Microsoft Word - Analiza - Poplave u BiH - Elementarne nepogode i ili institucionalna neefikasnost

POPLAVE U BIH Elementarne nepogode i/ili institucionalna neefikasnost

5. FINANSIRANJE OBLASTI UPRAVLJANJA VODAMA I ZATITE I SPAAVANJE

5.1. Uvodna razmatranja

U nastavku emo kroz uporedne pokazatelje, na nain kako je to zakonodavstvom propisano, odgovoriti i na pitanje finansiranja u oblasti upravljanja vodama, te finansiranja djelovanja u sluaju prirodnih nepogoda, na nivou drave i entiteta.

Izgraen pravni i institucionalni okvir za upravljanje vodama je tek polazni osnov i preduslov za uspostavu kvalitetnog sistema zatite od poplava u BiH. Kadrovska popunjenost i osposobljenost, kao i stabilan sistem finansiranja nisu nita manje vane karike u sistemu zatite od poplava. Do sada doneeni relevantni planski dokumenti BiH, FBiH, i RS76 govore da su ljudski resursi u sektoru voda i finansijska sredstva (postojei model finansiranja) nedostatni za zadovoljenje svih potrebnih zadataka.

S obzirom da dravne institucije, u operativnom smislu, ne upravljaju vodama u BiH, samim tim zakonodavstvo na nivou BiH ne definie ni direktne obaveze drave po pitanju finansiranja u oblasti upravljanja vodama. Sa druge strane, kada govorimo o zatiti i spaavanju Okvirni zakon u lanu23. precizira da se budetom institucija BiH osiguravaju finansijska sredstva za: a) opremanje, obuavanje, rad i funkcioniranje Centra - 112; b) opremanje, obuavanje, rad i funkcioniranje Koordinacionog tijela; c) struno usavravanje i osposobljavanje dravnih slubenika i zaposlenih na poslovima zatite i spaavanja u institucijama i organima na nivou Bosne i Hercegovine; d) naknadu trokova djelovanja u zatiti i spaavanju meunarodnog karaktera ije izvrenje naloi nadleni organ za zatitu i spaavanje; e) pruanje pomoi drugim dravama, entitetima i Brko Distriktu BiH u sluajevima prirodnih ili drugih nesrea; f) dodatno opremanje i obuku jedinica iz lana 13. stav (1) taka k) ovog zakona; g) i druge potrebe u skladu s ovim zakonom.

U stavu 2 ovog lana Zakona kae se i to kako se za finansiranje dijela prethodno pobrojanih potreba i aktivnosti sredstva mogu osigurati i kroz finansijska i materijalno-tehnika davanja pravnih lica Bosne i Hercegovine, donacije drugih drava i meunarodnih organizacija, te druge vidove pomoi.

5.2. Finansiranje upravljanja vodama na nivou entiteta

Jo pri analiziranju pravno-institucionalnog okvira, konstatovano je da je na nivou Federacije BiH posebno sloen i fragmentiran sistem zatite od poplava, a time i sistem finansiranja u ovoj oblasti. Sredstava za realizaciju preventivnih aktivnosti zatite od poplava osiguravaju se iz namjenskih

76 Procjena ugroenosti BiH od prirodnih i drugih nesrea, Strategija upravljanja vodama FBiH do 2022. i Okvirni plan razvoja vodoprivrede RS

sredstava od vodnih naknada i drugih izvora77, a prema kriterijima za raspodjelu vodnih koje odreuje Vlada. Prema procjenama strunjaka preventivno djelovanje je najisplativiji vid zatite od poplava. Postoji tvrdnja da se jedna uloena konvertibilna marku u prevenciju vraa kao osam konvertibilnih maraka sauvanih dobara.

Kao i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj je finansiranje prevencije zatite od poplava regulisano sredstvima iz vodnih naknada. Meutim, ukidanjem opte vodoprivredne naknade u RS, krajem 2000. godine, prihodi po ovom osnovu su smanjeni za cca 40% to je prema miljenju strunjaka78 za posljedicu imalo stagnaciju i zaostajanje u razvoju vodoprivrede RS-a, u odnosu na Federaciju BiH (u Federaciji BiH je zadran izvor sredstava kroz optu vodnu naknadu). Postojei model finansiranja u RS ocjenjivan je kao nezadovoljavajui, uz konstataciju79 da je postojei sistem odbrane od poplava postavljen tako da ne obezbjeuje uslove za provoenje savremenih standarda za ocjenu njegove opravdanosti.

U nastavku smo uporednim tabelarnim pregledom, prestavili kako je definisano finansiranje upravljanja vodama i prihodima od voda, a po entitetskim zakonima o vodama.

Takoe, slian tabelarni pregled smo u nastavku napraviili i po pitanju finansiranja za oblast zatite i spaavanja, a na osnovu entitetskih zakona o zatitama u sluaju nepogoda.

Tabela 1: Izvod iz entitetskog zakonodavstva po pitanju oblasti finansiranja upravljanja vodama u BiH

UPRAVLJANJE VODAMA (entitetski zakoni o vodama...)Federacija BiHRepublika Srpskalan 168. (Izvori sredstava)

Sredstva za obavljanje poslova i zadataka odreenih ovim Zakonom osiguravaju se iz: 1. opte vodne naknade; 2. posebnih vodnih naknada; 3. prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog dobra; 4. budeta Federacije, budeta kantona, budeta grada i optine; 5. kreditnih sredstava; 6. sredstava osiguranih posebnim zakonom; 7. donacija i ostalih sredstava u skladu sa zakonom.lan 188. (Izvori sredstava)

Sredstva za obavljanje poslova i zadataka u skladu sa ovim zakonom, funkcionisanje i odravanje nekretnina i vodnih objekata od opteg znaaja, ouvanje vrijednosti izgraenih vodnih objekata i sistema, preduzimanje mjera javnog investiranja i kapitalna izgradnja vodnih objekata, po ovom zakonu, obezbjeuju se iz: a) posebnih vodnih naknada, b) prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog dobra, v) opteg dijela budeta Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave, g) donacija.

77 Sredstava se procentualno rasporeuju na: agencije za vodna podruja (40%), budete kantona (45%) i Fond za zatitu okolia FBiH (15%). Prihodi prikupljeni od zakupa javnog vodnog dobra na povrinskim vodama II kategorije u cjelosti pripadaju budetima kantona koji raspoloiva sredstva troe prema

78 Stavovi saadrani u Okvirnom planu razvoja vodoprivrede RS i Akcionom planu za realizciju Okvirnog plana razvoja vodoprivrede RS za planski period 2007-2016.79 Okvirni plan razvoja vodoprivrede RS

lan 169. (Opta vodna naknada)

(1) Obveznici plaanja opte vodne naknade su fizika i pravna lica registrirana za obavljanje djelatnosti.

(2) Obveznici iz stava 1. ovog lana duni su plaati optu vodnu naknadu u visini od 0,5% od osnovice koju ini netoplaa zaposlenika u radnom odnosu na neodreeno i na odreeno vrijeme i naknada isplaena na osnovu ugovora o djelu.

(3) Naknada iz stava 2. ovog lana obraunava se i uplauje istovremeno sa isplatom plaa, odnosno utvrene naknade po ugovoru.

lan 170. (Posebne vodne naknade)

(Stav 1) Posebne vodne naknade su: (1) naknada za koritenje povrinskih i podzemnih voda koja obuhvata zahvatanje: 1. vode za javno vodosnabdijevanje, 2. vode i mineralne vode koja se koristi za flairanje vode, 3. vode za navodnjavanje, 4. vode za uzgajanje ribe u ribnjacima, 5. vode za industrijske procese, ukljuujui i termoelektrane, 6. vode za druge namjene. Naknada iz take 1. stav 1. ovog lana obraunava se na osnovu koliine zahvaene vode izraene u m. Visina ove naknade moe biti razliita, zavisno od namjene i kvaliteta vode;

(2) naknada za koritenje vode za proizvodnju elektrine energije dobivene koritenjem hidroenergije. Ova naknada obraunava se na osnovu proizvedene elektrine energije izraene u kWh;

(3) naknada za zatitu voda: 1. koju plaaju vlasnici transportnih sredstava koja za pogon koriste naftu ili naftne derivate. Ova naknada obraunava se na osnovu koliine zagaenja voda izraenog preko ekvivalentnog broja stanovnika (u daljnjem tekstu: EBS); 2. za isputanje otpadnih voda. Ova naknada obraunava se na osnovu koliine zagaenja voda izraenog preko EBS; 3. za uzgoj ribe. Ova naknada se obraunava po 1kg proizvedene ribe; 4. za upotrebu vjetakih ubriva i hemikalija za zatitu biljaka. Ova naknada obraunava se po 1kg proizvedenog ili uvezenog vjetakog ubriva ili hemikalije za zatitu biljaka;

(4) naknada za vaenje materijala iz vodotoka. Ova naknada obraunava se po 1m izvaenog materijala;

(5) naknada za zatitu od poplava: 1. poljoprivrednog, umskog ili graevinskog zemljita koje je zatieno objektima za zatitu od poplava. Primjenjuju se definicije lan 189. (Posebne vodne naknade)

(Stav 1) Posebne vodne naknade iz take a), stava 1, lana188. ovog zakona i osnovice za njihov obraun su : a) naknada za zahvatanje povrinskih i podzemnih voda. Osnovica za obraun je jedan kubni metar zahvaene vode. Stopa koja se primjenjuje za obraun ove naknade moe biti razliita, na propisanoj strunoj i naunoj osnovi, zavisno od namjene i kvaliteta vode. Ova kategorija posebnih vodnih naknada obuhvata sljedee vrste zahvatanja: 1) vode za pie za javno vodosnabdijevanje, 2) vode i mineralne vode koja se koristi za flairanje vode, 3) vode za navodnjavanje, 4) voda za uzgoj ribe, 5) vode za industrijske procese, ukljuujui i termoelektrane, 6) vode za druge namjene i druge sluajeve namjene za ljudsku upotrebu.

b) naknade za proizvodnju elektrine energije dobivene koritenjem hidroenergije. Osnovica za obraun je 1kwh (jedan kilovat as) proizvedene elektrine energije,

v) naknade za zatitu voda: 1) naknada za zatitu voda koju plaaju vlasnici transportnih sredstava koja koriste naftu ili naftne derivate. Osnovica za obraun je jedinica snage pogonskog agregata; 2) naknada za isputanje otpadnih voda. Osnovica za obraun naknade je zagaenje izraeno preko EBS-a (ekvivalentni broj stanovnika); 3) naknada za uzgoj ribe u kavezima potopljenim u povrinskim vodama. Osnovica za obraun naknade je kilogram proizvedene ribe i stavljene u promet; 4) naknada za upotrebu vjetakih ubriva i hemikalije za zatitu biljaka. Osnovica za obraun naknade je kilogram proizvedenog ili uvezenog vjetakog ubriva ili hemikalije za zatitu biljaka;

g) naknada za vaenje materijala iz vodotoka. Osnovica za obraun ove naknade je metar kubni izvaenog korisnog materijala;

d) naknada za zatitu od voda: 1) naknada za zatitu od voda poljoprivrednog, umskog ili graevinskog zemljita koje je zatieno objektima za zatitu od voda. Primjenjuju se definicije poljoprivrednog, umskog ili graevinskog zemljita usvojene u propisima o ureenju prostora. Osnovica za obraun ove naknade je hektar zatienog zemljita, a za manje povrine kvadratni metar. Stopa koja se primjenjuje za obraun ove naknade moe biti razliita zavisno od vrste branjene povrine; 2) naknada za zatitu od voda stambenih, poslovnih i drugih objekata koji su zatieni objektima za zatitu od voda. Primjenjuje se definicija koja je usvojena u propisima o ureenju prostora. Osnovica za obraun ove naknade je metar kvadratni objekta.

(Stav 2) Obveznici plaanja posebnih vodnih naknada iz takePOPLAVE U BIH Elementarne nepogode i/ili institucionalna neefikasnost

poljoprivrednog, umskog ili graevinskog zemljita usvojeneu poreznim propisima. Ova naknada obraunava se po 1ha zatienog zemljita. Visina ove naknade moe biti razliita, zavisno od vrste branjenog zemljita; 2. stambenih, poslovnih i drugih objekata koji su zatieni objektima za zatitu od poplava. Ova naknada obraunava se po 1m korisne povrine objekta.

(Stav 2) Obveznik plaanja posebnih vodnih naknada iz stava1. ta. 1., 2. i 3. alineja 2. i 3. i taka 4. ovog lana je fiziko i pravno lice koje je duno pribaviti vodnu dozvolu, odnosno vodnu saglasnost za odgovarajuu aktivnost, u smislu odredbi ovog Zakona. Ovoj obavezi ne podlijee fiziko i pravno lice iz lana 110. stav 3. ovog Zakona jer je u tom sluaju obveznik plaanja naknade operator javnog vodovodnog, odnosno kanalizacionog sistema.

(Stav 3) Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz stava1. taka 3. alineja 1. ovog lana je fiziko i pravno lice na ije je ime registrirano transportno sredstvo, odnosno vlasnik graevinske maine za koju nije potrebna registracija.

(Stav 4) Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz stava1. taka 3. alineja 4. ovog lana je fiziko i pravno lice koje proizvodi ili uvozi vjetaka ubriva ili hemikalije za zatitu biljaka.

(Stav 5) Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz stava1. taka 5. alineja 1. i 2. ovog lana je vlasnik zemljita, odnosno objekta.a) podtake 2) i 6), take v) podtake 2) i 3) i take g), iz stava1. ovog lana je subjekt kojem je izdat vodopravni akt, za odgovarajue aktivnosti.

(Stav 3) Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz take v) podtaka 1) stava 1. ovog lana je subjekt na ije je ime registrovano transportno sredstvo.

(Stav 4) Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz take v) podtaka 4) stava 1. ovog lana je subjekt koji proizvodi ili uvozi vjetaka ubriva ili hemikalije za zatitu biljaka.

(5) Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz take d) podtake 1) i 2) stava 1. ovog lana je vlasnik ili korisnik odgovarajueg zemljita, povrine, odnosno objekta.lan 171. (Visina posebne vodne naknade)

Visinu posebne vodne naknade iz lana 170. ovog Zakona propisuje Vlada Federacije na zajedniki prijedlog Federalnog ministarstva i federalnog ministra nadlenog za okoli, uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadlenog za finansije.lan 190. (Stope posebnih vodnih naknada)

Stope posebnih vodnih naknada iz lana 189. ovog zakona, propisuje Vlada, na prijedlog Ministarstva, osim za sluajeve predviene u taki d) podtake 1) i 2) stava 1. Navedenog lana, koji predstavlja prihod jedinice lokalne samouprave na ijem se prostoru to zemljite nalazi i, kao takve, propisuju se od te administracije.

(lan 177. Raspodjela vodnih naknada)

(Stav 1) Vodne naknade iz l. 169. i 170. ovog Zakona i prihodi prikupljeni na osnovu zakupa javnog vodnog dobra na povrinskim vodama I kategorije rasporeuju se na sljedei nain: 1. nadlenoj agenciji za vode 40%, 2. u korist budeta kantona 45% i 3. u korist Fonda za zatitu okolia Federacije15%.

(Stav 2) Prihodi od zakupa javog vodnog dobra na povrinskim vodama II. kategorije u cijelosti pripadaju budetulan 194. (Raspodjela vodnih naknada)

(Stav 1) Vodne naknade iz lana 189. i prihodi prikupljeni po osnovu zakupa javnog vodnog dobra Ministarstvo prati za svaki oblasni rijeni sliv posebno, a nadleni organ, naknade iz navedenog lana, osim onih pod takom v) podtakom 1),2) i 3), stava 1, lana 189, rasporeuje na sljedei nain: a)70% na raun posebne namjene za vode, b) 30% na raun posebne namjene budetu jedinice lokalne samouprave.

(Stav 2) Naknade pod takom v) podtake 1), 2) i 3), stava 1,lana 189, nadleni organ rasporeuje na nain da: a) 55% na

66POPLAVE U BIH Elementarne nepogode i/ili institucionalna neefikasnost

kantona.

(Stav 3) Za koritenje sredstava iz stava 1. taka 2. i stava 2. ovog lana kantoni su duni uspostaviti instituciju propisom iz lana 167. stav 1. ovog Zakona.(Stav 4) Raspodjela sredstava iz stava 1. ovog lana moe se promijeniti. O potrebi promjene raspodjele sredstava odluuje Vlada Federacije svake dvije godine na usaglaeni prijedlog Federalnog ministarstva, federalnog ministarstva nadlenog za okoli i kantonalnih ministarstva nadlenih za vode.raun posebne namjene za vode, b) 15% na raun posebnenamjene za zatitu ivotne sredine Republike Srpske, i v) 30% na raun posebne namjene budetu jedinice lokalne samouprave.

(Stav 3) Raspodjela iz stava 1. ovog lana, moe se promijeniti u odnosu na sredstva usmjerena jedinicama lokalne samouprave. Procjena potrebe redifinisanja raspodjele, vri se svake dvije godine, od strane Ministarstva.

(Stav 4) Vlada donosi posebnu odluku o usvojenoj raspodjeli vodnih naknada u skladu sa st. 2. i 3. ovog lana, po prijedlogu Ministarstva.

(Stav 5) Sredstva za zatitu ivotne sredine Republike Srpske iz stava 2. taka b). ovog lana, namjenjena su iskljuivo za zatitu voda u okviru zatite ivotne sredine.

(lan 178. Koritenje prihoda)

(Stav 1) Prihodi iz lana 177. stav 1. taka 1. ovog Zakona koriste se za: 1. poslove i zadatke iz l. 29. i 156. ovog Zakona, 2. odravanje zatitnih objekata u vlasnitvu Federacije, 3. druge poslove i aktivnosti koje su ovim Zakonom povjerene agenciji za vode i 4. finansiranje rada agencije za vode.(Stav 2) Prihodi iz lana 177. stav 1. taka 2. ovog Zakona koriste se za sufinansiranje izgradnje i odravanja vodnih objekata iz lana 14. stav 1. ovog Zakona, osim objekata iz take 3. alineje 2., 4., 5. i 6. tog lana, kao i ostale aktivnosti vezane za poslove upravljanja vodama (izrada tehnike dokumentacije, podloga za izdavanje koncesija i dr.), u skladu sa godinjim planom i programom kantonalnog ministarstva nadlenog za vode.(Stav 3) Prihodi iz lana 177. stav 1. taka 3. ovog Zakona koriste se iskljuivo za provoenje zadataka koji su ovim Zakonom dati u nadlenost federalnom ministarstvu nadlenom za okoli i za sufinansiranje infrastrukture za zatitu voda od znaaja za Federaciju.lan 195. (Koritenje prihoda)

(Stav 1) Prihodi iz take a) stav 1. lana 188. ovog zakona, koriste se za: a) struno- tehnike poslove u vezi sa primjenom odredaba ovog zakona i njegovog sprovoenja, a posebno za: 1) izradu privremenih planova upravljanja vodama, 2) pripremu planova upravljanja vodama, 3) provoenje praenja stanja voda, 4) uspostavljanje i rad Informacionog sistema, 5) odravanje objekata u vlasnitvu Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave ili treih lica, ako su od opteg interesa, 6) sprovoenje interventnih aktivnosti u sektoru voda na prostorima Republike, 7) trokove rada i funkcionisanja agencija za vode, 8) trokove rada i funkcionisanja javnih preduzea za vode, 9) trokova razvoja, uspostavljanju i voenju Informacionog sistema, naunog i strunog rada, 10) podrci formiranju i razvoju kvalifikovanih institucija ili subjekata, bitnih za sektor voda, 11) razvoju sektora kroz finansiranje izgradnje vodnih objekata i sistema, poboljanje tehnikih, materijalnih, kadrovskih i drugih kapaciteta.

(Stav 2) Na prijedlog Ministarstva, Vlada posebnom odlukom utvruje koritenje sredstava iz stava 1. ovog lana, i drugih sredstava, sa ciljem postizanja odrivog upravljanja i odravanja sistema integralnog upravljanja vodama na prostorima Republike Srpske, u skladu sa ovim zakonom.

(Stav 3) Jedinice lokalne samouprave, za objekte i aktivnosti za koje su nadlene u skladu sa ovim zakonom, donose posebne odluke, adekvatno st. 1. i 2. ovog lana.

(Stav 4) Ministarstvo koordinira i prati namjenski utroak sredstava iz lana 188., a u vezi lana 194. ovog zakona, i informie Vladu, do kraja etvrtog kvartala tekue godine, u

67

formi informacije sa prijedlozima.

U Okvirnom planu razvoja RS i Akcionom planu za realizaciju Okvirnog plana razvoja vodoprivrede RS za planski period 2007-2016.godina konstatovano je da finansijska projekcija za revitalizaciju i razvoj sistema, po obimu sredstava viestruko premauje potrebe i postaje krupan entitetski, pa i dravni problem. Obezbjeenje potrebnih sredstava za finansiranje sektora voda kroz ponovno uvoenje opte vodoprivredne naknade, i primjenu realnih cijena vode, jo uvijek nije uvedena iako je ovo rjeenje bio prijedlog Evropske komisije. Oekivanja da se nedostajua sredstva obezbjede kroz Budet RS takoe nisu ispunjena zbog hronine budetske nelikvidnosti na svim nivoima vlasti institucija BiH pa i u RS.

Slina ocjena o stanju zatienosti od poplava u Bosni i Hercegovini data je i u dokumentu Procjena ugroenosti BiH od prirodnih i drugih nesrea, gdje je navedeno da su od velikih poplavnih voda u BiH primjereno zatiena podruja uz rijeku Savu i donekle uz rijeku Neretvu (gdje problem najee predstavlja neodgovarajue upravljanje hidroakumulacijama), dok su na pritokama Save zatitni sistemi nedovreni ili ih uopte nema, izuzimajui urbane cjeline. Najnovije poplave gdje su poplavljeni gradovi Maglaj, Doboj i amac na rijeci Bosni i podruje uz rijeku Savu nizvodno od Broda, su pokazale da podruja uz rijeku Savu nisu primjereno zatiena, a posebno su ranjivim se pokazala ona podruja, gdje sistema zatite od poplava uopte nije bilo.

Ponovimo, u BiH postoje tri agencije za upravljanje vodama i slivovima rijeka, a djelovanje ovih agencija u nadlenostima je entiteta. U Federaciji Bosne i Hercegovine su dvije agencije Javno preduzee za "Vodno podruje slivova rijeke Save u Sarajevu i Javno preduzae za "Vodno podruje slivova Jadranskog mora u Mostaru. U Republici Srpskoj postoji jedna Javna ustanova "Vode Srpske" ije je sjedite u Bijeljni i koja upravlja vodama, javnim vodnim dobrom, kao i hidrotehnikim objektima i sistemima, rijekama, potocima, jezerima, na teritoriji Republike Srpske.

Kada govorimo o finansiranju Agencija za vodna podruja u Federaciji BiH (Jadranskog mora i rijeke Save) na poetku naznaimo kako je Federalna vlada, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, poetkom 2012. godine usvojila okvirne i finansijske planove ovih institucija za period 2012-2014. godine. U narednoj tabeli predstavili smo projekciju ukupno planiranih sredstva na osnovu pomenutih planova, za posljednje tri godine, a izdvojili smo i pregled odreenih pojedinanih budetskih stavki.

TROKOVI I RASHODIVODNO PODRUJE JADRANSKOG MORAVODNO PODRUJE RIJEKE SAVE

Procjena za2012. godinuProcjena za2013. godinuProcjena za2014. godinuProcjena za2012. godinuProcjena za2013. godinuProcjena za2014. godinuZBIRNAPROCJENA

UKUPNO5.845.0005.940.0006.455.00013.800.00014.000.00014.250.00060.290.000Izdvajanja zaposlove zatite od tetnog djelovanja voda i ureenja i regulaciju vodot.

1.675.000

1.345.000

1.445.000

6.700.000

6.900.000

7.150.000

25.215.000TROKOVI RADA za potrebe funkcionisanja AVP JM-a (kljuujui i bruto plate i ostalenaknade zaposlenih)

2.070.000

2.230.000

2.415.000

4.400.000

4.400.000

4.400.000

19.915.000

Govorei o prihodima Agencije za vodno podruje Jadranskoga mora u periodu 2012 2014. godina, recimo da se najvea sredstva planiraju pribaviti po osnovu Opte vodene naknade, tePosebnih vodenih naknada za koritenje voda, za zatitu voda, te za vaenje pijeska i ljunka. U projekciji se napominje jo jedna stavka Posebna vodna naknada za zatitu od poplava, ali se kroz istu nisu planirala bilo kakva sredstva.

Prihodi Agencije za vodno podruje rijeke Save su planirani kroz dobit Opte vodene naknade, kao i na osnovu sljedeih Posebnih vodenih naknada: za koritenje povrinskih i podzemnih voda, za koritenje voda za proizvodnju elektrine energije u hidroelektranama, za zatitu voda od vlasnika prevoznih sredstva koja na pogon koriste naftu i naftne derivate, za zatitu voda od isputanja otpadnih voda, uzgoj ribe, proizvodnju ili uvoz vjetakog ubriva i hemikalija za zatu bilja, te za vaenje materijala iz vodotoka.

Dakle, u period 2012-2014. godina, kroz djelovanje dvije agencije za vodna podruja, u Federaciji BiH se planiralo prikupiti 60.290.000 KM, od ega bi se 25.215.000 utroilo na izdvajanja za poslove zatite od tetnog djelovanja voda i ureenja i regulaciju vodotocima (41,8% od ukupnog), a19.915.000 KM bi bilo utroeno za potrebe funkcionisanja ovih agencija (33% od ukupnog - plate i naknade, zakupi prostorija i druge kancelarijske trokove, odravanje opreme, putovanja, usluge eksperata).

Kada govorimo o realizaciji budeta, prvo emo se fokusirati na djelovanje Agencije za vodno podruje Jadranskog mora http://www.jadran.ba/ .Kao to nam prikazuje naredna tabela, a kad smo uzeli u obzir izvjetaje o realizaciji budeta Agencije za vodno podruje Jadranskog mora za period 2011-2013. godina, te plan Budeta za 2014. godinu, okvirna suma rashoda ove insticije tokom mandata aktuelne Vlasti iznosi 17.034.403,54 KM. Od toga, na budetsku stavku za poslove zatite od tetnog djelovanja voda i ureenja i regulaciju vodotoka izdvojeno je tokom 2011,2012. i 2013. godine, uz plan za 2014. godinu, ukupno 4.700.795,91 KM (cca. 27,6% od ukupnih sredstava). U isto vrijeme na Bruto plate i ostale naknade zaposlenih, njih 22, za 4 godine je potroeno 23,7% ukupno realizovanog budeta, odnosno 4.035.650 KM. Za sveukupne potrebe funkcionisanja Agencije zavodno podruje Jadranskog mora u periodu 2011 - 2014. godina utroie se priblino 6.714.000.

2011 (Realizacija Budeta)2012 (Realizacija Budeta)2013 (Realizacija Budeta)2014 (Finansijski plan)ZBIRNI PRIKAZ

2011-2014.g.Ukupnorealizovani budet (rashodi)

4.129.507,52

3.419.855,82

3.700.040,20

5.785.000,00 (plan)

17.034.403,54Izdvajanja za poslove zatite od tetnog djelovanja voda i ureenja i regulaciju vodot.

1.267.714,33 (30,70%)

742.437,69 (21,7%)

1.225.643,89 (33,1%)

1.465.000,00 (25,1%)

4.700.795,91TROKOVI RADA za potrebe funkcionisanja AVP JM-a (kljuujui i bruto plate i ostale naknade zaposlenih)

1.679.214,79 (40,6%)

1.590.450,05 (46,5%)

1.544.312,73 (41,7%)

1.900.000,00 (32,8%)

6.713.977,57Bruto plate i ostale naknade zaposlenih(dio trokova za potrebe funkcionisanja AVP JM-a)

979.131,03 (23,7%)

946.729,55 (27,7%)

989.833,66 (26,7%)

1.120.000,00 (19,4%)

4.035.694,24

Posmatrajui realizaciju Budeta Agencije za vodno podruje rijeke Save http://www.voda.ba/ , bitne su nam sljedee stavke:Prema Izvjetaju o poslovanju za 2011 godinu80, ukupno ostvareni rashodi Agencije u 2011. godini iznose 13.746.317,98 KM. U nabavku stalnih sredstava utroeno je 353.478,92 KM. Ostvareni rashodi

80 Izvjetaj o poslovanju za 2011. godinu - http://www.voda.ba/udoc/Izvjestaj_o_poslovanju_za_2011_godinu.pdf

sa utroenim sredstvima za nabavku stalnih sredstava predstavljaju ukupnu relizaciju Plana iFinansijskog plana Agencije za 2011. godinu u iznosu od 14.099.796,90 KM.

Prema Izvjetaju o poslovanju za 2012. godinu81 ukupno ostvareni rashodi Agencije u 2012. godini iznose 13.587.792,06 KM. U nabavku stalnih sredstava utroeno je 477.773,68 KM. Ostvareni rashodi sa utroenim sredstvima za nabavku stalnih sredstava predstavljaju ukupnu relizaciju Plana i Finansijskog plana Agencije za 2012. godinu u iznosu od 14.065.565,74 KM.

Za 2013. i 2014. godinu nisu objavljeni izvjetaji o poslovanju ove ustanove, to je razumljivo za tekuu, ali ne i za 2013. godinu. Informacije koje nam stoje na raspolaganju su planovi finansijskog poslovanja. Prema Izmjenama i dopunama Plana i finansijskog plana za 2013. godinu82 ukupni planirani rashodi su 16.480.000 KM. Od tih sredstava planirano je 7.503.401,17 KM za tekua i investiciona ulaganja u vodene objekte (za potrebe odravanja zatitnih vodnih objakata u vlasnitvu Federacije BiH 3.462.963,41 KM, a za preventivne aktivnosti i radove na odbrani od poplava na povrinskim vodama I kategorije 4.040.437,76 KM.Po planu za 2014. godinu83 Agencija bi trebala imati prihode u visini od 14 miliona KM, od kojih planira utroiti 7.185.000 KM na za tekua i investiciona ulaganja u vodene objekte.

Stavka planaRealizovano u2011. g.Realizovano u2012. g.Izmjene i dopune plana 2013. g.Planirano u 2014. g.ZBIRNI PRIKAZ

2011-2014.g.

Ukupno realizovani budet

(rashodi)

14.099.796,90

14.065.565,74

16.480.000,00 (plan)

14.000.000,00 (plan)

58.645.362,64Tekua i investiciona ulaganja u vodne objekte

7.062.872,06

5.847.342,39

7.503.401,17

7.185.000,00

27.598.615,62Trokovi rada i poslovanja agencije

3.601.111,17

4.218.567,08

4.400.000,00

4.630.000,0016.849.678,25

Iz prethodne tabele je vidljivo, a nakon to smo uzeli u obzir izvjetaje o realizaciji budeta Agencije za vodno podruje rijeke Save za 2011. i 2012. godinu, te planove Budeta za 2013. i 2014. godinu,da je okvirna suma rashoda ove insticije za posljednje 4 godine iznosi 58.645.362,64 KM. Od toga,

81 Izvjetaj o poslovanju za 2012. godinu - http://www.voda.ba/udoc/Izvjestaj_o_poslovanju_za_2012_g_usvojena_verzija.pdf82 Izmjene i dopune Plana i finansijskog plana za 2013. godinu http://www.voda.ba/udoc/Izmjene_i_dopune_Plana_i_finansijskog_plana_za_2013_godinu-usvojeno.xlsx83 Plan i finansijski plan za 2014. godinu - http://www.voda.ba/udoc/Plan_i_finansijski_plan_2014.pdf

na budetsku stavku tekua i investiciona ulaganja u vodne objekte84 izdvojeno je tokom 2011, 2012. godine, uz plan za 2013. i 2014. godinu, ukupno 27.598.615,62 KM (cca. 47% od ukupnih sredstava). U isto vrijeme za sveukupne potrebe funkcionisanja Agencije za vodno podruje rijeke Save u periodu 2011 - 2014. godina utroie se priblino 16.850.000 odnosno 28,7% ukupno realizovanog budeta ove ustanove.

Ipak, ako se vratimo na okvirne trogodinje planove ove dvije Agencije koji su usvojeni poetkom2012. godine i uporedimo sa dananjim planovima i dostupnim izvjetajima o realizaciji budeta, vidjeemo kako odstupanja i nisu velika.

FEDERALNE AGENCIJE ZA VODNA PODRU JA RIJEKE SAVE I JADRANSKOG MORA

Planirano sredstava na osnovuokvirnih finansijskih planova za period 2012-2014. godinaPodaci o realizaciji budeta ovihinstitucija na osnovu usvojenih izvjetaja, te godinjih planova ovih institucija

SVEUKUPNO

60.290.000 KM

57.450.461,76 KMTekua i investiciona ulaganja u vodne objekte

25.215.000 KM

23.968.825,14 KM

Trokovi rada i poslovanja agencija

19.915.000 KM

18.283.329,86 KM

Iz ovoga moemo zakljuiti kako su sredstva u veoj mjeri troena u skladu sa planom tokom proteklih nekoliko godina, s tim to su nam posljednje poplave pokazale kako ovakvi planovi ne mogu odgovoriti na vanredne situacije. Okvirni planovi Federalnih agencija za vodna podruja nisu bili adekvatno usklaeni sa potencijalnom mogunosti ekstremnijih padavina u BiH, pa samim tim niti finansijska sredstva nisu bila dovoljna izdvojena za potrebe tekueg i investicionog ulaganja u vodne objekte za potrebe odravanja zatitnih vodnih objakata u vlasnitvu Federacije BiH te preventivne aktivnosti i radove na odbrani od poplava na povrinskim vodama I kategorije.U konanici emo se vratiti na pravi problem, a to je ne postojanje novijih karti rizika od poplava, koje bi trebale biti osnova za izradu narednih okvirnih planova i finansijskih planova djelovanja Federalnih

84 Tu spadaju trokovi pripreme i tekueg odravanje objekata u vlasnitvu FBiH, preventivne aktivnosti i radove na odbrani od poplava na povrinskim vodama I kategorije, Trokovi odbrane od poplava na podrujima koja su u nadlenosti Agencije, sanacija braka, klizita, obaloutvrda, itd...

agencija za vodna podruja, a sa ijim usvajanjem se ve kasni. Ovi planovi za period 2014 2016. godina su trebali biti usvojeni ve tokom prve polovine tekue godine, a nema potrebe naglaavati injenicu kako izdvajanja za Tekua i investiciona ulaganja u vodne objekte moraju biti daleko znaajnija i efektnije uloena.

Kada je rije o Republici Srpskoj, analizom dostupnih podataka nismo uspjeli pronai viegodinje okvirne programe i finansijske planove rada Javne ustanove Vode Srpske - http://www.voders.org/. Istina, ova ustanova je osnovana tek poetkom 2013. godine, ali isto tako na web sajtu iste nema prikazanih programa rada i izvjetaja o radu za prolu i tekuu godinu, niti imaju prikazani planovi rada, finansijski planovi, te izvjetaji za radu Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save i sliva Trebinjice ijom sublimacijom je nastala JU Vode Srpske.

Za razliku od budeta Federalnih Agencija za vodna podruja, u budetima Agencija za vodne oblasti u RS (Trebinjica i rijeka Sava) za 2011. i 2012. godinu, nema jasno naznaeno koliko sredstava e biti odvojeno za preventivne aktivnosti i radove na odbrani od poplava na povrinskim vodama tokovima ije odravanje je u nadlenosti entiteta. Kae se da su izdaci ovih agencija usmjeravani u svrhu izgradnje i pribavljanja zgrada i vodnih objekata, za investiciono odravanje i rekonstrukciju, za nabavku postrojenja i opreme, za nematerijalnu proizvedenu imovinu, te za zalihe materijala, robe i sitnog inventara. U nastavku smo taksativno predstavili izvode iz dostupnih dokumenata, a u vezi sa realizacijom budeta ugaenih agencija za vode rijenih slivova Trebinjice i Save, te Javne ustanoveVode Srpske.

Prema Konsolidovanom izvjetaju85 o izvrenju budeta Republike Srpske za 2011. godinu izdaci Agencije za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice za 2011. godinu su servisirani iz sredstava grantova i Budeta RS u ukupnom iznosu od 3,910,390 KM86. Sredstva su usmjere na rashode koji su neophodni za trokove rada i poslovanje agencije, te na izdatke za izgradnju i pribavljanje, kao i za investiciono odravanje, rekonstrukciju i adaptaciju vodnih objekata. Za pomenute trokove rada agencije (plate, reije, tekue odravanje, putovanja...) utoeno je 566.907 KM, odnosno 14,5% ukupnog budeta. Skoro dvije treine budeta utroeno je na izdatke za izgradnju i pribavljanje zgrada i vodnih objekata, 2.503.851 KM, a ovo su bila grant sredstva.

Sredstva dodijeljena Agenciji za vode oblasnog rijenog sliva Save, iznosila su 9.013.728 KM. U sluaju ove agencije vidimo da su rahodi koji se odnose na funkcionisanje iste (odravanje, plate, reije, strune usluge...) procentualno znatno zastupljeniji u odnosu na ukupan budet, tanije iznose6.595.040 KM, odnosno 73% od ukupnog budeta. Tek ostatak novca utroen je na izdatke za

85 http://www.vladars.net/sr-SP- Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Servisi/Poslovanje/Documents/Konsolidovani%20izvjestaj%20o%20izvrsenju%20budzeta-%202011.pdf86 Sredstava kojim je upravljala Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice su u najveoj mjeri rashodovana na izdatke za izgradnju i pribavljanje zgrada i objekata u iznosu od 2.503.851 KM. Zatim slijede rashodi na izdatke za investiciono odravanje i rekonstrukciju u iznosu od 691.727 KM.

investiciono odravanje nabavku postrojenja i opreme, tj. aktivnosti koje su usmjerene ka odravanju rijenih tokova i objekata.

U 2012. godini, prema Konsolidovanom izvjetaju87 o izvrenju budeta, Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save je imala na raspolaganju 7.531.693 KM. Najvei utroak sredstva, kao i u 2011. godini, odnosio se na rashode tekueg odravanja za funkcionisanje ove ustanove, u iznosu od5.240.076 KM, tj. 69,6% ukupnog budeta.

Prema istom Izvjetaju, Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice je u 2012. godini raspolagala sa 818.511 KM. Ova Agencija je na rashode za funkcionisanje iste (plate, reije, zakup, putovanja, strune usluge...) potroilo 560.535 KM, to ini 68,5% ukupnog budeta. Tek ostaka utroen je na izdatke za izgradnju i pribavljanje, nabavku postrojenja i opreme, zalihe materijala i drugih aktivnosti na ureenju rijenih tokova i zatiti od poplava.

U trenucima pisanja ove analize vlasti Republike Srpske nisu usvojile Konsolidovani izvjetaj o izvrenju budeta za 2013. godinu. Na taj nain prekren je Zakon88 o budetskom sistemu RS, u lanu 46. U dva navrata, pisanom korespodencijom smo pokuali dobiti Izvjetaj o radu JU Vode RS za 2013. Godinu, koji je usvojen na Vladi RS 09.04.2014. godine, ali na alost ovaj dokument nam nije dostavljen. U ovom sluaju moemo govoriti o kreenju jo jednog zakona - Zakona o slobodi pristupa informacija u RS. Naime, od 2013. godine JU Vode Srpske od Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede na jedinstveni raun dobijaju transfer za svoj rad. Tako je u 2013. godini89 ovaj transferiznosio 8.149.000 KM, dok planirani transfer90 u tekuoj godini iznosio isto toliko novca.

UKUPNI RASHODI NADLENIH REPUBLI KIH AGENCIJA / USTANOVE ZA UPRAVLJANJE VODAMA PERIOD 2011 2014. GODINA

Realizovano u 2011. g.Realizovano u 2012. g.Budet za 2013. g.Budet za 2014. g.Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save9.013.728 KM7.531.693 KM

Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice3.910.390 KM818.511 KM

JU Vode Srpske

8.149.000 KM8.149.000 KM

87http://www.vladars.net/sr-SP Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/PPP/Budzet/Konsolidovani%20izvjestaj%20o%20izvrsenju%20budzeta%20Republike%20Srpske%20za%202012.%20god.pdf88 Ministarstvo je obavezno da Vladi do 30. aprila tekue fiskalne godine podnese izvjetaj o izvrenju budeta Republike za prethodnu fiskalnu godinu. Vlada je obavezna da Narodnoj skuptini do 31. maja tekue fiskalne godine podnese izvjetaj o izvrenju budeta Republike za prethodnu fiskalnu godinu.89 Vidi: Slubeni glasnik RS 25/201390 Vidi: Slubeni glasnik RS 21/2014

UKUPNO:

12.924.118 KM

8.350.204 KM

8.149.000 KM

8.149.000 KM

UKUPNI IZDACI NADLENIH REPUBLI KIH AGENCIJA / USTANOVE ZA UPRAVLJANJE VODAMA ZA POTREBE IZGRADNJE I INVESTICIONOG ODRAVANJA, REKONSTRUKCIJE, TE ADAPTACIJE VODNIH OBJEKATA, ZA PERIOD 2011 2014. GODINA

Realizovano u 2011. g.Realizovano u 2012. g.Budet za 2013. g.Budet za 2014. g.Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save2.418.688 KM2.291.617 KM

Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice3.343.483 KM257.976 KM

JU Vode Srpske

405.000 KM1.010.000 KM

UKUPNO:

5.762.171 KM

2.549.593 KM

405.000 KM

1.010.000 KMUKUPNI RASHODI NADLENIH REPUBLI KIH AGENCIJA / USTANOVE ZA UPRAVLJANJE VODAMA ZA POTREBE FUNKCIONISANJA ISTIH ZA PERIOD 2011 2014. GODINA

Realizovano u 2011. g.Realizovano u 2012. g.Budet za 2013. g.Budet za 2014. g.Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save6.595.040 KM5.240.076 KM

Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice566.907 KM560.535 KM

JU Vode Srpske91

7.744.000 KM7.744.000 KM

UKUPNO:

7.161.947 KM

5.800.611 KM

7.744.000 KM

7.139.000 KM

Iz ovih podataka bi mogli zakljuiti kako budeti Republike Srpske za posljednje 4 godine apsolutno nisu oslikali namjeru da se sa entitetskog nivoa uloe ozbiljnija sredstva u cilju ureenja primarnih rijenih kanala, vodnih objekata, te druge infrastrukture koja je mogla uticati na poveanje prevencije i zatite od poplava u Republici Srpskoj.

U isto vrijeme evidentno je kako se godinji budeti vodnih agencija, tj, JU Vode Srpske od 2013. godine, smanjuju iz godine u godinu, a govorimo najodgovornijim ustanovama za upravlje vodama, javnim vodnim dobrom, kao i hidrotehnikim objektima i sistemima, rijekama, potocima, te jezerima uRS. Samo od 2011. godine, u poreenju sa planom Budeta za 2014. godinu vidimo kako je ulaganje

91 Od 2013. godine je formirano jedinstveno preduzee JU Vode Srpske i na raun ovog preduzea se uplauju sredstva transferom od Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

u ove svrhe smanjeno u Republici Srpskoj za ak 4.775.118 KM, odnosno 37%. Pri tome, rashodi za funkcionisanje ovih ustanova, meu koja ulaze i plate uposlenih u JU Vode RS su ostali na skoro identinom nivou tokom posljednje 4 godine, dok su izdaci koji izmeu ostalog slue i za odravanje vodnih objekata smanjeni u posljednje 4 godine za 17,5%, nominalno za preko 4,5 miliona KM.

A kao to je kroz ovu analizu vie puta bilo naznaeno, sva istraivanja stranih i domaih eksperata su upozoravala na upravo suprotnu potrebu. Potrebu da se u ovom periodu ulau dodatna sredstva u prevenciju i zatitu od poplava, krenuvi od injenice kako je vodostaj rijeka (mora, okeana) porastao na globalnom nivou usljed klimatskih promjena, pa do toga da su vodozatitni sistemu u BiH zastarili, neadekvatni za potencijalne potrebe, a u znatnoj mjeri i devastirani tokom posljednjih ratnih deavanja.

Vano je izdvojiti prostor u ovoj analizi i naznaiti kako je jedina institucija koja se na odreen nain integralno bavila istraivanjem funkcionalnosti cjelokupnog sistema prevencije od poplava, bila Ured za reviziju institucija FBiH. Izvjetaj kakav je napravio Federalna ured za reviziju institucija, po pitanju upravljanja voda, mogao bi biti primjer za sve nivoe vlasti. Dakle, ured je 2013. godine izradio veoma kvalitetan i sveobuhvatan Izvjetaj revizije uinka prevencije od poplava u FBiH92 u kojem je na principima ekonominosti, efikasnosti i efektivnosti dao ocjenu o njegovoj uinkovitosti. Time se po prvi put prelo sa prakse revizije finansijskog poslovanja i izrade izvjetaja samo za pojedinane institucije ukljuene u sistem preventivne zatite od poplava, na novi sistem reviziranja. Revizorski izvjetaj iznosi brojne podatke i odvane zakljuke i preporuke koji govore o stanju i nainu rjeavanja problema u ovoj oblasti. Na izvjestan nain, konstatacije izneene u njemu se mogu smatrati reprezentativnim prikazom stvarnog stanja u cijeloj zemlji.

Kao i na nivou drave, gdje su konstatovani problemi u koordinaciji i finansiranju, i federalni revizori su zakljuili da u fragmentiranom sistemu i podijeljenim nadlenostima i rasparanim sistemom finansiranja, nije mogue postii efikasnu preventivnu zatitu od poplava. i da:

U posmatranom periodu nisu preduzete sve potrebne aktivnosti kako bi se sistem zatite doveo u funkcionalno stanje. Od ukupno prikupljenih sredstava od vodnih naknada u F BiH, samo 25% je utroeno na zatitu od poplava. Izgraeni vodozatitni objekti su devastirani u proteklom ratnom periodu i kao takvi ne mogu obezbjediti efikasnu zatitu od poplava na ugroenom podruju. Agencije su u posmatranom periodu, od ukupnih sredstava utroile samo 8,3% sredstava za investiciono i tekue odravanje izgraenih vodozatitnih objekata. U posmatranom periodu kantonima je doznaeno oko 20 miliona sredstava vie nego to su dobivali po ranijem Zakonu o vodama. I pored toga kantoni su samo 16% (oko 3 miliona KM) od ovih sredstava utroili za zatitu od poplava na povrinskim vodama iz svoje nadlenosti.

92 http://www.saifbih.ba/javni-izvj/ucinak/pdf/Izvj_RU_Prevencija_poplava_u_FBIH_%20bos.pdf

Federalni revizor je takoe konstatovao da je posljedica samostalnog planiranja i provoenja aktivnosti vezanih za preventivne mjere na svim nivoima vlasti, bez koordinacije i usaglaavanja na vodnom podruju loa osnova za postizanje efikasnosti u zatiti od poplava.

Navedeni zakljuci su proistekli iz nekoliko ozbiljnih konstatacija revizora od koji je najozbiljnija ona da e za uspostavljanje sistema zatite od poplava planiranim Nacrtom Glavnog preventivnog plana odbrane od poplava FBiH93 postojeim tempom ulaganja, biti uspostavljen umjesto za 23, tek za 40 godina94.

Federalni revizori su utvrdili da se najvei dio sredstava troi na vodosnabdijevanje u optinama i za zatitu voda za pie pri emu su prioriotete odreivali samostalno. Pri tome, sredstva vodnih naknada za vode se troe od strane institucija (Agencije za vode i Fonda za zatitu okolia) samostalno i bez koordinacije.

Znaajna primjedba revizora je data i na injenicu da Agencija za vodna podruja rijeke Save i Jadranskog mora, suprotno EU Direktivama, provode mjere prevencije od poplava samo na vodama I kategorije umjesto na vodama cijelog vodnog podruja. Takoe su konstatovali da Agencije na vodotocima I kategorije preduzimaju parcijane preventivne mjere, a ne realizuju cjelovite projekte, zbog ega nije mogue procjenjivati konane efekte.

U isto vrijeme, na nivou kantona, analiza utroka sredstava vodnih naknada je pokazala da veina kantona ponajmanje ulagae95 u zatitu od tetnog djelovanja voda. Nastavljena je praksa iz ranijeg perioda i kantoni su sredstva najveim dijelom troili za rekonstrukciju i izgradnju mree za vodosnabdjevanje i kanalizaciju, a minimalno za zatitu od poplava na povrinskim vodama II kategorije za koje su nadleni.

Obzirom da svaki sloeni sistem zahtijeva visok nivo koordinacije u provoenju mjera, od strane revizora je tretiran i ovaj aspekt za koji je zakljueno da zakonskim okvirom FBiH nije predviena koordinacija optina, kantona i federalnih institucija nadlenih za vode na nivou Federacije BiH. Svrha i nain kretanja informacija koje su osnova za planiranje redovnih aktivnosti u preduzimanju

93 Nacrtom Glavnog preventivnog plana odbrane od polava FBiH za izgradnju sistema je potrebno 380 miliona KM, a stvarna ulaganja su na godinjem nivou 56% od planskih.

94 Revizor je konstatovao da Budetom FBiH za 2011., 2012. i 2013. nisu planirana sredstva za zatitu od tetnog djelovanja voda mada je u finansijskoj konstrukciji Glavnog preventivnog plana odbrane od poplava u F BiH predvieno da ista ine 1/3 ukupnih sredstva, a 2/3 iz vodnih naknada. I ovo je jedan od ozbiljnih razloga koji dovodi u pitanje realnost provoenjaplaniranih mjera iz stratekih i planskih dokumenata.

95 Od raspoloivih 36,4 miliona, za period 2009 i 2010. godine, samo 3,1 milion je utroeno na preventivnu zatitu. Jedino jePosavski kantona sva sredstva vodnih naknada utroio na provoenje preventivnih mjera, dok su ostali kantonu troili od 0% do10%. Pratei nain utroka sredstava u 2010. godini, kada su takoe bile velike poplave u BiH i kada je procijenjeno da je nainjena materijalna teta od preko 500 miliona KM, revizija je jo tada uoila manjak ulaganja u preventivne mjere. Sredstva su prvenstveno ulagana kao hitne intervencije za vrijeme aktivne odbrane od poplava i neposredno nakon poplava kao mjere sanacije.

preventivnih mjera izmeu institucija u oblasti voda u Federaciji BiH odreena je samo u sluaju neposredne opasnosti i za vrijeme poplava. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva nije donijelo politike i procedure za koordinaciju izmeu institucija na federalnom i niih nivoa vlasti na istom vodnom podruju u Federaciji BiH. Nedostatak procedura i nedoreenost propisa o nainu koordinacije dovelo je do situacije da nii nivoi oekuju informacije i instukcije od viih nivoa i suprotno. Posljedica toga je da svaki nivo vlasti posebno i na razliit nain planira i implementira preventivne mjere od tetnog djelovanja voda na vodotocima koji pripadaju jednom vodnom podruju i iste najee nisu usaglaavane izmeu razliitih nivoa odgovornih za zatitu od poplava na istom vodnom podruju.

U isto vrijeme, kada govorimo o finansiranju upravljanja vodama u BiH, postoji itav niz meunarodnih projekata i kreditnih linija koje se realizuju ili su zavrene u ovoj oblasti. Tako na primjer, govorei o podruju Republike Srpske, prema Akcionom planu upravljaja poplavnim rizikom u slivu rijeke Dunav sa aplikacijom na podsliv rijeke Save (podruje RS), za planski period 2010-2021. godina planirana su sredstava za ulaganje u iznosu 6,037 milijardi KM. Istim planom je sugerisano da je mogue sredstva za finansiranje entitetskog Akcionog plana i regionalnog Akcionog programa za odrivo upravljanje poplavama u slivu rijeke Dunav, pronai u dravnim budetima, EU sredstvima, Evropskom regionalnom razvojnom fondu, LIFE, PHARE, Evropskom fondu solidarnosti. i dr. Meutim, ove sugestije na noviou RS su samo djelimino iskoritene u posljednje vrijeme, a kada je zapoeta implementacija krupnih projekata zatite od poplava.

Imajui u vidu da se Vlada RS nije opredjelila za uvoenje ope vodoprivredne naknade i uvoenje realnih cijena vode96, odmah nakon usvajanja Akcionog plana upravljanja poplavnim rizikom, a kako bi ga adekvatno implementirala, Vlada RS-a je pristupila kreditnom zaduivanju kao jedinom moguem nainu finansiranja. Iz kredita Evropske investicione banke je finansiran projekat Hitne mjere sanacije i rekonstrukcije objekata zatite od poplava u Republici Srpskoj. Cjelokupan projekat, kojeg kreditira Evropska investiciona banka, vrijedan je 55 miliona eura, obuhvata 164 projekta i njime su trebala biti rekonsruisana najkritinija podruja ugroena poplavama. Prema prologodinjim izjavama nadlenih cilj projekta je da se realizacijom planiranih aktivnosti izbegne scenarij kakav je vien 2010. godine, odnosno da se poplave iz 2010. godine ne ponove. Poplave su se ipak ponovile u mnogo veem obimu i sa mnogo veim posljedicama u 2014. godini i utisak je da je tome doprinjela sporost i neodlunost vlasti da u najkraem periodu realizuje jo 2011. godine zapoet postupak zaduenja 97.

96 Donekle i opravdan postupak Vlade RS, jer bi se time poveavalo poresko optereenje graana i privrede.97 Odluku o prihvatanju zaduenja RS prema Evropskoj investicionoj banci po projektu hitne pomoi zatite od poplava Narodna skuptina Republike Srpske je donijela na Desetoj sjednici odranoj 23. septembra 2011. godine, a projekat je sa implementacijom zapoet tek dvije godine kasnije, u septembru 2013. g.

Praksa kreditnog zaduivanja radi investiranja u projekte prevenciju poplava nije svojstvena samo Republici Srpskoj, nego je prihvaena i u Federaciji BiH pogotovo u onim sluajevima kada je sistem prevencije od poplava neophodno rjeavati cjelovito u okviru rijenog sliva ili vodnog podruja.

Najsvjeiji primjer takve vrste je nedavno prihvatanje na Vijeu ministara BiH Sporazuma o finansiranju Projekta zatite poplava od Drine, koji e biti finansiran od strane Meunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u ukupnoj vrijednosti od 24 miliona amerikih dolara. Dio sredstava u omjeru 57,5 % namijenjeno je Republici Srpskoj, i 42,5 % Federaciji BiH. usmjerie se za poveanje zatite od poplava na rijeci Drini u podruju Bijeljine kao i u Bosansko-podrinjskom kantonu u okolini Gorada.

Velike koliine novanih sredstava sa kojima institucije vlasti raspolau u provedbi aktivnosti prevencije i zatite i spaavanje ljudi i materijalnih dobara, kao i aktivnostima sanacija teta, su bilepreporuka uredima za reviziju da posebnu panju posvete na koji nain se troe raspoloiva sredstva.

Vrei poslove revizije finansijskih izvjetaja Glavna sluba za reviziju javnog sektora RS je nakon revizije finansijskih izvjetaja iz 2012. godine negativno miljenje dalo Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS, dok je miljenje sa rezervom dobila Agencija oblanog rijenog sliva Save98. Istina, razloga za negativno miljenje Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS bilo je ponajmanje u sektoru vodoprivrede, ali je zato prilikom davanja miljenja sa rezervom Agenciji oblasnog rijenog sliva Save ukazano na to da informacije o obavezama i rashodima nisu relevantne i pouzdane i da prilikom izbora izvoaa radova i usluga za tekue odravanje nije vren u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

Sve prethodno navedene injenice kao i problemi koji su isplivali na povrinu nakon posljednjih poplava ipak govore da ne stoji teza99 da zatita od poplava predstavlja jedan od najbolje organizovanih podsektora vodoprivrede nego da je potrebno mnogo vie uiniti kako bi se u konanici osjetili konkretni efekti ne samo od vodoprivrede, nego i ostalih institucija ukljuenih u zatitu od poplava. U tom smislu Glavna sluba za reviziju javnog sektora RS moe dati znaajan doprinos ukoliko bi po ugledu na Ured za reviziju institucija FBiH uradila reviziju uinka prevencije od poplava u RS.

Za razliku od Federalne uprave civilne zatite koja je dobila negativno miljenje Republika uprava civilne zatite je za 2012 godinu dobila pozitivno miljenje.

98 Miljenje revizora je dato za poslovanje Agencije za oblasni rijeni sliv Save u 2011. godini. Agencija za vode oblasnih rijenih slivova Save i Trebinjice je odlukom Vlade RS u 2013. g. reorganizovana u JU Vode Srpske a revizorski izvjetaj ove institucije jo nije objavljen.99 Navedeno u Akcionom planu za odravanje upravljanje poplavnim rizikom u slivu rijeke Dunav sa aplikacijom na podsliv rijeke Save na podruju RS (planski period 2010.-2021.g.)

5.3. Finansiranje upravljanja zatitom i spaavanjem ljudi i materijalnih dobara na nivou entiteta

Tabela 2: Izvod iz entitetskog zakonodavstva po pitanju oblasti finansiranja zatite i spaavanja ljudi i materijalnih dobara

ZATITA I SPAAVANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA (entitetski zakoni o zatiti i spaavanju...)Federacija BiHRepublika Srpskalan 179. (Finansiranje civilne zatite)

Zatita od prirodnih i drugih nesrea FBiH se finansira iz: 1) prorauna Federacije, kantona i optina; 2) sredstava pravnih osoba; 3) osiguranja; 4) dragovoljnih priloga; 5) meunarodne pomoi; 6) drugih izvora utvrenih ovim i drugim zakonom.lan 153.

(1) Sistem zatite i spasavanja finansira se iz: a) budeta Republike, optine odnosno grada, b) priloga, donacija, poklona i meunarodne pomoi i v) drugih izvora u skladu sa zakonom.

(2) Optina, odnosno grad u budetu planira i izdvaja2% posebnih sredstava, od kojih 50% koristi za preduzimanje preventivnih aktivnosti, a 50% za opremanje i obuku struktura zatite i spasavanja i o izdvojenim i utroenim sredstvima informie Ministarstvo.lan 180.

Sve pravne osobe i graani koji obavljaju samostalnu djelatnost i dravna tijela svih nivoa vlasti u Federaciji duni su plaati posebnu naknadu100 za zatitu od prirodnih i drugih nesrea u visini od 0,5 % od osnovice koju ine isplaene neto plae zaposlenika u radnom odnosu i svih osoba angaovanih po ugovoru o vrenju privremenih i povremenih poslova i po ugovoru o djelu.

Posebna naknada iz stavka 1. ovoga lana obraunava se i uplauje istodobno s isplatom plae. Za posebnu naknadu koju obveznik nije uplatio u propisanom roku plaa se kamata po stopi od0,06 % dnevno za svaki dan zakanjenja.

Sredstva ostvarena po odredbama st. 1. do 3. ovoga lana vode se na posebnom transakcijskom raunu prorauna Federacije, kantona i optine. Od evidentiranih sredstava iz stavka 4. ovoga lana, 20 %

100 Vlada FBiH je Odlukom od 05.01.2012. godine utvrdila uslove i nain koritenja sredstava ostvarenih po osnovu posebnih naknada za zatitu od prirodnih i drugih nesrea. Istom je uredila da se sredstva za posebne naknade koriste iskljuivo za namjene koje su utvrene Zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara, te da se koriste na osnovu Godinjeg plana koji se donosi za svaku budetsku godinu i koji sadri sve zadatke iz Programa razvoja zatite i spaavanja koji se tokom godine planiraju finansirati.POPLAVE U BIH Elementarne nepogode i/ili institucionalna neefikasnost

pripada Federaciji i slue iskljuivo za namjene iz lana 182. to. 2.do 5; 30 % kantonu i slue iskljuivo za namjene iz lana 183. to.2. do 6; a 50 % optini u kojoj su ta sredstva ostvarena i slue iskljuivo za namjene iz lana 184. st. 2. do 7 ovoga Zakona.

Sredstva na transakcijskom raunu iz stavka 4. ovoga lana ne gase se istekom kalendarske godine ve se akumuliraju sa sredstvima koja se prikupljaju u tijeku naredne godine.

Vlada Federacije, na prijedlog Federalne uprave, utvruje uvjete i nain koritenja sredstava ostvarenih po osnovi posebne naknade iz stavka 1. ovoga lana. Federalni ministar finansija donijet e propis o nainu obraunavanja i uplati posebne naknade iz stavka 1. ovoga lana.

lan 181.

U proraunu Federacije osiguravaju se potrebna finansijska sredstva za finansiranje obveza Federacije utvrenih u lanu 182. ovoga Zakona. U proraunu kantona osiguravaju se potrebna sredstva za finansiranje obveza iz lana 183., a u proraunu optine za obveze utvrene u lanu 184. ovoga Zakona. Federalna uprava, uprave civilne zatite kantona i slube civilne zatite optine mogu ostvarivati dodatne prihode od obavljanja svoje osnovne djelatnosti koji e sluiti iskljuivo za finansiranje potreba iz l. 182. do 184. ovoga zakona.

Sredstva namijenjena za finansiranje zatite i spaavanja, propisana posebnim zakonom, poput markica solidarnosti ili dio naplaene premije osiguranja od poara i druga sredstva predviena za te namjene, naplauju se i koriste za potrebe civilne zatite za namjene utvrene u ovome Zakonu.

lan 182.

Federacija finansira: 1) ustrojavanje, opremanje i rad Federalne uprave; 2) pripremanje, opremanje i obuku Federalnog stoera, slubi zatite i spaavanja i specijaliziranih postrojbi civilne zatite koje osniva Federacija i trokove njihovog sudjelovanja u provedbi mjera zatite i spaavanja na zapovijed Federalnog stoera; 3) pruanje materijalne pomoi slubama zatite i spaavanja, a osobito za nabavku specifine opreme i obuku njenih lanova za uporabu te opreme; 4) pruanje materijalne pomoi kantonima i optinama za uklanjanje posljedica koje su nastale od prirodnih i drugih nesrea, sprjeavanja nastajanja daljih teta i osiguranja osnovnih uvjeta za ivot ljudi na ugroenom podruju; 5) istraivake i razvojne projekte od znaaja za ustrojavanje i provedbu zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nesrea; 6) prema potrebi, pruanje finansijske potpore kantonima i optinama za opremanje i obuku slubi zatite i spaavanja i postrojbi civilne zatite, te istraivakih i razvojnih projekata od znaaja za ustrojavanje i provedbu zatite i spaavanja od prirodnih i drugihlan 154.

Republika finansira: a) organizovanje, opremanje i rad Uprave civilne zatite, b) pripremanje, opremanje, obuku i rad Republikog taba za vanredne situacije i specijalizovane jedinice zatite i spasavanja u Republici i trokove uea u sprovoenju mjera zatite i spasavanja, v) pruanje materijalne pomoi snagama iz lana 8. ovog zakona u sprovoenju mjera zatite i spasavanja, nabavke specijalne opreme putem Ministarstva u skladu sa mogunostima i odlukom nadlenog organa Republike, kao i obuke njenih lanova za upotrebu opreme, g) pruanje materijalne pomoi radi uklanjanja posljedica elementarne nepogode i druge nesree, spreavanja nastajanja daljih teta i osiguranja osnovnih uslova za ivot na ugroenom podruju u skladu sa mogunostima i odlukom nadlenog organa Republike i d) druge potrebe zatite i spasavanja u skladu sa ovim zakonom i drugim

81POPLAVE U BIH Elementarne nepogode i/ili institucionalna neefikasnost

nesrea;

7) obuavanje kantonalnih stoera civilne zatite sukladno lanu164. stavak 5. ovoga Zakona;

8) druge potrebe zatite i spaavanja sukladno zakonu ili drugim propisima. Federacija moe dio sredstava iz lana 180. stavak 4. ovoga Zakona koja pripadaju Federaciji izuzetno koristiti za finansiranje preventivnih mjera zatite i spaavanja pod uvjetom da je dio sredstava za te namjene osiguran u Proraunu Federacije i ako su preventivne mjere utvrene u Federalnom programu i godinjem planu realizacije Programa, s tim da ta sredstva ne mogu biti vea od 20% sredstava koja se prikupe u tijeku proraunske godine. Vlada Federacije, na prijedlog Federalne uprave odluuje o koritenju sredstava za namjene iz stavka 2. ovoga lana.propisima.lan 183.

Kanton finansira: 1) opremanje, obuavanje i rad uprave civilne zatite kantona; 2) pripremanje, opremanje i obuku kantonalnog stoera, slubi zatite i spaavanja i postrojbi civilne zatite koje ustrojava kanton, te trokove koji nastaju tijekom njihovog sudjelovanja u provedbi mjera zatite i spaavanja na zapovijed kantonalnog stoera civilne zatite; 3) opremanje i osposobljavanje gospodarskih drutava i drugih pravnih osoba u dijelu kada postavljene zadae tim drutvima nadilaze njihove materijalne mogunosti; 4) izgradnju i odravanje javnih sklonita; 5) saniranje dijela teta nastalih prirodnom ili drugom nesreom, sukladno svojim materijalnim mogunostima; 6) istraivake i razvojne projekte od znaenja za ustrojavanje i provedbu zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nesrea; 7) obuka stanovnitva; 8) prema potrebi, pruanje finansijske potpore optinama u ostvarivanju njihovih zadataka zatite i spaavanja; 9) druge potrebe zatite i spaavanja, sukladno zakonu ili drugim propisima.

Kanton moe dio sredstava iz lana 180. stavak 4. ovoga Zakona koja pripadaju kantonu, izuzetno, kao interventnu mjeru koristiti za finansiranje preventivnih mjera zatite i spaavanja, pod uvjetom da je dio sredstava za te namjene osiguran u proraunu kantona i ako su preventivne mjere utvrene u programu razvitka i godinjem planu realizacije tog programa s tim da ta sredstva ne mogu biti vea od 20% sredstava koja se prikupe u tijeku proraunske godine.

Vlada kantona, na prijedlog kantonalne uprave civilne zatite odluuje o sredstvima iz stavka 2. ovoga lana.

lan 184.

Optina finansira: 1) opremanje, obuavanje i rad slube civilne zatite optine; 2) pripremanje, opremanje i obuku optinskih stoera civilne zatite, slubi zatite i spaavanja i postrojbi civilne zatite koje ustrojava optina i povjerenika civilne zatite optine,lan 155.

Optina, odnosno grad finansira: a) pripremanje, opremanje, obuku i rad tabova za vanredne situacije, jedinica i timova civilne zatite i povjerenika zatite i spasavanja optina, odnosno grada i njihove trokove

8283

kao i trokove koji nastanu tijekom njihovog sudjelovanja u provedbimjera zatite i spaavanja na zapovijed optinskog stoera civilne zatite; 3) opremanje pravnih osoba u dijelu kada postavljene zadatke tim osobama nadilaze njihove materijalne mogunosti; 4) prilagoavanje i odravanje drugih zatitnih objekata potrebama sklanjanja ljudi i materijalnih dobara; 5) nabavku i odravanje sistema za uzbunjivanje stanovnitva; 6) saniranje dijela teta nastalih prirodnom i drugom nesreom, sukladno svojim materijalnim mogunostima; 7) druge potrebe zatite i spaavanja, sukladno zakonu ili drugim propisima. Opttna moe dio sredstava iz lana 180. stavak 4. ovoga Zakona koja pripadaju optini, izuzetno, kao interventnu mjeru, koristiti za finansiranje preventivnih mjera, zatite i spaavanja, pod uvjetom da je dio sredstava za te namjene osiguran u proraunu optine i ako su preventivne mjere utvrene u programu razvitka i planu zatite i spaavanja optine, s tim da ta sredstva ne mogu biti vea od 20% sredstava koja se prikupe u tijeku proraunske godine.

Optinski naelnik, na prijedlog slube civilne zatite optine odluuje o koritenju sredstava iz stavka 2. ovoga lana.uea u sprovoenju mjera zatite i spasavanja, b)prilagoavanje i odravanje sklonita i drugih zatitnih objekata, v) obuku stanovnitva u oblasti zatite i spasavanja, g) saniranje dijela teta nastalih od elementarne nepogode i druge nesree u skladu sa materijalnim mogunostima i odlukom nadlenog organa optine, odnosno grada i d) druge potrebe zatite i spasavanja u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.lan 185.

Pravne osobe, iz vlastitih sredstava, finansiraju trokove koji se odnose na pripremanje i opremanje stoera, povjerenika i postrojbi civilne zatite koje osnivaju radi zatite i spaavanje vlastitog ljudstva, imovine i drugih materijalnih dobara od opasnosti i djelovanja prirodnih i drugih nesrea.lan 156.

Graani, privredna drutva i druga pravna lica ija su materijalna sredstva uzeta radi zbrinjavanja nastradalog i ugroenog stanovnitva imaju pravo na naknadu u iznosu koji se odreuje prema mjesnim dnevnim trinim cijenama u maloprodaji na dan kada su predata.

Na alost, preest je sluaj da sredstva prikupljena kroz naknade za zatitu od prirodnih i drugih nesrea, a sve zbog nepostojanja kvalitetnih planova namjenskog troenja, stoje na podraunima neiskoritena, pa se kao akumulirana sredstva iz prethodnih godina prenose u narednu godinu. A onda bi, usljed finansijske krize i budetskih deficita po svim nivoima vlasti, entitetske i kantonalne vlade donosile odluke kojima su pozajmljivale sredstva od naknada za zatitu od prirodnih nesrea koristei ih za popravak budetske likvidnosti. Dakle, uprkos injenici kako su u BiH generalno slabo opremljene i neobuene strukture civilne zatite, sredstva koja su bila namijenjena za ove svrhe su uzimana kao pozajmice za popravak likvidnosti budeta (izmirenje plata i drugih socijalnoh davanja). Primjera radi, 2009. godine Vlada Federacije BiH je usljed finansijske krize i deficita budeta pozajmila11,5 miliona sa namjenskog rauna za zatitu od prirodnih i drugih nesrea, uz postavljeni rok da se sredstva vrate na raun za 60 dana. U konanici, do isteka tog roka vraeno je tek 7,5 miliona, a nemamo podataka da je ostatak noca vraen. Pozajmice ove vrste Vlada Federacija je realizovala i prole, 2013. godine. Slino se deava i na nivou kantona, pa je tako Vlada Tuzlanskog kantona u junu mjesecu tekue godine donijela odluku kojom je odobrena jednokratna pozajmica novanih

sredstava sa podrauna pod nazivom Sredstva posebnog poreza za zatitu od prirodnih i drugih nesrea i Sredstva za zatitu okolice u ukupnom iznosu od 5 miliona KM. Pozajmica je odobrena u cilju obezbjeenja nedostajueg dijela novanih sredstava za isplatu plaa za maj mjesec 2014. godine, za zaposlene kod budetskih korisnika.

Takoe, govorei o praksi prenamjene koja je prisutna na nivou Federacije BiH, CCI je ve javno upozoravao kroz monitoring izvjetaje o tome kako se zbog jednih prioriteta zanemaruju drugi, ime posljedice usljed iznenadnih novih vremenskih nepogoda mogu biti jo vee. Tako je Vlada reagujui na problem poplava u maju mjesecu 2014. godine prebacila s podraunske pozicije Federalne uprave civilne zatite iznos od 10 miliona KM namjenjenih nabavci aviona za gaenje poara, na raun za otklanjanja posljedica poplava. Moemo se samo nadati kako veih poara u BiH u narednom periodu nee biti, kao to su se mnogi vjerovali da e poplave zaobii Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine.

Za kraj ovog poglavlja dodajmo jo jednu simptomatinu situaciju veza za krizni menadement u reiji aktuelne vlasti u BiH, a u danima nakon poplava. Predstavnici aktuelne vlasti u BiH (predvoene strankama u poziciji) ponovo su nali jedinstven101 stav u jednom, a to je da treba to glasnije moliti za pomo nastradaloj i decenijama napaenoj Bosni i Hercegovini, da se humanitarni brojevi moraju to bolje ispromovisati, da treba sve uiniti kako bi donatorska konferencija (jul mjesec 2014.g.) donijela vie novca, a sve to 3 mjeseca prije narednih optih izbora. Pri tome, razmislili su zakonodavci, uvijek je dobro i dodatno osiromaiti narod pa su tako vrlo efikasni bili u izradi i usvajanju novih tzv. zakona o osnivanju entitetskih Fonda solidarnosti102. Naravno, u paketu su mjenjani103 i drugi zakoni, a sve s ciljem da se to bolje napune budeti pomenutih fondova na nivou entiteta.

U Republici Srpskoj, okosnicu prihoda fonda trebao bi initi solidarni porez u ukupnom iznosu od tri odsto koji e se obraunavati na neto plate svih zaposlenih u RS. Porez e biti plaan na nain da poslodavac snosi 1,5 odsto, a zaposleni preostali iznos.

U Federaciji BiH je donesen Zakon o osnivanju Federalnog fonda za pomo nastradalim podrujima od prirodne nesree na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine kojim je predvieno da se iz plate svih zaposlenika izdvaja po jedan posto od neto iznosa u periodu od est mjeseci. Ipak, za razliku od slinog solidarnog fonda u Republici Srpskoj, u Federaciji BiH je ostavljena mogunost ne izdvajanja novca ukoliko zaposlenik pisanim putem obavijesti poslodavca da to ne eli.

101 Mogli bi povui paralelu sa praksama iz prolosti kada entitetske granice i stranake razlike nisu bile bitan faktor prilikom izglasavanja veih plata u dravnim i entitetskim parlamentima.102 Ekonomski analitiar, gospoa Svjetlana Ceni, ocjenjuje kako su vlasti formirali ove fondove s ciljem da imaju potpunukontrolu nad novcem koji bude u opticaju u vezi sa saniranjem teta od poplavne katastrofe u BiH i kako bi sebi obezbjedili prostor za netransparentne procedure.103 Monitoring koji CCI godinama provodi u BiH pokazao je kako je priprema i usvajanje entitetskih zakona jedan dug i iscrpanproces, i da je usvajanje ak i onih planiranih zakona na godinjem nivou veliki problem. Meutim kada se radilo o ovom paketu zakona, vlasti su bile posebno uinkovite.

S obzirom u kakvoj ekonomskoj situaciji ivi veina stanovnitva Bosne i Hercegovine i kolika su kreditna zaduenja mnogih, u situaciji smo da oni kojima takoe treba pomo moraju pomagati drugima. Niko ne zna sa sigurnou koliko je ovo stvarno veliki pritisak na ekonomiju i budet svakog graanina. Postavlja se pitanje koliki je rok vaenja ovih zakona. Pitanje je i da li je smanjenje platene moi graana bolje ili loije rjeenje od novijeg kreditnog zaduivanja po posebno povoljnim kamatama kakve nudi Vlada Japana. Pitanje je i koliko ovo preusmjeravanje IPA104 sredstava utiena na druge sektore i planirane projekte, a znamo da utie. Itd...

Prije nego to su krenuli sa dodatnim osiromaivanjem stanovnitva, a da bi pokazali svoje istinsko potenje i dobru namjeru, vlasti su prethodno trebale detaljno proeljati institucije i etiketirati najodgovornije za sve ono to nije bilo dobro u domenu upravljanja rijekama i rijenim slivovima, te zatite od poplava i civilne zatite. Da vlast nema namjeru insistirati na odgovornosti pokazuje i to to niko nije dobio otkaz ili podnio ostavku zbog haosa koji je nastao tokom poplavne katastrofe u BiH. A tek nakon toga su i svi drugi graani trebali preuzeti odgovornost s ciljem da se u to kraem periodu pomogne najugroenijim.

Kao to smo prethodno pominjali u uvodnom dijelu analize, problem je i taj to se konstantno razmilja o novanim sredstvima, a malo se radi na izradi novih strategija i karti rizika od narednih elementarnih nepogoda. A kako post poplavni problem rjeavaju u razvijenim zemljama govori nam noviji primjer iz Engleske Ovu zemlju su krajem decembra 2013. i poetkom januara 2014. godine zadesile poplave ogromnih razmjera, a Vlada je ve u februaru mjesecu pripremila i donijela paket konkretnih mjera kao odgovor na poplave u smislu oporavka i proaktivnog djelovanja, a kako bi naredne sline katastrofe bile sprijeene. U kratkom roku od nepuna dva mjeseca izraen je novi estogodinji program rada na sistemu odbrane od poplava do 2021, ukljuujui i novu dugoronu strategiju ulaganja za odbranu od poplava, te procjene buduih potreba za poplave i obalne odbrane, uzimajui u obzir najnovije karte rizika i ekonomske analize. Izdvojiemo samo neke od glavnih usaglaenih taaka iz pomenutog programa:

Izdvajanje 130.000.000 za hitne popravke i odravanje postojee infrastrukture, i to 30 miliona u tekuoj godini, te 100.000.000 u 2015. godini; Usaglaene su 42 nove eme odbrane od poplava za 2014-15. godinu, tj. novi planovi u skladu sa aktuelnom situacijom, a koji e se, zajedno s drugim projektima iz prvobitnih planova graditi u2014-15, s ciljem zatitite vie od 42.000 kuanstava (100.000 ljudi koji su najugroeniji poplavama);

104 Sredinom mjeseca juna 2014. godine predstavnici Evropske komisije izvijestili su predstavnike institucija BiH na sastanku u Briselu o programskim paketima fondova Instrumenta za pretpristupnu pomo(IPA) za oporavak BiH od posljedica poplava. Bilo je rijei o pripremi prvog programskog paketa kojim se vri preraspodjela od oko 40 miliona eura iz IPA fondova za 2011, 2012. i2013. godinu, kako bi se BiH pomoglo u oporavku od posljedica poplava, nakon kojeg e uskoro uslijediti drugi paket u okviru IPA 2014. Komisija je ponovo istakla vanost usvajanja strategija na nivou BiH u svim oblastima koje su vane za dalje usklaivanje s pravilima i standardima EU i za deblokiranje pristupa fondovima iz IPA za ulaganja u datim sektorima, to e zahtijevati poboljanje koordinacije i saradnje izmeu svih nivoa vlasti.

Izdvajanje 370.000.000 kapitalnih ulaganja u novu infrastrukturu za poboljanje odbrane od poplava u 2015-16. godini. Takoe je usaglaeno da e godinje izdvajanje za nove objekte ostati na ovom nivou, uz plan da godinje izdvajanje po ovom pitanju do kraja desetljea bude i preko400.000.000 .

Za Bosnu i Hercegovinu, za saniranje teta od poplava, ali i sva druga pitanja bi bilo daleko lake da su nae vlasti vie uinile u proteklom periodu na ispunjenju neophodnih uslova Evropske unije na putu evro-integracija nae zemlje. Evropska unija svoju osnovnu ulogu u sistemu zatite od elementarnih nepogoda ostvaruje kroz Mehanizam za civilnu zatitu Evropske unije105. Osnovni cilj ovog mehanizma je izgradnja saradnje u civilnoj zatiti u sluajevima veih nesrea s potrebom hitnog odgovora. Pristupanje Mehanizmu za civilnu zatitu EU-a povezuje zemlju s evropskom mreom upravljanja katastrofom i omoguuje joj pristup resursima za rjeavanje irokog spektra nepogoda. Zemlje kandidati mogu uivati u svim povlasticama Mehanizma i prije ulaska u EU. Nakon pristupanja ovom mehanizmu zemlja ima pravo aplicirati za finansijsku pomo EU-a za prijenos pomoi kao i pravo uea na EU treninzima i vjebama. I iz ovog aspekta se podnoenje kredibilne aplikacije za lanstvo u EU-u i dobivanje kandidatskog statusa za BiH pokazuje kao viestruko korisno jer bi ona tako bila u prilici da uiva u svim pogodnostima Mehanizma za civilnu zatitu EU-a.

Dok Hrvatska kao lanica, pa i Srbija kao zemlja koja je ratifikovala pred-pristupni Sporazum, raunaju na pozamanu pomo iz tzv. Fonda solidarnosti EU za sanaciju teta od poplava, ovakvi vidovi direktne, nekreditirane, pomoi za nau zemlju su jo uvijek daleko. Fond solidarnosti EU (EUSF) uspostavljen je nakon razornih poplava u centralnoj Evropi u ljeto 2002. godine. Iz tog Fonda se nadoknauje dio tete nastale iskljuivo zbog prirodnih nepogoda. Fond je ogranien na pokrivanje neosigurane tete i ne pokriva privatnu tetu. Sredstva iz Fonda se mogu koristiti za hitnu obnovu infrastrukture i postrojenja u oblasti energetike, potrojenja za proizvodnju pijae vode i preradu otpadnih voda, kao i u oblasti saobraaja, telekomunikacija, zdravstva i obrazovanja. Pomo je namjenjena i obezbjeivanju privremenog smijetaja i pruanja usluga ugroenom stanovnitvu, kao i razvoju instrastrukture za zatitu od nepogoda, poput brana. Sredstva se mogu koristiti i za finansiranje mjera za zatitu kulturnog nasljea, kao i ienje pogoenih podruja, ukljuujui prirodne cjeline.

Primjera radi, iz Budeta EU za 2014. godinu, kroz Fond solidarnosti odobena je pomo odreenim zemljama lanicama EU u iznosu od 400,5 miliona eura. I to pomo zemljama koje su znatno bogatije od Bosne i Hercegovine, pa tako za sanaciju tete uzrokovanih poplavama u Njemakoj (360,5 miliona eura), Austriji (21,7 miliona eura) i ekoj (15,9 miliona eura), dok je za sanaciju teta od sua u Rumuniji odobreno 2,5 miliona eura.

Da su vlasti u Bosni i Hercegovini na vrijeme razmiljali o potencijalnom problemu i tetama koje mogu nastati od poplava, onda bi se u proteklih 15 godina daleko vea sredstva obezbjedila za preventivne

105 Drave koje participiraju u ovom mehanizmu: svih 28 lanica EU-a, kao i Makedonija, Srbija, Island, Norveka i Lihtentajn.

namjene i projekte saniranja devastirane vodo-zatine infrastrukture, nakon proteklih ratnih dejstava u naoj dravi. Meutim veini predstavnika vlasti je prioritetnije bilo utroiti javna sredstva s ciljem zadovoljenja stranakih i linih interesa, pa i dodatno se zaduiti kod meunarodnih institucija za neke druge atraktivnije infrastrukturne projekte (gradnja saobraajnica, administrativnih centara, itd.), nego to su to bili projekti sa ciljem prevencije od poplava (nove brane, nasipi, proirivanje rijenih kanala, izgradnja novih priobalnih objekata u svrhu vodozatite).

Isto tako, politika promocije i podrke plaanja preventivnog osiguranja javnih i privatnih dobara, koja je vrlo aktuelna u razvijenijim zemljama, u BiH je vie nego izostala tokom proteklih godina. Umjesto dananjih entitetskih fondova solidarnosti, vlasti u BiH su prije mnogo godina trebali razmiljati o ovoj problematici na nain da se formira jedinstven dravni fond u koji bi se kroz poreze i donacije prikupljao novac, a koji bi bio jedino operativan u sluaju prirodnih katastrofa. Bila bi to uvana sredstva kojima bi se direktno uticalo na brzi oporavak od katastrofa. Sredstva na raunu ovog fonda bi odavala jednu ozbiljnost drave, a zasigurno bi olakala i dobijanje mnogo povoljnijih kredita od Svetske banke i drugih meunarodnih finansijskih institucija u sluaju veih katastrofa kakva je bila u maju mjesecu 2014. godine.

6. ZAKONODAVSTVO EVROPSKE UNIJE

Bosna i Hercegovina je potpisnica veine meunarodnih sporazuma i konvencija, to je kao zemlju koja je ukljuena procese evropskih integracija, obavezuje da u razvoju svojih institucija i pravnog okvira koristi pravne steevine Evrope i prihvaene meunarodne sporazume.

Evropska Unija je donijela niz obavezujui sporazuma, konvencija i propisa za svoje lanicame, koje su primjenjujui ih u svojim dravama, harmonizovale i unaprijedile pravni, organizacioni i upravljaki okvir, koji se odnosi na sektora voda i vodno zakonodavstvo. U nastavku navodimo iste, ali prije toga smatramo znaajnim napomenuti kako je Bosna i Hercegovina trenutno jedina zemlja u okruenju (izuzmemo li Kosovo) koja jo uvijek nije ispunila uslove za podnoenje kandidature za lanstvo u EU. Time su nam uskraena brojna prava i mogunosti, meu kojima i ono u vezi sa koritenjem sredstava iz EU Fonda solidarnosti.

U ovom kontekstu akata Evropske unije koji tretiraju pitanja upravljanja vodama prvenstveno treba spomenuti sljedee dokumente:

Konvenciju o koritenju i zatiti prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera koja je usvojena17.marta 1992 i poznatija je kao Helsinka konvencija; Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja, a koja je usvojena u Barseloni 1976. godine. Konvencija je dopunjena 1995. kada je dobila naziv Konvencija za zatitu morske okoline i priobalnog podruja Mediterana"; Konvencija o saradnji za zatitu i odrivo koritenje rijeke Dunav, potpisana u Sofiji 29. juna1994., stupila na snagu 22.oktobra 1998, a koja daje polazite za odrivo upravljanje svim rijekama u slivu Dunava. Cilj Konvencije je ostvarivanje odrivog upravljanja vodama u slivu Dunava, pri emu se posebno izdvajaju ciljevi: ouvanje, ureenje i razumno korienje povrinskih i podzemnih voda sliva; doprinos snienju zagaenja Crnog mora iz sliva; smanjenje opasnosti od incidentnih zagaenja, poplava i leda; saradnja u svim domenima upravljanja vodama.U cilju obezbjeenja organizacionog okvira za stalnu regionalnu saradnju podunavskih zemalja u okviru Konvencije je formirana Meunarodna komisija za zatitu rijeke Dunav (International Commission for the Protection of the Danube River - ICPDR). Komisija je pokrenula iroku akciju da sve zemlje potpisnice urade Planove upravljanja vodama u oblasnim slivovima u sklopu Dunavskog bazena. Planovi upravljanja vodama trebaju biti usklaeni sa Okvirnom direktivom o vodama EU, a poznato je da Bosna i Hercegovina nema usvojen okvirni plan upravljanja vodama na dravnom nivou; Okvirni sporazum o slivu rijeke Save i Protokol o reimu plovidbe, koji su potpisani u Kranjskoj Gori (3.12.2002.), a koji su dopunjeni u Ljubljani 2.04.2004. Tim sporazumom i protokolom dogovoreno je: uspostavljanje meunarodnog reima plovidbe rijekom Savom; uspostavljanje odrivog upravljanja vodama sliva; preduzimanje mjera za spreavanje ili ograniavanje opasnosti i za smanjivanje i uklanjanje tetnih posljedica, ukljuujui i posljedice poplava, leda, sua i sluajeve isputanja u vodu opasnih materija; stvaranje mehanizama za uspostavljenje