ANCIENT HISTORY OF THE MAORI, - New Zealand …nzetc.victoria.ac.nz/downloads/WhiR6Anci.pdf · ANCIENT HISTORY OF THE MAORI, HIS NOTES FOR ANCIENT HISTORY ... Ko Tau-toki . . .fl

  • Upload
    vocong

  • View
    1.176

  • Download
    527

Embed Size (px)

Citation preview

  • THE

    ANCIENT HISTORY OFTHE MAORI,

    HIS

    NOTES FOR ANCIENT HISTORYOF THE MAORI

    BY

    JOHN WHITE.

    REEL 6

    MS COPY MICRO 447

    MS PAPERS 75

    B25

    Microfilm Reference: REEL 6

  • NOTES FORANCIENT HISTORY OF THE MAORI

    Microfilm Reference: Reel 6Kurupa . . . .............................................................................. 247, 8

    ....................................................................................... 248, 9Tatai-aho . . . .......................................................................... 245, 7Tama-tea . . . ........................................................................... 244, 6Hine-pehanga . . . ...................................................................... 242Pukapuka Whakapapa (Ngati Kahu ngunu) .............................. 242Mai-ra . . . ................................................................................... 241He putake ke tenei (Whakapapa Tupuna)

    (Nga-ti Kahu-ngunu) ............................................................. 241He Whakapapa Tupuna (Nga-ti-kahu-ngunu) ........................... 240Ko Taiwiri, ano . . . .........................................................No.14, 239E rere ana i muri i a Rangi-pou-taka . . . .....................No.13, 238Ko Tai-wiri ano . . . .........................................................No.12, 237Ko Pae-rangi . . . .............................................................No.11, 236Ko Hine-aho . . . ..............................................................No.10, 235Ko Te Kai-a-haua . . . ....................................................... No.9, 234Ka timata ano ki aua tupuna ano . . . ............................ No.8, 233E rere ana i muri i a te Rangi . . . .................................. No.7, 232E rere ana i muri i a te Rangi-tu-momoto . . . .............. No.6, 231He tupuna ano tenei, kei Rotorua nga uri . . . .............. No.5, 230E rere ana i muri i a Rangi-whakaturia . . . .................. No.4, 228Ko tenei tupuna i ahu mai . . . ........................................ No.3, 227E rere ana i muri i a Rangi-araia . . . ............................. No.2, 226He tupuna ano, ko matou . . . ......................................... No.1, 225E rere ana i muri i a te Rangi-tu-momoto . . . .............No.28, 224E rere ana i muri i a te Ua-mai-rangi . . . .....................No.27, 223Ka timata ano . . . ...........................................................No.26, 222Ko Rongo-kako . . . .........................................................No.25, 221Nga uri a Toi, me te atua me Pu-hao-rangi

    (Nga-ti-kahu-ngunu) ............................................................... 1-2Ko Rangi . . . ....................................................................No.24, 220Na Toa-rangatira . . . ......................................................No.23, 219Ko Koro-kino . . . ............................................................No.22, 218Ko Whaka-ahu . . . ..........................................................No.21, 217Ko Rangi . . . ....................................................................No.19, 215Ko Tama-tea . . . ..............................................................No.20, 21635. Ko Tau-toki . . . ........................................................No.18, 2141. Ko Rangi . . . ...............................................................No.17, 213

  • E rere ana i muri i a Tane-hurihia . . . .........................No.16, 212Ko Tu-te-koko-hura . . . ..................................................No.15, 211Descendants of Rangi and Papa (Nga-ti-kahu-ngunu) ..No.14, 210E rere ana i muri i a Tahuri-waka-nui . . . ...................No.13, 209E rere ana i muri i a Tu-rongo . . . ................................No.12, 208E rere ana i muri i a Tu-whakaheke-ao . . . .................No.11, 207Ko Rere-ahu . . . ..............................................................No.10, 206Na Wereta Ti-weta . . . .................................................... No.9, 205E rere ana a muri i a Kamua . . . .................................... No.8, 204E rere ana i muri i a Toa-mahuta . . . ............................ No.7, 203E rere ana i muri i a Hine-rehe . . . ............................... No.6, 202Ko te tamaiti tuarua a Toi-te-hua-tahi . . . ................... No.5, 201E rere ana i muri i a Rangi-matakoha . . . ..................... No.4, 2002. Ko Tirohanga-kino . . . ............................................... No.3, 199Ka moe a Toi-te-hua-tahi i a Rangi-nui-a-monoa . . . ... No.2, 198Descendants of Rangi and Papa (Nga-ti-kahu-ngunu) ... No.1, 197He Whakapapa Tupuna tenei (Nga-ti-tipa) ............................. 92, 1He Tupuna .................................................................................. 93, 2Kahu kura and kumara..................................................... 21, 1-21, 2Te heke mai o Te Arawa (Te uri wera) ........................... 10, 1-10, 2Na te ahi a Manona i ka ai te whenua . . . ............. B7.P117, 36/6)Maui ................................................................................... 159X, 66Toa Rangatira descended from Hoturoa who

    came from Hawaiki in the Tainui and settledat Kawhia (Nga-ti-toa) ............................................................. 98

    Maui Ao raro tuia (Canoe of Maui) .....................B6.P201, 159A.........................................................................B6.P200, 159A

    Maui ........................................................................... B7.P156, 110Te Kahui anu ..........................................................................B18, 27Whakatau me Pakura .................................................... B6.P284, 93

    ............................................................................. B6.P287, 94

    ............................................................................. B6.P189, 95

    ............................................................................. B6.P291, 96Maui ............................................................................................. 56Hotu-mau-ea (Nga-ti-mahuta)....................................................... 56Tau titotito tenei waiata na Tokoahu, no Ngati-maru ........ 70, 2-3Rongotute (Name of a Navigator

    who visited New Zealand) .............................. B7.P113, 105, 80 (W Baker, August 15, 1848)

  • Uru (INDEX)..................................................................unpaginatedWords ...........................................................................................36AWar in ancient times in Waikato (Tai-nui) .................................. 30Use of fire ........................................................................................ 30Arawa . . . ............................................................................. 33A, 62

    (See Maori of this p.20 Vol V)Paeko (Tai-nui) Proverbs ........................................................ 33, 1

    (See Maori of this p.22 Vol V)Migration ........................................................................................ 32Ue-nuku Whangai .......................................................................... 95Aoka Pai ............................................................................ B7.P85, 16Raka taura (Tai-nui) ....................................................... RTMSS, 85He pure na Nga-ti-toa

    Ko Rongo Whakapupu te ingoa ................................... 182, 33There is at Te Awaroa at Kawhia . . . ......................................33ATaiaha called Matua Kore (Tai-nui) ............................... B6.P96, 51Matua Kore (A Second Taiaha) ............................. RTMSS, 109-110Mem (re work of J White) ..............................................unpaginatedHari too waka ................................................................................. 15Te Rau-paraha me Hape-ki-tu-a-rangi (Nga-ti-toa) ...................... 5Hotu nui ...........................................................Hone Nahe P.25, 268Whakapapa o Paoa .................................................. Tupu P.184, 267Paoa = Tauhakari . . . ......................................... Hoani Nahe P.97Chiefs who came in Tainui ...................................................... 1, 265Waiata Wahi o Rangi ................................................................... 259He ori ori na Te-wi, tupuna o Rangitane . . . .......................... 262Na te mate ai na te ure tangata tana ko Uenurangi . . .12W, 263Kaupapa o te Atua ....................................................................... 260Waiata a Te wi ...............................................................unpaginatedWhakapapa o Ue-nuku (Nga-i-tahu) ............................................ 39Whare kura ....................................................................... B7.P42, 24

    ............................................................................... B7.P44, 25

    ............................................................................... B7.P46, 26

    ............................................................................... B7.P49, 27Whare kura ........................................................................... B6.P200Whare kura & Nui houses ........................................................... 102Maori colleges ......................................................................... 589, 32Whare tapu, temples and chiefs .............................................B15, 3Whare kura ........................................................................... B7.P167

    ................................................................................... B6.P148

  • Mo te whare tapu ...................................................................B17, 32Tapu ................................................................................ B6.181, 70First arrival of missionaries to New Zealand ........... B7.P161, 126Nekea e whakatau ki runga o Hawaiki . . . ............................. 133Waiata ........................................................................... P1-W to P 15Po ................................................................................... B7.P198

    ........................................................................... B7.P179, 125

    ........................................................................... B7.P183, 127Tradition ....................................................................... B7.P183, 127

    ........................................................................... B7.P185, 128Try to catch spirits ..................................................................... 50, 3Karo karo pounamu . . . ................................................ B6.P68, 28Spirits called back to converse ................................................. 2, 14If the karakia ara is not said rightly death ......... ................. 4, 48AHow to bury the dead if not hung up (Nga-puhi) .......................... 51 & 1 is the stick they use . . . ............................ B No.2 White, 23The Reinga ...................................................................................... 64

    .................................................................... B No.1 White, 33

    .............................................................. B No.1 White, 92, 18

    .............................................................. B No.1 White, 93, 18Tawhaki ........................................................................... B7.P189, 20Tawhaki ................................................................................. B7.P192

    Following is an INDEX:Nga uri a Kahu-rere . . . ................................................................ 2Ka tahuti (oma) a Puhi-huia . . . ................................................... 3Te kakahu nei te tatara . . . .......................................................... 4

    INDEX to Volume IV...........................................................unpaginatedHaumia and his descendants . . . ................................................. 2Heirloom mere offered to Puhi-huia . . . ..................................... 3Maru-tuahu and his father meet . . . ........................................... 4

    INDEX to Volume IV (Maori) ................................................................ 1Uenuku, ana wahine ........................................................ B3-17 P.19Kahu ngunu, ana wahine . . . ........................................ B4WE.P44Uenuku, ana wahine . . . ........................................... B4WE.P46, 3Uenuku rangi = Iwi . . . ....................................................... B4W, 4Tawake-tu . . . ........................................................................ 266, 5

  • Te Whakapapa o Rangi-nui(Mahaus fathers side) (Puke-tapu) ................................. 272, 4

    Ka whakamaroro ki tai o te moana . . . ...................................74AHara mai uta, hara mai tai, teretere nui no Tu . . . ...............74B

    Volume VII .......... (INDEX) ................................................unpaginatedBook Tupuna 1st copy .................................................unpaginatedBook Tupuna 2nd copy ................................................unpaginated

    .......................................................................................B1-B4

    ........................................................................ Book 5-Book 9Extract from the Tainui Migration (by Hoani Nahe) ......... 1B-11BTainui (by Hoani Nahe) ....................................................... 3, 1A-4ATainui (by Wiremu Te Wheoro) ............................................... 4, 1-2Manaia Canoe Tokomaru ............................................. 5, 1K-9K

    (Nga Tupuna Maori Page 117 to 123)(by Sir G Grey, KCB)

    Aotea ara Turis Canoe ..................................................... 6, 1H-11H(Nga Tupuna Maori Page 107 to 114)(by Sir G Grey, KCB)

    Te Arawa .................................................................................. 1G-6G(Moteatea by Sir G Grey, Page IVII, 7)

    Te Arawa ................................................................................... 1F-4F(Moteatea by Sir G Grey, Page IX to XIII, 8)

    Horouta (These words relate to the Ngati-ira) ................. 9, 1X-5X(B3,7,0, 1876)(Page 53 to 56)

    Translation of Extract of History of Horouta ................ 10, 1O-6O(B4W)(Page 54 to 60)

    Horouta .................................................................................... 11, 1-5(B4W)(Page 29 to 34)

    Paikea ................................................................................. 12, 1E-4E(B4W)(Page 22 to 28)

    Kupe ................................................................................. 13, 1P-2PMamari (by Aperahama Taonui) ....................................... 14, 1C-5CTranslation of Extract from the History of the

    Ancestors of the Ngatiwhatua ................................... 15, 1D-2D(by Paora Tuhaere)

    Mori-ori Chatham Islands ............................................. 16, 1O-2OSongs and proverbs extracted from an account of

    H A Turtons trip to Poverty Bay,date of letter June 21, 1859 (Taki-tumu) ............................... 86

    He waiata matakite (na Tona) .................................................... 111

  • INDEX .................................................................................... 144, 1-5E to a te ra to atu ki te rua . . . .................................................59AHe tangi mo Reka (Na Pahi) ......................................................... 60

    INDEX .......................................................................................... 1-15Branches of the Poporokai Whiria ............................................... 28Papawai, 11 Oketopa 1876 . . . .............................. B1, B2, 102-118Nga Pakanga a Ngati-ira ................................................ B1, B2, 112Translation of Extract of the History of the

    Arawa Migration .................................................................. No.2(from Sir G Greys Moteatea)

    Ka mate te tane . . . .................................................B1&2, 119-120Whakapapa .................................................................B1&2, 120-134

    A ............................................................................................ 1-3E ............................................................................................... 1I ............................................................................................... 1O ............................................................................................... 1U ............................................................................................... 1H .......................................................................................... 1-11K ............................................................................................ 1-5M ............................................................................................ 1-6N ............................................................................................... 1NG ............................................................................................ 1-2O ............................................................................................... 1P ............................................................................................ 1-6R .......................................................................................... 1-10T .......................................................................................... 1-15W ............................................................................................ 1-5

    Tradition of Tawhaki and Mata-kerepo............... RTMSS, 101-107Mem of what I am doing J White ..............................unpaginatedHotu-nui (Tai-nui) ................................................... Tupuna 136, 1-2Hotu-nui na Maru-tu-ahu (Tai-nui) .......................... Tupuna 137, 3Maru-tu-ahu (Tai-nui) .................................... Tupuna 138-143, 4-10Kahu-rere-moa (Tai nui) .............................. Tupuna 143-148, 10-17History of Paoa (Takitumu & Tainui) (Sir George Grey) ....... 1-26Book 3.7.0 7 Oct 1876 (Whakapapa) .................. Book 3.7.0, 1-25He Papa Tupuna o Nga tiporou on to

    Whare-onga onga Nga ti awa (Taki-tumu)He Papa Tupuna na Ngatiporou ........................... Book 10, 1-5

  • He Porourangi no nga tipuna Ko Hou ka waea mai i runga i a Porourangi ........................... 6

    Nga Tipuna o Ngati Awa .............................................................. 7-9........................................................................................ 11-13

    He Whakapapa Tipuna (Taki tumu) ...........................Book 7A, 1-3Papa-uma = Ra-kai-hiku-roa . . . ..................................B1&2, 7-60Pango . . . ....................................................................B1&2, 61-101Na Paratene Te Okawhare enei kauhau tipuna

    14 Akuhata 1871 ......................................................... Book 1A, 1Na Te Paratene Te Okawhare enei kauhou tipuna

    i ako mai ki au 14th Akuhata 1871 .......................Book 1A, 1-11Ra kai nui . . . ..........................................................Book 1A, 12-32Na Nepia tenei whakapapa (i putaketia mai ai) ....Book 1A, 33-36Na Ihaka tenei whakapapa, 25 Hurae 1871,

    No Hamua tenei whakapapa .............................Book 1A, 37-50........................................................................Book 1A, 52-53

    Na Hori enei tuari 2 Aperira 1872 .......................Book 1A, 53-56Na Ihaka Te Moe tenei i korero ki au . . . ............Book 1A, 56-66Whakapapa Table .................................................................. 181-182Wholler . . . (Wohlers) ................................................unpaginatedGrey . . . .......................................................................unpaginatedTawhaki . . . .................................................................unpaginatedTura . . . .......................................................................unpaginatedWhakapapa Table ..............................................................1A Papers

    ................................................................................1B Papers

    ............................................................................... 1D PapersTaranga = Makea-tu-tara . . . .....................................unpaginatedWhakapapa Table ................................................................. WhollerWhakapapa Table .......................................................................Grey

    CHAPTER II ............................................................................. C, 21-A, 2Haere ra, e matahi (matai) ana . . . ...........................unpaginatedMaori of P.163 ...................................................................................CMo Hau-tu-te-rangi, e Kahu i te raki . . . ................................B, 2

    CHAPTER I ...........................................................................................B1He haka taua (Tainui) ................................................................ 29, 2A war song translation ................................................................. 2-3Ngati Whatua and other tribes ..................................................... 20Whakapapa o Hiki tangi ao ....................................................... 38, 1Moko (Tattooing) ..........................................................................13AKarakia ........................................................................................... 1-6

  • Ngatiwhatua ..................................................................unpaginatedBook Orakei 1 ................................................................................... 3Waiata ............................................................................................. 14At even tide, affection rests . . . ................................................. 19Tangi (Ngatiwhatua) ...................................................................... 19Song sung by Koieri for Ngaweke ........................................ 115, 20

    ORAKEI MINUTE BOOK NO. 2before that pa was made, but not with Parawhau . . . ........ 14-15to cultivate, asked leave and I gave it . . . ............................ 17-25commenced permanently to reside there . . . ...................... 40-47Huatau Atairehia:

    Have you ever heard of Hetarakas . . . ................................ 52the peace was made at Otahuhu . . . ..................................... 55-61How long after your return from Waikato with Potatau . . 64-69Have you not heard? . . . ........................................................ 71-77cultivated here and went to our pa . . . ..................................... 79pa at Okahu? I did not see the building . . . ........................ 85-88were there . . . ......................................................................... 90-91Where did you yourself go to? I . . . ..................................... 96-99Te Poatau and others of NPari coming to Okahu? . . . ... 105-109Would Te Atarehia have any interest in Orakei? . . . ............ 111is it we have _____ and Maangi

    calling themselves Uringutu? . . . ................................ 114-116Any NHara? No . . . .................................................................. 120Do you know whether Mohi Te Poatau

    cultivated at Okahu? . . . ............................................... 125-132of Te Haua . . . ............................................................................ 137this was in Dec. 1840 . . . .................................................... 139-140Nga-ti-maru..................................................................................... 83Having asked permission of NMaru . . . ..................unpaginated

  • Kurupa Ringa-hore Winipere Karaitiana Piriniha Mumuhu (Page 5, No.2) Te-ua-mai-rangi Pakapaka (1) Erena (2) Renata-tama-ki-hukurangi Haromi Airini

    Rongo-mai-papa == Ruapani (f) (1st wife) Tu maroro Tama rae roa (1) Rua-pu-tutu

    (2) Rua-mate-roa

    (3) Rua-huna No Rangi-tane, no Mua-upoko, no Nga-ti-apa tera tupuna, mau e taki atu tou rerenga i tenei tupuna.

    (4) Rua-hoea No Tau-po, no Whanga-nui, no etahi atu iwi, mau e taki atu tou rerenga, e ia iwi e ia iwi.

    (5) Tawhao

    (6) Rua-te-kuri

    (7) Rongo No konei anake era tupuna otira no tatou katoa enei tupuna me ena hoki.

    Rongo-mai-papa == Tuhou rangi (f) (Tane tua rua) Ka puta ko ena iwi e noho mai

    na ia Te-arawa, me etahi iwi atu kei a ratou e mohio ana.

    (247)(8)

    Ka timata ia Puaka:

    PuakaMahina-rangi: Ma nga mokopuna a Mahina-rangi e taki

    tona rerenga; ma Wai-kato, ma Nga-ti-raukawa, ma etahi iwi, ma etahi iwi atu emahi tona rerenga.

    (248)(9)

  • Tatai-aho Tu-wairua (1) Angi-angi (2) Ra-kai-pa == Takaha (3) Ra-kai-te-kura Kahu-tapere == Hine-te-rangi Hika-wera == Hine-te-moa (1) Rangi-pu-ngangana (2) Whare-kotore Whati-apiti == Kura mahi roro (Kua oti tenei te whakapapa i enei kua oti.) (1) Rangi-wawahia (2) Rangi-hirawea (1) *Hopara (2) Urupu Nga-rangi == (3) Whaka-upoko *Ko Hopara tonu ko Mata ora to muri (1) Hine-i-whaka-rata (2) Hoani-matua (3) Henare-matua

    Tenei ano te wawahanga o enei tupuna a kei te mohio anoahau kati kua oti na hoki te ki iho e ahau mau e ia tangata e iatangata e mahi atu tou rerenga tou rerenga.

    (245)(7)

  • Mata-ora Ruinga-hoe Rangi-ka-mahuri Hine-i-eketia Tini-ki-runga Karaitiana Piriniha (6) Tu-purupuru Rangi-tu-ehu (1) Hine-i-ao (2) Tuaka Huhuti (1) Wawahanga (2) Hika-wera (3) Mihi-ki-te-kapua (4) Keke Rangi-ka-whiua (1) Rahunga-i-te-rangi (2) Manawa-kawa == Numia i te rangi (3) #Upoko iri Rangi-koia-anake (Kua korerotia i runga nei.) #Upoko-iri (1) Ata-kore (2) Mumuhu (Tera ano nga mea o muri iho ia Atakore.)

    Tama-tea Kahu-ngunu (1) Kahu-kura-nui (2) Rongo-mai-papa #Ra kai hiku roa == Papa-uma (by first wife) (1) Papa-uma (2) Hine-rau-moa (3) Kahu-kura-takapau (4) Parea (5) Tahito (6) Rurea me Taiwha (tua-rua) (He mahanga enei tangata) Rau-mata-nui (1) Tineia (2) Tu mata roa Te ri o te rangi Ao whe uru rangi Rua kete Hine te rangi (1) Rangi-apu-ngangana (2) Whare-kotore (3) Hine-kimihanga (4) Tatara-amo Te-rau-tangata-i-waho Paku-tatau Uira i waho Hara-paki Putanga-o-te-rangi (1) Rangi-tohu-mare (2) Waka-pakaru (3) Tuku-a-te-rangi Nga-rangi-pura-mua Tu-kau-whakahi Purua Umu-tao-whare Numia-i-te-? Akuhata Taraipine Kapua-matotoru Wai-awanga *Rangi-koia-anake Aitu Ruruku-o-te-rangi Hae-mania Hawea Hine-i-ora-i-te-rangi Paeroa Wini-pera Kawe-kai-rangi Karawa Karaitiana Tareha Uri-he Piriniha Karauria Arihi Airini Maaku

    (244)(6)

    (Page 4)

  • * Rangi-koia-anake Tama-i-awhitia Rangi-koia-anake (tua rua) Hapuku Watene Nahu

    # Ra kai hiku roa == Rua-rau-hanga (2nd wife) (1) Hine-te-raraku (2) Rangi-tawhi-ao (3) Taraia (4) Kahu-wairua (5) Ue-whereua (6) Tu-puapu Rangi-mata-koha Ra-kai-maori Kahu-kura-mango Humarie

    (242)Hine-pehangaTapu-ae (wae)Te-mata-kaingaTe-kahu-o-te-rangiWare-atuaTe-rangoHoronga-i-te-rangiTe-maangi-tu-noaTe-amo-haere

    PUKAPUKA WHAKAPAPA(NGATI KAHU NGUNU)

    TaaneHineNini-titamaNiwa-rekaRaro-timuRaro-takeRaro-mataoPehu-tuPehu-rangiTaka-huri-whenuaMae-awaMuri-ranga-whenuaTarangaMauiRongo-mai-maru-a-ura-tuHau-mea-taumataMata-kai-ruaKai-kuhaTe whanau a O-kehuhe tungane tetahihe tuahine tetahiTutei-konga

  • Ra-kai-pakaKau-ko-heaTu-tika-nao

    (241)Mai-raWhakarongoTangi-moanaMoe-ahuTu-horo-pungaRangi-moanaParariTe-rangi-apuMotu-hanga-rikiWhakatuMatauTe-iri-motu-motuAna-ruHiraka

    HE PUTAKE KE TENEI(WHAKAPAPA TUPUNA)

    (NGA-TI KAHU-NGUNU)

    Tane-i-te-kakawaMarere-o-rangiPu-hao-rangiMutungaOho-mai-rangiTu-matuaHou-mai-tawhitiTama-te-kapuaKahu-mata-momoeTawake-motahangaUe-nukuRangi-tihiTu-hou-rangiMaru-hanga-roaTu-tawa-a-kuraTu-taka-i-mawahoHine-te-ataTore

    (240)HE WHAKAPAPA TUPUNA

    (NGA-TI-KAHU-NGUNU)

    Po-tupu (Tu)Po-reaPo-maru-tunaPo-maru-ehi (wehi)

  • Raro-puareTe-uru-ehuTongaHako-oraMaiki-roaMahu-ikaKau-nunuiKau-roaroaKau-he-kiRupe-tuRupe-paePeka-peka-kai-haro-rangiTu-ka-ripaTane-mahutaRata

    Takirau-tahiri == Hitianga Kerekere

    Rata-wareHotu-nukuHotu-rangiHotu-arikiHotu-potaeHoea

    (Following pages not in John Whites handwriting)(No.14)(239)

    Ko Taiwiri, anoKo Rangi-tuhia, ano

    tana ano Ko Tu-totaraKo Tu-uauaKo Tu-pukuKo Tu-rokeKo Ira-hangoreKo Tu-puku, anoKo Tau-kai kia Tuta-ka-maiwahoKo RuahineKo te AuteKo te Rangi-nohoanaKo Piko kia NokeKo Huna kia Nga-waka

    1. Ko te Rau-kahawai Tomua2. Ko Marae-nui Tomuri

    Kua mutu i konei nga mea hei tuhituhi atu maku ki a koe.Ko nga tino putake mai o te po, ko ena i tuhia atu e au ki a

    koe, kua tae atu na.

  • Ko nga wehewehenga kau e tae nei, erangi, kaore au e tinomohio ki nga wehenga atu ki era iwi, ki era iwi, ki era hapu, kiera hapu.

    Na ko nga pakanga, me tuhi atu ranei e au, kauaka ranei.Ko te take, he pakanga kino, he tahuri tonu iho kei ngawhanaunga ano e patu ana. Aha koa, i tera iwi, i tera iwi, i terawhenua, i tera whenua. Kua mohio au i naia nei, he mahi kinorawa nga mahi a nga tupuna, a nga matua. He tahuri iho, hetahuri, tonu ake, ka kino. Heoi ano. Na to hoa, Hoani MeihanaTe Rangiatu.

    (No.13)(238)E rere ana i muri i a Rangi-pou-taka:

    Ko Papa-tuhiKo Tauira-mate-rauKo MatengaKo Uta-oraKo Mete KingiKo Hoani MeteKo RangipoKo _____

    Ko Taiwiri ano, kia Ue-mahoe-nui, (tana tane)

    No.1 Ko Rangi-tuhia to mua, kia Kahu-toaKo Tu-taua kia MoehauKo Tama-rongo kia Hine-hikiKo te Maunu kia Rua-hauKo Rangi-tu-kehu kia Whaka-ewaKo te Ata-maiwahokia PakaruKo KatiKo te OpeKo Taiawa-te-ope

    E rere ana i muri i a Tama-rongo:Ko Rangi-waroKo Rau-anginaKo PiuaKo te Ata-ka-hira-maiKo te KahuKo Wiki Ipo-kuraKo Mereana

    1. Ko te Wera-roa Tomua2. Ko Mairama Tomuri iho

  • (No.12)(237)Ko Tai-wiri ano

    tana Ko Rangi-te-auriaNo.2 (No mua ake i te mea kua tuhia nei)

    Ko Hine-paringaKo Hine-kau-arikiKo Maru-kohanaKo WhangongoKo KauakaKo TotoroKo Hakaraia kia Rora HihikoKo _____

    E rere ana i muri i a Rangi-te-auria:No.3 Ko Ue-nuku-manawa-wiri anotana Ko Ue-pokai

    Ko Tupere-haiaKo Tara-kuraKo te Ika-horo-iwiKo Tapapa-a-kuraKo Manawa-nuiKo Tatau-rangiKo te Ao-o-te-rangiKo Haimona

    Ko Tai-wiri anotana Ko Rangi-te-auria-ano

    Ko Hine-kehuKo TumahukiKo Rawhiti-aoKo Rangi-pou-takaKo te Rangi-whakaputaiaKo Tara-ruaKo PakiaKo Aropeta Haere-tu-te-rangiKo Henare

    (No.11)(236)Ko Pae-rangiKo Mata-rahaKo Tu-tapuKo Tama-te-aniniKo te Uru-rangiKo Karanga-tai

    1. Ko Hine-peke Tomua(Tomuri iho, toku a Rangi-whakanuikua tuhia i ena pukapuka i riro atu ra)

    Ko TamuringaKo Hine-uiKo Hine-peke (tuarua)Ko te RangaKo Tu-te-ao-maramaKo te RewaKo TaraiaKo TitiaKo Haora Taraia

  • E rere ana i muri i a Karanga-tai:Ko Tai-ka-here-ata

    tana Ko Tai-ka-ngakauKo Tai-ka-nuiKo Tai-wiri

    No.3 Ko Ue-nuku-manawa-wiri No muri rawa tenei.Ko Maru-tuku-ataKo Rangi-tauriaKo Wai-pikariKo te KatoaKo Hine-kokoKo te Koha-o-te-rangiKo Heperi Tanga-roaKo Komene Papa-nui

    (No.10)(235)Ko Hine-aho kia Tihi-rangiKo Tu-monokia kia PakapakaKo Erena-mekemeke kia Tia-kitaiKo Haromi KarauriaKo Airini Tonore

    Kua tuhia etahi o nga uri, a nga tupuna nei a Rangi-mata-koha ma, ki nga pukapuka kua tuhia i mua nei.

    He tupuna ano tenei, kei te Rawhiti nga uri e noho ana, kotetahi kei konei e noho ana, ara nga peka mai.

    Ko Rongo-whakaatatana Ko Rongo-popoia

    Ko HateaKo Ha-kuha-nuiKo Pakura-a-rangi kia TuaoroaKo Hine-au

    1. Ko Mania-poto Tomua2. Ko Mata-kore Tomuri3. Ko Tu-whakaheke-ao Tomuri4. Ko te Rango-rito Tomuri rawa

    Kua tuhia e au nga uri e tahi o nga uri a Tu-whakaheke-ao, ate Rongo-rito, ko te nuinga o nga uri kaore au i mohio.

    Ko a Mania-potoKo a Mata-kore

    Ko a raua nei uri kei Wai-kato e noho ana e kore au e mohioki te tuhi. Heoi enei.

  • (No.9)(234)Ko Te Kai-a-hauaKo te Rito-o-te-rangi kia Po-kahu-aiKo Taiko kia Tire-o-te-rangi

    1. Ko Tongariro Tomua2. Ko Whanga Tomuri3. Ko te Rairunga Tomuri4. Ko te Whare-takahia Tomuri5. Ko te Hewa Tomuri rawa

    Kua tuhia ano pea e au etahi o nga uri o enei tupuna ki ngapukapuka i mua nei.

    He tupuna ano tenei:Ko Nga-toro-i-rangi

    tana Ko Hau-tu-te-rangiKo MoehauKo Kura-morokiKo Rua-waerangiKo Nga-pauaKo Nga-rongo-mata-roa kia Moenga-wahineKo Rua-itiKo Rangi-tauira kia Hine-te-raraku

    1. Ko Rangi-mata-koha Tomua2. Ko Tutae-tara Tomuri3. Ko Rua-uia Tomuri4. Ko Rua-herea Tomuri rawa

    ko tana Ko HingaangaKo Hine-manu-hiriKo te Kura-mahi-nonoKo te Matau-o-te-rangiKo te Ika-hou-ngataKo te Rangi-ki-ma-i-wahoKo te WairuaKo Pu-keake

    (No.8)(233)Ka timata ano ki aua tupuna ano:

    Ko Tama-te-kapuaKo te Kahu-o-te-rangiKo Tawake-hei-moaKo Ue-nukuKo Rangi-tihiKo Tu-hou-rangi kia Rongomai-papaKo Kapu-riri kia Tu-te-ataKo Ha-hurihiaKo Ha-pokerekereKo Hapua-roaKo Hine-te-aoKo Houmanga

  • Ko Hou-mea-roa kia Te Ao-mata-rahiKo Ra-kai-whakairi kia Hine-rau-moa

    (te wahine)Ko Rau-mata-nui

    Kua tuhia ano i muri ake nei nga uri o enei.

    E rere ana i muri i a Hine-rau-moa:Ko Kahu-kura-takapau

    tana Ko Hine-moa kia Tupurupuru1. Ko te Rangi-tu-ehu Tomua2. Ko Tu-kohiti Tomuri

    Kua tuhia ano etahi o nga uri i ena pukapuka.

    E rere ana i muri i a Kahu-kura-takapau:Ko Parea

    1. Ko Te Ao-paroro Tomuatana Ko Hine-te-wai

    Ko Ngaro-moanaKo te Kawa-taki-rangiKo te KauangaKo Rangi-a-moaKo Hine-tua

    (No.7)(232)E rere ana i muri i a te Rangi:

    Ko te Kahu Tomua a Hui-kai

    E rere ana i muri i a te Kahu:Ko Te KiriKo Riria Rangi-po-tango kia te Rangi-o-tuKo Hoani MeihanaKo Ema Heni Te Aweawe

    1. Ko te Manawa-roa Tomua2. Ko te Rangimarie Tomuri3. Ko te Aweawe Te Oti Tomuri4. Ko Atareta Tomuri5. Ko Maraea6. Ko Ereni7. Ko te Ra-waho8. Ko Irihapeti Tomuri rawa

    E rere ana i muri i a Ema Heni Te Aweawe:Ko Heni Te Rama

    1. Ko te One-Ihakerekere Tomua2. Ko Ruta Te Rake-toetoe Tomuri iho

  • E rere ana i muri i a Hoani Meihana Te Rangi-a-tu:Ko Maraea Ha-tai

    ana 1. Ko Tapita Matina Tomua2. Ko Hanapeka Matina Tomuri

    E kore e taea te tuhituhi nga uri o te Rangi-te-kehua, menga uri o te Rangi-tu-momoto. I ahu mai enei tupuna i a teArawa. I a Tama-te-kapua. Ko matou nga uri, i puta ki konei,ki enei iwi.

    (No.6)(231)E rere ana i muri i a te Rangi-tu-momoto:

    Ko Hui-kai kia te Mango-tawakatana Ko Hui-kai kia Rakau-maui

    Ko te KahuKo Hine-rau-te-kihi

    1. Ko MahuriKo Kararaina kia te Ra

    1. Ko Irihapeti Tomua2. Ko te Hekenui Tomuri3. Ko Ahenata Tomuri4. Ko Wiremu Te Kie Tomuri5. Ko te Mana-nui Tomuri rawa

    E rere ana i muri i a Mahuri:Ko Wiremu Te Aweawe kia Tarake

    (wahine tuatahi)Ko te Peeti Te AweaweKo Raki-whata

    E rere ana i muri ia te Peeti Te Aweawe:Ko Ereni ManakoKo Emiri Te PakiKo te Kekerengu, me ona teina

    E rere ana i muri i a Emiri Paki:Ko HanatiaKo Henare Te Apatari

    Na te tahi wahine a Wiremu te Aweawe, na Roka tuarua:1. Ko Hare-Rakena Tomua2. Ko te Raiura Tomuri3. Ko Tamihana Tomuri rawa

    Na Hare-Rakena Te Aweawe:Ko te Manawa-roa me ona teina katoa

  • (No.5)(230)He tupuna ano tenei, kei Roto-rua nga uri:

    Ko Tama-te-kapuaKo te Kahu-o-te-rangiKo Tawake-heimoaKo Ue-nuku-rangiKo Rangi-tihiKo Ra-to-ruaKo Tu-whakairi-kawaKo Tu-te-ata kia Hapu-ririKo Hahu-rihiaKo Hapua-roaKo Hapo-kerekereKo Hine-te-aoKo HoumangaKo Hou-mea-roa kia te Ao-mata-rahiKo Ra-kai-whakairiKo Rau-mata-nuiKo Tu-mata-roaKo te Rangi-te-kehuaKo te Rangi-tu-momoto TomuaKo Mura-tuKo te KakahoKo Tu-te-pakihi-rangiKo Wiremu te HiakaiKo ana tamariki

    E rere ana i muri i a te Kakaho:Ko te Whata-horoKo te AituKo te Whata-horo kia Huhana MataiKo Ti-weta

    He nui noa atu nga uri o te Rangi-te-kehua. Kati nei ngamea e tuhi e au ko enei.

    (No.4)(228)E rere ana i muri i a Rangi-whakaturia:2. Ko Tapu-iti, tana

    Ko Kako-puKo Te Ihi-o-te-rangi (ingoa)Ko te Hora-hanga kia Hine-titi-uhaKo te Ruru kia TuruaKo RipekaKo Miriama Te KuraKo Inia Te RangiKo Akuira Te Rangi

  • E rere ana i muri i a te Ruru:Ko te Are-kau-tukuKo WinipereKo KonehuMe ana tamariki kei Wai-rara e noho ana.

    Ko tomua ia Riria Rangi-pa-tango:Ko Rangi-ka-ngaehe, tanaKo Raka Te AweaweKo Hare-Rakena Te Aweawe kia Ema HeniKo a raua tamariki tokowaru

    Ko etahi uri o enei tupuna:Kei Whanga-ehuKei TurakinaKei Manga-wheroKei Whanga-nui

    e noho ana, e kore e taea e au te tuhituhi i te kore oku e mohio ki etahi oratou.

    (229 to follow this - Chapter XIV)

    (No.3)(227)Ko tenei tupuna i ahu mai i a Turi. Tae mai kia Turanga-i-

    mua. Kaore au i mohio ki te whakapapa mai he aha koa metimata tonu e au i te tupuna nei. No Tara-naki tenei tupuna.

    Ko Tai-taputana Ko Kura-ki-te-rangi kia Tu-heke-ao

    (tane)Ko te Ihi-o-te-rangi kia Whakairi

    (he wahine)Ko Hine-waiata kia Tama-kereKo Hine-ariki kia te Ao-turuKo Rangi-whauraKo Hine-titi-uhaKo Hine-i-takinaKo Riria Rangi-po-tangoKo Hoani Meihana Te Rangi-a-tuKo Ema Heni Te AweaweMe ana tamariki tokowaru

    E rere ana i muri i a Tai-tapu:Ko Rangi-whakaturia, tanaKo Rangi-pakiri

    1. Ko TokaiKo Tau-e-kiKo Ihaia Tau-e-ki

    Ko ana tamariki kei Horo-whenua e noho ana

  • E rere ana i muri i a Tokai:Ko Tama-kaokao-nuiKo te Hunga-o-te-rangiKo RarungaKo Mai-awheaKo Te Munu Rangi-werohiaKo te Hunga-o-te-rangi

    Kei Whanga-ehu enei e noho ana.

    (No.2)(226)E rere ana i muri i a Rangi-araia:

    Ko te Rangi-wetea kia Hine-koaKo Pua-ki-te-aoKo Tire-o-te-rangi (ingoa) kia Noho-kino

    (wahine tuatahi)1. Ko Hine-makehu-rangi Tomua2. Ko Kura-tuauru Tomuri3. Ko te Kapu-wai Tomuri rawa

    Kua tuhia etahi o nga uri i ena pukapuka kua tae atu kiakoe.

    Ko Tire-o-te-rangi = ko Taiko, te wahine tuarua, tana:1. Ko Tongariro Tomua2. Ko Waanga Tomuri3. Ko te Rai-runga Tomuri iho4. Ko te Whare-takahia Tomuri iho5. Ko te Hewa Tomuri rawa

    Ko nga tamariki a Tire-o-te-rangi a ana wahine tokorua,tokowaru nga tamariki. Ko nga uri he rangatira katoa, kuarupeke ki te matemate o matou matua, ko au anake kei manatunei e noho ana me aku tamariki katoa. A tae atu ki Tamaki,tae atu ki Manga-tai-noka, kei reira a te Rangi-putara e nohoana me a maua tamariki.

    Ko Meiha Keepa kei Whanga-nui, me era tamariki, ko teWiha-o-te-rangi, kei Wairarapa e noho ana me era tamariki.

    Ko etahi o nga uri o Tire-o-ki-te-rangi, kei Horo-whea e nohoana. Ko te nuinga o nga uri o Tire-o-te-rangi, kua matematekatoa.

    (No.1)(225)He tupuna ano, ko matou ona uri kei Whanga-nui e tahi o

    nga uri, kei nga iwi katoa etahi wahanga atu.

  • Ko Pae-rangiKo Mata-rahaKo Tu-tapuKo Tama-te-aniniKo te Uru-rangiKo Karangatai

    1. Ko Hine-peke Tomua2. Ko Rangi-whakumu Tomuri ihotana Ko te Rangi-te-kiwa

    Ko te Maaha-o-te-rangiKo Tauru-o-te-rangi kia Mata-rengaKo Tire-o-te-rangi kia Whaka-ewa-i-te-rangiKo te Matoha-o-te-rangi kia Hoki-araKo Nga-rangi-ka-maoho kia Hine-ruaKo te Rangi-tataia kia te MorehuKo Hine-makehu-rangi kia te Ao-nuiKo Rangi-mahuki kia Hine-i-a-whitiaKo Rangi-araia kia Wai-arikiKo te Wakorea-o-te-rangi kia Kiri-hau

    1. Ko te Rangi-whakaarahia kia Rangi-hikitangaKo Kainga-hare kia Puhi-tahi

    1. Ko te Rangi-te-paia Tomua2. Ko Mahina Tomuri iho3. Ko Hika-rangi Tomuri rawa

    Kua tuhituhia etahi o nga uri o enei tupuna. Ko etahi kaoreano i tuhituhia. Hei aha koa i nga putake kua tuhia nei. E rereana hoki i muri i a te Rangi-whakaarahia ko Noho-kino - kuatuhia etahi o nga uri, i ena pukapuka i riro atu na.

    (No.28)(224)E rere ana i muri i a te Rangi-tu-momoto:

    Ko Hui-kai, tanaKo Hui-kai, ano

    1. Ko te KahuKo Hine-rau-te-kihi kia Toki-patoKo Mahuri kia RokaKo Kararaina

    1. Ko Irihapeti Tomua2. Ko te Warena Tomuri3. Ko Ahenata Tomuri4. Ko te Kie Tomuri5. Ko te Mana-nui Tomuri rawa

    E rere ana i muri i a Mahuri:Ko te Aweawe kia Tarake

    (wahine tuatahi)1. Ko te Peeti Te Aweawe2. Ko Ereni Te Aweawe3. Ko Hanita Te Aweawe

  • E rere ana i muri i a te Kahu:2. Ko te Kiri

    Ko NgaeheKo Roka kia te Aweawe

    (he wahine tuarua a Roka)Tana: 1. Ko Hare-rakena Tomua

    2. Ko te Raiura Tomuri3. Ko Tamihana Tomuri rawa

    E rere ana i muri i a Ngaehe:2. Ko Riria Rangi-po-tango

    Ko Hoani Meihana Te Rangi-a-tu1. Ko Ema Heni Te Aweawe Tomua2. Ko Heni Te Rama Tomuri

    Kua tuhia nga uri i muri ake nei.

    (No.27)(223)E rere ana i muri i a te Ua-mai-rangi:

    Ko Horonga-i-te-rangiKo Hine-konaKo Tiaki-tai kia Erena-mekemekeKo HaromiKo Airini Tonore

    E rere ana i muri i a Tu-hoto-ariki:Ko Pakapaka kia Tu-monokia

    1. Ko Erena Mekemeke Tomua2. Ko Renata Kawepo Tomuri

    Na Erena Mekemeke:Ko Haromi KarauriaKo Airini Tonore

    Ko Ra-kai-hiku-roa kia Papa-uma (wahine tuarua)

    tana 1. Ko Hine-rau-moa Tomua2. Ko Kahu-kura-takapau Tomuri3. Ko Parea Tomuri4. Ko Ta-manuhiri Tomuri iho5. Ko Rurea Tomuri iho6. Ko Tai-wha Tomuri rawa

    Na Hine-rau-moa, na tomua:Ko Rau-manuiKo Tu-mata-roaKo Te Rangi-te-kehuaKo te Rangi-tu-momotoKo Mura-tu

  • Ko te KakahoKo Tu-te-pakihi-rangiKo Wiremu Te HiakaiKo _____Ko _____

    (No.26)(222)Ka timata ano:

    Ko Rongo-kako, tanaKo Tama-tea kia Iwi-pupu

    (wahine tuatahi)Ko Kahu-ngunuKo Kahu-kura-nuiKo Ra-kai-hiku-roa kia Rua-rau-hanga

    (wahine tuatahi)1. Ko Hine-te-raraku Tomua2. Ko Rangi-tawhi-ao Tomuri3. Ko Taraia Tomuri4. Ko Tu-purupuru Tomuri rawa

    Kua tuhia nga uri o Hine-te-raraku me o Tu-purupuru. Kaoreau i mohio ki nga uri o Rangi-tawhi-ao.

    E rangi a Taraia, tana:Ko te Rangi-taumaha kia Hine-i-aoKo Taraia rua-whare kia Puna-ki-aoKo te Hono-mokaiKo te Rangi-tu-o-uruKo te Ata-koreKo Ara-whitaKo te Rua-whewheKo Tama-i-awhitiaKo te Heipora kia te HapukuKo Karanama Te NahuKo Arihi Te Nahu

    E rere ana i i a te Ha-kore:Ko te Mumuhu

    1. Ko te Ua-mai-rangi Tomua2. Ko Horonga-i-te-rangi Tomuri

    Na te Ua-mairangi:Ko Tuhoto-arikiKo RawenataKo Ani-kanaraKo tona tamaiti

    (No.25)(221)Ko Rongo-kakoKo Tama-tea kia Iwi-pupu

  • Ka heke iho te atua o Tama-tea ka moe ki a Iwi-pupu. Ko teingoa o te atua o Tamatea ko Ue-nuku-rangi:

    tana Ko Ue-nuku-whareputatana Ko Ue-nuku-titi

    Ko Rangi-takumuKo te Apa-rangiKo te HoehoeKo Ue-roa-i-wahoKo Ra-kai-nuiKo Moenga-wahine kia Nga-rongo-mata-roaKo Rua-itiKo Rangi-tauira kia Hine-te-raraku

    1. Ko Rangi-mata-koha Tomua2. Ko Tutae-tara Tomuri3. Ko Rua-uia Tomuri iho4. Ko Rua-herea Tomuri rawa

    Ko nga uri mokopuna i roto i enei tupuna e kore e tae tetuhituhi, no te mea, ko nga uri i marara noa atu ki nga iwikatoa o te motu nei o Ao-tea-roa.

    Na, kua tuhia e koe te oriori waiata o tenei whakapapa. Ara,o Ue-nuku-rangi. Koia tenei:

    Na Uenukurangi e, na te ure atuaNana i komo, ki roto kia IwiUe-nuku-whare-kutaKomotia atu ai, Ue-nuku-titiKomotia atu ai ko Rangi-takumaiNa te ure atua koe

    Na te Wi, tenei oriori.

  • Te atua ko: Toi == Rangi-nui-auaroa == Pu-haorangi Rauru Oho-mai-rangi Ru-tanga Hotu-ope Ha-tuma Hotu-roa Apaapa Hotu-mata-pu Taha-titi Motai Rua-tapu-nui Ue (Ko-ue) Ra-kai-ora Raka Tama-ki-te-ra Kakati Hiku-rangi Tawhao

    Rongo-manu-a-whatu Tu-rongo == Mahina-a-rangi Rere Tato Raukawa Rongo-kako

    (1)NGA URI A TOI, ME TE ATUA ME PU-HAO-RANGI

    (NGA-TI-KAHU-NGUNU)

    Kaupapa o te atua:

  • Te atua ko: Tama-tea == Iwi-pupu == Ue-nuku-rangi Kahu-ngunu 1. Ue-nuku-whare-kuta Kahu-kura-nui 2. Ue-nuku-titi Ra-kai-hiku-roa 3. Rangi-ta-kuna Here-te-raraku Rangi-mata-koha Ra-kai-maori Tu-tere-moana Moe-te-ao Maurea Mai-ao Hunga (Ko-hunga) Tu-whare-moa Tama-kere Te-ao-nui Rangi-mahuki Rangi-araia Wa-koria-o-te-rangi Rangi-whakaarahia Kainga-haere Rangi-te-paia Tirohanga-kino Rangi-o-tu Hoani Mehana-rangi-o-tu (who was about 15 years old at the taking of the Hao-whenua Pa)

    Kaupapa o te atua:

  • Nei te waiata a Te-wi, he oriori utu mo te oriori a te tahitangata, ara a Nga-rangi-whakaotia:

    Whakarongo e tama ki te waha eTararau mai nei, na runga anaMai o te hiwi nui e, o te hiwi roa eTauarai mai nei e, he kape pea e tamaI a taua nei korero nui, tona nui manaI rongo ki ona pakeke, iti toku itiNaku i tito ake, te rongonga o taku taringaKa rangona e au, ko Mata-roiaTe whangai tama, ka rangona e auKo Tapuwae te whangai mataki tahi eWhiti Tuarua:Korero e tama, na te po tupu tauaNa te po rea taua, na te po tahuri atuNa te po tahuri mai, na Kiki tauaNa Tato taua, na Tari-onge, na Rongo-kako eNa Tama-tea e, na te tere tangataNa Ue-nuku-rangi e, na te ure atuaNa i komo ki roto ki a Iwi Ue-nuku whare kutaKomotia atu ai, Ue-nuku-titi, komotia atuAi ko Rangi-ta-kumu, na te ure atua koe

    (Following pages not in John Whites handwriting)(No.24)(220)

    Ko Rangi kia PapaKo te PoKo te AoKo te Po-tupuKo te Po-reaKo te Po-maru-tunaKo te Po-maru-wehiKo Raro-puareKo te Uru-ehuKo TongaKo Haha-nuiKo IraKo Maiki-roaKo MahuikaKo te Kaukau-nunuiKo te Kaukau-roroaKo te Kau-whekiKo te Rupe-tuKo Maui-tikitiki-a-tarangaKo Whari-kuraKo UengaKo Pou-tamaKo Whiti-rangi-mamao kia Whiro-tupua

    1. Ko Kupe Tomua2. Ko Ngake Tomuri

    Ko Tama-te-aka-hiaKo Tutea

  • Ko Tama-i-ereKo RureaKo Tama-rakeiKo Whare-kohuKo te PuehuKo te Aweawe kia MaureaKo Maia-ao

    Kua tuhia nga uri, ara etahi tenei wharangi. I muri ake nei,ko te nuinga o nga uri o tenei whakapapa, e kore e taea tetuhituhi.

    (No.23)(219)Na Toa-rangatira:

    Ko Marangai-pa-roaKo te Maunu

    E rere ana i muri i a te Maunu:Ko te Aka-mapuhia, tanaKo te WaiKo te Hika-pounamuKo te Ao-tu-tahangaKo Hema Te Ao (Te mema no te Paremata)

    E rere ana i muri i a Hema Te Ao:Ko Ropata Te Ao, tanaKo Hema (ingoa)Ko Pitiera

    Na Kakati ano:Ko Tawhao kia Pu-te-aro-meaKo Whatihua kia Rua-pu-tahanga

    tana 1. Ko Ue-nuku-tu-whatu Tomuatana 2. Ko Ue-nuku-te-rangi-hoka Tomuri

    Ko Mapaua kia Hui-ao1. Ko Tuirirangi Tomua2. Ko Hinemoana Tomuri

    Na Tu-iri-rangi:Ko Tangaro-a-kinoKo te Uru-o-pewaKo MaihiKo Pare-inu-oraKo HuiaKo Ki-kopiriKo Pare-rau-kawaKo Te Whata-nuiKo Rangi-ngangana kia Po-mareKo Pomare MinitaKo Nepia

  • (No.22)(218)Ko Koro-kinoKo Toa-rangatiraKo Marangai-paroaKo Te Maunu

    1. Ko Pikau-te-rangiKo ToitoiKo te Rangi-hiroaKo te Wai-puna-ahauKo Wiparata (He mema ia i mua)Ko Meta-pereKo Te Moana

    E rere ana i muri i a Pikau-te-rangi:2. Ko te Ra-ka-herea

    Ko Tope-oraKo Matene Te Whiwhi-o-te-rangiKo Heni Te Whiwhi-o-te-rangiKo te WirihanaKo te Aperahama

    E rere ana i muri i a te Maunu, ma:Ko KimihiaKo WeraweraKo Te Rau-parahaKo TutariKo te UiraKo WineraKo Ria

    (No.21)(217)Ko Whaka-ahuKo Whaitiri kia Kai-tangata

    (he tane tuarua)Ko Rangi-nui-a-monoa kia Pu-hao-rangi

    (he atua)Ko Oho-mai-rangiKo Mutu-rangiKo Hotu-opeKo Hotu-roaKo Hotu-aratapuKo MotaiKo UeKo RakaKo Kakati

    1. Ko Tawhao Tomua2. Ko Tuhianga TomuriTana, Ta Tuhianga

    Ko Pou-tamaKo HaumiaKo te Whata-akai

  • Ko Wha-rerereKo Waita kia Tu-whakaheke-aoKo Hui-ao kia MapauaKo Hine-moanaKo Tutai-a-roaKo Korako-titokoKo Wai-te-rangi

    Kua tuhia ano enei ki nga wharangi i muri ake nei.

    Na Tuhianga ano:Ko Pou-tamaKo Haumia

    E rere ana i muri i a Haumia:Ko Mango, tanaKo Kai-hamuKo Tu-te-uru-tiraKo Tu-pahau

    (No.19)(215)Ko Rangi kia Papa-tua-nukuKo te PoKo te AoKo te Po-tuatahiKo te Po-tuaruaKo te Po-tuatoruKo te Po-tu-awaKo te Po-tuarimaKo te Po-tuaono

    10. Ko te Po-tuawhituKo te Po-tuawaruKo te Po-tuaiwaKo te Po-tuareaKo PipiriKo TaeroKo Whaka-ahuKo Whaitiri kia Hema-taiwaka

    (he tane tuatahi)Ko Tama-i-rungaKo Tama-i-waho

    20. Ko Hapai-o-mauiKo Ara-whita-i-te-rangiKo TuraKo Tira-a-rangiKo Ira-nuiKo Ira-roaKo Ira-tu-pataKo Ira-tu-pae-akauKo Po-kau(w)ai

  • Ko Miru30. Ko Rere-ata

    Ko Kura-tukiaKo Mairu-rangi kia RereKo TatoKo Rongo-kako

    (No.20)(216)Ko Tama-tea kia Kahu-kare

    (he wahine tuarua)Ko Rua-ehuKo Rua-whakatinaKo Tara-rahiriKo PunuaKo Whakaruru-matangiKo Whakaruru-hauKo Hau-itiKo Hine-hua-noaKo Te Rangi-te-nawaiaKo Hine-wai-arikiKo Tau-whariki-aoKo te Ao-turu kia Hine-arikiKo WhauraKo Titi-uhaKo Hine-i-takinaKo Riria PotangoKo Hoani MeihanaKo Ema Heni Te AweaweKo te Manawa-roa ma

    E rere ana i muri i a Whakaruru-matangi:Ko Tu-korouaKo Tama-pouKo Witi-kaupekaKo Whare-purakauKo Matai-hinuKo Te Ao-pupuru-rangiKo te Rangi-tu-o-uruKo te MumuhuKo te Ua-mai-rangiKo PakapakaKo Renata KawepoKo Haromi, a tana tuahineKo Airini Tomore

    (No.18)(214)35. Ko Tau-toki36. Ko Tane-nui-a-rangi37. Ko Kopu-parapara38. Ko Kuao-pango39. Ko ue-ngarahu-pango40. Ko te Awa-riki41. Ko Ngaro-roa

  • 42. Ko Kuao-ariki43. Ko te Wai-rere-hua44. Ko Hine-aute45. Ko Rakau-maui46. Ko te Kahu-taratara47. Ko Hine-rau-te-kihi48. Ko Te Aweawe49. Ko te Peeti50. Ko Raki-whata

    E rere ana i muri i a te Peeti, ma:Ko Hare-RakenaKo te Mawa-roa

    He nui noa atu nga wahanga o nga hapu i roto i teneiwhakapapa tupuna. Te rerenga atu ki tera hapu, ki tera hapu.

    (No.17)(213)1. Ko Rangi, ka moe i a Papa-tu-anuku2. Ko te Po3. Ko te Ao4. Ko te Po-nui5. Ko te Po-roa6. Ko te Po-wheau7. Ko te Po-karapa8. Ko Manumanu-tai-ao9. Ko te Mango-roi-ata10. Ko Tumata-kokiri11. Ko Awatea-i-te-rangi12. Ko Nuku-wahia13. Ko Nuku-taea14. Ko Nuku-aho15. Ko Rangi-a-hoa16. Ko Tu-te-makohu-rangi17. Ko Tiereere18. Ko Tiakaaka19. Ko Waewae-mania20. Ko Waewae-paheke21. Ko te Pu-mauri-kura22. Ko Raro-tonga23. Ko Po-tu24. Ko Po-haere25. Ko Po-whakata26. Ko Whatu-aho27. Ko Rongo-te-taria28. Ko Rongo-mahae-ata29. Ko Whare-o-uru30. Ko Matangi-o-rupe31. Ko Karo-taha32. Ko Rua-roa33. Ko Rua-rangi-mamao kia Rongo-ua-roa34. Ko Whatonga

  • (No.16)(212)E rere ana i muri i a Tane-hurihia:

    Ko Rangi-mawake kia Rangi-whakapatuKo Rangi-whakapou

    1. Ko te Rangi-tu-taha Tomua )2. Ko te Ao-kehu Tomuri )3. Ko Ika-whiri Tomuri iho )4. Ko Rangi-ikiiki Tomuri iho )5. Ko Rehua Tomuri rawa )

    (He whanau tahi enei)

    Na te Rangi-tu-haha kia Hine-i-whakawhiwhiaKo Kiri-hau kia te Wa-korea-o-te-rangi

    1. Ko te Rangiwhakaarahia Tomua )2. Ko Nohokino Tomuri iho )

    (He whanau tahi)

    Na te Rangi-tu-haha kia Tao-nui (wahine tuarua)

    Ko Paki-horeKo te KahuKo Hika-nuiKo PakuraKo PirihiraKo MikaeraKo ana tamariki

    Na te Ika-whiri kia te Hui-ki-rangiKo Tama-te-kehu-arikiKo Tamure kia te RonakiKo Tama-irangiKo te KekerenguKo te Miha-o-te-rangiKo ana tamariki

    (No.15)(211)Ko Tu-te-koko-huraKo Tu-huruhuruKo Tu-piki kia RureaKo Tama-rakeiKo Whare-kohuKo te PuehuKo te Aweawe kia MaureaKo Mai-aoKo KohungaKo Tu-whare-moaKo Tama-kere kia Whakamau

    1. Ko te Aonui Tomua )2. Ko Tanehurihia Tomuri iho )3. Ko Rangimawake Tomuri rawa )

    (Whanau tahi)

  • Na Tane-hurihia kia te Rangi-tu-aniniKo Tama-kere tuarua

    1. Ko Hine-arikiKo Rangi-whauraKo Hine-titiatiaKo Hine-itakinaKo Riria Rangi-potangoKo Hoani Meihana Te Rangi-o-tuKo Ema Heni Te Aweawe

    E rere ana i muri i a Hine-ariki:Ko Kura kia Rangi-ikiikiKo Tai-o-mutuKo Koukou-ki-rangiKo te Rangi-hau-tuKo Kawana te HakekeKo Hunia Te HakekeKo te Rina MeteKo Rangi-poKo tona tamaiti

    (No.14)(210)DESCENDANTS OF RANGI AND PAPA

    (NGA-TI-KAHU-NGUNU)

    NA MOHI TAKAWA ENEI WHAKAPAPAOKATOPA 9 TAU 1852

    Ko Rangi Ko PapaKo Tane-te-wai-oraKo te Po-nuiKo te Ao-roaKo te Po-tua-tahiKo te Po-tua-ruaKo te Po-tua-to-ruKo te Po-tua-whaKo te Po-tua-rimaKo te Po-tua-onoKo te Po-tua-whituKo te Po-tua-waruKo te Po-tuaiwaKo te Po-tua-reaKo PipiriKo TaeroKo Waaka-ahuKo Ariki-awateaKo Po-tuKo Po-haereKo Po-whakatakaKo Titi-parera

  • Ko Tapatapa-i-awhaKo Marangai-uru-rangiKo Tai-karanga-roaKo Ruau-mokoKo Nuku-wahiaKo Nuku-toeaKo Rua-tipuaKo Rua-tawhitoKo Tama-kukuKo Tau-toruKo TangoKo Kura

    (No.13)(209)E rere ana i muri i a Tahuri-waka-nui:

    Ko WehiwehiKo TuteteKo Pare-karewaKo Hei-piripiriKo Kai-tireoKo te Kapa-o-tuKo Tino-tangataKo TongatongaKo Hiria Pare-kahuruKo Enereta Te Rangi-o-tuKo Ema Heni Te AweaweKo te Manawa-roa, ma

    He nui noa atu nga wahanga ki era iwi, ki era iwi i roto i eneitupuna katoa. Kati nga mea e tuhi e au, hei titiro kau iho.

    Me timata ki tua nei tetahi tahu mai o te po, nama tekau mawha.

    There are very many lines of descent for these which includemany tribes, but we will not give them because they are somany.

    We will give other descendants who came from Rangi andPapa.

    (No.12)(208)E rere ana i muri i a Tu-rongo:

    Ko Whati-huaKo Ue-tapuKo te Mauia-o-rongoKo Ue-nuku-hangaiKo KotareKo KauwhataKo Tahuri-waka-nui

  • Ko PoroakiKo te RamaKo te Ipu-angaangaKo Kino-moe-ruaKo PungaKo Tahuri-waka-nui, tuaruaKo Poroaki, tuaruaKo te Rangi-a-te-pureKo Reupena Te OneKo Enereta Te Rangi-o-tuKo Ema Heni Te AweaweKo te Manawa-roa, ma

    E rere ana i muri i a Poroaki:Ko Tonga-riroKo te Kura-a-tai-whakaeaKo te KanawaKo te Hau-korakiKo Hoani TaipuaKo Areta

    E rere ana i muri i a Tonga-riro:Ko Hine-kauKo te Aka-nuiKo te NgohiKo Rewi Mania-poto

    (No.11)(207)E rere ana i muri i a Tu-whakaheke-ao:

    Ko te Rongo-ritoKo Hui-taoKo Haehae-ora kia Pare-ka-rewaKo Hei-piripiriKo Kai-tireoKo te Kapa-o-tuKo Tino-tangataKo TongatongaKo Pare-kohuruKo Enereta Te Rangi-o-tuKo Ema Heni Te AweaweKo te Manawa-roa, ma

    E rere ana i muri i a Haehae-ora:Ko KapuKo MokaiKo te Maui

    1. Ko Tao-roaKo te Rangi-a-te-pureKo Reupena Te OneKo Enereta Te Rangi-o-tuKo Ema Heni Te AweaweKo te Manwa-roa, ma

  • E rere ana i muri i a Tao-roa:2. Ko Tohe

    Ko te Whata-rangiKo Pare-au-tohe kia Nepia Tara-toaKo ErenoraKo WiniataKo Hine-puoro-rangi

    (No.10)(206)Ko Rere-ahu kia Hine-au

    (te wahine)Ko Tu-whakaheke-aoKo Tu-hei-ao

    1. Ko Tuirirangi Tomua2. Ko Hinemoana Tomuri,

    kia Turanga-pitotana Ko Tu-taiaroa

    Ko Korako-titokoKo Wai-te-rangiKo Hine-i-te-ahu-rangiKo te Kura-i-awaruaKo te Rangi-tonga-nukuKo Hine-titi-uhaKo Hine-i-takinaKo Riria Rangi-potangoKo Hoani Meihana Te Rangi-o-tuKo Ema Heni Te Aweawe

    E rere ana i muri i a te Kura-i-awarua:Ko te Marunga-o-te-rangiKo Hine-whaki-rangiKo Hine-ka-utuKo Taki-potoKo te Aweawe

    2. Ko Hare-Rakena kia Ema Heni Te AweaweKo te Manawa-roa, ma

    Na te Aweawe ano:1. Ko Ereni

    Ko Emiri PakiKo Wiremu Mawhete

    (No.9)(205)NA WERETA TI-WETA, NA TANGURU,

    NA MOHI TAKAWA ENEI WHAKAPAPA.OKETOPA 6/52

    Ko Toi-te-huatahi Ko Rangi-nui-a-monoa (tana wahine)

    1. Ko Rauru Tomua2. Ko Rongouaroa Tomuri

    (Na Toitehuatahi enei tamariki tokorua)

  • I heke iho i te Rangi a Pu-hao-rangi te atua o Toi-te-hua-tahi, ka moe ki a Rangi-nui-a-monoa. Ki te wahine a Toi, kawhanau te tamaiti, a Pu-hao-rangi, raua ko Rangi-nui-a-monoa,ko te ingoa:

    (The god of Pu-hao-rangi came down from heaven and tookthe wife of Pu-hao-rangi and begat:)

    Ko Oho-mai-rangiKo Mutu-rangiKo Hotu-opeKo Hotu-roaKo Hotu-matapuKo MotaiKo ueKo RokaKo Ka-katiKo TawhaoKo Turongo kia Mahina-rangiKo Rau-kawa

    1. Ko Rere-ahu Tomua )2. Ko Whakatere Tomuri iho )

    (Whanau tahi)

    Na Rere-ahu kia Hine-au1. Ko Mania-poto Tomua )2. Ko Mata-kore Tomuri iho )3. Ko Tu-whakaheke-ao Tomuri rawa )4. Ko te Rongo-rito Tomuri rawa atu )

    Ka tuhia e au, toku putanga mai i roto i enei tupuna, me totaku wahine hoki.

    I will give mine and that of my wifes descent from theseancestors.

    (No.8)(204)E rere ana a muri i a Kamua:Ko Hau-itiKo Hine-tu-rotoKo te Uru-hau-ataKo Hua-riki kia Tu-te-rangi-aukahaKo te KiriKo Poho-kuraKo Maiti kia Rongorongo

  • 1. Ko Tapae Tomua ) (Ko au ko Hoani te uri o Tapae)

    2. Ko Huri-papa Tomuri iho )3. Ko Toki-whakau Tomuri rawa )

    (He whanau tahi enei)

    Na Huri-papa:Ko Nga-hikaKo te Kotuku kia te Rangi-ara-nakiKo te KawaiKo te Paka-huruhuruKo WhakarongoKo te Wirihana Kai-mokopunaKo Karaitiana

    E rere ana i muri i a Huri-papa:Ko Toki-whakau, tanaKo Patu(w)aiKo Tu-karangataiKo Toenga-riri kia Tawiri-o-te-rangiKo WareaKo RahapaKo Tamati PunaKo NgahuiaKo ana tamariki

    Kati i konei nga uri e tuhituhi o enei tahu whakapapa. Ekore hoki e taea te tuhituhi, he nui noa atu nga wawahanga.

    (We will stop at these, we cannot write all the genealogy ofthese lines, there are many branches to each family.)

    (No.7)(203)E rere ana i muri i a Toa-mahuta:

    Ko Ue-ngarahu-pango1. Ko Hamua Tomua )2. Ko Hau-iti Tomuri iho )3. Ko te Awa-riki Tomuri rawa )

    (He whanau tahi enei)

    Na Hamua, na to mua:Ko Waha-tuaraKo Hine-rau-te-kawa kia Ra-kai-maroKo Korako-tai-wahaKo te Rangi-whakaewaKo Pare-koauKo Tauara-haki

    1. Ko te Kura-iri-rangi

  • Ko Rangi-hikitangaKo Kainga-hare kia Puhi-tahiKo te Rangi-te-paiaKo Tirohanga-kinoKo te Rangi-o-tuKo Hoani MeihanaKo Ema HeniKo te Manawa-roa, ma

    E rere anana i muri i a te Kura-iri-rangi:2. Ko Kapa, tana

    Ko Ue-whaKo Para-kioreKo te Rangi-kapu-rotuKo te Ropiha Te TakouKo Hori Ropiha

    Koia te kai whakahaere o te Kingitanga o Tawhi-ao. I taeatu ia ki Poneke me ona hoa, kia te Paranihi, te minita o tetaha Maori me te patu paraawa, me te whakakai pounamu menga pauna moni 20 pauna, hei maungarongo ki te Kawanatanga.

    (No.6)(202)E rere ana i muri i a Hine-rehe:

    Ko te Ra-matuaKo HapeKo Tarehe

    1. Ko Puhi-tahi kia Kainga-hareKo Hiku-rangiKo Hine-i-takinaKo Riria Rangi-potangoKo Hoani Meihana Te Rangi-o-tuKo Ema Heni Te AweaweKo te Manawa-roa, ma

    E rere anana i muri i a Puhi-tahi:Ko te RirikiKo Toi-rau-kena

    1. Ko te Kapuarangi Tomua )2. Ko te Muri Tomuri )3. Ko More Tomuri rawa )

    (He whanau tahi enei)

    Na te Muri:Ko Piri-tarataKo HiporaKo AtenataKo Rora WirihanaKo Karaitiana

  • He nui nga wahanga o enei tupuna. Erangi me mutu i enei.

    (There are many branches of this line of ancestors, but wewill stop at these.)

    (No.5)(201)Ko te tamaiti tuarua a Toi-te-hua-tahi:Ko Rongo-ua-roa kia Rua-rangi-mamaoKo Whatonga kia Hotu-ai-paraKo TaraKo Pehunga-i-te-rangiKo Tiwhana-a-rangiKo Hine-oneKo Ke-tahuKo Tuku-poKo TuriaKo te Ao-haere-tahi kia Ra-kai-maori

    1. Ko Kahu-kura-mango Tomua )2. Ko Tu-tere-moana Tomuri iho )

    Ko te wahine tua rua a Whatonga:Ko Rere-tua, tanaKo Tau-toki-nui-a-whatongaKo Tane-nui-a-rangi (He ingoa no te tupuna)Ko Kopu-parapaKo Ku(w)ao-pango

    1. Ko Toa-mahuta Tomua )2. Ko Uengarahupango Tomuri )

    Na Toa-mahuta na tomua:Ko Karihi kia TapairuKo Toa-rereKo TarahiaKo TarapataKo Ta-whakahikuKo te UrungaKo KonahaKo Hauhau-te-rangi

    1. Ko Hine-reheKo Hine-koaKo Pua-ki-te-aoKo Tireo-o-te-rangiKo te RairungaKo te Rangi-o-tuKo Hoani Meihana Te-rangi-o-tuKo Ema Heni Te AweaweKo te Mana-roa, ma

  • (No.4)(200)E rere ana i muri i a Rangi-matakoha:

    Ko Tutae-taraKo Maru-tauheaKo te Ao-mata-uraKo PatutuKo Amo-ake-te-rangiKo te Kura-taka-whakiKo Tu-te-rangi-aukaha kia Hua-rikiKo te KiriKo Poho-kuraKo Maiti kia RongorongoKo TapaeKo Tai-o-maketu kia te Kura-i-awa-ruaKo te Rangi-tonga-nukuKo Hine-titiuhaKo Hine-itakinaKo Riria Rangi-potangoKo Hoani Meihana Te Rangi-o-tuKo Ema Heni te AweaweKo te Manawa-roa, ma

    E rere ana i muri i a Tu-te-rangi-aukaha:Ko te Rangi-tau-nonoi-kuraKo Hika-mae-paKo te Maru-wehiKo Puhi-tahi kia Kainga-hare

    1. Ko te Rangi-te-paia Tomua )2. Ko Mahina Tomuri iho )3. Ko Hika-rangi Tomuri rawa )

    (He whanau tahi enei)

    Na te Rangi-te-paia, na tomua:Ko Tirohanga-kinoKo te Rangi-o-tuKo Hoani MeihanaKo Ema Heni Te Aweawe

    (No.3)(199)2. Ko Tirohanga-kino

    Ko te Rangi-o-tuKo Hoani Meihana Te Rangi-o-tuKo Ema Heni Te AweaweKo te Manawa-roa, ma

    E rere ana i muri i a te Rangi-whakaarahia:Ko Noho-kinoKo Kura-tu-auru

    1. Ko te RonakiKo Tama-i-rangiKo te KekerenguKo te Miha-o-te-rangiKo _____

  • E rere ana i muri i a te Ronaki:2. Ko Rua-tapu

    Ko Ru-hinaKo Tanguru-o-te-rangiKo Meiha Keepa Rangi-hiwi-nuiKo Wiki

    E rere ana i muri i a Kahu-kura-kotare:3. Ko Tama-tea kia Iwi-pupu

    Ko Kahu-ngunuKo Kahu-kura-nuiKo Ra-kai-hiku-roa kia Rua-rauhangaKo Hine-te-raraku kia Rangi-tauira

    1. Ko Rangi-matakoha Tomua )2. Ko Tutae-tara Tomuri )3. Ko Rua-uia Tomuri iho )4. Ko Rua-herea Tomuri rawa )

    (He whanau tahi enei tokowha)

    He nui noa atu nga wahanga i roto i tenei whakapapa. Memutu tenei i konei. E kore e taea te tuhituhi. I te maha o ngarerenga. Erangi kia kotahi e tuhi ki tua nei.

    These four are one family, but there are many lines of descentfrom them; all these cannot be written as it would take somuch space, but I will give the descent of myself and wife.

    (No.2)(198)Ka moe a Toi-te-hua-tahi i a Rangi-nui-a-monoa:tana Ko Rauru

    Ko RutangaKo Whatu-maKo ApaapaKo Taha-titiKo Rua-tapu-nuiKo Rakai-oraKo Tama-ki-te-raKo HikurangiKo Rongo-maru-a-whatuKo RereKo TatoKo Rongo-kako

    1. Ko Kahu-kura-kotareKo WhaeneKo Rua-paniKo Rua-rauhanga kia Ra-kai-hiku-roaKo Hine-te-raraku kia Rangi-tauira

  • 1. Ko Rangi-mata-koha Tomuatana Ko Ra-kai-moari kia te Ao-haere-tahi1. Ko Kahu-kura-mango Tomua2. Ko Tu-tere-moana Tomuri ihotana Ko Moe-te-ao

    Ko Mau-rea kia te Rangi-wha-aweaweKo Mai-aoKo KohungaKo Tu-whare-moa kia Hine-te-ataKo Tama-kereKo te Ao-nuiKo Rangi-mahukiKo Rangi-araiaKo te Wakorea-o-te-rangiKo te Rangi-whakaarahiaKo Kainga-hareKo te Rangi-te-paia

    (No.1)(197)DESCENDANTS OF RANGI AND PAPA

    (NGA-TI-KAHU-NGUNU)

    NA WERETA TIWETA TENEI WHAKAPAPAOKETOPA 1 - NO. TE TAU 1882

    Ka noho a Rangi i a Papa ka whanau mai o raua uri ki waho,te tuatahi:

    1. Ko Tane-tuturi2. Ko Tane-pepeke3. Ko Tane-uatika4. Ko Tane-ueha5. Ko Tane te wai-ora6. Ko Tane-nui-a-rangi

    (He whanau tahi enei tupuna)

    tana Ko Mahina-i-te-ataKo Awatea-i-te-rangiKo Tiki-nuiKo Tiki-roaKo Tiki-whataiKo Tiki-whaoaKo Tiki-mumuraKo Tiki-hahanaKo Tiki-ahuaKo Whakarau-matangiKo Hawa-ikiKo te KuneKo te Anga

  • Ko TohuaKo Ngei-nukuKo Ngei-rangiKo Ngei-pehaKo Ngei-tahaKo Ngei-arikiKo Hine-kau-ataataKo Hine-haro-nukuKo Hine-haro-rangiKo Hine-kauatata, tuaruaKo te Huia-rei kia Rangi-nui-ka-poKo Toi-te-hua-tahi kia Rangi-nui-a-monoa

    1. Ko Rauru Tomua )2. Ko Rongo-ua-roa Tomuri )

    (He whanau tahi enei tokorua)(Mahanga twins)

    (92)(1)HE WHAKAPAPA TUPUNA TENEI

    (NGA-TI-TIPA)

    KokakoTara aoTatapongaTahingaKarewaKarewa-Tara nuiMahanga: Whakarere-kai-whakarere-wakaHoturoaNgatoro i rangiTama te kapuaTama-teaWhati-huaTu iri rangiPakaueTe wewehiUe-roa

    Ko nga tangata tenei o Tainui kia rongo koutou i nga tupunao te Maori me nga pakeha whakahaere tikanga o nga Tari a TeKuini Wikitoria heoi ano ka mutu i konei.

    Tenei ano te ngeri:

    Tu ke a KapitiTau ke AropawaKo nga tohu tenaO to tupuna a KupeI whaka titopuaKa tomene i au te whenua

  • Kau pau i a Te waiti te whenua tomene ana te whenua kiwiwi, ki wawa.

    E hoa kia nui to utu ki to rangatira eke iho kotahi kai kore etaka te wahi tahi taru kino he tane pakeha i Taurangi nei e.

    Kia Te waitiNa Arama Karaka

    (93)(2)HE TUPUNA

    PukekoMiro oraRua taranakiTuporoApa pa rangiTere kuku

    * NionioAropeta

    Rake rakeTe kahui hau i nga tungane

    Uru rangiTauru

    * Nionio

    OkehuTe punga rehuWaka ware

    Rangi mokoNgai tama reheNgai tua reroNgati kahuNgati rangi tu

    i te mata i Okehu te pou(264 to follow this)

  • (21)(1)KAHU KURA AND KUMARA

    (TAI-NUI)

    Na tena iwi aua kumara, na tena iwi ano aua kumara, i narunga mai i ona waka i ona waka, naku ano aku kumara i narunga mai i a Tai-nui i te waka a Hotu-nui raua ko Hotu-roa, ako Marama nei raua ko Whaka-oti-rangi nga wahine haungaano te nuinga atu o nga tangata o taua waka nei o Tai-nui, konga wahine hoki era o toku waka na raua i mau mai te kumara,me te hue, me te aute, me te paraa, a i na rungatia mai i a Tai-nui he mea mau mai i Hawaiki, a he mea na runga mai ano hokii a Tai-nui te karaka, he neke no Tai-nui te rakau o te karaka,koia ena i Manukau i tua mai o Akarana, i ma Tamaki hoki tetoanga o Tai-nui i puta ai ki Manukau i tae ai ki Kawhia, a keireira a Tai-nui a tae noa mai ki enei ra. He kowhatu taua wakai enei ra e tu mai na ano i Kawhia, no te taenga ki Kawhia kangakia aua kumara i maua mai nei e aua wahine i Hawaiki,wehe ke te maara a te tahi o aua wahine, wehe ke te maara a tetahi o aua wahine ra, ko te whenua i whakatokia ai ko Papa-o-karewa wahi o Kawhia

    (21)(2)te tupunga ake o nga maara nei, ko a Marama ko te kumara itupu ake hei pohue, tupu ake te hue he mawhai, puta ana teaute hei he whau, puta ana te paraa he horokio, koia na te he ote tupu o nga purapura a Marama i whakato ai, te take i he aite tupu o aua mea, he hara nana ki tana taurekareka, ipuremutia eia i ta raua haerenga mai i uta i Hauraki ki Tamaki.

    Engari te tupu o a Whaka-oti-rangi, i tika puta ana te kumarahe kumara ano, te hue he hue, te aute he aute, te paraa heparaa ano, na reira te whakatauki nei:

    Ka hari koeE te ruku rukuO Whaka-oti-rangi

    Na Tai-nui ano aua kumara, me aua hue, me aua aute meaua paraa i mau mai, me aua neke kopi (karaka), me aua kiore,me aua weka, na era atu waka ano aua mea i mau mai.

  • (10)(1)TE HEKE MAI O TE ARAWA

    (TE URI WERA)

    Kua whakaae ratou e ka he te kaha o te whenua ka nohoratou e ka tika te kaha o te whenua.

    Ko HawaikiTua matuaHoumai tawitiTamate (Tamatea)WahieroaRataMakaTiaKoroHei nga tangata ra i tinate a teAraRongo kuaoRangati i hoe mai a Te arawa

    (10)(2)Wahie ia i hahau te ArawaMa ritaIkaRongo pu ae

    Ka haua a Te Arawa ka oti ka whaihangatia ka oti ka haere aRongo-pu-ao ki te tiki kumara ka riri ka noho atu ka mea aTama te kapua, kaore he ariki mo te waka, ka tikina aNgatoroirangi a Kea-roa hei whakamana ka eke ki runga u maiki Whangara ka whiua a:

    Tapua Marua Rau-mae-mai, ka hoe mai a Te Arawa ka waia aa Ngakaa Tauninihi i Hiteite, ka moea a Kea-roa e Tama te kapua, kaheke ki te korokoro o Te Parata ka taka te urunga o Kea, kauruhia ka tae ake ka taka te puhi, muri iho wakai tairanga o TeArawa weua te heke o taka waho o wairakei waka rakeitanga oTe Arawa, ka tu a Hei titi wai taha a Tia Rangi uru, Tapu-ika-nui-a-Tia, ki Okuri ote ehu toia ka wakatokia roki roki haere aTane o Poro uru ao hara keke waiari harakeke o Rotoiti Hine-

  • rangi Rotorua rahui kawau waipuna, maihi ngai ko ara a weroto maniania ware a tama kake ka mate hakaipuhi pukeroawahia hoeroa tau-nui haparangi whakarongo ki taha rangi hotu-puku urunga o paru oa waro ranga a tai, pouaru tamatetuhamura kahu ko tanaihu te roa na a maionui ko moke rere iwahia noatia i waenga a Pouaru kaore he nehu uaiari take tukautaura i toroi tama ihu na a taina Pare-kaianga watango wakawakarewa weurini uru koro kino waka akatarewa orakei korakowakapapataringa na taihutoroa atua rere tahi ko te hapuakohunga tu nui a rangi mo te hapua tenei o taweta o roto tuwharepura.

    (B7.P117)(36/6)Na te ahi a Manona i ka ai te whenua.

    Maui tahaMaui rotoMaui paiMaui tiki tiki o taranga

    The last fished up the land.

    (159X)(66)MAUI

    Maui: His canoe was called by some Tau-rangi (there are 10atuas of this name), by others Pirita o te Rangi. Tawakea isthe name of his fishing hook. Muri rangi whenua is the nameof the Point Tuna. The eel was TUNA the first fish, the tree bywhich it was slain was called Pa-kauri-whenua, its brains flewinto the rito, its blood into the tupakihi, its gall into the ti, itsheart into the tiore, its back bone into the miko, its ..........into the taro.

  • Marangai == Te Maunu Kimihia Werawera (1) Pikau rangi (2) Te mahutu Toitoi Taka mai te rangi Wai tohi Rauparaha Te Akau

    (sister) Te Pehi Matai Rangi haeata == Tope ora Tamihana

    Rauparaha Te Hiko (1) Te Kanae (2) Puahi (1) Kahoki (2) Matene te Wheki Tama i hangia

    (98)TOA RANGATIRA DESCENDED FROM HOTUROA

    WHO CAME FROM HAWAIKI IN THE TAINUIAND SETTLED AT KAWHIA

    (NGA-TI-TOA)

  • (B6.P201)(159A)MAUI

    AU RARO TUIA(CANOE OF MAUI)

    Ko Tu Taranaki te tangata nana i hanga nga waka e rua, a Auraro tuia, a Tane a Rangi, he rakau kotahi te rakau o aua waka,he mea wahi te rakau kia rua, ko Au raro tuia te waka a Maui.

    (B6.P200)(159A)Tutaranaki was the maker of the canoes called Au raro tuia

    and of Tane a Rangi, these two were made out of one treewhich was split in two, Au raro tuia was the one of these canoesowned by Maui.

    (B7.P156)(110)MAUI

    He whai or cats cradle a game by the Maori, it is intimatelyconnected with the mythology, any change representing thetale of some part of creation, some extremely indecent, andthis game is derived from Hine-nui-te-po.

    (B18)(27)TE KAHUI ANU

    Na Io Ionuku Ioraki TahitoterakiTahitoterea ko whio waiowhakatangata

    (This is not .........., but is like Io-a Io-nuku in .......... on topof P.28.)

  • (B6.P284)(93)WHAKATAU ME PAKURA

    Ko te timatatanga tenei o te haerenga o Pakura ki te tiki iaWhakatau hei ngaki i te mate o tona tamaiti o Tu whakararo,rokohanga atu a Whakatau i tona kainga i Paparahia, ka taeatu a Pakura ka karanga atu kia Whakatau i haere mai au ki tetiki i a koe hei ngaki i te mate o to teina no te mea he we (whe)koe noku he toto koe noku ka whakaae a Whakatau ka karangamai kia Pakura, haere ka tae koe hanga te tahi waka moku mete tahi ko maku ka uta etahi taha (ipu) maku. Ka tae mai aPakura ki te kainga ka ui atu nga tangata o te kainga ki aia ipehea mai ki a koe ka mea atu a Pakura i mea mai kia hanga hewaka mona, kia taia he ko kia utuhia he taha maua. Kaore iroa enei mea te mahi e nga tangata o Pakura, kua oti te wakakua oti nga ko, kua atuhia nga taha, ka tae mai a Whakataurokohanga mai e noho ana nga mano tangata o te kainga heihoa haere mona ki te riri ka ui atu a Whakatau hei rau aha eneirau tangata ka mea atu taua iwi hei rau haere hei hoa mou ki teriri.

    (B6.P287)(94)Ka mea atu a Whakatau kaore me noho katoa engari kia

    tokotoru hei hoa moku hei whakahoki mai i te waka, ka tahi aWhakatau ka eke ki runga ki tona waka kia Te Hiku-toto ko teingoa tenei o te waka, ka hoe ratou i te po kei kitea mai e te paka waiho kia tere ana, i te ata ka puta mai nga tangata o te paki te mimi ka kite mai ki te kumete ra e tau ana, ka pa tekaranga ki te pa katoa tenei te kumete te tere nei, ka karangamai ko Te Mango-uru-nui maku e tiki e kau ka marere ki te waika tata ki te taha o te waka ka werohia atu ko te ko, ka tu kamate ka utaina ki runga ki te waka, ka kite atu nga tangata o tepa kua mate a Te-uru-nui ka whakatauki ake He he no te kaume tika pea taku kau ki te ihu kau mai ai ka marere ko TeMango-uru-roa ka kau ki te waka e tere mai ana i waho, katikina ki te ihu kau mai ai ka kite a Whakatau ka ringitia tetaha ka marama a roto o te wai, ka kitea atu e kau mai ana ka

  • werohia atu ki te ko e Whakatau ka tu ka utaina ki te waka aka kite atu a Mango uru tapena ka whakatauki ake He he note kau me tiki pea taku kau ki te ta kau mai ai, ka marere teraki te wai ka ruku ki raro a ka kite a Whakatau ka ringitia tetaha ka kitea e kau atu ana ka werohia atu ki te ko ka pepa kauko te arero kaore i mate tera ka whakaorangia tera e Whakatau,ka tukua atu kia kau ana, he oti ano ka hokimai a Whakatau katae ki te ara ka karanga atu aia ki nga hoa, me hoki au ki uta,me hoki koutou me te waka, a e tae koutou ki te kainga e takirite ata e tuhi haere iti ki te rangi ko Tihi o manono ka wera i auko nga mano o Poporokewa ka mate i au, e pakura kura kau, koau tena ka mate ia Poporokewa, ka mutu tana korero ka hokinga hoa me te waka, ka haere hoki aia ka tae ki tahaki mai o tekainga, ka hari (mau) aia i nga wahie, ka komotia eia tana taiahaki roto ki nga wahie, ka ahi ahi hoki te ra, ka po ka hui hui ngatangata o te pa ki roto ki te whare

    (B6.P189)(95)ki te patai korero i te tangata i werohia e Whakatau i runga i tewaka, ka patai atu nga tangata ki aia mo Whakatau ka tu akehe tangata ka whakarite i aia kia Whakatau, ka ui kati pea meau nei te ahua o te tangata na i patu i a koe, ka karanga atu tetangata i pepa ra te arero ia Whakatau, ko te ure no (ano) koko te raho no, ko te kanohi no, ka noho tena tangata ki raro, kawhakatika ake he tangata ano, ka mea kati hoki me au, ka meaatu ano taua pepa ra, kaore, ko te ure ano, ko te raho ano ko tekanohi ano ka mutu tena tangata ka tu hoki te tahi ki runga arite tonu tana patai ki a era i noho ra, me te whare katoa, kinga tangata tokorua i tu i te tuatahi, a ka poto katoa te wharete whakatika ki runga ka tu ake ko Whakatau ki runga ki tepatai atu hoki ki taua tangata, ka karanga atu a Whakatau,kati hoki me au te ahua o taua tangata, ka titiro whakatau atutaua tangata i werohia ra i Whakatau ki te ko i runga i te wakako tena ingoa ko Mango uru tapena ka titiro whakatau atu kiaWhakatau matatau marire ki te titiro atu ka tahi ka karangaatu te tangata ra ka tata au te ki atu ko koe ano, ka tahi teringa ringa o Whakatau ka kapo atu ki tana rakau ka whakapaeaki te tahi taha o te whare ki te tahi tara o te whare kahore i tae

  • atu tana rakau ki te tunga roa o te whare ki te whatitoka kahohoro aia te rere na te pihanga ki runga ka puta aia ki waho ote whare ka rere aia ki te whatitoka o te whare ki te tutaki atui te tatau o te whare, ka takiri te ata ka hikaia a Haere iti(name of the Kauweti), ka tahuna te whare, ka tutu Haere iti kite rangi, ka mohiotia ake e nga tangata o te kainga o Whakatau,ka hinga te Tihi o manono, ia Whakatau, ina a Haere iti ka tutuki te rangi, ka tahuna te whare ka wera nga mano o Poporokewa.No te runanga i te rama koia Ruru te haku rama, no te turungao te manawa hei whakaepa (whakahere) kia Haere iti (he atuahoki taua kauweti i hikaia ai te ahi a Whakatau) koia te ahiTunu manawa, ka rapa (ka ngangana) ki te rangi, no te ata kaui a Whakatau Potiki ki te taurereka i whakaorangia eia, keihea te ara i

    (B6.P291)(96)heke ai a Poporokewa, ka mea atu te pononga ra, kei te tungaroa o te whare ka mea atu ano a Whakatau Potiki me pehea eputa ake ai, ka mea atu te taurekareka ra me whaka-wai-rau,ka ui atu a Whakatau Potiki, me pehea te karanga ka mea tetaurekareka ra, me penei na Poporokewa e (a mana e ngunguruake) me karanga atu hoki ko te toru tenei ka koia te kumara,ka tahi a Whakatau Potiki ka haere atu ka tae ki te tungaroa ote whare ka hutia eia te pu mouku, ka kitea te ara i heke ai aPoporokewa, ka kohanga (mahanga) e Whakatau te tari ki tewaha o te rua hei takiri ia Poporokewa ka mutu te whakatakotote tari ka tahi a Whakatau ka karanga Poporokewa e (kangunguru ake tena hu) puta ake puta ake ko te toru tenei kakoia te kumara haere ake hei karakia. Ka whakaae ake aPoporokewa ka puta ake, ko te upoko ka taka ko nga tumu kiroto ki te tari ka tahi ka kumea te tari e Whakatau ka mate aPoporokewa ka patua ka mate nga mano o Poporokewa ia Whakatau potiki, nokorei te whakatauki nei No muri WhakatauPotiki nana i tu te tihi o manono, ka mutu tana patu ka hoki aWhakatau ki tona kainga ki Paparahi.

    (Written in Maori by Hoani Wiremu Hipango)

  • (56)MAUI

    Song for the Patatai and Piwakawaka, a small rail said tohave aided the Piwakawaka in laughing at Maui when he triedto enter into Hine-nui-te-po, and thus caused death in the world.

    HOTU-MAU-EA(NGA-TI-MAHUTA)

    (See Maori of this P.12 & 13 Vol V)

    Ko Hotu-mau-ea, he tangata roa aia, a he tupuna aia no Wai-kato raua ko Nga-ti-haua.

    (70)(2)TAU TITOTITO TENEI WAIATA

    NA TOKOAHU, NO NGATI-MARU

    (See Hone Nahe, Tainui History, Page 94 20 reading of this)

    E whiti e te ra e maene ki te kiriWhakarongo ki roto ra e haruru kei te horu taiKei te kupu tararau hei maka mai nei ki te maunga hakahakaTirohia e koe ki Kai-tarakihi, ki Whakairi, ki MoehauKi te Arohauta e tu mai nei te taea te rourouI tanoa atu te maunga o te Hauauru ka tairite tonu ki te moanaKo Uana, ko Tukino e kiia mai nei e koeE haere atu ana he papanga pounamuE taea te kikini te poho o Pomare, o Maukiringutu, o Tupoho,

    o Te Rangikahiki, o Te Apo-apo, o te puna i RotoruaI whakaawa atu na Kowhito koe kia hoki mai te pito iti ki te iwiI pokaia e koe ki Waitakaruru ko Te KowhawhaNaku i piki atu i nga hiwi maunga ki Tua-ahu-oureI hopukia ki roto ki te purotoroto i whakarongo ki te rere WaikatoE tini e te rau kia kai te taunga ki te ngohi mau rekeNana i whakahua mai he tino kore koia tohu ringaTena e tama te putea ki naku i tari maiI haere mai i raro i te MuritokerauI te tonga

  • (3)waikau e pu-mai ki te kiri

    He huinga korero te tangata panirere i kupukupu aiE pai Matohi hei whakaitanga mate ma te

    Raepakaru he whanautanga piroTena te kore noa ko te Aitanga o ..........aka kupu ki WaiapuMawai e whakahoro te keho i Rangitoto, te toka i Wharengaehe

    i kurua moetia ko te Patuhuarua i torona ki te ringaE haere atu ana i te hinaratanga o te ihu o Tongarewa,

    i te ihu o KomakoI hopukia ki waho ki te moana tuhohonu ki OuruI haupatua ki te rae ki Waimango ka mene tonuHe riti te takirihauora i te hunga mate atu i te Keno i waiho i te aoE rarapa ana a taua nei patu i nga rangi ra eMau e whakaaro mai ka tuatoru ki te Ngutu maioro ki te WetakaraiHe urunga ka taka i te moana ka paneke ki HaurakiKi te papa no RotuKi te Aute te AwheaHe ripanga paraoa ki Kauaeranga ki te rua o te tini o te manoI te wehi o te patu e i

    (B7.P113)(105)(80)RONGOTUTE

    (NAME OF A NAVIGATOR WHO VISITED NEW ZEALAND)

    Very many years ago before most of the full grown men nowliving (in 1848) were born, a vessel commanded by a man namedby the Natives Rongo tute tonohi at Aropawa where theycommitted such escapas (escapades) that the Natives becameexasperated and having murdered the whole of the crew of thevessel, they cooked and eat them, this was said to have takenplace before Te Rauparaha came from Waikato to the westcoast on to Kapiti, the Natives having stripped the vessel of allthat they thought useful they left her stranded on the beach,the dinner plates they obtained from the vessel, were prizedfor the pattern on them, and from that pattern they calledthese things Te-upoko-o-Rewarewa doubtless from a diseasethey were afflicted with by contact with these europeans(Rewarewa should be Rewharewha, this latter word is used forany cold, cough, or lung complaint with headache or giddiness)which resembled the small pox marking their bodies all over,the pieces of these plates they drilled holes through and usedas breast and ear ornaments, and were .......... as they did a

  • Heitiki or Mako. One article they obtained is said to have beenshaped like a mere and was consequently highly prized, whichis now in the possession of someone of the Nga-ti-hine tribe,the Natives say this is the very first time they even saw iron,the spike nails they sharpened and having tied them on to ahandle or long spear like a native tao or adze, they carriedthese handles in the best manner and ornamented them withpaua and dogs hair, and smeared them over with the resin ofthe Tarata (pittosporum eresefolium) which when it hardenedas gums the lashing together that it cannot shrink, some ofthese were carried in their belts when they went to fight, oneof these was called Kai tangata.

    W BakerAugust 15, 1848

    URU

    Book A ........................................................................................... 155B4W ........................................................................................... 105B4W2 ................................................................................. 28, 37, 39B142 ............................................................................................. 14B317 ............................................................................................. 27

    (36A)WORDS

    (Taken from the edge of a newspaper on which I had writtenthese words)

    Iki to karakia, to repeat incantations(Wene jealous, envious(HaiTiori patangatangaToemi a fishing net, which shuts up like a carpet bag

    mouth

  • 1. The chief called Turongo put a branch of raukawa on hisforehead, and hence the origin of the name of theNgatiraukawa hapu.

    From the fact of the raukawa being put on Turongosforehead, his son was called Raukawa, which son was theoriginator of the hapu.

    Turongo

    Raukawa (originator of Ngatiraukawa hapu)

    2. Ruaputahanga was given by the Ngatiruanui to Turongo,and Whatihua took her from Turongo. She had by Whatihuaa son called Ue-nuku-tu-whatu, who turned into a stone andis now at Te Awaroa at Kawhia, to which stone women karakiato have children.

    Ruaputahanga left Whatihua, and he went after her, seeinghim following her she said Hoki atu i kona, ka tu nga tai oRakei mata taniwha rau, ka mate koe i te whainga mai i takuhika mokai.

    (30)WAR IN ANCIENT TIMES IN WAIKATO

    (TAI-NUI)

    In ancient times some of the ancestors of the present tribesof Waikato made war on the old inhabitants of that country,and after defeating and taking most of them prisoners andkilling others, the conquering people being all of one familysome of the younger cousin murdered some of the people ofthe elder cousin hapu. The elder cousin people lived on theupper portion of Waikato, and in an expedition down the riverthey threw pumice stone from the banks into the river, andalso, threw pumice stone from the water onto the banks of theriver thus setting up a claim to the land and river.

    The murdered were taken by their people in a canoe to theirPa, and then left .........., this was done so that the sight of themurdered would prompt the people to retaliate.

  • The younger cousin who lived in the Pa, pulled all their housesdown, as these were made of toetoe, they put them into thewater, and when thus put into the stream, they all got underthese houses, and were thus carried by the stream down theriver, being thus under what was like the herbage carried by aflood they went on unobserved by their enemies, and thus escapethe vengeance of their elder cousin people.

    The people of the elder cousin however observed some ofthe younger cousin people and killed them, but one chief of theyounger cousin hapu was allowed to escape with his pet bird aTui in the darkness of night. This man was grandson of thefather and mother of the two .......... parties of cousins. Hismother was a daughter of the younger cousin and his fatherwas son of the elder cousin.

    (See this account in my papers given to me by Arama Karaka,cousin of Wata Kukutai)

    USE OF FIRE

    The people of the .......... Island did not know the use of firetill .......... of the Spaniards on the voyage from Acapulco toManila.

    (33A)(62)

    (See Maori of this P.20 Vol V)Diagram of iwi descent

    Scan courtesy of Alexander Turnbull Library, National Library of New Zealand, Te Puna Mtauranga o Aotearoa.John White Papers - Reference No: MS-Papers-0075-B25/5

  • (33)(1)PAEKO(TAI-NUI)

    PROVERBS

    1st Reading:Kei te karanga kai, a Paeko e kore e hereaKei te karanga riri ka herea

    2nd Reading:Kei te karanga kai e kore a Paeko e karangatiraKei te karanga riri, ka karangatia a Paeko

    Ka mea atu a Paeko:Haere ki Tikapa makaha

    Ko te wahi tera o nga tangata e kore nei e karanga i tauaheke ra (ara i te heke a Paeko) he heke hoki a Paeko (i haeremai aia he whenua ke ki Hauraki).

    1. Ngati Hako were the tuturu of Hauraki from Tainui.2. Ngatiawa at Ohiwa, Paeko came from Ohiwa to

    Hauraki.3. Upoko tioa at Tauranga, Upoko tioa was a woman came

    from Tauranga to Hauraki.4. Paoa came from Waitara.

    The above tribes were owners of the lands at Hauraki, andeach took from the other in succession as they stand: 1st wasoriginal owner and discoverer, but 2nd took it from them, and3rd took it from 2nd and 4 took it from 3 and so kept it.

    (See Maori of this P.22 Vol V)

  • Canoe Iwi Hapu Hapu Hapu Mamari Ngapuhi

    abode Hokianga

    Ngatirangi abode

    Waimate

    Parawhau abode Wairoa

    Ngatiporou abode Wairoa

    Mahuhu Ngatiwhatua Kaipara

    Uri o hau Kaipara

    Ngatimauku Kaipara

    Tainui Waikato Waiohua Ngaitutaki Akitai

    (32)MIGRATION

    (95)UE-NUKU WHANGAI

    At a certain time Ue-nuku whangai took to wife the sister ofRanga-pu, and one time Uenuku and Rangapu went to catchtakupu at the island called Karewa, Rangapu was left on theisland by Ue-nuku, when he got back, his wife the sister ofRangapu asked where Rangapu was, he said he was not withus, but said his wife I have not heard the pu-tara of Rangapufor many mornings calling to the people at dawn of day.

    Rangapu was brought from the island by a taniwha, and hewent to Rangiwhao to see a chief called Aopiki, and told himabout his having been left by Ue-nuku. Aopiki said leave it forme, Rangapu came back to his Pa, he was second chief of thetribe, his sister the wife of Uenuku went and asked him if hehad been to Karewa with Uenuku, he said he had, all over thecountry, but did not tell his plot against Ue-nuku to his sister.Soon after this Whangai wished a house to be built, sent hiswife to Rangapu to ask him to tell the men of the tribe to cutraupo, o yes said Rangapu I will, when the raupo was cutRangapu told his men or the people of the hapu of the tribeover whom he was chief, to hide their patus in the raupo, theycarried the raupo to Uenukus Pa, when they found the peopleof Uenuku all bathing, they killed them all and took the patuparaoa called _____. Rangapu soon after took the leadershipof the tribe to himself. After this the (I did not get all the tale).

  • (B7.P85)(16)AOKA PAI

    Te tangata tuatahi i kainga ki enei motu ko Te Aoka pai, imate aia i te whawhai ki Te wai karaka i Kawhia.

    (RTMSS)(85)RAKA TAURA

    (TAI-NUI)

    One of the crew of the Tainui he was left behind at Mahia, hedived down under the island and came up on the western sideof the island and so reached Kawhia before his companionsarrived in the Tainui, he laid down nekes (skids) to drag theTainui, Hoturoas canoe, over on its arrival.

    (182)(33)HE PURE NA NGA-TI-TOA

    KO RONGO WHAKAPUPU TE INGOA

    Ko Rongo-whakapupu, te uri o te whenuaKo Rongo-matika-ake te uri o te tangataI aua ianei, kia tu ake au ki runga neiKia kai whakawaiwai te pera o Tutu-nuiKa tohu ki whea? Ka tohu ki Marae-nuiKa tohu ki whea? Ka tohu ki Marae-roaI ripiripia koe ki reira, i haehaea koe ki reira

    This karakia (incantation) is said to the Toko (post) whichhas been stuck up by a priest when he repeats a karakia makutu(bewitch). And is also repeated as a protection for those whohave been makutued from being killed outright but that theymay be in much pain but not die.

    It is also chanted by a priest to kill anyone who has performedthe ceremony to bewitch someone that his own witchcraft maykill him.

  • (33A)There is at Te Awaroa at Kawhia a tall stone called Ue-nuku-

    tu-whatu. It stands near the road from Kawhia to Waikato.

    (See another reading of this Moteatea P.287, second waiata)(Introduction to Vol V in Maori)

    (B6.P96)(51)TAIAHA CALLED MATUA KORE

    (TAI-NUI)

    Matua kore was the name of a famous Taiaha, supposed topossess peculiar and supernatural qualities it was carved byNgatimaniapoto and originally belonged to Hore who joinedthree victories with it over Ngatiawa. Te Tauri ofNgatituwharetoa looked for this Taiaha and obtained it, he keptit enveloped in a covering except when he heard of the appraochof an enemy at which time he consulted it as his oracle for thepurpose of ascertaining what fortune was in store for him if hemet the enemy. He was decided by the appearance of the redfeathers with which the head (Tauri) of the Taiaha wasornamented, if on the removal of the envelope which enclosedthe feathers and the head of the Taiaha the feathers appearedof a bright flaming red the omen was considered favourable,but if they appeared of a dull red it was an ill omen andforeboded defeat to its owner, if of a dullish dusky colour it wasa partial defeat but the owner would not be killed, or if on ajourney that the owner was in danger but would not lose hislife, it is said in Maori Ka wetewetekina i roto i te pukoro a kapopo he aitua, e kore e toa ka mate. Te Tauri joined twovictories with Matua kore in the second battle it was lost.

    Potaua was the name of the first battle.Kura wi the second.

    Ngatiraukawa was the enemy they were beaten and hadmostly retreated. Te Tauri had felled two