ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA …fzocg.me/docs/175/analiza_vanbolnicke_upotrebe_ljekova.pdf · Adresa: Ul. Vaka Đurovića bb 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +381 81 404 101;

ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA IZDATIH NA RECEPT NA TERET SREDSTAVA REPUBLIČKOG FONDA ZA ZDRAVSTVO CRNE GORE U 2007. GODINI

Adresa: Ul. Vaka Đurovića bb 81000 Podgorica, Crna GoraTel: +381 81 404 101; Fax: +381 81 665 315

Web site: www.rfzcg.cg.yu

oktobar 2008. godine

ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA IZDATIH NA RECEPT NA TERET

SREDSTAVA REPUBLIČKOG FONDA ZA ZDRAVSTVO CRNE GORE U 2007. GODINI

Podgorica, oktobar 2008. godine

Izdavač:Republički fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

Za izdavača:mr Ramo Bralić, direktor

Pripremili:Prof.dr Zdenko Tomić

Prof.dr Ana SaboAss.dr Saša Vukmirović

dr Boris Milijašević

Urednik:Amer Ramusović, PR menadžer

Lektor:Zuvdija Hodžić

Grafički dizajn i priprema za štampu:Digital Print Centar-Podgorica

Štampa:Digital Print Centar-Podgorica

Tiraž200

Podgorica, oktobar 2008. godine

�ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA

A N A L I Z A VA N B O L N I Č K E U P OT R E B E L J E K O VA I Z D AT I H N A R E C E P T N A T E R E T S R E D S TAVA R E P U B L I Č K O G F O N D A Z A Z D R AV S T V O C R N E G O R E U 2 0 0 7 . G O D I N I

Analiza vanbolničke upotrebe ljekova izdatih na recept na teret sredstava Republičkog Fonda za zdravstvo Crne Gore urađena je na osnovu podataka dobijenih iz Informacionog sistema (IS) Republičkog fonda za zdravstvo Crne Gore za 2007. godinu.

Cilj analize bio je sagledavanje bitnih aspekata potrošnje ljekova koji se izdaju na teret sredstava Republičkog Fonda za zdravstvo Crne Gore u 2007. godini kako s medicinskog tako i sa farmakoekonomskog aspekta, kao i upoređenje ovog segmenta potrošnje sa podacima iz prethodnog perioda (2005. god.), i s postojećim podacima iz drugih zemalja, s ciljem realnog sagledavanja propisivačke prakse i njene usklađenosti sa savremenim farmakoterapijskim ali i farmakoekonomskim principima.

Potrošnja je poređena sa skandinavskim zemljama, koje važe kao zemlje s razvijenom farmakoterapijskom praksom, a redovno objavljuju podatke o svojoj ukupnoj potrošnji i s nekim dostupnim podacima o potrošnji ljekova iz Srbije i Hrvatske. Najveći dio ovih podataka obuhvata kako ukupnu vanbolničku tako i bolničku potrošnju što značajno otežava kvantitativne aspekte upoređenja potrošnje pošto su rezultati ukupne potrošnje značajno veći od potrošnje ljekova izdatih na recept koji predstavljaju samo jedan, ali značajan dio vanbolničke potrošnje. Prema ispitivanjima sprovedenim 2000 god., analizirana potrošnja ljekova na teret Fonda približno odgovara polovini ukupne potrošnje, odnosno potrošnje koja bi obuhvatala kompletnu vanbolničku i bolničku potrošnju.

U isto vrijeme, podaci o potrošnji ljekova izdatih na recept na teret Fonda predstavljaju kompletnu godišnju potrošnju u cijeloj Republici, što ove podatke čini i te kako upotrebljivim i validnim u donošenju farmakoekonomskih i farmakoterapijskih procjena i zaključaka.

R E Z U LTAT I

Ukupna vanbolnička potrošnja ljekova izdatih na teret sredstava Fonda u 2007. god., izražena ATC/DDD metodologijom, iznosila je 278,59 DDD/1000 st./dan (tabela 1.). Od svih propisanih ljekova, više od polovine (5�,59%) su ljekovi za liječenje bolesti KVS sistema (149,29 DDD/1000 st./dan). Udio grupe ljekova za KVS u 2007, koja je najkorišćenija grupa ljekova, u Finskoj je iznosio �4%. Na drugom mjestu po potrošnji u Crnoj Gori bili su ljekovi za liječenje poremećaja gastrointestinalnog trakta (GIT) i metabolizma (grupa A) sa �4,67 DDD/1000 st./dan ili 12,45%. Na trećem mjestu se nalaze ljekovi za nervni sistem sa 29,25 DDD/1000 st./dan ili 10,50%. Redosled potrošnje ljekova u 2007 godini isti je kao i u 2005 god. U isto vrijeme, u većini skandinavskih zemalja ove tri grupe takođe zauzimaju vodeća mjesta u ukupnoj potrošnji tokom posljednjih godina. Na četvrtom mjestu po potrošnji u Crnoj Gori su ljekovi za mišićno-skeletni sistem sa 20,11 DDD/1000 st./dan ili 7,22%, a na petom mjestu antibiotici sa 18,�6 DDD/1000 st./dan ili 6,59% od ukupne potrošnje u 2007. godini.

4 ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA

Tabela 1. Vanbolnička upotreba ljekova pojedinih farmakoterapijskih grupa u Crnoj Gori u 2007. god., izraženo brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATC oznaka Farmakoterapijska grupa DDD/1000 stan./dan %

A Ljekovi za gastrointestinalni trakt i metabolizam 34,67 12,45

B Ljekovi za bolesti krvi i krvotvornih organa 1,88 0,67

C Ljekovi za bolesti kardiovaskularnog sistema 149,29 53,59

D Dermatološki ljekovi 0,�1 0,11

G Ljekovi za genitourinarni sistem i polni hormoni 2,65 0,95

H Hormoni za sistemsku primjenu osim polnih hormona 5,26 1,89

J Antiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu 18,�6 6,59

L Antineoplastični ljekovi i imunomodulatori 0,86 0,�1

M Ljekovi za bolesti mišićno-skeletnog sistema 20,11 7,22

N Ljekovi koji djeluju na nervni sistem 29,25 10,50

P Antiparazitarni ljekovi 0,02 0,01

R Ljekovi za bolesti respiratornog trakta 12,1� 4,�5

S Ljekovi za bolesti oka i uha �,80 1,�6

A-S Ukupno 278,59 100,00

Grafikon 1. Vanbolnička upotreba ljekova pojedinih farmakoterapijskih grupa u Crnoj Gori u 2007. godini (DDD/1000 st./dan

34,67

1,88

149,29

0,31 2,65 5,2618,36

0,8620,11

29,25

0,0212,13 3,8

020406080

100120140160

A B C D G H J L M N P R S

Bro

j DD

D/1

000

stan

ovni

ka/d

an

5ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA

Tabela 2. Vanbolnička upotreba ljekova pojedinih farmakoterapijskih grupa u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini prema ATC klasifikaciji, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATC oznaka Farmakoterapijska grupa

2005.DDD/1000 st./

dan (%)

2007.DDD/1000 st./

dan (%)

Razlika u potrošnji 2007/2005

DDD/1000 st./dan (%)

ALjekovi za gastrointestinalni trakt i metabolizam

23,95 (11,75) 34,67 (12,45) +10,72 (+44,76)

BLjekovi za bolesti krvi i krvotvornih organa

1,94 (0,95) 1,88 (0,67) -0,07 (-�,60)

CLjekovi za bolesti kardiovaskularnog sistema

101,69 (49,89) 149,29 (53,59) +47,60 (+46,80)

D Dermatološki ljekovi 0,�� (0,16) 0,�1 (0,11) -0,02 (-6,10)

GLjekovi za genitourinarni sistem i polni hormoni

1,54 (0,76) 2,65 (0,95) +1,11 (+72,10)

HHormoni za sistemsku primjenu osim polnih hormona

4,01 (1,97) 5,26 (1,89) +1,25 (+�1,17)

JAntiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu

15,7� (7,72) 18,�6 (6,59) +2,6� (+16,72)

LAntineoplastični ljekovi i imunomodulatori

0,86 (0,42) 0,86 (0,�1) 0

MLjekovi za bolesti mišićno-skeletnog sistema

18,20 (8,9�) 20,11 (7,22) +1,91 (+10,49)

NLjekovi koji djeluju na nervni sistem

23,68 (11,62) 29,25 (10,50) +5,57 (+23,52)

P Antiparazitarni ljekovi 0,0� (0,01) 0,02 (0,01) -0,01 (-��,��)

RLjekovi za bolesti respiratornog trakta

8,41 (4,1�) 12,1� (4,�5) +�,72 (+44,2�)

S Ljekovi za bolesti oka i uha �,45 (1,69) �,80 (1,�6) +0,�5 (+10,14)

Ukupno 203,82 (100) 278,59 (100) +74,77 (+36,68)

Ukupna vanbolnička potrošnja ljekova koji se izdaju na teret sredstava Republičkog Fonda za zdravstvo Crne Gore u 2007. god. iznosila je 278,59 DDD/1000 st./dan što predstavlja povećanje od �6,68% u odnosu na potrošnju u 2005. god. (20�,82 DDD/1000 st./dan) (tabela 2). Najviše korišćena grupa ljekova u 2007, ljekovi za bolesti KVS sistema (149,29 DDD/1000 st./dan) su imali potrošnju koja je skoro za polovinu (46,8%) veća u odnosu na 2005. god. U Finskoj, povećanje potrošnje u ovoj grupi ljekova u 2007 u odnosu na 2005, iznosilo je 15% što je oko � puta manji porast potrošnje. Iz tabele 2. se jasno vidi da je najveći dio povećane potrošnje ljekova u 2007. u odnosu na 2005. god. ostvaren na osnovu povećanja potrošnje ljekova za bolesti KVS-a (47,60 DDD/1000 st./dan). I u ostale dvije najviše korišćene grupe ljekova zabilježen je porast potrošnje u 2007 u odnosu na 2005. u Crnoj Gori. Za ljekove za digestivni trakt (grupa A) porast je iznosio 44,76%, a za ljekove za bolesti CNS-a (grupa N) 2�,52%. U isto vrijeme, u Finskoj je u 2007 u grupi A zabilježen pad potrošnje u odnosu na 2005. za 15% i povećanje potrošnje u grupi N za 9,25%.

Povećanje potrošnje u Crnoj Gori u 2007 u odnosu na 2005 godinu, prisutno je kod skoro svih grupa ljekova, izuzev kod onih grupa gdje je potrošnja u oba perioda bila simbolična (grupe B, D, P) (grafikon 2.).


Grafikon 2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova pojedinih farmakoterapijskih grupa u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini prema ATC klasifikaciji (DDD/1000 st./dan)

0

50

100

150

200

250

300

A B C D G H J L M N P R S

Ukupn

o

DD

D/1

000

stan

ovni

ka/ d

an

20052007

Finansijski rast potrošnje u 2007. god. u odnosu na 2005 god. iznosio je 28,57%, odnosno na godišnjem nivou

14,�% što bi bio sličan rast kao u Hrvatskoj. Treba napomenuti da ovaj dvogodišnji rast finansijske potrošnje nije bio ravnomjerno raspodijeljen (grafikon �.). On je bio mnogo veći 2006 u odnosu na 2005. nego 2007 u odnosu na 2006 (5,�2%). U razvijenim zemljama EU (gdje je prosječni rast finansijskih troškova za ljekove 4%), najmanji godišnji rast troškova za ljekove ima Italija (pad 2%), Velika Britanija (2%) pa onda Švedska i Češka (4%). Nešto veći porast potrošnje imaju Slovenija (7%) i Mađarska (8%). Od zemalja u okruženju, u Hrvatskoj je taj godišnji porast 15,7% a u Srbiji čak 2�%. Rast troškova u Crnoj Gori je tim diskutabilniji ako se uzme u obzir da, kao i u većini EU zemalja, najveći udio u potrošnji čine generički ljekovi a da su oni novi, izuzetno skupi, licencni preparati koji se veoma brzo nađu na listama zemalja EU u manjem procentu prisutni u Crnoj Gori i njihova upotreba je pod strogom kontrolom. Uz to, cijene generičkih preparata u Crnoj Gori su značajno niže nego u zemljama u okruženju i EU, a tokom 2007 godine samo je mali broj novih, obično skupljih ljekova ušao na tzv. Pozitivnu listu. Uz istovremeni pad cijene postojećih generičkih ljekova to je sigurno uticalo da se u periodu 2007/2006 smanji porast finansijskih izdataka bez obzira na značajno povećanje potrošnje.

U daljem periodu treba očekivati da uporedo sa registracijom i stavljanjem na listu neophodnih novih i skupih ljekova (antidepresiva, selektivnih COX2 inhibitora, imunosupresiva i dr.) raste procenat novčanih izdvajanja za ljekove iz ovih grupa za koje su dosadašnja izdvajanja bila simbolična.

Sama ta činjenica ukazuje na potrebu iznalaženja dopunskih vidova finansiranja povećanih troškova za navedene ljekove kojih će biti neminovni budemo li željeli da pratimo savremene farmakoterapijske principe i nove, efikasne i skuplje ljekove uvodimo u svakodnevnu praksu.


4,1

8,37

2

23

-2

4

15,714,3

5,3

-4

0

4

8

12

16

20

24

28

Slovenija

Velika Brita

nija

SrbijaIta

lija

Hrvatska

Crna Gora

Crna Gora

Grafikon 3. Godišnji porast troškova potrošnje lekova u zemljama EU i okoliniPo

rast

potro

šnje

u pr

ocen

tima

%

* godišnji rast u periodu 2005-2007

** godišnji rast u periodu 2006-2007

*

**

Izvor podatka: IMS HealthSrbija 23%: Izvor podatka: Promet i potrošnja ljekova u Republici Srbiji u 2006 i 2007.godini.

Finansijski pokazatelji govore da je povećanje ukupne potrošnje u 2007. god. imalo za posljedicu izdvajanja finansijskih sredstava u vrijednosti 12.859.961,58 € što je za 2.857.855,7� € veće izdvajanje nego 2005. god. Najveće povećanje novčanih izdataka za pojedine grupe ljekova u 2007. god. u odnosu na 2005. god. odnosila su se na ljekove za KVS bolesti (+1.096.468,28 €), ljekove za bolesti gastrointestinalnog trakta i metabolizma (+559.827,80 €), ljekove za respiratorni sistem (+468.156,55 €) i ljekove za nervni sistem (+452.212,�0 €). Povećani finansijski izdaci stoje u korelaciji s povećanom potrošnjom u DDD u grupi ljekova za KVS bolesti i ljekova za bolesti nervnog sistema. U grupi ljekova za liječenje bolesti gastrointestinalnog trakta i metabolizma uočavamo mnogo veći porast potrošnje finansijskih sredstava u odnosu na neznatno povećanje potrošnje ljekova iz ove grupe izraženo u DDD. Smanjenje novčanih izdataka tokom 2007. god. ostvareno je kod antibiotika (grupa J , -45.217,76 €) pri vrlo sličnoj ostvarenoj potrošnji u odnosu na 2005. god. (tabela �.) Detaljnija analiza u okviru pojedinih grupa pokazuje da ova potrošnja nije uvijek racionalna sa farmakoterapijskog i farmakoekonomskog aspekta.


Tabela 3. Vanbolnička upotreba ljekova pojedinih farmakoterapijskih grupa u Crnoj Gori u 2004., 2005. i 2007. godini prema ATC klasifikaciji, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima (%), i uporedni prikaz potrošenih sredstava za pojedine farmakoterapijske grupe izraženo u €.

2005. 2007. Razlika 2007/2005

ATCDDD/1000 st./

dan (%)Vrijednost lekova u €


Vrijednost lekova u €


Vrijednost ljekova u € (%)

A 2�,95 (11,75) 1.745.130,01 �4,67 (12,45) 2.304.957,81 +10,7� (+44,76) + 559.827,8 (32,08)

B 1,94 (0,95) 107.951,�8 1,88 (0,67) 185.9�1,79 -0,06 (-�,6) + 77.980,41 (72,24)

C 101,69 (49,89) 3.140.674,59 149,29 (5�,59) 4.237.142,87 +47,64 (+46,8) +1.096.468,28 (34,91)

D 0,�� (0,16) 111.822,51 0,�1 (0,11) 107.486,49 -0,02 (-6,1) - 4.354,02 (3,89)

G 1,54 (0,76) 214.886,75 2,65 (0,95) �69.�25,24 +1,11 (+72,1) + 154.438,49 (71,87)

H 4,01 (1,97) 4�6.489,40 5,26 (1,89) 405.685,57 +1,25 (+�1,17) - 30.803,83 (7,06)

J 15,7� (7,72) 1.923.160,03 18,�6 (6,59) 1.877.942,27 +2,6� (+16,72) - 45.217,76 (2,35)

L 0,86 (0,42) 276.484,90 0,86 (0,�1) �21.945,95 0 + 45.461,05 (16,44)

M 18,20 (8,9�) ��9.722,80 20,11 (7,22) �61.148,81 +1,92 (+10,49) + 21.426,01 (6,31)

N 2�,68 (11,62) 990.465,85 29,25 (10,50) 1.442.678,15 +5,57 (+2�,52) + 452.212,3 (45,66)

P 0,0� (0,01) 4.862,49 0,02 (0,01) �.460,29 -0,01 (-��,��) - 1.402,2 (28,83)

R 8,41 (4,1�) 501.764,84 12,1� (4,�5) 969.921,�9 +�,72 (+44,2�) + 468.156,55 (93,302)

S �,45 (1,69) 208.690,�0 �,80 (1,�6) 272.��4,95 +0,�5 (+10,14) + 63.644,65 (30,50)

ukupno 203,82 (100) 10.002.105,85 278,59 (100) 12.859.961,58 +74,83 (+36,68) + 2.857.855,73 (28,57)

Ako se pogleda rast potrošnje ljekova u periodu 2005-2007 u odnosu na rast finansijskih sredstava (tabela �.) uočava se porast potrošnje u DDD za �6,68% dok je prateći rast ukupnih troškova značajno manji i on iznosi 28,57% na dvogodišnjem nivou. Koji bi razlozi mogli uticati na ovakvu raspodjelu ovih veoma značajnih parametara za farmakoekonomske procjene potrošnje? U 2007 godini su, za razliku od 2005, na teret Fonda bili izdavani na recept i neki skupi ljekovi koji su značajno povećali potrošnju u pojedinim grupama ljekova (npr. u grupi B – klopidogrel na listi ili značajni porast potrošnje flutikazona u grupi R). Šta je onda amortizovalo porast troškova koji bi po ovome trebalo biti i veći u odnosu na porast potrošnje, naročito onaj u periodu 2006-2007 koji po finansijskim izveštajima Fonda iznosi 5,�2%? Prije svega centralizovana tenderska nabavka ljekova i pravilnik o načinu propisivanja i izdavanja ljekova koji je favorizovao nabavku mnogo jeftinijih a jednako kvalitetnih generičkih ljekova čije su cijene, u odnosu na zemlje u okruženju, bile manje i za 50%.

Tabela 4. Uporedni prikaz novčanog procentualnog učešća grupa ljekova za koje su izdvojena najveća sredstva u Crnoj Gori u odnosu na Norvešku

ATC

procentualno učešće Crna Gora procentualno učešće Norveška

2005 2007 2005 2007

C �1,40 �2,95 14,61 12,88

J 19,2� 14,6 6,11 7,91

A 17,45 17,92 11,16 11,62

N 9,90 11,21 20,�0 20,84


Iz tabele 4. se vidi procentualno učešće izdataka za grupe ljekova za koja su najveća izdvajanja u Crnoj Gori tokom 2005. god. i 2007. godine u odnosu na Norvešku. Procentualna izdvajanja za ljekove za KVS bolesti, ljekove za gastrointestinalni trakt i metabolizam i antibiotike su veća nego u Norveškoj, iako su u apsolutnim brojevima izdvajanja u ovoj zemlji značajno veća nego u Crnoj Gori. Veliki dio finansijske potrošnje (15,07%) u Norveškoj odlazi na antineoplastične ljekove i imunomodulatore (grupa L) koji se u Crnoj Gori uglavnom ne izdaju na recept te ne pripadaju analiziranom uzorku. Za ostale grupe ljekova u Crnoj Gori su procentualno značajno manja izdvajanja nego u skandinavskim zemljama.

Grafikon 5. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova pojedinih farmakoterapijskih grupa u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

DDD/1000 stanovnika/dan Vrijednost ljekova u Є (100.000,00) 150 140 1�0 120 110 100 90 80 70 60 50 40 �0 20 10 0 10 20 �0 40 50

Na grafikonu 5. dat je uporedni prikaz potrošnje ljekova po ATC grupama u 2007. u odnosu na 2005. godinu, izražen u broju DDD/1000 st/dan (lijeva strana grafikona) i uporedni novčani izdaci za pojedine grupe ljekova u posmatranim godinama izražene u eurima (desna strane grafikona). Povećanu potrošnju ljekova u grupama tokom 2007 prate i povećani materijalni troškovi koji stoje u korelaciji osim kod antibiotika (grupa J) i sistemskih hormona (grupa H), gdje je tokom 2007 uprkos blagom porastu potrošnje došlo do pada izdvojenih troškova. S druge strane, u grupi B (krv i krvotvorni organi) je uprkos blagom padu potrošnje u odnosu na 2005. u 2007. došlo do porasta troškova za 72,24%. Značajnije veći porast troškova u odnosu na porast potrošnje u 2007 godini po grupama, uočen je u grupama ljekova za respiratorni sistem (9�,�0%), genitourinarni sistem (71,87%) i ljekova za CNS (45,66%).

Na grafikonu 6. dat je uporedni prikaz potrošnje pojedinih farmakoterapijskih grupa ljekova u 2007 u odnosu na 2005 godinu, izražen kroz procentualno učešće u ukupnoj potrošnji u DDD (lijeva strana grafikona) i materijalnih sredstava za pojedine grupa od ukupnih troškova u procentima (desna strana grafikona)


Ljekovi za liečenje KVS bolesti koji čine oko polovinu ukupne potrošnje ljekova u oba perioda imaju slično učešće u ukupnim troškovima koje se kreće oko trećine sredstava, što je najveći udio potrošnje po grupama (grafikon 6). Uočljiv je pad učešća finansijskih troškova za antibiotike u ukupnim troškovima sa 19,2�% (2005) na 14,69% (2007), kao i značajan porast učešća u ukupnim troškovima tokom 2007 godine u grupama ljekova za CNS i respiratorni sistem.

Grafikon 6. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova pojedinih farmakoterapijskih grupa u Crnoj Gori u 2005 i 2007. godini, izraženo procentima, u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu, izraženo u procentima

Upotreba Izdvajanje

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% �0% 20% 10% 0 10% 20% �0% 40% 50% 60%


Tabela 5. Ljekovi koji su najviše koštali Fond CG u 2007. god.

Ime lijeka EUR

lizinopril, hidrohlorotijazid 908,166.9

fosinopril 82�,148.5

simvastatin 444,105.�

azitromicin �71,21�.8

somatropin �2�,2�8.5

amlodipin �11,40�.5

flutikazon 274,65�.1

insulin srednje dugo djelovanje tipa lente 262,277.9

kvinapril 254,701.7

fenoterol, ipratropijum 242,��1.6

humani srednje dugog djelovanja sa izofan insulinom 241,47�.0

metoprolol 2�2,408.8

finasterid 228,412.0

insulin glargin 224,618.1

insulin aspart 220,887.9

U prethodnim komentarima ukazali smo na činjenicu da je centralni, tenderski način nabavke ljekova i koncept „međusobno zamjenjivih ljekova“ umnogome amortizovao porast novčanih izdataka. To se veoma jasno može pokazati na primjeru upoređenja finansijskih troškova za 15 preparata koji su se našli među prvih 20 sa najvećim izdacima na teret sredstava Fonda Crne Gore (tenderska centralna nabavka) i Srbije (uglavnom fiksne cijene preparata koje priznaje Fond). Crna Gora je tokom 2007 godine samo na osnovu razlika u cijeni ovih preparata, uštedjela 7�4.74�,12 eura, uz jednako kvalitetno snabdijevanje stanovništva ljekovima.

Tabela 6 . Prikaz deset najviše korišćenih preparata (po broju DDD) u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj

Redni broj Crna Gora 2007 Srbija 2006 Hrvatska 2006

1 lizinopril, hidrohlorotijazid enalapril amlodipin

2 amlodipin diklofenak lizinopril3 fosinopril diazepam lizinopril, hidrohlorotiazid4 simvastatin amlodipin simvastatin5 diklofenak metoprolol diazepam6 metoprolol cilazapril atenolol7 diazepam bromazepam alprazolam8 lizinopril PETN diklofenak

9 enalapril ISMN amoksicilin, klavulanska kiselina

10 kaptopril ranitidin bisoprolol

Legenda: PETN= Pentaeritril tetranitrat; ISMN=Izosorbidmononitrat;

Crna Gora, Hrvatska i Srbija, uprkos različitim finansijskim mogućnostima, imaju sličan profil propisivanja ljekova što ukazuje na sličnu propisivačku praksu u ove tri države. Rezultati pokazuju neprihvatljivo visoko mjesto benzodiazepina i diklofenaka uz nedovoljno vođenje računa o farmakoekonomskim aspektima kada je riječ o izboru ACE inhibitora.

Utjicaj “mode” je vidljiv (čak 5 preparata ACE inhibitora među prvih 10 u Crnoj Gori). Srbija troši više psihofarmaka, diklofenaka, nitrata (KV ljekovi 65,5% prvih 10), manje statina. Hrvatska kao i Crna Gora više amlodipina, statina, (KV ljekovi 72,�%), ali i neke antimikrobne ljekove.


A N A L I Z A P O T R O Š N J E L j E K O V A P O G R U P A M A

L J E K O V I Z A D I G E S T I V N I T R A K T I M E TA B O L I Z A M ( G R U PA A )

Ljekovi za digestivni trakt i metabolizam se nalaze na drugom mjestu po potrošnji u 2007. god. sa �4,67 DDD/1000 st./dan, kao i po finansijskoj potrošnji (2.�04.957,81 €). Ovi podaci govore o potrebi sagledavanja potrošnje unutar ove grupe. Porast potrošnje ljekova u 2007. god. u odnosu na 2005. god. u ovoj grupi iznosi 10,72 DDD/1000 st./dan (44.76%), što je dovelo do porasta finansijskih izdataka u 2007 za 559.827,80 €. To ovu grupu stavlja na drugo mjesto po porastu potrošnje finansijskih sredstava u 2007 god. iza ljekova za KVS.

Grafikon A1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za digestivni trakt i metabolizam (A) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon A1.

40 �5 �0 25 20 15 10 5 0 1.000.000€ 2.000.000€ �.000.000€ DDD/1000 stanovnika/dan

Tabela A1. Vanbolnička upotreba ljekova za digestivni trakt i metabolizam (A) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATC Podgrupa ljekova 2005.DDD/1000 st./dan (%)

2007.DDD/1000 st./dan (%)

Razlika u potrošnji 2007/2005 DDD/1000

st./dan (%)

A01 Stomatološki preparati, ljekovi za bolesti usta 0,05 (0,21) 0,20 (0.57) + 0,15 (+�00)

A02 Antacidi, antiulkusna sredstva i sredstva protiv nadutosti 11,�5 (47,�8) 1�,57 (�9,14) + 2,2� (+19,65)

A0� Spazmolitici, antiholinergici i propulzivi 0,60 (2,51) 0,61 (1,77) + 0,01 (+ 1,67)

A04 Antiemetici i sredstva protiv nauzeje 0,01 (0,04) 0,00 -0,01 (-100)

A06 Laksativi 0,25 (1,04) 0,28 (0,82) +0,0� (+ 12,00)

A07Antidiaroici, antiinfektivi i intestinalni antiinflamatorni ljekovi

0,49 (2,05) 0,91 (2,62) +0,42 (+ 85,71)

A09 Digestivi i enzimski preparati 0,12 (0,50) 0,16 (0,46) +0,04 (+ ��,��)

A10 Antidijabetici 10,58 (44,18) 17,75 (51,17) +7,17 (+ 67,78)

A11 Vitamini 0,4� (1,80) 0,61 (1,77) +0,18 (+41, 86)

A12 Minerali 0,07 (0,29) 0,58 (1,67) +0,51 (+ 728,57)

Ukupno (A) 23,95(100,00) 34,67 (100,00) +10,72 (+ 44,76)

1�ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA

U grupi ljekova za digestivni trakt i metabolizam na prvom mjestu nalazi se podgrupa antidijabetika sa 17,74 DDD ili 51,17% od ukupne potrošnje ljekova u ovoj grupi. U odnosu na 2005. god. ova podgrupa bilježi porast od 7,17 DDD. Na drugom mjestu nalazi se podgrupa antacida, antiulkusnih sredstva i sredstva protiv nadutosti sa 1�,57 DDD ili �9,14% od ukupne potrošnje ljekova u ovoj grupi. U odnosu na 2005. god. ova podgrupa bilježi porast od 2,22 DDD/1000 st./dan. Ostale podgrupe bilježe neznatan porast. Jedino podgrupe spazmolitika, antiholinergika i propulziva kao i antiemetika i sredstava protiv nauzeje, bilježe pad od 0,54 DDD, odnosno 0.01 DDD (tabela A1, grafikoni A2 i A�).

U Finskoj se na prvom mjestu po potrošnji, izraženo u DDD/1000 st/dan, nalaze vitaminski preparati koji učestvuju sa 28,24% u ovoj grupi, a zatim antidijabetici sa 24,6%. U Norveškoj se na prvom mjestu sa 66 DDD/1000 st/dan nalaze stomatološki ljekovi i ljekovi za bolesti usta.

Moramo napomenuti da se veliki broj preparata iz ove grupe u skandinavskim zemljama nalazi u ručnoj prodaji (OTC preparati), odnosno ne opterećuje budžet fonda, što se tumači kao racionalan farmakoekonomski pristup.

Što se finansijskih izdataka tiče, podgrupa antidijabetika se nalazi na prvom mjestu po finansijskoj potrošnji sa 1.5�8.��4.00 € ili 66,74% ukupno potrošenih sredstava u ovoj grupi u 2007. god. Na drugom m,estu je podgrupa antacida, antiulkusnih sredstva i sredstva protiv nadutosti za koju je potrošeno �85.492,21 € ili 16,72% ukupno potrošenih sredstava u ovoj grupi u 2007. god.

Iz podataka se vidi da je najveći dio povećanih izdvajanja u ovoj grupi nastao zbog povećane potrošnje antidijabetika, odnosno prije svega različitih vrsta insulina.

Grafikon A2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za digestivni trakt i metabolizam (A) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon A2

0,07

0,43

10,58

0,12

0,49

0,25

0,01

0,6

11,35

0,05

0,58

0,61

17,75

0,16

0,91

0,28

0

0,61

13,58

0,2

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

minerali

vitamini

antidijabetici

digestivi i enzimski preparati

antidiaroici, antiinfektivi i intestinalniantiinflamatorni lekovi

laksativi

antiemetici i sredstva protiv nauzeje

spazmolitici, antiholinergici i propulzivi

antacidi, antiulkusna sredstva i sredstvaprotiv nadutosti

stomatološki preparati, lekovi za bolestiusta

Broj DDD/1000 stanovnika/dan

2007

2005


Grafikon A3. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za digestivni trakt i metabolizam (A) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izraženo procentima, u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu, izraženo u procentima

Grafikon A3.

�0% 25% 20% 15% 10% 5% 0 5% 10% 15% 20% 25% �0%

Tabela A2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antacida, antiulkusnih sredstava i sredstava protiv nadutosti (A02) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izraženo brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATCoznaka

Podgrupa ljekova

2005.DDD/1000 st./

dan (%)

2007.DDD/1000 st./dan

(%)


st./dan (%)

A02BA02 ranitidin 4,50 (�9,72) 4,82 (�5,49) +0,�2 (+ 7,11)

A02BA0� famotidin 5,18 (45,72) 6,22 (45,80) +1,04 (+ 20,08)

A02BC01 omeprazol 1,65 (14,56) 2,27 (16,72) +0,62 (+�7,58)

A02BC02 pantoprazol - 0,27 (1,99) +0,27

Ukupno (A02) 11,33 (100,00) 13,58 (100,00) +2,25 (+19,86)

U većini zemalja ovi preparati se nalaze u ručnoj prodaji (OTC preparati), odnosno najveći dio cijene lijeka pada na teret osiguranika. U skladu s tim treba razmisliti o drugačijem njihovom statusu na Pozitivnoj listi. S obzirom da se radi o bezbjednim ljekovima, koji se koriste dugi niz godina, ovi ljekovi bi se mogli skinuti sa tereta Republičkog Fonda, osim za jasno određene indikacije.

Uvođenje na Pozitivnu listu ljekova patoprazola, novijeg inhibitora protonske pumpe, koji je u odnosu na već prisutni na listi omeprazol značajno skuplji, uvećalo je godišnje troškove za 46.876 eura.

Grafikon A4. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antacida, antiulkusnih sredstava i sredstava protiv nadutosti (A02) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon A4

4,55,18

1,650

11,35

4,826,22

2,27

0,27

13,58

02468

10121416

ranitidin famotidin omeprazol pantoprazol ukupno

DDD/

1000

stan

ovni

ka/d

an

2005

2007


Upotreba ljekova za liječenje dijabetesa u Crnoj Gori ne odgovara stvarnim zdravstvenim potrebama iako u odnosu na 2005 pokazuje značajan rast potrošnje koji je vjerovatno posljedica bolje dijagnostike i otkrivanja ranije oboljelih.

U 2007. godini u Crnoj Gori upotreba antidijabetika je bila 17,74 DDD/1000st/dan (7,45 DDD insulini i analozi, 10,�0 DDD antidijabetici). Upotreba antidijabetika u Finskoj iznosila je 72,20 DDD/1000 st/dan (24,75 DDD insulin i analozi, a ostali antidijabetici 47,45DDD) a u Hrvatskoj 4�,48 DDD/1000 st/dan.

Tabela A3. Vanbolnička upotreba insulina (A10A) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATCoznaka Podgrupa ljekova

2005.DDD/1000 st./

dan (%)

2007.DDD/1000 st./

dan (%)


st./dan (%)

A10AB Insulini kratkog djejstva 0,66 (21,�6) 2,06 (27,65) +1,4 (+ 212,12)

A10ADInsulini srednje dugog djejstva u kombinaciji sa insulinima kratkog djejstva 2,�0 (74,4�) 4,55 (61,07) +2,25 (+ 97,8�)

A10AC Insulini i analoz, srednje dugog djejstva 0,01 (0,1�) + 0,01

A10AE Insulini dugog djejstva 0,1� (4,21) 0,8� (11,14) +0,70 (+ 5�8,46)

Ukupno (A10A) 3,09 (100,00) 7,45 (100,00) +4,36 (+141,1)

Analizirajući vanbolničku potrošnju insulina u Crnoj Gori u 2007. god. uočavamo da je došlo do značajnog povećanja potrošnje za sve oblike insulina (7,45 DDD). Najveću potrošnju imaju insulini srednje dugog djejstva u kombinaciji sa insulinima kratkog djejstva, i ona iznosi 61,07% ukupne potrošnje insulina. Takođe uočavamo da je ova podgrupa insulina doživjela i najveći porast potrošnje u odnosu na 2005. god. od 2,25 DDD/1000 st./dan ili 97,8�%.

Pošto se radi o relativno kratkom vremenskom periodu, smatramo da je povećanje potrošnje insulina posljedica bolje kontrole oboljelih od dijabetesa tipa 1. S obzirom da nabavka insulina u zemljama u okruženju i drugim ide na teret sredstava obaveznog osiguranja, ovdje mnogo preciznije možemo uporediti rezultate potrošnje se ostalim zemljama koje objavljuju zbirne rezultate, uključujući i bolničke. Podaci iz 2006 god. govore o nešto većoj potrošnji insulina u Hrvatskoj (11,04 DDD) sa značajno većom potrošnjom insulina srednje dugog djelovanja u kombinaciji sa kratkodjelujućim. U Srbiji je potrošnja insulina u 2007 bila vrlo slična potrošnji u Crnoj Gori i iznosila je 8,0� DDD. U Finskoj, tokom 2007. godine, utrošeno je 24,75 DDD/1000 st/dan. Sve ovo ukazuje da rastući trend potrošnje insulina a time i povećana finansijska izdvajanja za ovu grupu ljekova, koja treba očekivati i u narednom periodu.

Grafikon A5. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe insulina (A10A) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon A5

0,66

2,3

0,13

3,092,06

0,01

4,55

0,83

7,45

012345678

insulini kratkogdjejstva

insulini I analozi,srednje dugog

djejstva

insulini srednjedugog dejstva ukombinaciji sa

insulinimakratkog djejstva

insulini dugogdjejstva

ukupno

20052007


Tabela A4. Vanbolnička upotreba oralnih antidijabetika (A10B) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izraženo brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATCoznaka Podgrupa ljekova

2005.DDD/1000 st./dan

(%)

2007.DDD/1000 st./

dan (%)


st./dan (%)

A10BA02 metformin 1,94 (25,90) 4,07 (�9,51) +2,1� (+ 109,79)

A10BB01 glibenklamid 0,97 (12,95) 1,74 (16,89) +0,77 (+79,�8)

A10BB09 gliklazid 4,58 (61,15) 4,49 (4�,59) -0,09 (- 1,97)

Ukupno (A10B) 7,49 (100,00) 10,30 (100,00) +2,81 (+ 37,52)

U podgrupi oralnih antidijabetika, u Crnoj Gori je 2007. god. došlo do porasta potrošnje u odnosu na 2005 god. za �7,52%, najvećim dijelom zbog povećane upotrebe metformina (tabela A4.) U zemljama u okruženju, kao i u većini skandinavskih zemalja potrošnja ove grupe ljekova je u prosjeku 4 puta veća, što nameće potrebu za boljom organizacijom ranog otkrivanja i liječenja dijabetesa tipa 2. U Crnoj Gori se tokom 2007. god. dnevno trošilo u prosjeku oko 6400 DDD oralnih antidijabetika, što znači da je približno toliki broj pacijenata liječen od ovog oblika dijabetesa. Ako je prevalenca oko 4% (broj oboljelih u Crnoj Gori bi bio oko 25000) i ako se uzme u obzir da se mnogi pacijenti liječe kombinacijom antidijabetika i insulina, taj broj je nešto manji. To će u narednom periodu takođe dovesti do većih izdataka za ove ljekove koji se redovno nalaze na listi ali i stavljenjem na listu neophodnih preparata iz novih grupa antidijabetika.

Neadekvatno liječenje oboljelih od dijabetesa nosi sa sobom mnoge komplikacije i povećane izdatke Fonda za bolovanje, invaliditet, hospitalizaciju. Zbog toga je bitno stimulisati mjere za aktivno otkrivanje i bolje liječenje pacijenata kako sa tipom 1, tako i sa tipom 2 diabetes melitusa.

Grafikon A6. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe oralnih antidijabetika (A10B) u Crnoj Gori u, 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon A6

1,940,97

4,58

7,49

4,07

1,74

4,49

10,3

0

2

4

6

8

10

12

metformin glibenklamid gliklazid ukupno

2005 2007


L J E K O V I Z A B O L E S T I K R V I I K R V OT V O R N I H O R G A N A ( G R U PA B )

Tabela B1. Vanbolnička upotreba ljekova za bolesti krvi i krvotvornih organa (B) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATC oznaka Podgrupa ljekova2005.


2007.DDD/1000 st./dan

(%)

Razlika u potrošnji 2007/2005 DDD/1000 st./

dan (%)

B01AA0� varfarin 0,04 (2,06) 0,15 (7,98) +0,11(+275)

B01AA07 acenokumarol 0,�2 (16,49) 0,11 (5,85) - 0,22 (+ 66,67)

B01AA08 etilbiskumacetat 0,01 (0,52) - -0,01 (100,00)

B01AC04 klopidogrel - 0,20 (10,64)

B01AC05 tiklopidin 0,94 (48,46) 0,88 (46,80) -0,06 (-6,�8)

B0�AA07 ferosulfat 0,4� (22,16) 0,�0 (15,97) -0,1� (-�0,2�)

B0�BB01 folna kiselina 0,20 (10,�1) 0,24 (12,76) +0,04 (+20,00)

Ukupno (B) 1,94 (100,00) 1,88 (100,00) -0,06 (-3,09)

Iz grupe ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, 2007. god. je potrošeno 1,88 DDD/1000 st./dan. Potrošnja je gotovo identična onoj u 2005. god. ali ono što je interesantno jeste da je došlo do značajno većih finansijskih izdataka. Razlog povećanih izdataka jeste stavljanje na listu ljekova novog skupljeg preparata, inhibitora agregacije trombocita, klopidogrela. Njegova upotreba tokom 2007, iako strogo kontrolisana i u skladu sa opravdanim medicinskim indikacijama, dovela je do uvećanja izdataka za 88.65� €. To najbolje pokazuje kako uvođenje skupljih, novih ljekova, koji su u Crnoj Gori dosad bili dosta restriktivno stavljani na listu, može značajno uvećati troškove. U narednom periodu treba očekivati stavljanje na listu nekih neophodnih savremenih ljekova koji se već nalaze na listama zemalja u okruženju i neophodno je naći adekvatan model koji bi amortizovao eventualna povećana izdvajanja, odnosno izraditi koncept ekonomski održivog sistema zdravstvenog osiguranja. Jedan dio povećanih finansijskih izdvajanja u okviru ove grupe odnosi se i na uvođenje preparata gvožđe protein sukcinata na listu (19.600 €).

I dalje se preparati gvožđa u Crnoj Gori troše simbolično (ferosulfat 0,�0 DDD/1000 st./dan) dok se u drugim zemljama u prosjeku troše 5-10 puta (Srbija 5,56 DDD, Hrvatska 4,50 DDD, Finska 6,42 DDD). Slična situacija je i sa folnom kiselinom, što govori u prilog zaključku da je procenat anemija koje se kod nas otkrivaju i liječe mnogo manji a pod znakom pitanja i profilaktička primjena folne kiseline u prvom tromjesečju trudnoće.

Potrošnja oralnih antikoagulanasa tokom 2007. je i dalje niska i iznosi 0,26 DDD/1000 st./dan što je od 7-20 puta manja potrošnja nego u zemljama u okruženju, odnosno skandinavskim zamljama (gdje je potrošnja oko 10 DDD). Nedovoljna potrošnja oralnih antikoagulanasa nosi veći rizik od nastanka tromboembolijskih komplikacija sa visokom stopom morbiditeta, invaliditeta i mortaliteta. Zbog toga je upotrebu ovih ljekova potrebno prilagoditi savremenim farmakoterapijskim principima.

Grafikon B1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti krvi i krvotvornih organa (B) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon B1

1,94

0,2

0,43

0,94

0,01

0,32

0,04

1,88

0,24

0,3

0,88

0,2

0

0,11

0,15

0 0,4 0,8 1,2 1,6 2

ukupno

folna kiselina

ferosulfat

tiklopidin

klopidogrel

etilbiskumacetat

acenokumarol

varfarin

2005 2007

Grafikon B1

1,94

0,2

0,43

0,94

0,01

0,32

0,04

1,88

0,24

0,3

0,88

0,2

0

0,11

0,15

0 0,4 0,8 1,2 1,6 2

ukupno

folna kiselina

ferosulfat

tiklopidin

klopidogrel

etilbiskumacetat

acenokumarol

varfarin

2005 2007


Grafikon B2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti krvi i krvotvornih organa (B) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon B2.

2.5 2 1.5 1.0 0.5 0 100.000€ 200.000€

DDD/1000 stanovnika/dan

L J E K O V I Z A B O L E S T I K A R D I O V A S K U L A R N O G S I S T E M A ( G R U P A C )

Tabela C1. Vanbolnička upotreba kardiovaskularnih ljekova (C) u Crnoj Gori u 2005 i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima



2007.DDD/1000 st./

dan (%)


st./dan (%)

C01 terapija bolesti srca 1�,74 (1�,51) 15,05 (10,08) +1,�1 (+ 9,5�)

C02 antihipertenzivi 1,25 (1,2�) 1,�2 (0,88) +0,07 (+ 5,6)

C0� diuretici 10,�4 (10,17) 11,44 (7,66) +1,10 (- 10,64)

C07 beta-adrenergički blokatori 11,86 (11,67) 16,21 (10,85) +4,�5 (+ �7,24)

C08 antagonisti kalcijuma 17,58 (17,29) 24,60 (16,47) +7,02 (+ �9,9�)

C09 inhibitori ACE 41,15 (40,47) 66,18 (44,�2) +25,0� (+ 60,8�)

C10 hipolipemici 5,76 (5,66) 14,5� (9,7�) +8,77 (+ 152,26)

Ukupno (C) 101,68 (100,00) 149,33(100,00) +47,65 (+ 46,86)

Ljekovi za KVS bolesti su ubjedljivo na prvom mjestu po potrošnji, gledano po broju DDD/1000 st./dan (149, 29 DDD odn. 5�,59% od ukupne potrošnje) kao i po ukupnim finansijskim troškovima (4.2�7.142,87 € ili �2,95% ukupnih troškova u 2007. god.). I u drugim zemljama, ovoj grupi ljekova pripada najveći udio u ukupnoj potrošnji u skladu sa morbiditetnom statistikom. U Crnoj Gori postoji uzlazni trend potrošnje ljekova iz ove grupe gdje su se, u odnosu na 2005 god., ona uvećala za �4,91%. Najveće povećanje vidljivo je kod statina (152,�0%) i kod ACE inhibitora (60,78%). Ako bi sadašnju potrošnju ljekova za KVS (orjentaciono bi činila oko polovine ukupne vanbolničke i bolničke potrošnje u drugim zemljama) upoređivali sa drugim zemljama, onda bi on bila slična potrošnji u Hrvatskoj (286,4� DDD). U Srbiji (400,60 DDD) i Finskoj (516,74 DDD) potrošnja ljekova za KVS je značajno veća.

Ako se uporedi struktura potrošnje unutar ove grupe, između Crne Gore i Hrvatske, u Crnoj Gori se više koriste ACE inhibitori, a u Hrvatskoj statini i diuretici.


Grafikon C1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe kardiovaskularnih ljekova (C) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon C1

101,68

5,76

41,15

17,58

11,86

10,34

1,25

13,74

149,33

14,53

66,18

24,6

16,21

11,44

1,32

15,05

0 20 40 60 80 100 120 140 160

ukupno

hipolipemici

inhibitori ACE

antagonisti kalcijuma

beta adrenergicki blokatori

diuretici

antihpertenzivi

terapija bolesti srca


2005 2007

Grafikon C2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe kardiovaskularnih ljekova (C) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

DDD/1000 stanovnika/dan Vrednost lekova u Є (100.000,00)

150 140 1�0 120 110 100 90 80 70 60 50 40 �0 20 10 0 5 10 15 20 25 �0 �5 40 45

Ukupna sredstva utrošena za ljekove iz ove grupe su 4.2�7.142,87 € što je u odnosu na 2005. god. povećanje za 1.096.468,28 € ili �4,91%. Najveće uvećanje troškova u odnosu na 2005. god. uočava se kod onih podgrupa ljekova gdje je i došlo do najvećeg rasta potrošnje (ACE inhibitori i hipolipemici).


Tabela C2. Vanbolnička upotreba ACE inhibitora (C09) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATC oznaka Podgrupa lekova2005.


2007.DDD/1000 st./

dan (%)


dan (%)

C09AA01 kaptopril 7,79 (18,9�) 6,8� (10,�2) -0,96 (- 12,45)

C09AA02 enalapril 7,20 (17,50) 7,16 (10,82) -0,04 (- 0,56)

C09AA0� lizinopril 5,�0 (12,88) 9,02 (1�,6�) +�,72 (+ 70,19)

C09AA06 kvinapril 0,01 (0,02) 4,72 (7,1�) +4,71

C09AA09 fosinopril 10,50 (25,52) 15,61 (2�,59) +5,11 (+ 48,67)

C09BA02 enalapril, hidrohlorotiazid 0,0� (0,07) �,9� (5,94) +�,90

C09BA0� lizinopril, hidrohlorotiazid 10,�2 (25,08) 18,91 (28,57) +8,59 (+ 8�,24)

Ukupno (C09) 41,15 (100,00) 66,18 (100,00) +25,03 (+ 60,83)

Grafikon C3. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ACE inhibitora (C09) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

DDD/1000 stanovnika/dan Vrednost lekova u € (100.000,00)

60 50 40 �0 20 10 0 5 10 15 20 25

Ovo povećanje potrošnje u 2007. god. imalo je za posljedicu povećanje novčanih izdataka za ACE inhibitore u odnosu na 2005. u iznosu od 779.757,06 €, odnosno ukupna vrijednost ljekova iz ove podgrupe iznosila je 2.�05.742,15 €, što je više od polovine (54,42%) ukupnih troškova za ljekove za KVS bolesti. Ovo su veoma velika izdvajanja za ovu podgrupu preparata. Čak i u zemljama u okruženju, gdje su cijene ACE inhibitora značajno veće, udio ove podgrupe u ukupnim finansijskim troškovima u grupi C ne prelazi 41% (Srbija 40,15%, Hrvatska �6,78%).


Grafikon C4. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ACE inhibitora (C09) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon C4

41,15

10,32

0,03

10,5

0,01

5,3

7,2

7,79

66,18

18,91

3,93

15,61

4,72

9,02

7,16

6,83

0 10 20 30 40 50 60 70

ukupno

lizinopril, hidrohlorotijazid

enalapril, hidrohlorotijazid

fosinopril

kvinalapril

lizinopril

enalapril

kaptopril


2005 2007

Od ACE inhibitora najveću potrošnju u 2007. god. ima kombinacija lizinoprila i hidrohlorotijazida (18,90 DDD/1000 st./dan ili 28,57%), na drugom mjestu je fosinopril sa 15,61 DDD, a na trećem lizinopril. Povećanje potrošnje u odnosu na 2005 god. za prva tri preparata je od 50-80%.

Na grafikonima C� i C4 se jasno vidi da postoji trend u povećanju potrošnje onih preparata ACE inhibitora i njihove kombinacije sa diuretikom koji su skuplji u odnosu na druge postojeće preparate, i ukazuje na postojanje neracionalnosti u okviru ove podgrupe ljekova. To za posljedicu ima značajno veća novčana izdvajanja koja su u 2007. god. veća za 779.757,06 € u odnosu na 2005. god.

Da se nedovoljno rukovodimo farmakoekonomskim principima pri propisivanju ove grupe ljekova, na koju odlaze značajna sredstva (18% od ukupnih finansijskih izdataka za sve ljekove u 2007 god.), najbolje govori sljedeći primer. Da je izbor preparata ACE inhibitora u Crnoj Gori u 2007 god. bio isti kao u Norveškoj, pri istoj potrošnji uštedjelo bi se 507.�40,2�� € samo u ovoj podgrupi. Ovo ukazuje da farmakoekonomski aspekti upotrebe ljekova kod naših ljekara nemaju nikakvog uticaja na propisivačku praksu, a da veliki uticaj imaju nemedicinski faktori. Lijek koji se najviše koristi u Crnoj Gori (kombinacija lizinoprila i hidrohlorotiazida) u Finskoj se tokom 2007 god. trošio 5 puta manje u odnosu na jeftiniju kombinaciju enalaprila i hidrohlorotiazida.

Grafikon C5. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za terapiju bolesti srca (C01) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon C5

13,74

5,55

1,94

0,32

1,25

1,53

0,48

2,67

15,05

5,86

1,56

0,38

1,98

2,03

0,13

3,1

0 2 4 6 8 10 12 14 16

ukupno

izosorbid mononitrat

izosorbid dinitrat

gliceriltrinitrat

amiodaron

propafenon

meksiletin

digoksin


2005 2007


Struktura i količina ljekova iz podgrupe ljekova za terapiju bolesti srca je vrlo slična onoj u 2005 god. s blagim povećanjem potrošnje skoro svih ljekova iz ove grupe.

Grafikon C6. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe beta adrenergičkih blokatora (C07) u Crnoj Gori u 2004., 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon C6

9,57

0,69

1,56

6,78

0,54

11,86

1,12

1,65

8,62

0,47

16,2

1,98

1,37

12,15

0,71

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18

ukupno

karvedilol

atenolol

metoprolol

propranolol


2004 2005 2007

U podgrupi beta adrenergičkih blokatora najveću potrošnju u DDD/1000 st./dan tokom 2007 god. imaju metoprolol (značajan rast potrošnje u odnosu na 2005 i 2004 god.) i atenolol koji pokazuje blag pad potrošnje u odnosu na 2005 i 2004. god. vjerovatno na račun povećanja metoprolola. Imajući u vidu sve dobre osobine ova dva lijeka, kao i najpovoljniju cijenu po DDD, smatramo da je velika upotreba u odnosu na njihovu selektivnost i nisku cijenu opravdana. Od kombinovanih alfa i beta blokatora značajan je porast potrošnje karvedilola i, takođe, smatramo da bi ovakvu propisivačku praksu trebalo podržati i nastaviti.

Tabela C3. Vanbolnička upotreba blokatora kalcijumskih kanala (grupa C08) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima



2007.DDD/1000 st./dan (%)


dan (%)

C08CA01 amlodipin 11,46 (65,19) 18,44 (74,96) +6,98 (+ 60,91)

C08CA05 nifedipin 2,41 (1�,71) 2,49 (10,12) +0,08 (+�,�1)

C08DA01 verapamil 2,24 (12,74) 2,�0 (9,�5) +0,06 (+2,68)

C08DB01 diltiazem 1,47 (8,�6) 1,�7 (5,57) -0,10 (- 6,8)

Ukupno (C08) 17,58 (100,00) 24,60 (100,00) +7,01 (+ 39,87)

U podgrupi blokatora kalcijumskih kanala, ukupna potrošnja u 2007. god. u odnosu na 2005. god. uvećana je za 7,01 DDD ili �9,87%. Ubjedljivo na prvom mjestu po potrošnji u 2007. god. u okviru ove podgrupe je amlodipin sa 18,44 DDD ili 74,96% što je praksa i drugih zemalja. On bilježi i najveći porast koji iznosi 6,98 DDD ili 60,91% u odnosu na 2005.god. Ostali preparati iz ove podgrupe ostali su u okviru potrošnje iz prethodnog perioda.


Grafikon C8. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe diuretika (C03) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon C8

10,33

2,57

0,83

0,83

1,18

4,92

11,44

2,84

1,25

0,5

1,99

4,85

0 2 4 6 8 10 12 14

ukupno

amilorid, metiklotijazid

spironolakton

bumetanid

furosemid

indapamid


2005 2007

Ukupna potrošnja diuretika u 2007 god. u Crnoj Gori je značajno niža od potrošnje u drugim zemljama. Mnogobrojne studije nijesu utvrdile značajnu prednost »novih« antihipertenziva u odnosu na »stare«, jeftinije, gdje pripadaju diuretici koji u smjernicama za liječenje hipertenzije u SAD imaju i dalje primarno mjesto. Tako je ukupna potrošnja u Hrvatskoj oko �,5 puta veća u odnosu na potrošnju u Crnoj Gori.

Tabela C4. Vanbolnička upotreba hipolipemika (grupa C10) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima



2007.DDD/1000 st./dan

(%)


st./dan (%)

C10AA01 simvastatin 5,20 (90,28) 12,9� (88,99) +7,7� (+148,7)

C10AB04 gemfibrozil 0,56 (9,72) 0,44 (�,02) -0,12 (-21,4�)

C10AB08 ciprofibrat - 1,16 (7,98) +1,16

Ukupno (C10) 5,76 (100,00) 14,53 (100,00) +8,77 (+ 152,16)

Upotreba hipolipemika u Crnoj Gori u 2007. god. pokazuje značajno povećanje potrošnje od 152,16% u odnosu na 2005. godinu. Najveći udio pripada simvastatinu (7,7� DDD) što je povećanje od 148,7% u odnosu na 2005. godinu. Potrošnja gemfibrozila je opala tokom 2005. godine na račun povećane potrošnje novog preparata na listi iz grupe fibrata - ciprofibrata (1,16 DDD). Povećanje potrošnje u ovoj grupi imalo je za posljedicu povećana izdvajanja 2007 god. u odnosu na 2005 god. za oko 170.000 € ili 68,78%. Ova povećana izdvajanja bila bi još veća da se nije išlo na centralnu tendersku nabavku ljekova gdje su cijene simvastatina u prosjeku za 40% manje od, recimo, cijena u Srbiji gdje je za određene indikacija neophodna i doplata.

Iako se radi o skupim ljekovima, njihova nesumnjiva terapijska efikasnost, koja je u kliničkim studijama dokazana za više indikacija, uslovila je značajno povećanje potrošnje u svim razvijenim zemljama, i ona se u skandinavskim zemljama kreće u prosjeku od 90 - 1�0 DDD/1000 st/dan, što predstavlja oko četvrtine njihove ukupne potrošnje svih ljekova za KVS bolesti. Od zemalja u okruženju, u Hrvatskoj se troši 46,21 DDD a u Srbiji 18,�6 DDD.

Sa farmakoekonomskog aspekta, ispitivanja su pokazala da je: apsolutno isplativo liječenje statinima u sekundarnoj prevenciji;u primarnoj prevenciji kada je rizik od koronarne bolesti veći od 20% u sljedećih 10 godina tj. kada bi zbog povećanog rizika na svakih 100 osoba sa faktorima rizika kod 20 osoba sigurno došlo do pojave koronarne bolesti;u primarnoj prevenciji čiji je godišnji kardiovaskularni rizik veći od �%.

Zbog toga je neophodno da se kod izdavanja ovog lijeka poveća nadzor nad režimom izdavanja.

••

•


Grafikon C9. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe hipolipemika (C10) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon C9

5,76

0,56

5,20

14,53

0,44

12,93

1,16

0,00 2,00 4,00 6,00 8,00 10,00 12,00 14,00 16,00

ukupno

gemfibrozil

simvastatin

ciprofibrat


2005 2007

Tabela C5. Deset najviše korišćenih ljekova za bolesti kardiovaskularnog sistema (grupa C) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Redni broj 2005.Generički naziv lijeka (DDD/1000st./dan)

2007.Generički naziv lijeka (DDD/1000st./dan)

1. amlodipin (11,46) lizinopril, hidrohlorotiazid (18,91)

2. fosinopril (10,50) amlodipin (18,44)

�. lizinopril, hidrohlorotiazid (10,�2) fosinopril (15,61)

4. metoprolol (8,62) simvastatin (12,9�)

5. kaptopril (7,79) metoprolol (12,15)

6. enalapril (7,20) lizinopril (9,02)

7. lzosorbid mononitrat (5,55) enalapril (7,16)

8. lizinopril (5,�0) kaptopril (6,8�)

9. simvastatin (5,20) lzosorbid mononitrat (5,86)

10. indapamid (4,92) indapamid (4,85)


D E R M ATO LO Š K I L J E K O V I ( G R U PA D )

Tabela D1. Vanbolnička upotreba dermatoloških ljekova (D) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima



2007.DDD/1000 st./dan

(%)


st./dan (%)

D01 antimikotici za lokalnu primjenu 0,08 (25,00) 0,05 (16,�1) 0,0� (�7,5)

D06 antibiotici i hemioterapeutici za lokalnu primjenu 0,01 (�,1�) 0,02 (6,45) 0.01(100,00)

D07 kortikosteroidi, dermatološki pripravci 0,1� (40,62) 0,1� (41,94) -

D08 antiseptici i dezinficijensi 0,09 (28,12) 0,09(29,0�) -

D10 pripravci protiv akni 0,01 (�,1�) 0,00� (0,97) -0,007 (70,00)

Ukupno (D) 0,32 (100,00) 0,31 (100,00) -0,02 (- 6,25)

Struktura i količina korišćenih dermatoloških ljekova trošenih u 2007. god. u Crnoj Gori je bila na nivou one iz 2005. god. To se takođe odnosi i na finansijska izdvajanja za ovu grupu ljekova koja su skoro identična u oba posmatrana perioda i u skladu s njihovom potrošnjom.

Grafikon D1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe dermatoloških ljekova (D) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon D1

0,32

0,01

0,09

0,13

0,01

0,08

0,31

0,003

0,09

0,13

0,02

0,05

0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35

ukupno

pripravci protiv akni

antiseptici i dezinficijensi

kortikosteroidi, dermatološkipripravci

antibiotici i hemioterapeuticiza lokalnu primjenu

antimikotici za lokalnuprimjenu

2005 2007


Grafikon D2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe dermatoloških ljekova (D) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon D2

2.5 2 1.5 1.0 0.5 0 100.000€ 200.000€ DDD/1000 stanovnika/dan

U R O G E N I TA L N I S I S T E M I P O L N I H O R M O N I ( G R U PA G )

Tabela G1. Vanbolnička upotreba ljekova za bolesti urogenitalnog sistema i polnih hormona (G) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATC oznaka Podgrupa ljekova 2005.DDD/1000 st./dan (%)

2007.DDD/1000 st./dan (%)


dan (%)

G01 ljekovi za lokalnu terapiju vaginalne sluznice 0,�� (21,57) 0,�0 (11,�2) -0,0� (-9.09)

G02 drugi ginekološki ljekovi 0,�� (21,57) 0,2� (8,68) -0,10 (-�0,�)

G0�polni hormoni i modulatori genitalnogsistema

0,44 (28,76) 0,52 (19,62) +0,08 (+18,18)

G04 urološki ljekovi 0,4� (28,10) 1,60 (60,�8) +1,17 (+ 272,1)

Ukupno (G) 1,53 (100,00) 2,65 (100,00) +1,12 (+ 73,2)

Porast potrošnje l,ekova za bolesti urogenitalnog sistema i polnih hormona u Crnoj Gori u 2007. god. u odnosu na 2005. je neznatan, odnosno iznosi 1,12 DDD/1000 st./dan. Pošto je i u proteklom periodu, u Crnoj Gori potrošnja ljekova iz ove grupe bila izuzetno niska, čak i u odnosu na zemlje u okruženju (Srbija 19,80 DDD, Hrvatska 14,06 DDD) to predstavlja povećanje u odnosu na 2005 za 7�,20%.

Najveći porast bilježe urološki ljekovi za terapiju benigne hipertrofije prostate - finasterid. Pošto se radi o relativno skupom lijeku, najveći udio u povećanim ukupnim troškovima u 2007. godini u ovoj grupi (154.4�8 €) pripada finasteridu. I pored povećanja potrošnje ove grupe ljekova ona se još nedovoljno koristi. Ako znamo da u Crnoj Gori živi do 40.000 muškaraca starijih od 65 godina i da prema istraživanjima, skoro polovina treba da koristi ljekove za benignu hipertrofiju prostate, dolazimo do zaključka da bi dnevna potrošnja samo za ovu populaciju trebalo da iznosi približno 20 DDD/1000 st./dan. Ovo je utoliko jasnije ako se pogleda potrošnja ove podgrupe ljekova u Finskoj gdje je u 2007. god. trošeno 19,21 DDD/1000 st./dan.


Grafikon G1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti urogenitalnog sistema i polnih hormona (G) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon G1

1,53

0,43

0,44

0,33

0,33

2,65

1,60

0,52

0,23

0,30

0,00 0,40 0,80 1,20 1,60 2,00 2,40 2,80

ukupno

urološki ljekovi

polni hormoni i modulatorigenitalnog sistema

drugi ginekološki ljekovi

ljekovi za lokalnu terapijuvaginalne sluznice


2005 2007

Grafikon G2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti urogenitalnog sistema i polnih hormona (G) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon G2.

2.5 2 1.5 1.0 0.5 0 100.000€ 200.000€ �00.000€ 400.000€



H O R M O N I Z A S I S T E M S K U P R I M J E N U B E Z P O L N I H H O R M O N A ( G R U PA H )

Tabela H1. Vanbolnička upotreba hormona za sistemsku primjenu bez polnih hormona (H) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima



2007.DDD/1000 st./dan

(%)


st./dan (%)

H01 hormoni hipofize i hipotalamusa i analozi 0,08 (2,00) 0,10 (1,9) +0,02 (+ 25)

H02 kortikosteroidi za sistemsku primjenu 1,66 (41,�9) 1,85 (�5,17) +0,19 (+ 11,45)

H0� terapija bolesti tireoideje 2,27 (56,61) �,�1 (62,9�) +1,04 (+ 45,81)

Ukupno (H) 4,01 (100,00) 5,26 (100,00) +1,25 (31,17)

Grafikon H1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe hormona za sistemsku primjenu bez polnih hormona (H) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon H1

4,01

2,27

1,66

0,08

5,26

3,31

1,85

0,10

0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00

ukupno

terapija bolesti tireoideje

kortikosteroidi zasistemsku primenu

hormoni hipofize ihipotalamusa i analozi


2005 2007

Kao i u grupi ljekova za genitourinarni sistem i upotreba sistemskih hormona (grupa H) je relativno mala (5,26 DDD). Podaci o potrošnji ove grupe ljekova u Srbiji i Hrvatskoj su značajno veći (Srbija 19,05 DDD, Hrvatska 16,�6 DDD, kolika je i u Finskoj).

Porast potrošnje ljekova iz ove podgrupe u Crnoj Gori u 2007. god. je neznatan, odnosno iznosi 1,25 DDD/1000 st./dan u odnosu na 2005. god. Posmatrajući potrošnju finansijskih sredstava uočavamo blagi pad ukupne potrošnje u ovoj grupi za �0.80� €.

Grafikon H2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe hormona za sistemsku primjenu bez polnih hormona (H) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)


Grafikon H2

5.0 4.0 �.0 2.0 1.0 0 100.000€ 200.000€ �00.000€ 400.000€


A N T I I N F E K T I V N I L J E K O V I Z A S I S T E M S K U P R I M J E N U ( G R U PA J )

Tabela J1. Vanbolnička upotreba antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu (J) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima



2007.DDD/1000 st./dan

(%)


dan (%)

J01 antibakterijski ljekova za sistemsku primjenu 15,41 (97,97) 17,99 (97,98) +2,58 (+16,74)

J01A tetraciklini 0,�5 (2,2�) 0,�9 (2,12) +0,04 (+11,4�)

J01Cbeta-laktamski antibakterijski ljekovi, penicilini

7,�2 (46,54) 7,85 (42,76) +0,5� (+7,24)

J01DA cefalosporini 2,86 (18,18) 2,98 (16,2�) +0.12 (4,2)

J01E sulfonamidi i trimetoprim 1,1� (7,18) 0,90 (4,9) -0,2� (-20,�5)

J01F makrolidi i linkozamini �,11 (19,77) �,71 (20,20) +0,6 (+19,29)

J01M hinolonski antibakterijski ljekovi 0,5� (�,�7) 2,02 (11,00) + 1,49 (+281)

J01XD derivati imidazola 0,11 (0,70) 0,15 (0,82) + 0,04 (+�6,�6)

J02 antimikotici za sistemsku primjenu 0,18 (1,14) 0,19 (1,0�) +0,01 (+5,56)

J04 antituberkulotici, bez streptomicina 0,1� (0,8�) 0,16 (0,87) + 0,0� (2�,08)

J05 antivirusni ljekovi za sistemsku primjenu 0,01 (0,06) 0,01 (0,05) 0

Ukupno (J) 15,73 (100,00) 18,36 (100,00) + 2,63 (+16,72)

Grafikon J2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu (J) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

�0 ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA

Grafikon J2 20.0 15.0 10.0 5.0 0 500.000€ 1.000.000€ 1.500.000€ 2.000.000€


Grupa antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu u 2007. god. se nalazi na petom mjestu po potrošnji sa 18,�6 DDD/1000 st./dan ili 6,59% ukupne potrošnje ljekova. U odnosu na 2005. god. ova grupa bilježi porast potrošnje od 2,6� DDD/1000 st./dan ili 16,72%. Ipak, u finansijskom smislu, tokom 2007 god., došlo je do smanjenja troškova u ovoj grupi ljekova, najvjerovatnije kao posljedica smanjene cijene nabavke usljed pojačane konkurencije generičkih ljekova i koncepta međusobno zamjenjivih ljekova. Ako se pogledaju rezultati drugih zemalja koji pokazuju ukupnu vanbolničku i bolničku potrošnju, ona je vrlo blizu analizirane potrošnje u Crnoj Gori koja ne obuhvata privatne apoteke i bolnice. Praksa pokazuje da se veliki broj antibiotika i danas u zemljama u tranziciji može kupiti bez recepta (što je nažalost bila praksa i u Crnoj Gori) u privatnim ali i u „državnim“ apotekama čime bi ukupna potrošnja antibiotika u Crnoj Gori bila značajno veća (sa bolničkom i do 50%). U skladu sa ovom praksom Crna Gora bi se po potrošnji antibiotika više približila Srbiji (slična situacija) gdje je ukupna potrošnja antibiotika velika (46,50 DDD) nego zemljama koji imaju racionalniju potrošnju (Hrvatska 25,82 DDD, Finska 22,7� DDD).

Ako analiziramo strukturu korišćenih antibiotika tokom 2007 u Crnoj Gori u odnosu na Finsku i Hrvatsku, ona je slična osim što se u Crnoj Gori koristi manje tetraciklina a više makrolida i fluohinolona.

Grafikon J3. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu (J) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini, izraženo procentima, u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu, izraženo u procentima

Grafikon J3�0% 25% 20% 15% 10% 5% 0 5% 10% 15% 20% 25% �0%

�1ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA

Grafikon J4. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe pojedinih podgrupa penicilina (J01C) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon J4

7,31

2,25

0,98

4,08

7,85

2,80

1,16

3,89

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

ukupno

penicilini u kombinacijisa inhibitorima beta-

laktamaze

penicilini osjetljivi nabeta-laktamazu

penicilini širokog spektra


2005 2007

Tabela J2. Prikaz pet najviše korišćenih antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu (J) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Rednibroj



1. amoksicilin (4,08) amoksicilin (�,89)

2. amoksicilin+klavulanska kisjelina (2,25) amoksicilin+klavulanska kisjelina (2,80)

�. cefaleksin (1,86) azitromicin (1,85)

4. azitromicin (1,68) cefaleksin (1,81)

5. eritromicin (1,42) eritromicin (1,76)


A N T I N E O P L A S T I C I I I M U N O M O D U L ATO R I ( G R U PA L )

Tabela L1. Vanbolnička upotreba antineoplastičnih ljekova i imunomodulatora (L) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima



2007.DDD/1000 st./dan (%)


st./dan (%)

L01BA01 metotreksat 0,01 (1,16) -

L02BA01 tamoksifen 0,65 (76,48) 0,60 (69,77) -0,05(-7,69)

L04AA01 ciklosporin A 0,05 (5,88) 0,05 (5,81) -

L04AA06 mikofenolat mofetil 0,05 (5,88) 0,07 (8,1�) +0,02 (+40,00)

L04AX01 azatioprin 0,10 (11,76) 0,1� (15,12) +0,0� (+�0,00)

Ukupno (L) 0,85 (100,00) 0,86 (100,00) +0,01 (+1,18)

Grafikon L1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antineoplastičnih ljekova i imunomodulatora (L) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon L1

0,85

0,1

0,05

0,05

0,65

0,86

0,13

0,07

0,05

0,6

0,01

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

ukupno

azatioprin

mikofenolat mofetil

ciklosprin A

tamoksifen

metotreksat


2005 2007

Prema dosadašnjoj praksi u Crnoj Gori najveći dio antineoplastičnih ljekova i imunomodulatora primjenjuje se i izdaje bolesnicima stacionarno tako da dobijeni podaci o njihovoj potrošnji na osnovu recepta tokom 2007 god. nijesu objektivni.

��ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA

Grafikon L2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antineoplastičnih ljekova i imunomodulatora (L) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon L2

2.0 1.5 1.0 0.5 0 100.000€ 200.000€ �00.000€


L J E K O V I Z A M I Š I Ć N O - S K E L E T N I S I S T E M ( G R U PA M )

Tabela M1. Vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti mišićno-koštanog sistema (M) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATC oznaka Generički naziv lijeka

2005.DDD/1000 st./dan

(%)

2007.DDD/1000 st./dan (%)


dan (%)

M01AB01 indometacin 0,17 (0,9�) 0,01 (0,05) -0,16 (-94,11)

M01AB05 diklofenak 12,46 (68,47) 12,87 (64,00) +0,41 (+�,29)

M01AC01 piroksikam 1,55 (8,52) 1,�0 (6,46) -0,25 (-16,1�)

M01AE01 ibuprofen �,84 (21,10) �,87 (19,24) +0,0� (+0,78)

M01AE02 naproksen 0,02 (0,11) 1,71 (8,50) +1,69

M01CC01 penicilamin 0,01 (0,05) 0,01 (0,05) 0

M04AA01 alopurinol 0,15 (0,82) 0,17 (0,85) +0,02 (+1�,��)

M05BA04 alendronat - 0,17(0,85) 0,17

Ukupno (M) 18,20 (100,00) 20,11 (100,00) +1,91 (+10,49)

U podgrupi ljekova za bolesti mišićno-koštanog sistema uočavamo da je u 2007. godini došlo do neznatnog

povećanja potrošnje za 10%. I dalje je najviše korišćen diklofenak sa 12,87 DDD ili 64% od ukupne potrošne u ovoj podgrupi. Na drugom mjestu po potrošnji je ibuprofen sa �,87 DDD ili 19,24% ukupne potrošnje, dok je na trećem mjestu naproksen koji bilježi najveći porast potrošnje u 2007. god. od 1,69 DDD pošto je njegova potrošnja u 2005 bila simbolična zbog skorog stavljanja na Pozitivnu listu ljekova.

Ukupna potrošnja ljekova iz grupe M u Hrvatskoj je 50,4� DDD dok je u Srbiji 8�,41 DDD što je dosta velika razlika a u Finskoj ona iznosi 97,59 DDD. Što se strukture upotrijebljenih ljekova tiče, diklofenak i ibuprofen su najviše korišćeni antireumatici u Srbiji i Hrvatskoj. U Finskoj je to nešto drugačije. Ubjedljivo najviše se koristi ibuprofen, a daleko iza njega su naproksen, pa diklofenak ali i selektivni koksibi. Ovakva potrošnja se čini optimalnijom ali je pod znakom pitanja ovako velika potrošnja u Finskoj. Naročito poslije objavljivanja ispitivanja


o kardiovaskularnom riziku nakon primjene antireumatika (septembar 2006) gdje je diklofenak pokazao najveći a naproksen najmanji rizik. Zbog toga važe preporuke za ljekare da oprezno primjenjuju ove ljekove naročito kod bolesnika sa KV rizikom, u najmanjoj efikasnoj dozi i što je moguće kraće.

S druge strane, zabrinjava izuzetno mala potrošnja bifosfonata (alendronat 0,17 DDD), što ukazuje na nedovoljno liječenje osteoporoze čije komplikacije mogu imati mnogo teže posljedice kako po zdravlje i kvalitet života bolesnika, tako i po finansijske posljedice po Fond. U Hrvatskoj je potrošnja u ovoj grupi ljekova 6,09 DDD a u Finskoj 9,46 DDD.

Grafikon M1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti mišićno-koštanog sistema (M) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon M1

18,20

0,15

0,01

0,02

3,84

1,55

12,46

0,17

20,11

0,17

0,17

0,01

1,71

3,87

1,30

12,87

0,01

0,00 2,00 4,00 6,00 8,00 10,00 12,00 14,00 16,00 18,00 20,00 22,00

ukupno

alendronat

alopurinol

penicilamin

naproksen

ibuprofen

piroksikam

diklofenak

indometacin


2005 2007

Grafikon M2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti mišićno-koštanog sistema (M) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon M2

20.0 15.0 10.0 5.0 0 100.000€ 200.000€ �00.000€ 400.000€ DDD/1000 stanovnika/dan

Gledano sa finansijskog aspekta uočavamo da su povećani izdaci u skladu s blagim porastom potrošnje ove grupe ljekova, tako da su ukupna izdvajanja u 2007 god. veća za 21.426 € u odnosu na 2005 god.


Grafikon M3. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti mišićno-koštanog sistema (M) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini, izraženo procentima, u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu, izraženo u procentima

Grafikon M3

15% 10% 5% 0 5% 10% 15%

L j E K O V I K O J I D J E LU J U N A N E R V N I S I S T E M ( G R U PA N )

Tabela N1. Vanbolnička upotreba ljekova za bolesti nervnog sistema (N) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima



2007.DDD/1000 st./dan

(%)


dan (%)

N02A opioidni analgetici 0,�1 (1,�1) 0,07 (0,24) -0,24 (- 77,42)

N02B blagi analgetici i antipiretici - 0,09 (0,�1) 0,09

N0�A antiepileptici �,97 (16,76) 4,78 (16,�4) +0,81 (+20,40)

N04A antiholinergički lekovi 1,0� (4,�5) 0,92 (�,15) -0,11 (- 10,68)

N04B dopaminergički lekovi 0,46 (1,94) 1,00 (�,42) +0,54 (+117,4)

N05A antipsihotici 1,89 (7,98) 2,�0 (7,86) +0,41 (+21,69)

N05B anksiolitici 1�,54 (57,15) 15,57 (5�,2�) +2,0� (+ 14,99)

N05C sedativi i hipnotici 0,65 (2,74) 0,8� (2,84) +0,18 (+ 27,69)

N06A antidepresivi 1,84 (7,77) �,67 (12,55) +1,8� (+ 99,5)

Ukupno (N) 23,69 (100,00) 29,25 (100,00) +5,56 (+ 23,47)

Grupa ljekova za bolesti nervnog sistema u 2007. god. se nalazi na trećem mjestu po potrošnji ljekova sa 29,25 DDD/1000 st./dan. U odnosu na 2005. god. porast potrošnje je 5,56 DDD/1000 st./dan ili 2�,47% što ovu grupu svrstava na treće mjesto po porastu potrošnje u DDD/1000 st./dan.

U Crnoj Gori ukupna potrošnja ljekova za bolesti nervnog sistema u 2007. god. je daleko ispod potrošnje u okruženju i drugim zemljama. Osim što je značajno veća (Hrvatska 114,87 DDD, Srbija 165,61 DDD, Finska 248,11 DDD) ona se razlikuje i po pojedinim podgrupama. Svakako da su razlozi i medicinski i nemedicinski a obuhvataju i one sociološke, tradiciju, istoriju, čak i vremenske zone.


Ako posmatramo potrošnju ljekova za bolesti nervnog sistema po podgrupama primjećujemo da je najveća potrošnja u podgrupi anksiolitika (15,57 DDD) što čini 5�,2�% ukupne potrošnje u ovoj grupi. Ova podgrupa ima i najveći porast potrošnje u 2007. god. u odnosu na 2005. god. i on iznosi 2,0� DDD. Na drugom mjestu se nalazi podgrupa antiepileptika sa 4,78 DDD ili 16,�4% ukupne potrošnje, a zatim antidepresivi (�,67 DDD) pa antipsihotici (2,�0 DDD). Uporedni podaci govore da se anksiolitici (benzodiazepini) u Finskoj koriste u količini od �1 DDD, Hrvatskoj 56 DDD a Srbiji čak 108 DDD što je nekoliko puta više nego u Crnoj Gori. I druge podgrupe ljekova se u navedenim zemljama koriste nekoliko puta više. Npr. upotreba antidepresiva je u stalnom porastu i u Finskoj je već dostigla 61,05 DDD, dok je u Hrvatskoj 18,15 DDD (Crna Gora �,67 DDD). Slična je situacija i kod antipsihotika.

Grafikon N1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti nervnog sistema (N) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon N1

23,69

1,84

0,65

13,54

1,89

0,46

1,03

3,97

0,31

29,25

3,67

0,83

15,57

2,30

1,00

0,92

4,78

0,09

0,07

0,00 5,00 10,00 15,00 20,00 25,00 30,00 35,00

ukupno

antidepresivi

sedativi i hipnotici

anksiolitici

antipsihotici

dopaminergicki ljekovi

antiholinergicki ljekovi

antiepileptici

blagi analgetici iantipiretici

opioidni analgetici


2005 2007

Grafikon N2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti nervnog sistema (N) u Crnoj Gori u 2007. i 2005 .godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon N2

�0.0 25.0 20.0 15.0 10.0 5.0 0 500.000€ 1.000.000€ 1.500.000€ DDD/1000 stanovnika/dan


Grafikon N3. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti nervnog sistema (N) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini, izraženo procentima, u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu, izraženo u procentima

Grafikon N3

25% 20% 15% 10% 5% 0 5% 10% 15% 20% 25%

Kada posmatramo finansijsku potrošnju u grupi ljekova za bolesti nervnog sistema, uočavamo veliko povećanje koje nije praćeno značajnim porastom potrošnje ovih ljekova u DDD/1000 st./dan. Potrošnja je sa 990.465,85 € ili 9,90% % ukupne potrošnje u 2005. god. porasla na 1.442.678,15 € ili 11,22% ukupne potrošnje u 2007. god. što je povećanje od oko 45,66%. Najveći udio u porastu finansijskih izdataka u 2007. ima gotovo dvostruko povećanje potrošnje antidepresiva u odnosu na 2005 god. koji su relativno skupi ljekovi.

Grafikon N4. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe anksiolitika (N05B) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon N4

13,54

2,27

2,00

9,27

15,57

2,55

3,16

9,86

0,00 2,00 4,00 6,00 8,00 10,00 12,00 14,00 16,00 18,00

ukupno

alprazolam

lorazepam

diazepam


2005 2007

U okviru podgrupe anksiolitika u Crnoj Gori tokom 2007 god. najviše su korišćeni diazepam, lorazepam i

alprazolam. Izbor prva tri najviše korišćena preparata je bio isti u Hrvatskoj (diazepam, alprazolam, lorazepam) dok je u Srbiji bio nešto izmijenjen (diazepam, bromazepam, lorazepam).


Tabela N4. Uporedni prikaz pet najviše korišćenih ljekova za bolesti nervnog sistema (N) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izraženo brojem DDD/1000 st./dan

Rednibroj



1. diazepam (9,27) diazepam (9,86)

2. alprazolam (2,27) lorazepam (�,16)

�. fenobarbiton (2,05) alprazolam (2,55)

4. lorazepam (2,00) fenobarbiton (2,14)

5. karbamazepin (1,08) paroksetin (1,72)

A N T I PA R A Z I TA R N I L E K O V I ( G R U PA P )

Tabela P1. Vanbolnička upotreba antiparazitarnih ljekova (P) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima

ATC oznaka Generički naziv lijeka 2005.DDD/1000 st./dan (%)

2007.DDD/1000 st./dan (%)

Razlika u potrošnji 2007/2005 DDD/1000 st./dan (%)

P02CA01 mebendazol 0,02 (66,67) 0,016 (72,7�) -0,004 (-20,00)

P0�AB02 gama-benzenheksahlorid 0,01 (��,��) 0,006 (27,27) -0,004 (-40,00)

Ukupno (P) 0,0� (100,00) 0,022 -0,008 (- 26,67)

Grafikon P1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antiparazitarnih ljekova (grupa P) u Crnoj Gori u 2004., 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon P1

0,03

0,01

0,02

0,022

0,006

0,016

0 0,005 0,01 0,015 0,02 0,025 0,03 0,035

ukupno

gama-benzenheksahlorid

mebendazol


2005 2007


Grafikon P2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antiparazitarnih ljekova (grupa P) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon P2

0.04 0.0� 0.02 0.01 0 1.000€ 2.000€ �.000€ 4.000€ DDD/1000 stanovnika/dan

Količina korišćenih antiparazitarnih ljekova trošenih u 2007. god. u Crnoj Gori je neznatno smanjena u odnosu na 2005 god. kako po obimu potrošnje tako i po finansijskim izdacima.

L J E K O V I Z A B O L E S T I R E S P I R ATO R N O G S I S T E M A ( G R U PA R )

Tabela R1 Vanbolnička upotreba ljekova za bolesti respiratornog sistema (R) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima


2007.DDD/1000 st./dan

(%)


st./dan (%)

R01A dekongestivi i ostali nazalni preparati za lokalnu primjenu 0,11 (1,�1) 0,07 (0,58) -0,04 (- �6,�6)

R0� antiastmatici 6,70 (79.76) 9,68 (79,80) +2,98 (+ 44,48)

R0�A adrenergici, inhalacioni 2,56 (�0,47) �,62 (29,84) +1,06 (+41,41)

R0�B ostali antiastmatici, inhalacioni 1,88 (22,�8) �,06 (25,2�) +1,18 (+62,77)

R0�C adrenergici za sistemsku primjenu 0,15 (1,79) 0,14 (1,15) -0,01 (-6,67)

R0�D ostali antiastmatici za sistemsku primenu 2,11 (25,12) 2,86 (2�,58) +0,75 (+�5,55)

R06A antihistaminici za sistemsku primjenu 1,59 (18,9�) 2,�8 (19,62) +0,79 (+ 49,69)

Ukupno (R) 8,41 (100,00) 12,13 (100,00) +3,72 (+ 44,23)

Grupa ljekova za bolesti respiratornog sistema u 2007. god. se nalazi na šestom mjestu po potrošnji ljekova sa 12,1� DDD/1000 st./dan što čini 4,�5% ukupne potrošnje. U odnosu na 2005. god. u ovoj grupi beležimo značajan porast potrošnje od �,72 DDD ili 44,2�%.


U 2007. god. ova grupa zauzima četvrto mjesto po finansijskoj potrošnji sa 969.921,�9 € ili 7,54% ukupno potrošenih finansijskih sredstava. Poredeći ovu potrošnju sa 2005. god. uočavamo porast potrošnje u iznosu od 468.156,55 €, odnosno 9�,�2% što ovu grupu stavlja na treće mjesto po uvećanim finansijskim izdacima u 2007 god. Takođe uočavamo nesrazmjer između činjenice da je potrošnja porasla za polovinu a troškovi za gotovo 100%. Razlozi za ovakvo povećanje troškova leže u povećanoj potrošnji skupljih preparata u okviru pojedinih grupa. Potrošnja ljekova za respiratorni sistem u drugim zemljama je značajnno veća (Hrvatska 42,17 DDD, Srbija 58,27 DDD, Finska 128,85 DDD).

Kada analiziramo potrošnju u podgrupama, uočavamo da je dominantno povećana potrošnja kortikosteroida i adrenergika za inhalatornu upotrebu u okviru podgrupe antiastmatika (odnosno ljekova koji se koriste u prevenciji i liječenju astmatičkog napada) kao i sistemskih antihistaminika (oko 50%). Radi poređenja, potrošnja najviše korišćene podgrupe antiastmatika koja u Crnoj Gori iznosi 9,68 DDD, u Srbiji je 2�,09 DDD, Hrvatskoj 18,�6 DDD a Finskoj čak 54,41 DDD.

Grafikon R2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti respiratornog sistema (R) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon R2

15,00 10,00 5,00 0 200.000€ 400.000€ 600.000€ 800.000€


Grafikon R3. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti respiratornog sistema (R) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini, izraženo procentima, u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu, izraženo u procentima

Grafikon R3

10% 8% 6% 4% 2% 0 2% 4% 6% 8% 10%


Grafikon R4. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe antiastmatika (R03) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon R4

6,71

1,39

0,73

0,15

0,79

1,09

0,22

2,34

9,68

1,99

0,87

0,14

1,91

1,16

0,98

2,64

0 2 4 6 8 10 12

ukupno

aminofilin

teofilin

heksoprenalin

flutikazon

beklometazon

salmeterol

salbutamol


2005 2007

Najviše korišćeni inhalatorni adrenergik, salbutamol, u drugim zemljama se koristi 2-�,5 puta više dok je potrošnja salmeterola identična. Od inhalatornih kortikosteroida u Crnoj Gori dominira flutikazon, u Srbiji beklometazon, u Hrvatskoj i Finskoj, budesonid. Iako u Crnoj Gori raste potrošnja ljekova koji se koriste u prevenciji bronhijalne astme (beklometazon, flutikazon, salmeterol) što je dobro, ona je i dalje na mnogo manjem nivou nego u drugim zemljama. U svijetu se značajno više koristi teofilin (samo oralni oblici za prevenciju) u odnosu na aminofilin, dok je u Crnoj Gori obrnuto.

L J E K O V I Z A O K O I U H O ( G R U PA S )

Tabela S1. Vanbolnička upotreba ljekova za bolesti oka i uha (S) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima, i razlika u potrošnji u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu, izražena brojem DDD/1000 st./dan i procentima


2007.DDD/1000 st./dan

(%)


st./dan (%)

S01 ljekovi koji djeluju na oko �,40 (98,55) �,80 (100,00) +0,40 (+11,76)

S01A antiinfektivi 0,46 (1�,��) 0,40 (10,5�) -0,06 (- 1�,04)

S01B antiinflamatorni ljekovi 0,20 (5,80) 0,17 (4,5) -0,0� (-15,00)

S01Cantiinflamatorni

ljekovi u kombinaciji sa antiinfektivima

0,52 (15,07) 0,54 (14,21) +0,02 (+ �,85)

S01E miotici i ljekovi za liječenje glaukoma 2,17 (62,90) 2,6� (69,21) +0,46 (+ 21,2)

S01F midrijatici i cikloplegici 0,05 (1,45) 0,06 (1,58) +0,01 (+20,00)

S0� ljekovi koji djeluju na oko i uho 0,05 (1,45) - -

S0�A antiinfektivi 0,05 (1,45) - -

Ukupno (S) 3,45 (100,00) 3,80 (100,00) +0,35 (+ 10,14)


Grafikon S1. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti oka i uha (grupa S) u Crnoj Gori u 2005. i 2007. godini (DDD/1000 st./dan)

Grafikon S1

3,45

0,05

0,05

2,17

0,52

0,20

0,46

3,80

0,06

2,63

0,54

0,17

0,40

0,00 0,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00

ukupno

antiinfektivi (oko i uho)

hirurska pomoæna sredstva

midrijatici i cikloplegici

miotici i ljekovi za lijeèenjeglaukoma

antiinf lamatorni ljekovi ukombinaciji sa antiinfektivima

antiinf lamatorni ljekovi

antiinfektivi


2005 2007

Grafikon S2. Uporedni prikaz vanbolničke upotrebe ljekova za bolesti oka i uha (grupa S) u Crnoj Gori u 2007. i 2005. godini (DDD/1000 st./dan), u odnosu na sredstva koja su za njih izdvojena u istom periodu (€)

Grafikon S2

�.5 �.0 2.5 2.0 1.5 1.0 0.5 0 100.000€ 200.000€


Tokom 2007 god. ukupna potrošnja ljekova za bolesti oka i uha iznosila je �,80 DDD/1000 st/dan i predstavlja blago povećanje potrošnje u odnosu na 2005. god. koje iznosi 0,�5 DDD (10,14%). Posmatrajući potrošnju finansijskih sredstava, uočavamo blagi porast koji je u korelaciji sa porastom potrošnje.


Z A K L J U Č C I

Ukupna vanbolnička potrošnja ljekova koji se izdaju na recept na teret sredstava Republičkog Fonda za zdravstvo Crne Gore u 2007. god. iznosila je 278,59 DDD/1000 st./dan. Ova potrošnja predstavlja povećanje od �6,68% u odnosu na potrošnju u 2005. god. (prosječno povećanje od 18,�4% na godišnjem nivou);

Što se finansijskih pokazatelja tiče, povećanje ukupne potrošnje u 2007. god. imalo je za posljedicu izdvajanje finansijskih sredstava u vrijednosti 12.859.961 € što je za 2.857.855 € ili 28,57% veće izdvajanje nego 2005. god. Prosječno godišnje povećanje finansijskih troškova u odnosu na period 2005-2007 iznosi 14,�%. Prema finansijskim analizama Fonda, ovo povećanje bilo je znatno veće u periodu 2005-2006 nego u periodu 2006-2007, kada je iznosilo svega 5,�%. Prosječno godišnje povećanje finansijskih izdataka za ljekove u razvijenim zemljama se kreće od 4 - 8%.

I tokom 2007 god. (kao i 2005.) najveća potrošnja pripada ljekovima za KVS (149,29 DDD), digestivni trakt i metabolizam (�4,67 DDD) i nervni sistem (29,25 DDD) uz dvogodišnji porast potrošnje od �2 do 46%.

Povećanje potrošnje u Crnoj Gori u 2007, u odnosu na 2005 godinu, prisutno je kod skoro svih grupa ljekova, izuzev kod onih grupa gdje je potrošnja u oba perioda bila simbolična (grupe B, D, P). Tako je najveći porast potrošnje ljekova, gotovo za polovinu, zabilježen u grupi ljekova za KVS (46,8%), zatim kod ljekova za digestivni trakt i metabolizam (44,76%) i ljekova za respiratorni sistem (44,2�%).

Najveća sredstva u 2007 god. izdvojena su za ljekove za KVS (4.2�7.142 €), digestivni trakt i metabolizam (2.�04.957 €) i antibiotike (1.877.942 €) Najveći porast finansijskih izdvajanja u odnosu na 2005 god. zabilježen je u grupama ljekova za KVS (1.096.468 €), digestivni trakt i metabolizam (559.827 €) i respiratorni sistem (468.156 €). Značajnije smanjenje novčanih izdataka tokom 2007. god. ostvareno je kod antibiotika (-45.217 €) pri vrlo sličnoj ostvarenoj potrošnji u odnosu na 2005. god. i kod sistemskih hormona (-�0.80� €). Fond Crne Gore je, zahvaljujući prihvaćanom konceptu centralne tenderske nabavke ljekova i zamjenjivosti generičkih ljekova, samo na cijeni 15 najviše korišćenih preparata u 2007 god. uštedeo 7�4.74�,12 eura, uz jednako kvalitetno snabdijevanje stanovništva ljekovima.

Među 10 najviše korišćenih preparata u Crnoj Gori tokom 2007 god. polovinu čine ACE inhibitori.

I pored povećanja potrošnje u većini grupa ljekova, kada se ovaj dio potrošnje uporedi sa ukupnom potrošnjom u zemljama s razvijenom farmakoterapijskom praksom (skandinavske zemlje) i zemljama u okruženju (Srbija, Hrvatska), ona je još uvijek značajno manja kod većine grupa. Međutim, analiza u okviru grupa pokazuje da čak i ova relativno niska potrošnja nije uvijek racionalna sa farmakoterapijskog i farmakoekonomskog aspekta; U većini zemalja pojedini antiulkusni ljekovi (grupa A) nalaze se u ručnoj prodaji (OTC preparati), odnosno najveći dio cijene lijeka pada na teret osiguranika. U skladu s tim treba razmisliti o drugačijem njihovom statusu na Pozitivnoj listi. S obzirom da se radi o bezbjednim ljekovima, koji se koriste dugi niz godina, ovi ljekovi bi se mogli skinuti sa tereta Republičkog Fonda, osim za jasno određene indikacije; I pored povećanja u potrošnji insulina i oralnih antidijabetika u Crnoj Gori, njihova potrošnja se i dalje održava na relativno niskom nivou u odnosu na druge zemlje. Neadekvatno liječenje oboljelih od dijabetesa nosi sa sobom mnoge komplikacije i povećane izdatke Fonda za bolovanje, invaliditet, hospitalizaciju i liječenje komplikacija. Zbog toga je bitno stimulisati mjere za aktivno otkrivanje i bolje liječenje pacijenata, kako sa tipom 1, tako i sa tipom 2 diabetes melitusa;

Nedovoljna potrošnja oralnih antikoagulanasa je takođe i dalje prisutna i ona nosi rizik veće učestalosti tromboembolijskih komplikacija sa visokom stopom morbiditeta, invaliditeta i mortaliteta. Zbog toga je upotrebu ovih ljekova potrebno prilagoditi savremenim farmakoterapijskim principima;

Uvođenje pojedinih skupih ljekova na Pozitivnu listu (primjer klopidogrela iz grupe B ili finasterida u grupi G) značajno povećava finansijske izdatke pa se racionalnoj primjeni takvih ljekova i kontroli propisivanja mora obratiti posebna pažnja.

1.

2.

�.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.


Kod ACE inhibitora, na koje otpada više od polovine finansijskih sredstava ljekova za KVS (54,42% !!!), samo za 1 godinu moglo bi se uštedjeti oko 507.000 eura ukoliko bi se ljekari pridržavai farmakoekonomskih principa uz istu potrošnju ove grupe ljekova. Ovo ukazuje da farmakoekonomski aspekti upotrebe ljekova kod naših ljekara nemaju nikakvog uticaja na propisivačku praksu, a da veliki uticaj imaju nemedicinski faktori (poput pritisaka farmaceutskih kuća na ljekare);

Da stvarna propisivačka praksa nije uvijek u skladu sa farmakoterapijskim i farmakoekonomskim principima, govori i primjer nedovoljne potrošnje diuretika na račun ACE inhibitora, odn. prevelike upotrebe diklofenaka u liječenju reumatskih bolesti i stanja.

P R E D LO Z I :

Zadržati centralnu tendersku nabavku ljekova kao jednog od najefikasnijih načina za nabavku jeftinijih a jednako kvalitetnih generičkih ljekova koji, uz postojanje koncepta „međusobno zamenjivih ljekova“, u pravilniku za propisivanje i izdavanje ljekova omogućava značajne uštede Fondu.U skladu sa formiranjem Agencije za ljekove i novog zakona o dopunskom osiguranju primijeniti model koji će omogućiti da se i zaštićeni preparati velikih firmi nađu na tržištu Crne Gore pa i na Pozitivnoj listi. Za takve preparate uvesti doplatu razlike u cijeni ukoliko je ona veća od tenderske, tako da interesi Fonda ne bi bili ugroženi. To je praksa u većini zemalja EU ali i u zemljama u okruženju.Obezbijediti potpunu kontrolu potrošnje ljekova i pridržavanja ograničenjima koje propisuje Pozitivna lista od strane ljekara. Svako nepridržavanje bi povlačilo određene sankcije, kako stručne tako i finansijske, dok bi, s druge strane, trebalo uvesti stimulativne mjere za racionalno propisivanje ljekova.Promijeniti pristup ljekovima koji su izuzetno skupi a izdaju se uz odobrenje Komisije Fonda (gdje cijena pojedinog tretmana košta 10.000-20.000 € gdje dosad nije bilo povratnih informacija o terapijskoj opravdanosti dalje primjene nakon perioda od recimo �-4 meseci. Fond mora zahtijevati veću odgovornost i od strane ljekara koji ljekove primjenjuju i od farmaceutskih kuća koje ih proizvode jer se radi o značajnim sredstvima.Afirmisati činjenicu da racionalna farmakoterapija podrazumijeva, između ostalog, i primjenu farmakoekonomskih principa, odnosno lijeka s najpovoljnijim odnosom korist/cijena.Po ugledu na većinu drugih zemalja pojedine ljekove skinuti s liste i prebaciti u ručnu prodaju (prelazak na OTC listu, npr. antiulkusnih ljekova);Učiniti napore u medicinskoj edukaciji, izdavanju smjernica i farmakoterapijskih vodiča za ljekare, naročito u onoj patologiji gdje su uočene nepravilnosti u propisivanju ili nedovoljno propisivanje (antidijabetici, antikoagulansi, bifosfonati).Kod zahtjeva za stavljanje na Pozitivnu listu ljekova zahtijevati farmakoekonomske analize koje su rađene kod nas ili u zemljama u okruženju, odn. sa sličnim finansijskim mogućnostima i sistemom zdravstvene zaštite.

1�.

14.

A.

B.

C.

D.

E.

F.

G.

H.

Documents

ANALIZA VANBOLNIČKE UPOTREBE LJEKOVA …fzocg.me/docs/175/analiza_vanbolnicke_upotrebe_ljekova.pdf · Adresa: Ul. Vaka Đurovića bb 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +381 81 404 101;