oijeni preliminarni sistem i da odredi koja su poboljšanjapotrebna.Korak ), analitičar dotjeruje sistem i vraća unapre!enu verziju korisniku na ojenu. Ako sukorisnikovi zahtjevi nerealni G odmah se diskutuje sa analitičarom i riješava se stvar. Analitičar

neće ugraditi nikakve karakteristike sistema bez odobrenja korisnika.*orai > i ? se ponavljaju sve dok korisnik ne odobri sistem. 0bično su =)> iteraije. Ako sedesi da je korisnik stalno nezadovoljan, nemoguće je nastaviti sa prototajpingom. F tomslučaju treba dublje prodiskutovati korisnikove zahtjeve prije nastavka rada. 6eza izme!ukorisnika i analitičara je osnova za uspjeh ove metode prototajpinga.Korak *, tra"i da analitičar ubai karakteristike koje su bile izostavljene ranije zbog brzinerazvoja. &okumentaija tako!er mora biti kompletirana prije nego što sistem postane širokoupotrebljavan.

2. 'pišite karakteristike i pojelu %>S@ alata.

(ase tools su alati +grupe programa koji poma"u SA i programerima u raznima aktivnostimaprilikom razvoja IS. To su dakle kompjuterski programi koji automatiziraju ili podr"avajurtanje i analizu modela i pretvaranje modela sistema u aplikativne programe.

azlikujemo 1

Inženjerin0 unaprije - Sposobnost (AS5 alata da generira kod početnog so%tvera ilibaze podataka direktno iz modela sistema.

'brnuti inženjerin0 ) Sposobnost (AS5 alata da automatski generira početni modelsistema na osnovu koda programa ili baze podataka.

'nosno 9

Aront-en ase +ili upper ase koriste se u preliminarnoj analizi, analizi i dizajnu. Pomoćuovih alata rtanje dijagrama toka podataka mo"e biti olakšano uz pomoć kompjutera.5krani, izvještaji i drugi korisnički inter%ejsi mogu se brzo napraviti. /a opise ekrana iizvještaja kod mo"e biti automatski generisan uz pomoć (AS5 alata.Bak-en ase +loOer ase u implementaiji i instalaiji. *orištenje generatora kodaznatno smanjuje potrebno vrijeme za razvoj ISInte0rate ase ) integrisani alati nude kompletan razvoj sistema na automatski način.7eki (AS5 alati praktično eliminišu korak ) %azu kodiranja iz "ivotnog iklusa. Sada senajveći dio vremena troši na %aze analize i dizajna, a samo ;?U "ivotnog iklusaotpada na testiranje.

*orištenje generatora koda znatno smanjuje potrebno vrijeme za razvoj IS.

8


9/20

2. 'bjasnite pojam softverski inženjerin0.

Softverski inžinjerin0 je posao ljudi koji stvaraju i odr"avaju programe primjenjujućitehnologije i iskustva iz ra č unarstva, in " injerstva, aplikativnih i ostalih polja.So%tverski in"injering se bavi pitanjima isplativosti i pouzdanosti. 7eki programi sadr"e milionelinija programskog koda od kojih se očekuje da rade ispravno i pod promjenljivim uslovima, štoih čini uporedivim sa kompleksnošću velikih modernih mašina.

2. 'bjasnite pojam reinženjerin0.Proes nazvan rein"enjering ) 565S5 57CI755I7C označava proes pomoću kojeg seprogrami postojećeg sistema trans%ormišu za upotrebu i kreaiju novog sistema kojimora da izvršava mnoge ili sve poslovne %unkije. 0va trans%ormaija se izvršava uzupotrebu speijalizovanih (AS5 alata. (ilj upotrebe (AS5 alata jeste izvo!enje dizajnapostojećeg sistema iz njegovog programskog koda. 7jihovom upotrebom dobiva sespeiDkaija vrlo visokog nivoa iz programskog koda.

!. /aveite funamentalne prinipe analize.

$undamentalni prinipi koje treba poštovati su1

1. Sistem pripada korisniima +korisnii ovise o iS, IS treba da zadovolji potrebekorisnika, pa je učešće korisnika nu"no, oni su ti koji predla"u i vrednuju

2. *ljučne komponente u kreiranju IS su ljudi, politike i proedure +P na =

) IS zadovoljavaju potrebe grupe ljudi +people

) proedure su korak po korak metode za izvo!enje operaija

) politike su pravila koje postavlja organizaija za implementaiju iljeva

!1. /aveite informaione faktore 3neostatke4.

7etačne in%ormaije, nedostatak in%ormaija, loša prezentaija , nepotrebne kopije

!2. 'bjasnite fazu kreiranja alternativni7 rješenja.

azmišljajući o alternativnim rješenjima sistem analitičar mora imati na umu mogućnostglavnog redizajna sistemskih %unkija G mijenjajuči način na koji se %unkije sistema vrše.8oguće alternative su 1

• *orekija ili rein"injering• Popravka ili radikalni redizajn

ei"enjering postojećeg sistema nudi bar jedno moguće rješenje problema. &ruga rješenja

treba tako!er da daju analitičari. 7akon odbaivanja rješenja koja su nerealna, analitičar ćeprostudirati preostala rješenja.

7pr. Ako je sistem dovoljno star i ne zadovoljava potrebe korisnika i ne mo"e da prati potrebe izahtjeve nadolazeće tehnologije tada će se S.A odlučiti za radikalan redizajn i sistema iposlovnih proesa.

!!. /aveite tri 0lavne karakteristike sistema.

• iljevi sistema• ulazi i izlazi

• %unkije sistema!&. 'bjasnite kreiranje alternativni7 rješenja.

9

http://bs.wikipedia.org/wiki/Programhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informatikahttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=In%C5%BEinjerstvo&action=edithttp://bs.wikipedia.org/wiki/Programhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informatikahttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=In%C5%BEinjerstvo&action=edit


10/20

azmišljajući o alternativnim rješenjima sistem analitičar mora imati na umu mogućnostglavnog redizajna sistemskih %unkija G mijenjajuči način na koji se %unkije sistema vrše.8oguće alternative su 1

• *orekija ili rein"injering• Popravka ili radikalni redizajn

7i jedna alternativa ne zadovoljava sve zahtjeve postavljene za IS, a tako!er nema loše,

nema dobre alternative. 8e!utim portrebno je ispitati iljeve i kriterije da bi se mogla donijetipravilna odluka.

(ilj1 Ispitati relativne prednosti i nedostatke svakog r ješen ja.

*riterij1 troškovi u odnosu na karakteristike i sadr"aj +obilje"ja koje će imati novi IS. Tako!erse ispituje i potrebno vrijeme za razvoj IS. +ekonomska, tehnička, operativna i terminiranje

!). /aveite pet klasa alata sistemke analize i izajna

• &ekompoziioni• Alati toka• 8atrični• Tranziioni• 7arativni ili opisni

To znaći da se pri opisivanju rtaju se strukturni dijagrami, dijagrami toka podataka, pišeriječnik podataka itd.

!*. 'pišite 0lavne elemente ija0rama toka poataka #C:-a.

&ijagrami toka podataka su gra%ička predstava toka podataka kroz jedan sistem, model jednog sistema. 5lementi &$&1 entiteti, proesi, data stories +smještanje podataka i tokovipodataka.

@ksterni entiteti su ljudi ili grupe ljudi koji su u vezi sa sistemom, ali nisu dio sistema./ovuse izvori ili odredišta. :roesi su akije koje se izvršavaju nad podatima koji prolaze krozsistem. Smještanje poataka je ustvari skladištenje podataka. Cokovi poatakapredstavljaju kretanje podataka kroz jedan sistem.

Fpustva za &$& su1

napraviti spisak svih proesa koji se dešavaju u sistemu,

za svaki proes identi%ikovati šta su ulazi a šta izlazi,

grupisati proese na logičan način,

identi%ikovati podatke koji moraju biti memorisani u sistemu,

nartati skup dijagrama po nivoima poćinjući od konteksnog +nultog doprimitivnog

sve različite tokove, smještanje, proese uključiti u riječnik podataka

napraviti prvi pokušaj rtanja &$&)a

sa kolegom ili korisnikom proći kroz &$& da se provjeri da li susveobuhvatni i razumljivi

rede%iniranje slijedeće verzije

!. Koje elemente sarži rije(nik poataka opišite i7 i ajte primjere.

10


11/20

iječnik podataka je detaljan opis tokova podataka i spremišta +data stories u jednomsistemu.

*omponente riječnika podataka su1

slogovi +data reords elementi podataka spremišta podataka

kodne tabele

!. 'bjasnite pojam funkionalna ekompoziija

Predstavlja razbijanje +dekompoziiju orginalnog problema u skup manjih problema +:zavadipa vladaj:, pa zatim dekompoziija ovih manjih podroblema u još manje podprobleme svedok svaki podproblem ne bude dovoljno malen da se mo"e riješiti, odnosno razbijanje jedne%unkije na njene pod%unkije.

Izvodi se kroz tri aktivnosti1

• &eDnisanje grania sistema• &eDnisanje stabla aktivnosti• 6eriDkaija stabla aktivnost

$unkionalna dekompoziija obuhvata 1

• &ekompoziiju ulaza na podatke, transakije, zapise ili polja koja koriste u radu %unkije+proesa

• &ekompoziiju proesa na podproese nad svakom komponentom ulaza• &ekompoziiju izlaza na transakije, zapis, grupe podataka

!. "ta je stablo aktivnosti i kako 0a kreiramo?

Stablo aktivnosti se deDniše primjenom metode rješavanja problema odozgo nadole kada seslo"ena aktivnost rastavlja na više podre!enih aktivnosti, zatim se pristupa rješavanju

jednostavnih podre!enih aktivnosti. *orjen stabla +najviši čvor stabla sadr"i polaznuaktivnost, dok listovi tj. Vvorovi nemaju potomke, sadr"e aktivnost čije je rješavanje relativno

jednostavno. ješavanjem podre!enih aktivnosti iz listova rješena je i polazna slo"enaaktivnost.

&. 'bjasnite aktivnost e6nisanje 0rania sistema.

Aktivnost :&eDnisanje grania: sistema je vezana za nabrajanje objekata koji će biti pohijerarhiji povezani u stablo aktivnosti, pri ćemu treba jasno deDnisati iljeve koji moraju da

sadrze sljedee elemente1;.zašto se proes modelira .čemu sluzi model

&1. 'bjasnite vrenovanje za7tjeva korisnika.

6rednovanje zahtjeva je nu"no kao garanija kvalitetno deDniranih zahtjeva. (ilj vrednovanjazahtjeva je provjeriti deDnirane zahtjeve radi otklanjanja eventualnih problema prilikomnjihove implementaije u sistem. ezultat je veriDiran i potvr!en dokument zahtjeva. Fproesu vrednovanja zahtjeva trebaju biti uključeni svi koji će sistem koristiti +klijenti, krajnjikorisnii, rukovoditelji,K kao i oni koji sistem razvijaju +analitičari, dizajneri, programeri,administratori baze podataka, K

&2. "ta sarže te7ni(ki preuslovi sistema?

11


12/20

• &eDnisanje arhitekture sistema• *adrovske potrebe• &inamika realizaije

&!. 'pišite zna(aj i metoe %'SC-B@/@AIC analize.

%'SC-B@/@AIC analiza ima dvije namjene. :rva je da poredi ijenu razvoja IS saprednostima projekta da bi se vidjelo gdje se mogu očekivati dobiti i povrat troškova. Ako su

očekivani troškovi veći od prednosti koje donosi sistem, taj projekat se ne smatra Dnansijskiisplativim. #ru0o, :ostHbeneDt: analiza nam omogučava da poredimo Dnansijske dobitkealetrnativa investiranja, tako da mo"emo odrediti koja je to najbolja investiija.

8etode1

• /et :resent


13/20

• Troškovi računarske opreme• Troškovi konsaltinga• *adrovski troškovi• 0buka za osoblje 5&P entra• Troškovi kanelarijskog materijala• Izgubljeni rad tokom prekida• *omunikaioni troškovi•

Putovanja7ajveći pojedinačni trošak u troškovima razvoja je obično nadnia za zaposlene radnike naprojektu, stručnjake u in%ormaionim tehnologijama. Izgradnja većeg in%ormaionog sistema

je intenzivan rad i zahtijeva mnogo sati, mjesei, a nekada i godina napora. Ti troškovi subazirani na proijenjenom broju in"enjerHsati koji su dovoljni za razvoj i implementaijusistema. Prethodno iskustvo je veoma korisno u projeni tih troškova, kao i u slučaju ostalihrazvojnih troškova.

&*. "ta su troškovi konverzije?

Tri su osnovne kategorije tih troškova1 konverzija poataka obuka i paralelan ra. :rvo,

podai smješteni u stari sistem moraju biti konvertovani u novi i spremni za dalje proesiranje.Prije instalajie novog sistema, analitičari odre!uju koji podai moraju biti konvertovani i kakoće ta konverzija biti izvršena. Skriveni troškovi koji se ovdje mogu pojaviti su oni izazvanikorekijom podataka iz starog sistema koji imaju greške. #ru0o, u pripremi i planiranju novogin%ormaionog sistema, mora biti predvi!eno i vrijeme potrebno za obuku radnika za eDkasanrad na novom sistemu. /ove te7nike se moraju usvojiti i novi na(in poslovanja morabiti sasvim blizak raniima. I na kraju, kao tre5e, mnogi korisnii insistiraju da novisistem %unkionira paralelno sa starim sistemom odre!eni period.

&. 'pišite meto /eto :resent


14/20

3. 'perativna 6zibilnost ) da li će %unkionisati4.


15/20

a. nerazumijevanje, neznanje su najkritičniji ljudski %aktori. 0ni mogu biti uzrokpropasti i čitavog projekta. &a bi se izbjegle negativne konotaije ovog %aktorapo"eljno je prethodno eduirati ljude i upoznati ih sa novostima koje slijede

b. inter%ejsi +inter%aes su tačke gdje sistem djeluje zajedno sa korisnikom.7pr.kompjuterski ekran je inter%ejs sa korisniima.'oše dizajniran inter%ejs mo"enegativno utjeati na korisnika i uzrokovati da se podai unesu u pograšna poljaili da se ne unesu nikako.

. ispušteni potrebni podai

d. podai u pogrešnim poljimae. u izlazima kodovi bez opisa%. pogrešne bojeg. nedovoljna obuka

)&. "ta je er0onomika?

7auka koja se bavi izgradnjom ugodnih korisničkih inter%ae)a +ulaza, izlaza i slično, odnosnodizajniranje so%tverskog inter%ejsa da bude što lakši i prijatniji za korištenje.

)). 7avedite glavne kategorije korisnika.

Analitičar sistema) 0soba odgovorna za dizajn i razvoj in%ormaionog sistema. 6eza izme!ukorisnika i IT pro%esionalaa.

)*. 'bjasnite pojam en-user omputin0 3falilo pitanje4.

5nd)user omputing se odnosi na sisteme u kojima ne)programeri mogu stvoriti radneaplikaije, odnosno glavni ilj je bolja integraija krajnjih korisnika u kompjuterskookruzenje. *rajnji korisnii koriste mnoge alate kao npr. &B8S sisteme, elektronskeobrase, (AS5 alate i drugo da bi samostalno kreirali nove aplikaije sa malom ilibez pomoći kompjuterskih pro%esionalaa. *ako su korisnii uključeni i u dizajn ianalizu njihovo zadovoljstvo sa %inalnim sistemom je veliko. Problemi nastaju kadakorisnii ignorišu potrebu potpunog testiranja, kopiranja +Bakup ili dokumentiranjasvojih programa nego %okus pa"nje stavljaju na samo rješenje svojih problema. &abi se osiguralo poštovanje potrebnih standarda za e%ikasan razvoj aplikaija odstrane korisnika, mora se uvesti kontrola njihovih aplikaija da bi se i z b j e g l im n o g i problemi.

). "ta su ;;I 3man-ma7ine interfae4 faktori 3falilo pitanje4?

Interakija (ovek-ra(unar je interdisiplinarna oblast koja se bavi proučavanjem interakijeizme!u ljudi i ra č unara, sa iljem da računare učini prikladnijim i lakšim za korištenje, a da sepri tome koriste kao instrumenti koji poboljšavaju čovjekovu kreativnost i komunikaiju isaradnju izme!u ljudi. Interakija izme!u korisnika i kompjutera pojavljuje se kao korisnički

inter%ejs, koji obuhvata1

• hardver +ulazne i izlazne ure!aje i• so%tver.

Primjeri1 tipični računar će imati četiri inter%ejsa čovjeka i mašine 1 tastatura +ruke, miš +ruka,monitor +oči i zvučnike +uši.

). 7avedite prinipe dizajniranja 88I %aktora 99999

Svi %aktori vezani za dizajn ulaza i izlaza, i oni utiu na dobar dizajn ulaza i izlaza. 0no stosistem analitiar mora znati je1 uestalost koristenja, kompjuterske vjestine, stepenobrazovanja, uvjezbanost u sistemu i okruzenje.

15

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A7%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D1%87%D1%83%D0%BD%D0%B0%D1%80http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%98%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D1%82&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D1%80%D0%B5%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%83%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D1%84%D0%B5%D1%98%D1%81&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D1%84%D0%B5%D1%98%D1%81&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B4%D0%B2%D0%B5%D1%80http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BE%D1%84%D1%82%D0%B2%D0%B5%D1%80http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A7%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D1%87%D1%83%D0%BD%D0%B0%D1%80http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%98%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D1%82&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D1%80%D0%B5%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%83%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D1%84%D0%B5%D1%98%D1%81&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D1%84%D0%B5%D1%98%D1%81&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B4%D0%B2%D0%B5%D1%80http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BE%D1%84%D1%82%D0%B2%D0%B5%D1%80


16/20

). /aveite faze izajniranja ulaza.

• IdentiDkovati granie izme!u čovjeka i kompjutera• SpeiDkaija sadr"aja ulaza• &eDnisati svrhu ulaza• 0drediti ulazni medij, način unosa podataka i metod obrade• &izajnirati %ormat i kod podataka• SpeiDirati kontrolu nad podaima• &izajnirati dijalog čovjek)mašina• 0bezbijediti odobrenje +zadovoljstvo korisnika

*. /aveite faktore za selekiju meija za izlaze.

• *orištenje• /apremina• *valitet• (jena• $rek%enija•

Fmno"avanje kopija• &istribuija

*1. 'pišite fazu izajna sistema.

0buhvata dizajniranje novog sistema 1

• izbor hardvera i so%tvera• obezbje!enje hardvera i so%tvera• dizajn %ajl podataka• dizajn programa

• priprema obuke• priprema prelinimarnog testiranja

Izlaz iz ove %aze1 SpeiDkaija dizajna

*2. "ta je 6zi(ki a šta lo0i(ki izajn sistema?

• Termin WDzičkiX označava da su prikupljeni i razmatrani svi relevantni detalji aktualneimplementaije sistema i njegovog okru"enja. &eDnira koje Dzičke komponente će sekoristiti u sistemu,deDnira koje 0S ćemo koristiti, koje programske jezike, kojeinter%ejse. Izbor ovisi o bud"etu projekta, zahtjevima za kvalitetom, i.t.d.

• Termin WlogičkiX označava destiliranje mase prikupljenih detalja kroz izučavanje Dzičkog

sistema da bi se dobilo razumjevanje logike onog što se dešava. 0dgovara na pitanjeY2ta će sistem raditi#, jasno deDnira %unkije i deDniije podataka, izlaz je često u oblikublok dijagrama.

*!. /aveite faktore izbora 7arvera.

• 6eličina primarne memorije• Brzina rada +proesiranja• Broj kanala +IH0, ulaz, izlaz i komuniiranje• 0prema za ljudski inter%ejs +3F8A7 I7T5$A(5 skrinovi, displej i monitori ,printer,

drugi IH0 ure!aji•

*apaitet sekundarne memorije• *omponente za komunikaiju

16


17/20

*ada biramo hardver moramo uzeti u razmišljanje = dodatnekarakteristike1

g Sistemski so%tver

h aspolo"ivi komerijalni so%tver

i) &obavljači +reputaija i kvalitet usluge

*&. /aveite faktore izbora softvera.

Izbor so%tvera prije svega zavisi od toga šta nam je na raspolaganju, znaći raspolo"iviso%tver, operativni sistem je ključna komponenta u realizaiji e%ikasnog korištenjakompjutera.

Sistemski so%tver je bitan za razvoj in)house so%tvera. F obzir treba uzeti i buduće potrebe+rast organizaije, budući prelaz na novi kompjuterski sistem, itd. So%tver treba daomogući e%ikasno korištenje hardvera, te rješavanje problema de%inisanih sistemskomanalizom, da omogući nesmetano prebaivanje na novi hard disk bez ponovnogreprogramiranja, itd

;. razumjevanje deDniranje problema ) šta treba da riješi,• analiza postojećeg sistema• deDniranje novog sistema

. izrada ost)beneDt analize ) šta ula"emo, a šta dobijamo

*). /aveite korake u izboru 7arvera.

;. 7avedite eksterne zahtjeve za so%tverom


18/20


19/20

1. "ta je projet mana0ement i koju ulo0u ima u razvoju IS-a?

Fpravljanje projektom ili projektni menad"ment je %ormalna disiplina u kojoj se projektiplaniraju i izvršavaju koristeći sistematične, ponavljajuće i opse"ne proese pri čemu seprojekat mo"e deDnisati na slijededći način1YFnikatan skup aktivnosti koje su namijenjene da dosti"u deDnisani ilj, sa unaprijedodre!enim vremenom početka i završetka, i sa speiDiranom alokaijom resursa. Alati zaupravljanje projektima poma"u nam da planiramo aktivnosti na razvoju sistema, proijenimo idodijelimo resurse, rasporedimo aktivnosti i resurse, pratimo napredak u odnosu na planaktivnosti i bud"et, kontroliramo i modiDiramo raspored i resurse, i izvještavamo o stanjuprojekta.

2. "ta je kriti(ni put na mrežnom ija0ramu 3falilo pitanje4?

'ana aktivnosti koje imaju najdu"e vrijeme završetka odre!uju najranije vrijeme završetkaprojekta. 0vo vrijeme se često naziva vrijeme projekta +projet time ili trajanje projekta+projet duration, ili najčešće kritični put+ritialpath. *ritični put započinje prvomaktivnošćui nastavlja se mre"om do zadnje aktivnosti. Svaka aktivnost na kritičnom putu senaziva kritična aktivnost. Svakaaktivnost na kritičnom putu ima i ukupnu i slobodnu rezervu jednaku nuliM Bilo kakvapromjena trajanja kritične aktivnosti odrazit će se na promjenu ukupnog trajanja projekta.

!. 'pišite :@EC %'SC meto.

:@ECM%'SC je metod po kojem je moguće skratiti vrijeme trajanja pojedinih aktivnostidodatnim ulaganjem sredstava. 7ajprije se skraćuju aktivnosti koje le"e na kritičnom putu,ako se vrijeme projekta skraćuje skraćivanjem aktivnosti. Te"iste analize troškova je da sekritička analiza varijantnih rješenja bude sa stanovista troškova.Projektni menad"ment sistem razvijen od strane vlade Sjedinjenih &r"ava koji mjeri ikontroliše troškove radne pakete. F ovoj metodi, trošak projene mora biti za svaku aktivnost.azne analize mogu biti izvedena, uključujući i :pad: odre!enih aktivnosti u projektu.

&. "ta spaa u implementaiju sistema.

;. kreiranje podataka za testiranje


20/20

>. dokumentiranje porgrama?. obuka korisnika@. priprema planova instaliranja

Izlaz iz ove %aze je1 Testirani kompjuterski programi

). 'pišite fazu oržavanja sistema 3falilo pitanje4.

Projekt odr"avanja se iniira /A3T45608 /A P0845708 SIST58A kojim se označavajuproblemi, prilike ili direktive 1

• Programski #BugJ• Creška u dizajnu• edizajn poslovnog proesa• Promjene u okru"enju G prilago!avanje promjenama G novi poslovni zahtjevi

$aze su sljedeće 1

;. &eDniranje djelokruga

. 'ogički dizajn?. Analiza odluka@. $izički dizajn i integraija. Izgradnja i testiranje. Instalaija i isporuka

*. "ta je postimplementaiona revizija sistema?

• pregled i revizija razvojnog proesa +odmah nakon instaliranja

• vrednovanje sistema nakon @ mjesei

Izlaz iz ove %aze je1 izvještaj o vrednovanju +evoluiji sistema. "ta je terminiranje projekta?

*ada su identiDkovani elementi posla u projektu +aktivnosti, sledeći va"an korak se sastoji odproenjivanja koliko vremena će za sve biti potrebno i da se sve što detaljnije terminira.

Terminiranje projekta predstavlja vremensko raspore!ivanje aktivnosti u projektu I utvr!ivanjeplaniranih datuma njihovog obavljanja, što u krajnjem rezultatu daje vremensku slikuodvijanja projekta od počtnog da krajnjeg datuma. Clavno pitanje je da li će se završtiti navrijeme9

. 'pišite jean projektni tim 3sastav izvršioi zaai4.

Fopšte rečeno tim se mo"e deDnisati kao grupa ljudi koja zajedno radi i koordinira. Fz sve to,različiti timovi imaju dosta različite osobine s obzirom na zadatke koje izvršavaju, a i članovitima su selektovani po svojim zadaima. Tradiionalno, članovi in%ormaionog projektnog timasu označavani i ojenjivani prema njihovom znanju, iskustvu i doprinosu. 7jihova sposobnostda djeluju kao dio tima se često podjenjuje ili potpuno previ!a. Bez obzira na to, ovasposobnost je često ključna za uspjeh in%ormaionog projektnog tima.

20

Documents

Analiza Poslovnih Procesa