Upload
nguyenhanh
View
652
Download
12
Embed Size (px)
Citation preview
UPITNIK
(ANKETA)
Upitnik je merni instrument sastavljen od
pitanja ili stavova (stavki) koja se ispitaniku
u kineziološkim istraživanjima predstavljaju
na pogodan način (u pisanoj formi na
papiru, na računaru) ili kao intervju koji je
standardizovan skupom pitanja u
štampanom obliku.
Konstruiše se prema problematici i nameni,
a služi za ispitivanje stavova i preferencija u
anketnim istraživanjima.
To nije test, jer može da sadrži pitanja
različitih tipova i različite teme, pa se, u
pravilu, ne formira ukupni rezultat (skor),
nego se odgovori predstavljaju u vidu
frekvencija, proporcija ili procenata u
odnosu na ukupan broj ispitanika.
Na primer, data je anketa studentima sa
nekoliko stavki u cilju provere stanja
informisanosti i aktivnosti u vezi nastavnog
predmeta Osnove metodologije istraživanja.
U tabeli su prikazani njihovi odgovori u
frekvencijama i procentima na svaku
stavku u anketi.
N = 117 studenata
Kako se tačno zove nastavni predmet
kojeg upravo slušate?
Tačno Netačno
20 (21.7%) 72 (78.3%)
O čemu je bilo reči na prošlom
predavanju iz ovog nastavnog
predmeta?
7 (7.6%) 85 (92.4%)
Na konsultacijama za ovaj nastavni
predmet bio sam
0 1 2 3
55
59.8%
28
30.4%
9
9.8% 0
Postoje situacije kada se upitnici mogu
konstruisati da budu i merni instrumenti za
procenu npr. stavova prema kineziološkim
aktivnostima ili za procenu angažovanosti u
kineziološkim aktivnostima, kada je
neophodno da se odredi i jačina tih stavova
i intenzitet bavljenja takvim aktivnostima.
Tada se na pogodan način definiše i
formiranje ukupnog rezultata za svakog
ispitanika.
Pitanja u upitniku se postavljaju u vidu
stavki (kao u psihološkim testovima), a
odgovori na stavke mogu biti različitih
formata:
• dihotomnog (da – ne; pol),
• otvorenog (iznosi se ukratko u
slobodnoj formi stav ili mišljenje),
• politomnog (pitanja sa višestrukim
izborom),
• ordinalnog (skale procene) itd.
Administracija upitnika može se
izvesti kao:
1) Samoadministracija – upitnik se na
neki način ostavi ispitanicima, koji
samostalno odgovaraju na pitanja:
• upitnici distribuirani grupi prisutnih
ispitanika
• upitnici poslati poštom
• upitnici postavljeni na Internetu.
2) Lično intervjuisanje – anketar vrši
strukturisani intervju (face-to-face).
• upitnici za neposredno
intervjuisanje
• upitnici za telefonsko
intervjuisanje.
Upitnik sa samoadministracijom mora
imati detaljno uputstvo za popunjavanje, a
ponekad i primere s objašnjenjima:
• da li je anketa anonimna ili ne,
• kada se traži samo jedan odgovor, a
kada je moguće dati više odgovora,
• kako se upisuje tačan odgovor,
• poništavanje pogrešnog odgovora, i sl.).
Često se dešava da pitanja imaju
različita značenja za različite ispitanike.
Ovaj nedostatak se može otkloniti ako
upitnik administrira anketar.
Kod poštanskih anketa nema kontrole
ko zaista popunjava anketu (sa nekim,
cela porodica).
Upitnik mora da sadrži što je moguće manji
broj stavova, koji moraju biti jasni i koncizni
(na jednoj do dve, a najviše na četiri
stranice).
Treba da je lepo oblikovan, uredan, bez
grešaka, pregledan, sistematičan i da „diše“
(ne sme biti zbijen), jer će se ispitanici
ponašati onako kako izgleda upitnik.
1) Upitnici sa otvorenim pitanjima (pitanjima
sa konstruisanim odgovorima) – dati
prostor za odgovore, obično linijama.
2) Upitnici sa ponuđenim odgovorima:
Politomne stavke – na nominalnoj skali
Skale procene – Bogardusove, Terstonove
i Likertove skale.
Dihotomne stavke
Grafičke skale procene.
U eksplorativnim istraživnjima treba da se
proveri da li je spisak ponuđenih odgovora
potpun.
Metodološke zamerke se ogledaju u:
1) frustriranosti ispitanika koji ne mogu
naći odgovarajuću alternativu ako
celokupan prostor pojave nije dobro
obuhvaćen,
2) pogađanju odgovora u slučajevima
kada ispitanik ne zna odgovor, a dobre
strane su u lakoći odgovaranja i lakoći i
objektivnosti ocenjivanja,
3) Subjektivnost.
Formulacija pitanja:
• pitanja ne smeju biti previše duga (do 25
reči),
• grafički i prostorno treba da budu jasno
odvojena od kategorija-alternativa-
odgovora, da bi bilo jasno šta je šta,
• ako je upitnik pripremljen za optičko čitanje
ili obradu na kompjuteru, potrebno je
predvideti posebne „kućice“ u obliku
kvadrata, zagrada, ili krugova, a ispitanicima
i anketarima dati uputstvo za davanje
odgovora,
• ako se unos podataka sa upitnika vrši
ručno, numerišu se brojevima ispred
svake stavke, a ispitanik treba da zaokruži
broj ispred odabranog odgovora,
• formulacija pitanja ne sme sugerisati
odgovor ni na koji način,
• korišćena terminologija i rečenički sklop
treba uvek prilagoditi populaciji kojoj je
upitnik namenjen (deca, odrasli, sportisti,
nesportisti i sl.).
Struktura upitnika – identifikacioni deo
sastaviti od socio-demografskih pitanja: ime
ili bez imena (identifikacioni broj (ako je
anketa anonimna), pol, zanimanje, starost,
obrazovanje, grupa, mesto stanovanja,
radni status i sl.).
Redosled pitanja ima uticaj na rezultate
(strategija levka - od opštih ka posebnim
pitanjima, i obrnutog levka - najkonkretnija
pitanja, pa sve opštija).
Potrebno je da se ispitanicima objasni svrha,
cilj i namena istraživanja, ko vrši istraživanje,
na koji način su oni odabrani u uzorak, da li je
anketa anonimna ili ne i druga slična pitanja.
Na kraju upitnika treba iskazati zahvalnost
ispitaniku na sudelovanju u istraživanju, kao i
dati im mogućnost da komentarišu samo
istraživanje i ono što nije bilo obuhvaćeno
upitnikom (predvideti takvo mesto na
upitniku).
SKALE STAVOVA
Skala stavova je direktna tehnika koja se
sastoji od niza pozitivnih ili negativnih tvrdnji
o objektu stava u upitniku, a u vidu stavke
(ajtem, iskaz, tvrdnja).
Ukupna mera na skali, koja predstavlja meru
(intenzitet) stava, formira se kao kompozit
odgovora na pojedinačne tvrdnje.
U kineziološkim istraživanjima koriste se
sledeće skale:
A) Skala socijalne distance - Bogardusova
skala (stepen i mera razumevanja i
intimnosti koji karakterišu presocijalne i
socijalne odnose uopšte).
Primer (Fajgelj, 2004):
• pristao bih da posete moju zemlju
• pristao bih da žive u mojoj zemlji
• pristao bih da radim sa njima
• pristao bih da budu moje komšije
• pristao bih da budu u mom klubu
• pristao bih na brak sa njima.
B) Terstonova skala (prividno jednakih
intervala) – usmerena je na merenje
afektivne komponente stava.
Stavke se po rastućem ili opadajućem
nizu intenziteta skalnih vrednosti
konstruišu u rasponu od 1 do 7, 9 ili 11
kategorija.
Problem je u utvrđivanju neutralnih tvrdnji.
U formulaciji stavki treba izbegavati da se
tvrde dve ili više stvari, odnosno ne treba
pitati više stvari.
Rezultat ispitanika je skalna vrednost najviše
stavke (ajtema) koju je zaokružio.
Nedostaci su:
• treba konstruisati veliki broj inicijalnih
iskaza i
• treba imati dovoljno veliki i reprezentativni
skup sudija za procenu intenziteta
pripadnosti iskaza po kategorijama.
PRIMER
1. Mrzim svaki fizički napor.
2. Telesnim vežbanjem bavim se kad nemam
„pametnijeg“ posla.
3. Samo ponekad imam želju da se bavim
telesnim vežbanjem.
4. Nisam uključen(a) u sportsko društvo, ali se
redovno bavim telesnim vežbanjem po dva
do tri sata nedeljno.
5. Takmičim se samo radi zabave.
6. I onda kada sam sprečen da se bavim
telesnim vežbanjem, uvek mislim na sport.
7. Godinama sam aktivan član školskog
sportskog društva.
8. Sportsko društvo je moj drugi dom.
9. Trenirao sam pet i više puta nedeljno u
trajanju od dve i više godina.
10. Trening nisam prekidao ni posle nastupa
na juniorskom prvenstvu države.
11. Svakodnevno treniram i član sam državne
reprezentacije.
C) Dihotomna skala – za svaku stavku ispitanik
zaokružuje ponuđene odgovore u formi DA ili NE.
Ispitanik prema znanju i svom stavu daje odgovor
na svaku stavku, a rezultat se dobija kao zbir svih
DA ili svih NE odgovora, zavisno od problema koji
se istražuje, odnosno od postavljene bipolarnosti
fenomena koji se istražuje.
Stavke treba tako konstruisati da su na jednom
polu (DA) uvek pozitivni, a na suprotnom (NE)
uvek negativni odgovori.
Stavovi prema kineziološkim aktivnostima
S T A V K E Odgovor
- život bi trebalo tako organizovati da u njemu
bude zastupljeno svakodnevno telesno vežbanje DA NE
- kada bih mogao sve slobodno vreme proveo bih
u sportskoj aktivnosti DA NE
- želim biti član sportskog kolektiva DA NE
- zahvaljujući sportu okolina me je počela više
ceniti DA NE
- sportom želim poboljšati svoj izgled DA NE
D) Likertova skala – stavka se tretira kao
skala stava sa uređenim kategorijama.
Kategorije se kreću od potpuno negativnog
stava, preko neutralnog, do potpuno
pozitivnog stava (slaganja) u svakoj
pojedinačnoj stavki (3 ili češće 5 kategorija).
Odgovori na svim stavkama se sabiraju i
formira se ukupni skor kao kompozitni
pokazatelj svojstva koje se meri (sumaciona
skala).
S T A V K E Uopšte se
ne slažem
Ne slažem
se
Neodlučan
sam
Slažem
se
Potpuno se
slažem
- život bi trebalo tako organizovati da
u njemu bude zastupljeno
svakodnevno telesno vežbanje 1 2 3 4 5
- kada bih mogao sve slobodno
vreme proveo bih u sportskoj
aktivnosti 1 2 3 4 5
- želim biti član sportskog
kolektiva 1 2 3 4 5
- zahvaljujući sportu okolina me je
počela više ceniti 1 2 3 4 5
- sportom želim poboljšati svoj
izgled 1 2 3 4 5
Detaljnije o prikupljanju stavki, njihovom ocenjivanju
i kategorizaciji, o konstrukciji upitnika, definisanju
metrijskih karakteristika i dr., može se naći u:
1.Fajgelj, S. (2004). Metode istraživanja ponašanja.
Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.
2.Fajgelj, S. (2005). Psihometrija – Metod i teorija
psihološkog merenja. Beograd: Centar za
primenjenu psihologiju.
3.Supek, R. (1981 i kasnije). Ispitivanje javnog
mnjenja. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.