Upload
damir-kasic
View
333
Download
19
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Književnost Antike
Citation preview
VJEŽBE
SVJETSKA
KNJIŽEVNOST I
SVJETSKA KNJIŽEVNOST
SVJETSKA I – antika, srednjovjekovna
književnost, preteče humanizma i renesanse
SVJETSKA II – renesansa, barok,
klasicizam i prosvjetiteljstvo
SVJETSKA III – romantizam i realizam
SVJETSKA IV – modernizam i
postmoderna
OBAVEZNA LEKTIRA
Grčki mitovi
Ep o Gilgamešu
Homer – Ilijada
Homer - Odiseja
Eshil – Okovani Prometej
Sofokle – Antigona
Euripid – Medeja
Aristofan – Žabe
Aristotel – Poetika
Francesco Petrarca – Kanconijer
Giovanni Boccaccio – Dekameron
Dante Alighieri - Božanstvena komedija Grčka lirika:Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar, Teokrit
Rimska lirika: Katul, Horacije, Tibul, Propercije, Ovidijan
ANTIKA 1000.pne – 476g.
STAROGRČKA KNJIŽEVNOST Pretklasično, klasično, jonsko, atičko, helenističko,
aleksandrijsko doba Pretklasično razdoblje: Epika Homer: Ilijada i Odiseja, Hesiod: Teogonija (Postanak bogova) Basne – Ezop Anakreont (anakreontska poezija ) Klasično razdoblje (od Homera do IV st.pne) Tragedija: Eshil – Okovani Prometej Sofoklo – Antigona, Edip Euripid – Medeja
ANTIKA 1000.pne – 476g.
RIMSKA KNJIŽEVNOST
Uvodno razdoblje, arhajsko razdoblje, zlatni, srebrni vijek, stoljeće propadanja
Zlatni vijek:
Ciceronovo doba,
Marko Tulije Ciceron – Filipike Pjesnici: Publije Valerije Katon, Gaj Valerije Katul
Augustovo doba: pojam mecena, Publije Vergilije Maron- Eneida, Bukolike
Tit Livije, Seneka – Aurelije Augustin...
SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST V-XV vijek
Svete knjige (Biblija, Kur‘an), 1001 noć
FRANCUSKA - Ne zna se tačno kada se pojavila književnost na francuskom jeziku
Ep o Rolandu, Roman o Ruži
ŠPANIJA
12.vijek – Pjesma o Sidu
Prvi učeni pjesnici
ENGLESKA
Staroengleski ep: Biovulf
Tri faze u stvaranju: italijanska, francuska, engleska
NJEMAČKA
Pjesma o Hildebrandu, 13.v. Pjesma o Nibelunzima,
HUMANIZAM I RENESANSA (XV – početak XVII vijeka)
PRETEČE:
Dante Aligijeri – Božanstvena komedija
Đovani Bokačo – Dekameron
Frančesko Petrarka – Kanconijer
DNEVNIK ČITANJA
Svaki student je obavezan napraviti dnevnik čitanja.
On sadrži popis pročitane literature, obavezne i dopunske, sa osnovnim karakteristikama pročitanog djela, zanimljivosti vezane za nastavne teme koje su se obrađivale u okviru kontakt sati, vlastita promišljanja o temama, komentari...
MITOLOGIJA
U svakodnevnom govoru mit podrazumijeva rašireno, ali lažno vjerovanje dok je u akademskom području mit najčešće predaja o božanstvima, herojima ili nastanku svijeta.
Mitologija - skupljanje, proučavanje i tumačenje mitova. To je kompleksno je područje koje se proteže od
književnosti (Hesiod, Homer, Ovidije), preko povijesti, religije i antropologije do psihologije (Jung, Freud, Campbell).
Temelj cjelokupne književnosti Mit – grč. predanje, kazivanje Mit – oblik određenog načina mišljenja koji prethodi
racionalnom filozofskom mišljenju
MITOVI
1. METAFIZIČKA FUNKCIJA MITA – usklađivanje ljudske svijesti sa uslovima života
2. KOSMOLOŠKA FUNKCIJA MITA – oblikovanje i uspostavljanje određene slike svijeta
3. SOCIOLOŠKA FUNKCIJA MITA – očuvanje društvenog poretka
4. PSIHOLOŠKA FUNKCIJA MITA – usklađivanje individualnih htijenja sa idealima društva
NAJSTARIJE MITOLOGIJE
1. EGIPATSKA MITOLOGIJA
2. MEZOPOTAMSKA MITOLOGIJA
3. GRČKA MITOLOGIJA
4. RIMSKA MITOLOGIJA
EGIPATSKA MITOLOGIJA
Zasniva se na totemizmu – vjerovanju u svete životinje
Karakteriziraju je božanstva sa ljudskim tijelom i glavom životinje
RA – vrhovno božanstvo
Ostala značajna božanstva: Oziris, Izida, Anubis, Nun, Sobek, Bes...
Mitološka bića: Feniks, Sfinga...
MITOLOGIJA MEZOPOTAMIJE
Stara gotovo kao i egipatska
Religija i mitologija se izravno prožimaju (što nije slučaj u Egiptu)
ANU – vrhovni bog – personifikacija neba koje sve natkriljuje i prožima
ENLIL – sin boga ANU – bog oluje – također je imao izvršnu vlast
*UVJET PRAVILNE PERCEPCIJE ANTIČKE KNJIŽEVNOSTI
GRČKA I RIMSKA MITOLOGIJA
GRČKA I RIMSKA MITOLOGIJA
Olimpski bogovi Označeno Rimska mitologija
Kron Otac bogova i bog vremena Saturn
Zeus Kralj bogova, bog neba Jupiter
Posejdon Bog mora i zeljotresa Neptun
Had Bog smrti i podzemlja Pluton
Afrodita Božica ljubavi i plodnosti Venera
Atena Božica mudrosti i rata Minerva
Hefest Bog vatre, vulkana i kovača Vulkan
GRČKA I RIMSKA MITOLOGIJA
Olimpski bogovi Označeno Rimska mitologija
Ares Bog rata, otac Romula i Rema Mars
Demetra Božica poljoprivrede i žitarica Ceres
Hermes Glasnik Bogova, bog trgovine
i putovanja
Merkur
Hestija Božica doma Vesta
Dioniz Božica vina, hrane i užitka Bakus
Apolon Bog Sunca, svjetlosti i
umjetnosti
Apolo
Artemida Božica prirode, lova i mjeseca Dijana
Hera Kraljica bogova i božica braka Junona
Monsiau: Olimpski bogovi, na okupu (18/19.st.)
GRČKA MITOLOGIJA - BOŽANSTVA
* Adonis - bog žita, smrti i ponovnog rođenja
* Eol - bog vjetra
* Eros - bog ljubavi
* Erinije - boginje osvete i prokletstva
* Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak
*Leta - božica ratara i stočara
* Morfej - bog sna
MUZE - Zeusove i Mnemozinine kćeri (pokroviteljice nauke i umjetnosti)
* Euterpa - zaštitnica muzike i lirske poezije
* Erato - zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva
* Kaliopa - zaštitnica epske poezije i govorništva
* Klio - zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva
* Polihimnija - zaštitnica svete pjesme i himni
* Talija - zaštitnica komedije i bukolike
* Uranija - zaštitnica astronomije.
HESIOD
TEOGONIJA
TEOGONIJA (POSTANAK BOGOVA)
Ep u 1022 heksametra
Uz Homerove „Odiseju” i „Ilijadu”, „Teogonija” je najstariji izvor grčke mitologije.
Ona je prva grčka mitološka sinteza koja raspravlja o postanku svijeta i rodoslovlju bogova.
Teogonija započinje i „Kozmogonijom”, postankom svemira i svega što postoji.
KAOS I NIKTA
Uran i Geja
Kron i Reja
Hestija, Hera, Demetra, Had, Posejdon, Zeus
Dio
na
Afrodita
Aten
a
John Flaxman: Zeus, Atena i Hermes (1810)
ZEUS I HERA
Zeus je vrhovni gospodar ljudi i bogova, glavni olimpski bog.
Njegova je žena Hera, božica braka i rođenja, veoma ljubomorna na Zeusove ljubavnice.
ARES I AFRODITA
•Ares je bog rata, sin Zeusa i Here. Bio je redoviti Afroditin ljubavnik.
•Afrodita je nastala iz kastriranih spolnih organa
primordijalnog Neba – Urana.
Ona je najljepša božica, uz Apolona.
Olimpljani
Posejdon i Demetra
Bog mora, konja,
bikova i potresa.
Ona je božica Zemlje, poljoprivrede i plodnosti.
Zaslužna je za smjenu godišnjih doba.
Olimpljani
• Apolon i Artemida
• Ta dva božanstva osvjetljavaju svemir.
• To su blizanci, djeca Zeusa i Lete, a rođeni su na otoku Delosu.
• Apolon je personifikacija Sunca a Artemida je božica Mjeseca.
Olimpljani
Hermes i Atena
Hermes je sin Zeusa i Maje, glasnik bogova.
Atena je božica rata i mudrosti.
Rođena je iz glave Zeusa.
Olimpljani
Hefest i Hestija
Hefest je bog vatre i kovača. Vrlo je ružan, pa ga je majka Hera bacila čim se rodio, na Zemlju, a pao je na otok Lemnos.
Hestija je bila isprva božica vatre i ognjišta, ali je svetu vatru dala Hefestu, a njezino je mjesto zauzeo Dioniz, bog vina