Upload
zeljko55555
View
350
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
PRVI ČAS(Autor: prof. Dr Ljiljana Vasović)
UVOD U ANATOMIJUUVOD U ANATOMIJU
SRESREĆĆNO!NO!
"anatémnein"• Termin “Anatomija” vodi poreklo od grčke
reči "anatémnein", koja znači “seći odvojeno” ili “disekovati”.
Nije dovoljno anatomiju smatrati umetnošću disekcije. Pre će biti da je Anatomija nauka, koja proučava građu i oblikovanje tela čoveka.
Makroskopska anatomija se zasniva na prepoznavanju struktura golim okom.
Mikroskopska anatomija omogućuje saznanja o mikro- relacijama unutar tela čoveka. Njen glavni dodatak predstavlja elektronska mikroskopija.
Glavni zadatak anatomije je da prepozna međuzavisnost individualnih komponenti unutar tela čoveka.
ISTORIJAT ANATOMIJE ISTORIJAT ANATOMIJEISTORIJAT ANATOMIJE
““BoBožžanskaanska jetrajetra””
ISTORIJAT ANATOMIJE
Podaci o autopsijama, vivisekciji.Herophilus je opisao nerve i arterije ispunjene krvlju.Erasistratus je opisao mozak kao sedište inteligencije, i dve
vrste nerava, motorne i senzitvne.
ISTORIJAT ANATOMIJE
• Hippocrat i drugi stari anatomi uveli su anatomsku terminologiju koja je olakšala stručnu komunikaciju u to vreme.
• Rufus je napisao knjigu "On naming of the Parts of the Body,“ u Prvom veku.
• Međutim, Galenu se priznaje primat u uspostavljanju anatomske terminologije, čiji nazivi u osnovi imaju grčke reči.
RENESANSA U ANATOMIJIRENESANSA U ANATOMIJI““The Fabric of the Human BodyThe Fabric of the Human Body””
CILJ CILJ ANATOMIJEANATOMIJE•• AnatomijaAnatomija jeje deodeo
biologijebiologije..•• AnatomijaAnatomija jeje naukanauka o o
gragrađđi i telatela svihsvih telatela žživihivihbibićća: a: ččovekaoveka((anthropotomiaanthropotomia), ), žživotinjaivotinja((zootomiazootomia) i ) i biljakabiljaka((phytotomiaphytotomia). ).
•• SeciranjeSeciranje nijenije samosamo jedanjedannanaččin in radarada u u AnatomijiAnatomiji, , negonego jeje to to glavniglavni, , najvanajvažžnijiniji nanaččin in istraistražživanjaivanja telatela ododpamtivekapamtiveka..
ANATOMSKA NOMENKLATURAiz 1998. godine
PODELA ANATOMIJE:PODELA ANATOMIJE:
1. 1. SISTEMATSKA, SISTEMATSKA, DESKRIPTIVNA DESKRIPTIVNA
ANATOMIJAANATOMIJA
•• ImaIma zadatakzadatak dada istraistražžujeuje organskeorganske sastavesastave golimgolim okomokom, , lupomlupomiliili mikroskopommikroskopom ( ( mikroskopskamikroskopska anatomijaanatomija))–– HistologijaHistologija jeje posebanposeban ogranakogranak sistematskesistematske anatomijeanatomije
•• ZadatakZadatak sistematskesistematske anatomijeanatomije jeje dada istraistražžujeuje oveove organskeorganskesistemesisteme, , svakisvaki posebnoposebno; ; otudaotuda i i njennjen nazivnaziv. .
2. 2. TOPOGRAFSKA ANATOMIJATOPOGRAFSKA ANATOMIJA•• TopografskaTopografska
((regionalnaregionalna) ) anatomijaanatomijaoopisujepisuje svesve organskeorganskesistemesisteme kojikoji se se nalazenalaze u u odreodređđenomenom deludelu telatela pripriččemuemu jeje glavnaglavna papažžnjanjausmerenausmerena nana njihovnjihovpolopoložžajaj ii odnosodnos..
2.1. 2.1. HIRURHIRURŠŠKA ANATOMIJAKA ANATOMIJA
•• Kao dKao deoeo topografsketopografske anatomijeanatomije sluslužži i potrebamapotrebamahirurgijehirurgije..
3. 3. RENDGENSKA ANATOMIJARENDGENSKA ANATOMIJA
•• VaVažžno no jeje rerećći i dada se se nanaovajovaj nanaččin in mogumogu videtividetiunutrunutraaššnjinji organiorgani tokomtokomnjihovognjihovog radarada i i takotakoustanoveustanove svesve promenepromenenjihovognjihovog oblikaoblika pripri raduradu((npr. npr. dijafragmadijafragma, , pluplućća a prilikomprilikom disanjadisanja, , žželudaceludac i i crevacreva zaza vremevreme varenjavarenja). ).
KONTRASTNA KONTRASTNA RADIOGRAFIJARADIOGRAFIJA
•• AnatomijaAnatomija jeje unapreunapređđenaena ovimovim nanaččininoom m istraistražživanjaivanja telatela. . OnaOnaomoguomoguććujeuje gledanjegledanje sakrivenihsakrivenih unutraunutraššnjihnjih organaorgana,, krvnih i krvnih i limfnih sudova (lymphangiographia, npr.)limfnih sudova (lymphangiographia, npr.) i to i to gledanjegledanje nana žživomivomččovekuoveku, , ččime seime se ispravljaispravlja onajonaj nedostataknedostatak ananaatomijetomije kojikojiuglavnomuglavnom opisujeopisuje gragrađđu u mrtvogmrtvog telatela..
Konvencionalna MRI i 3D Konvencionalna MRI i 3D rekonstrukcijarekonstrukcija
conventionalMRI shows both nodes same 3D
reconstructionof node metastatic rednonmetastaticgreen
MRI with superpara-magneticnanoparticles– signalin normal node decreased buthigh in metastatic node
abdominalCT – fails todifferentiatebetween the 2 nodes
CT CT -- ANATOMIAANATOMIA ULTRAZVUKULTRAZVUK
4.4. KOMPARATIVNA ANATOMIJAKOMPARATIVNA ANATOMIJA(Npr. (Npr. iistrastražživanje krvotoka kod ribe, komparacija sa ivanje krvotoka kod ribe, komparacija sa
krvotokom kornjakrvotokom kornjačče, krokodila, ptica i sisara)e, krokodila, ptica i sisara)5. 5. PLASTIPLASTIČČNA NA ANATOMIJAANATOMIJA
•• PlastiPlastiččnana anatomijaanatomijajeje u u sluslužžbi bi likovnelikovneumetnostiumetnosti..
ANATOMIJA U UMETNOSTIANATOMIJA U UMETNOSTI((UMETNOST U ANATOMIJIUMETNOST U ANATOMIJI
Leonardo Leonardo dada VinciVinci--aa))
KARIKATURA U ANATOMIJIKARIKATURA U ANATOMIJI
ANATOMIA GENERALISANATOMIA GENERALIS•• TTeloelo ččoveka oveka jeje sastavljenosastavljeno odod
velikogvelikog brojabroja organaorgana, , odod kojihkojihsvakisvaki imaima i i svojsvoj posebniposebni oblikoblik i i svojesvoje posebnoposebno delovanjedelovanje. . IpakIpak, , titi pojedinipojedini organiorgani nisunisupotpunopotpuno nezavisninezavisni jedanjedan ododdrugogdrugog, , negonego vivišše e njihnjih ččineinecelinucelinu u u kojojkojoj jedanjedan organ organ upotpunjujeupotpunjuje delovanjedelovanje drugogdrugog, , ttaako da suko da su svisvi podrepodređeniđeniveveććemem zadatkuzadatku. .
PLANA et LINEAEPLANA et LINEAE
1. Plana frontalia 1. Plana frontalia s. coronalias. coronalia
2. Plana 2. Plana horizontaliahorizontalia
3. Plana sagittalia3. Plana sagittalia3.1. Planum 3.1. Planum
medianummedianum3.2. Plana 3.2. Plana
paramedianaparamediana
NOMINA GENERALIANOMINA GENERALIA((Napomena: u daljem izuNapomena: u daljem izuččavanju anatomije, biavanju anatomije, bićće e
istaknuti zvaniistaknuti zvaniččni anatomski nazivi u odgovarajuni anatomski nazivi u odgovarajuććem em poglavlju)poglavlju)
is
is
is
is
KINESIOLOGIAKINESIOLOGIA
1.1. Rotatio lateralisRotatio lateralis2.2. Rotatio medialisRotatio medialis
Flexio Flexio ExtensioExtensio
Abductio Adductio
1. Oppositio1. Oppositio2. Supinatio 2. Supinatio ––
pronatiopronatio3. Inversio 3. Inversio --
eversioeversio
(1. Elevatio (1. Elevatio –– depressiodepressio2. Protractio 2. Protractio –– retractio)retractio)
OSTEOLOGIA(NAUKA O KOSTNOM SISTEMU)
• Strukture skeletnog sistema su:
• KOSTI• ZGLOBOVI• LIGAMENTI
SYSTEMA SKELETALE
• Osovinski skelet (Skeleton axiale)
• Skelet ekstremiteta(Skeleton appendiculare)
SKELETON AXIALE
(80 kostiju)
• Cranium
• Os hyoideum
• Vertebrae
• Costae
• Sternum
SKELETON APPENDICULARE
(126 kostiju)
• Ossa membri superioris
• Ossa membri inferioris
SYSTEMA SKELETALE• FUNKCIJE:
• Rigidni okvir u telu koji obezbeđuje zaštitu vitalnim i vulnerabilnim organima
• Dvokraka poluga skeletnim mišićima• Rezervoar kalcijuma i fosfata; (sekundarna)
homeostatska regulacija nivoa kalcijuma u krvi• Formiranje krvnih ćelija
OKOŠTAVANJE (OSTEOGENESIS)
• Iz mezoderma, srednjeg primitivnog germinativnog sloja, razvija se mesenchym, čije se nediferencirane ćelije ugrađuju u bilo koji tip vezivnog tkiva – kost, hrskavicu, mišić, tetivu, fasciju ili ligament.
• Postoje dva osnovna tipa okoštavanja:• Osteogenesis membranacea• Kondenzacija mezenhimnih ćelija fibroznog ekstracelularnog
matriksa u osnovi je direktnog, membranoznog okoštavanja srednjeg dela ključnice, kratkih kostiju, nekih kostiju baze i krova lobanje.
• Osteogenesis cartilaginea• Endohondralno okoštavaju pršljenovi, veći deo kostiju baze
lobanje, rebra, grudna kost, karlica i duge kosti ekstremiteta.
CENTRUM OSSIFICATIONIS PRIMARIUM ET SECUNDARIUM
• Primarni centar okoštavanja ili početni proces formiranja kostiju, razvija se intrauterino, obično nije usamljen, lokalizovan je, obostrano je konstantnog položaja i odgovoran za okoštavanje većeg dela kosti.
• Sekundarni centar okoštavanja, osim nekih izuzetaka, razvija se postnatalno, pojedinačno ili u većem broju. Odgovoran je za oblikovanje koštanih apofiza, ivica pljosnatih kostiju i epifiza dugih kostiju.
STALNE I NESTALNE KOSTI• Razlike među
kostima su posledicarazličitog rasporedaćelija – osteoblasta, čvrstine i rasporeda osnovne supstance, odnosno različitog oblika, dimenzija i rasporeda šupljina u njoj.
STRUKTURNI DELOVI
(npr. os longum):
• Periosteum• Substantia corticalis /
compacta• Substantia spongiosa s.
trabecularis• Endosteum• Medulla ossium rubra / flava
/ gelatinosa
• MORFOLOŠKI DELOVI:• Diaphysis• Epiphysis• Metaphysis• Linea epiphysialis• Foramen nutricium• Cavitas medullaris
KOSTI GORNJEG EKSTREMITETA
- OSSA MEMBRI SUPERIORIS
1. KOSTI RAMENOG POJASA (CINGULUM PECTORALE s.
CINGULUM MEMBRI SUPERIORIS)2. KOSTI SLOBODNOG DELA GORNJEG
EKSTREMITETA(PARS LIBERA MEMBRI SUPERIORIS)
CINGULUM PECTORALE(CLAVICULA et SCAPULA)
Clavicula
CLAVICULA
Extremitas sternalis et acromialis(između okrajaka je corpus – facies superior et inferior;
margo anterior et posterior)
SCAPULA (kost na zadnjem zidu gr. koša.Opis: 2 strane, 3 ivice, 3 ugla) SCAPULA
Facies costalis s. anterior Facies posterior(fossa subscapularis)
FACIES POSTERIOR SCAPULAE
Fossa supraspinata et infraspinata
Spina scapulae
Acromion
ANGULUS LATERALIS SCAPULAE
Processus Tuberculum Cavitascoracoideus supraglenoidale glenoidalis
1. Ramenica ili nadlaktica (humerus)
2. Žbica (radius)3. Laktica (ulna)
4. Kosti šake (ossa manus):
PARS LIBERA MEMBRI
SUPERIORIS
HUMERUS(Osnovni delovi)
Epiphysis proximalis
Corpus Epiphysisdistalis
CORPUSHUMERI
(Strane i ivice)
A: Facies anterolateralis
M: Facies anteromedialis
P: Facies posterior
IVICE: Margo lateralis / medialis/posterior
Facies anterolateralis(Pripoj mišića)
Faciesanteromedialis(Pripoj mišića)
Faciesposterior(Pripojmišića)
EPIPHYSIS PROXIMALIS (morfološke strukture)
EPYPHYSIS DISTALIS(Osnovni delovi: srednji, zglobni deo – condylus humeri, i dva bočna nezglobna dela – epicondylus lat. et med. )
Epicondylusmedialis
Condylus humeri
Epicondyluslateralis
EPIPHYSIS DISTALIS (Condylus humeri)
- napred - - pozadi -
Trochlea Capitulum Fossa olecrani
HUMERUS
(Kliničkiznačaj proističe iz odnosa kosti sa
neurovaskularnimelementima i
pripoja mnogihmišića)
RADIUS(Osnovni delovi)
Corpus(3 ivice i 3 strane)
Epiphysis s. extremitas*proximalis
Epiphysis s.extremitas*
distalis
EPIPHYSIS PROXIMALIS
RADII(Osnovni delovi)
Caput
Collum
Tuberositas
EPIPHYSIS DISTALIS RADII
Baza: facies articularis carpalisUnutra: incisura
ulnarisSpolja: proc. styloideus
Facies articularis carpalis
Incisuraulnaris
Proc.styloideus
ULNA – Osnovni delovi
CorpusEpiphysis s.extremitas*proximalis
Epiphysis s.extremitas*
distalis
ULNA(Epiphysisproximalis:
koštane strukture)
Olecranon
Incisuratrochlearis
Processuscoronoideus
Incisura radialis
Tuberositas ulnaeCrista musculi
supinatoris
Epiphysis distalis ulnae(delovi)
Caput ulnae
Proc. styloideus
Circumferentia articularis
LEVO-DESNA ORIJENTACIJA
ULNA
OSSA MANUSOSSA MANUS
Ossa digitorum s. phalanges; ossa metacarpi et ossa carpiOssa digitorum s. phalanges; ossa metacarpi et ossa carpi
OSSA CARPI PROXIMALIA / OSSA CARPI PROXIMALIA / DISTALIADISTALIA
Os scaphoideum Os scaphoideum / / lunatum lunatum / / triquetrum triquetrum // pisiformepisiforme
Os trapezium / trapezoideum / capitataum / hamatum
(premo(premoššććavanje avanje sulcussulcus--a carpi)a carpi)
34
1
2
5
CANALISCARPI
OSSA METACARPI et DIGITORUM OSSA METACARPI et DIGITORUM MANUSMANUS
OSSA METACARPIOSSA METACARPI(I (I –– V)V)
OSSA DIGITORUMOSSA DIGITORUM1.1. Pollex (I)Pollex (I)2.2. Index (II)Index (II)3.3. Digitus medius (III)Digitus medius (III)4.4. Digitus anularis (IV)Digitus anularis (IV)5.5. Digitus minimus (V)Digitus minimus (V)
PHALANGESPHALANGES
Phalanx proximalis Phalanx proximalis // media media // distalisdistalis(pollicis) (indicis) (pollicis) (indicis) (pollicis)(pollicis)
JUNCTURAE; SYSTEMA JUNCTURAE; SYSTEMA ARTICULAREARTICULARE
Spoj (junctura) je mesto gde se Spoj (junctura) je mesto gde se dve kosti spajaju. dve kosti spajaju.
STRUKTURNA KLASIFIKACIJA STRUKTURNA KLASIFIKACIJA JUNKTURAJUNKTURA
•• StruStrukkturturnna a kklasifilasifikacija je bazirana na kacija je bazirana na mmateriaterijjalalu koji vezuje ili dru koji vezuje ili držži kosti zajedno i i kosti zajedno i prema tome da li, ili ne postoji zglobna prema tome da li, ili ne postoji zglobna ššupljina.upljina.
•• Tri osnovne vrste se razlikujuTri osnovne vrste se razlikuju::–– Junctura fibrosa Junctura fibrosa –– Junctura cJunctura cartilaginartilagineaea–– Junctura sJunctura synovialynovialis s. articulatio s. diarthrosisis s. articulatio s. diarthrosis
FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA JUNKTURAJUNKTURA
•• FunFunkckcionalionalnana kklasifilasifikkaacciija je bazirana na opsegu ja je bazirana na opsegu pokretapokreta koji je dozvoljen u zglobu.koji je dozvoljen u zglobu.
•• Tri funkcionalna tipa se razlikuju:Tri funkcionalna tipa se razlikuju:–– SynarthrosisSynarthrosis –– nepokretan (npr. junctura fibrosa)nepokretan (npr. junctura fibrosa)–– AmphiarthrosisAmphiarthrosis –– polupokretanpolupokretan (npr. junctura cartilaginea)(npr. junctura cartilaginea)–– DiarthrosisDiarthrosis –– slobodno pokretanslobodno pokretan (npr. junctura synovialis)(npr. junctura synovialis)
JUNCTURAE FIBROSAEJUNCTURAE FIBROSAE
•• Kosti su spojene vezivnim tkivomKosti su spojene vezivnim tkivom•• Nema zglobnu Nema zglobnu ššupljinuupljinu•• Nepokretni suNepokretni su ((tip: tip: synarthrosessynarthroses))
•• Razlikuju seRazlikuju se::1. 1. SuturSuturaa 2. 2. SyndesmosisSyndesmosis 2.1. (3) 2.1. (3) GomphosisGomphosis
JUNCTURA CARTILAGINEA
• Kosti su spojene hrskavicom.• U spoju nema zglobne šupljine.
• Razlikuju se dva osnovna tipa:1. SYNCHONDROSES 2. SYMPHYSES
JUNCTURA SYNOVIALISJUNCTURA SYNOVIALIS(OP(OPŠŠTE ODLIKE)TE ODLIKE)
•• Cavitas articularisCavitas articularis –– potenpotencciijjalalni prostor, koji sadrni prostor, koji sadržži malu i malu kolikoliččinu fluida.inu fluida.
•• CapsulCapsula articularisa articularis ((dvoslojnadvoslojna)). . SynoviaSynovia –– visviskozni kozni fluidfluid,, koji koji podmazuje zglob.podmazuje zglob.
•• LigamentLigamentaa capsularcapsulariaia / / extracapsularextracapsulariaia / / intracapsularintracapsulariaia
JUNCTURAE SYNOVIALESJUNCTURAE SYNOVIALES•• OblikOblik zglobne povrzglobne površšine određuje opseg pokretaine određuje opseg pokreta..•• Razlikuju se sledeRazlikuju se sledećći glavni tipovi:i glavni tipovi:
1. Art. cylindrica (1.1. gynglimus) 1.2. Art. t1. Art. cylindrica (1.1. gynglimus) 1.2. Art. trochoidearochoidea2. Art spheroidea s. enarthrosis 2. Art spheroidea s. enarthrosis 2.1. Art. cotylica 2.1. Art. cotylica 3. Art. ellipsoidea 4. 3. Art. ellipsoidea 4. Art. bicondylaris Art. bicondylaris 5. Art. plana 6. 5. Art. plana 6. Art. sellaris (bez Art. sellaris (bez ššeme)eme)
•• 1.1 1.2 2 1.1 1.2 2 3 4 53 4 5
JUNCTURAEJUNCTURAE MEMBRI MEMBRI SUPERIORISSUPERIORIS
ART. STERNOCLAVICULARISART. STERNOCLAVICULARIS ART. HUMERIART. HUMERI
•• Zglobne Zglobne povrpovrššinine:e:
1. Caput humeri1. Caput humeri2. Cavitas 2. Cavitas
glenoidalisglenoidalis
ART. HUMERIART. HUMERI(Umetnut fibroznohrskavi(Umetnut fibroznohrskaviččavi avi
prsten: Labrum glenoidale)prsten: Labrum glenoidale)LIGAMENTA HUMERILIGAMENTA HUMERIART. HUMERI
(Ligamenta)
ART. HUMERIART. HUMERI ART. CUBITIART. CUBITI
Art. Art. humeroulnarishumeroulnaris / / humeroradialishumeroradialis / / radioulnarisradioulnarisproximalisproximalis
ART. CUBITIART. CUBITI(Ligamenta)(Ligamenta)
•• Lig. collaterale ulnareLig. collaterale ulnare•• Lig. collaterale Lig. collaterale
radialeradiale•• Lig. anulare radiiLig. anulare radii•• Lig. quadratumLig. quadratum
ARTT. MANUSARTT. MANUS
•• Art rArt radiocarpaladiocarpalisis–– Zglobljava se Zglobljava se žžbica bica
sasa ččunastom i unastom i polumesepolumeseččastom astom kosti rukosti ruččja, kao i ja, kao i zglobni kolut sa zglobni kolut sa trorogljom kosti.trorogljom kosti.
–– FF: f: flexiolexio, , extensioextensio, , adductioadductio, , abductioabductio od od osovine (zbirnoosovine (zbirno, , circumductiocircumductio))
ART. RADIOCARPALISART. RADIOCARPALIS(ligamenta)(ligamenta)
Lig. radiocarpale palmareLig. radiocarpale palmare Lig. ulnocarpale palmareLig. ulnocarpale palmare
(Na dorzalnoj strani se nalaze: (Na dorzalnoj strani se nalaze: ligg. radiocarpale et ulnocarpale dorsaleligg. radiocarpale et ulnocarpale dorsale
PROKSIMALNI I DISTALNI PROKSIMALNI I DISTALNI INTERFALANGEALNI ZGLOBINTERFALANGEALNI ZGLOBOVIOVI
(ARTT. INTERPHALANGEAE MANUS)(ARTT. INTERPHALANGEAE MANUS)((proximalis proximalis ––PIPPIP; distalis ; distalis -- DIP)DIP)
PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TAPRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TAČČKE KE NA PREDNJEM ZIDU GRUDNOG KONA PREDNJEM ZIDU GRUDNOG KOŠŠA A
(THORAX)(THORAX)LINEAE THORACISLINEAE THORACIS
1. Linea mediana anterior1. Linea mediana anterior2. Linea sternalis2. Linea sternalis3. Linea parasternalis3. Linea parasternalis4. Linea medioclavicularis4. Linea medioclavicularis(Linea mammillaris)(Linea mammillaris)5. Linea axillaris media5. Linea axillaris media
PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TATAČČKE NA ZADNJEM ZIDU TORAKSAKE NA ZADNJEM ZIDU TORAKSA
SKELETON THORACISSKELETON THORACIS
Costae
Osim pršljenova, rebara i grudne kosti, skelet grudnog koša upotpunjuju lopatice, ključnice, kao i zglobovi.
GRUDNA KOST (GRUDNA KOST (STERNUMSTERNUM):):manubriummanubrium / corpus/ corpus sternisterni / proc. / proc.
xiphoideusxiphoideus
Ugao grudne kosti (angulus sterni)Ugao grudne kosti (angulus sterni) na na spoju drspoju dršške i tela u nivou useka II rebarne ke i tela u nivou useka II rebarne
hrskavicehrskavice
COSTAECOSTAE11--7 = 7 = COSTAE VERAECOSTAE VERAE88--12 = 12 = COSTAE COSTAE
SPURIAESPURIAE(11(11--12 = Costae 12 = Costae
fluctuantes)fluctuantes)
•• Spatia intercostaliaSpatia intercostalia
COSTACOSTA1. 1. GornjaGornja ivicaivica i i spoljnaspoljna
stranastrana telatela rebra rebra 2. 2. UnutraUnutraššnja strana i nja strana i
žžleb (sleb (sulcusulcus costae)costae) uz uz donju ivicu rebradonju ivicu rebra
1
2
COSTA PRIMA / COSTA PRIMA / SECUNDASECUNDA //UNDECIMA / DUODECIMAUNDECIMA / DUODECIMA
(atipi(atipiččna rebra)na rebra)I II
XI XII
COLUMNA VERTEBRALISCOLUMNA VERTEBRALIS
VERTEBRAE CERVICALESVERTEBRAE CERVICALES(CI (CI –– CVII)CVII)
VERTEBRAE THORACICAEVERTEBRAE THORACICAE(TI (TI –– TXII)TXII)
VERTEBRAE LUMBALES VERTEBRAE LUMBALES (LI (LI –– LV)LV)
OS SACRUMOS SACRUM (VERTEBRAE (VERTEBRAE SACRALES I SACRALES I –– V)V)
OS COCCYGISOS COCCYGIS; COCCYX ; COCCYX (VERTEBRAE (VERTEBRAE COCCYGEAE I COCCYGEAE I –– IV)IV)
VERTEBRAVERTEBRA (TYPICA)(TYPICA)•• CorpusCorpus•• Arcus vertebrae Arcus vertebrae
(laminae et pediculi)(laminae et pediculi)•• Processus Processus
ttransversransversii•• Processus spinosusProcessus spinosus•• Zygapophyses s. Zygapophyses s.
proc. articulares proc. articulares superiores et superiores et inferioresinferiores
•• Foramen vForamen vertebralertebralee
ARTT. COSTOVERTEBRALES:ARTT. COSTOVERTEBRALES:1. Art. capitis costae1. Art. capitis costae
2. Art. costotransversaria)2. Art. costotransversaria)
SYNDESMOSESSYNDESMOSES
-- LiggLigg. . flavaflava-- LigLiggg. interspinal. interspinaliaia-- Lig. supraspinaleLig. supraspinale-- Lig. longitudinale Lig. longitudinale
anterius / posteriusanterius / posterius
DISCUS DISCUS INTERVERTEBRALISINTERVERTEBRALIS
(Symphysis (Symphysis intervertebralis)intervertebralis)
Osnovni delovi Osnovni delovi su:su:
1.1. Anulus Anulus fibrosusfibrosus
2.2. Nucleus Nucleus pulposuspulposus
Vertebra