DRŽAVNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

DEPARTMAN ZA TEHNIČKE NAUKE

AUDIO I VIDEO TEHNOLOGIJE

APPLE INC.

Student: Mentor:Dino Ćorović, 22-005/11 Prof. dr Žarko Barbarić, dipl. Inž.

Novi Pazar, 15. decembar 2011. god.

Apple Inc.

S A D R Ž A J

1 UVOD.................................................................................................................3

2 APPLE I..............................................................................................................4

3 APPLE II............................................................................................................5

3.1 Apple IIGS...................................................................................................5

3.2 West Coast Computer Faire.........................................................................6

3.3 Trojstvo i rani marketing.............................................................................6

3.3.1 TRS-80..................................................................................................7

4 APPLE III...........................................................................................................8

4.1 Apple Lisa....................................................................................................8

4.2 Macintosh....................................................................................................9

5 PRVO ZLATNO DOBA..................................................................................10

5.1 Neočekivani problemi................................................................................11

5.2 Povratak profitabilnost...............................................................................11

5.3 Tranzicija prema Intelu..............................................................................12

6 2007 - 2011: iPhone, iPod Touch i iPad...........................................................13

6.1 2011 – danas: Apple nakon Stevea Jobsa..................................................15

ZAKLJUČAK.........................................................................................................17

LITERATURA........................................................................................................18

Dino Ćorović 2

Apple Inc.

1 UVOD

Apple Inc. ili Apple Computer, Inc. je američka računarska kompanija sa sedištem u Silicijskoj dolini u gradu Cupertino, savezna država Kalifornija. Apple je jedna od kompanija koja je pomogla pokretanju revolucije u osobnim računarima (PC) u kasnim 1970-im. Smatra se kako je njen Apple II praktično pokrenuo industriju poslovnih kompjutera nakon čega je proizvela Macintosh, prvi uspešni kompjuter s grafičkim operativnim sistemom čiji će delovi potom biti kopirani u nastanku Windowsa. Krajem 1990-ih je Apple promenio svoj fokus s kompjutera na druge proizvode od kojih su najpoznatiji iPod, iTunes Music Store i Iphone. Zbog svega toga je Apple stekao reputaciju najveće svetske tehnološke korporacije 2011. u doba smrti njenog osnivača i dugogodišnjeg generalnog direktora Stevea Jobsa

Dino Ćorović 3

Apple Inc.

2 APPLE I

Početak modernog kompjuterskog doba i samog Applea je bila 1975. kada na tržište izlazi procesor MOS Technology 6502 koji ruši dotadašnje procesorske cene sa 175 na 25 američkih dolara bez pratećeg chipseta postavši tako dovoljno jeftin za kompjuterske entuzijaste među kojima su bili Steve Wozniak, tada zaposlen u HPu i Steve Jobs. Kako se prvi njihov pokušaj našao u tehničkim problemima oni su krajem te godine zamolili i dobili tehničku pomoć od Chucka Peddlea, dizajnera 6502-ke . Rezultat tog prvog pokušaja, dobijene pomoći i Wozniakove tehničke briljantnosti je bio kompjuter Apple I (slika 2.1), koji se pojavio na tržištu 11.4. 1976 godine. Sveukupno je bilo prodano oko 200 tih kompjutera, kojih se koji mjesec ranije – što se iz današnje perspektive smatra katastrofalnom poslovnom odlukom – odrekao Hewlett-Packardi, nezainteresovan za ugrađenu tehnologiju, Wozniaku kao svom inžinjeru dao slobodne ruke da s njom radi što želi.

Wozniak je tada iskoristio priliku te je tako osnovana kompanija Apple 1.4. 1976. Manje od godine dana nakon što su pružili pomoć, menadžeri MOSa su došli na novi sastanak s Jobsom I Wozniakom kako bi kupili njihovu kompaniju, motivisani Wozniakovim tehničkim inovacijama. Na kraju je ta kupovina propala pošto su menadžeri MOS-a zaključili da je 100.000 $ prevelika cijena za Apple. S druge strane je penzionisani Intelovac i milioner Mike Markulla je obezbjedio Jobsu I Wozniaku finansijsku injekciju nužnu za novi kompjuter, dok je ujedno njegovo znanje u upravljanju kompanijom odigralo odlučujuću odluku u njenom organizovanju.

Slika 2.1 Apple I kompjuter

Apple I je bio prvi kompjuter kompanije Apple Computer. Njegove karakteristike su bile: koristio je TV prijemnik kao monitor, imao osnovnu rutinu u ROM-u koju je pokretao računar pri uključenju, dok je za spremanje i učitavanje podataka korišteno okruženje prema kasetofonu. Brzina čitanja i upisivanja na kasetu bila je 1200 bit/s. Apple I je bio jednostavan kompjuter u rangu s KIM-1s kojim je bio veoma

Dino Ćorović 4

Apple Inc.sličan, dok kompjuteri s monitorom i tastaturom tada još nisu postojali. Ovi kompjuteri su bili prodavani između 1975 i 1976. godine te ih je sastavljeno ukupno 200. Nasljednik ovog kompjutera će biti Apple II.

3 APPLE II

Apple II (slika 3.1) je marketinško ime više međusobno kompaktibilnih kompjutera koje je proizvodila američka kompanija Apple između 1977. I 1993. kada se prestaje s proizvodnjom. Prva verzija Apple II kompjutera zasnovano je na mikroprocesoru MOS 6502 i zajedno s Commodore PET i Tandy TRS-80 činila je 1977. godine takozvano trojstvo s kojim nastaje industrija kućnih kompjutera. Uspjeh tog trojstva i konzole Atari 2600 izazvala je IBM da stvori svoj lični računar IBM PC ili PC, koji je kasnije postao standarni računar. Sveukupno je bilo proizvedeno između 5 I 6 miliona raznih vrsta Apple kompjutera.

Slika 3.1 Apple II kompjuter

Apple II je zasnovan na 8-bitnom mikroprocesoru MOS 6502 i u mnogo čemu je plod razmišljanja čelnika tvrtke Apple, da se na tržište izbaci računar koji je jednostavno za proizvoditi te da je cijena prihvatljiva. Apple II nema nikakvih posebnih intregrisanih kola za grafiku, zvuk ili neke druge funkcije, te u cijelosti je napravljen od diskretnih kola koje su lako nabavljive na tržištu. No isto tako posebna VLSI integrirana kola, usporili bi izlazak na Apple II, no i cijena njihove izrade u tim godinama bilo je neprihvatljivo za male tvrtke kao Apple.

3.1 Apple IIGS

Apple IIgs je kompjuter kompanije Apple computers koji je počeo dа se izrаđuje u Sjedinjenim Američkim Držаvаmа tokom 1986. godine.

Koristio je Western Design Center 65C816 16-bitni centrаlni mikroprocesor а RAM memorijа rаčunаrа APPLE Iigs je imаlа kаpаcitet od 128 KB, proširivo do 8 MB. Kаo operаtivni sistem korišten je GS / OS, ProDOS 8 & 16, DOS 3.3, Pascal UCSD, CP/M (sа Z80 kаrticom). [1]

Dino Ćorović 5

Apple Inc.Apple IIGS se nalazio u proizvodnji između 1986. i decembra 1992. godine. U tom razdoblju ih je prodano 1.25 miliona.

Slika 3.1.1 Apple IIGS

3.2 West Coast Computer Faire

Predstavljanje novog kompjutera se dogodilo 15.4. 1977. godine na sajmu West Coast Computer Faire, gde su svi tadašnji proizvođači kućnih kompjutera pokazali svoje primerke. Iako je Apple kasnije tvrdio suprotno, pobednik tog okupljanja je bio Commodore Pet kojeg je časopis Personal Computer stavio na prvo mesto; Apple II je praktički bio ignorisan tako da ga časopis Byte uopšte ne spominje u svojim reportažama. Osnovni tehnički problem Applea se našao u činjenici da je on kupovao dijelove od kompanije Commodore International i od njih sastavljao Apple II, dok je Commodore od praktički tih istih dijelova sastavljao i prodavao svoj Commodore Pet. Zbog toga je Commodore Pet koštao 595 $, a Apple II 1298 $. Bez obzira na to Jobs i Wozniak su bili zapaženi na sajmu; kada se iste godine Sousson, jedan od Commodoreovih inženjera, inače milioner, posvađao sa šefom Commoderea, došao je u Apple davši mu još jednu enormnu finansijsku injekciju. Time je zatvorena Appleova financijska infrastuktura za masovnu proizvodnju svojih kompjutera.

Časopis Byte je u martu 1978. ispravio svoju prvobitnu grešku po pitanju Apple II kompjutera, nazvavši ga dokazom koncepta kućnog kompjutera koja mora dalje evoluirati; utvrdio je da poseduje mogućnost prikazivanja visoke rezolucije, te da uz dodatak memorije obećava mogućnost nastanka igraće mašine.

3.3 Trojstvo i rani marketing

Krajem 1970-ih je, zajedno, a prema nekim navodima i prije, Applea i Commodorea, odlučujuću odluku u razvoju kompjuterskog tržišta je igrao Radio Shack TRS-80 s kojim je stvoreno takozvano kompjutersko trojstvo. U toj tržišnoj borbi najgora strateška situacija je bila za Apple, pošto je Commodore sam proizvodio svoje dijelove, dok je Radio Shack bio lanac trgovačkih dućana s velikom prodajnom mrežom pa je uspeh ili neuspeh zavisio o sposobnostima menadžera. Glavnu ulogu u

Dino Ćorović 6

Apple Inc.kompaniji Apple je na kraju preuzeo Regis McKenna, bivši menadžer Intela, kojeg je doveo Markulla za pre svega organizaciju marketinga; njemu se pripisuje da je od kreacije par kompjuterskih hobista kao što su Wozniak i Jobs stvorio današnji Apple. Njegova prva odluka je bila promocija harizmatičnog Jobsa kao predstavnika kompanije u javnosti, a sledeća je bila održavanje bliskih odnosa s prodavačima kompjutera za razliku od nekih drugih tadašnjih kompanija. Konkretni poslovni uspjeh te politike se iskazao kroz odluku ComputerLanda da od komputerskog trojstva prodaje samo Apple proizvode; time je tokom početne godine prodano komputera u vrijednosti od 775.000 dolara.

Prva od tehnoloških pobeda Applea se zbila u januaru 1978. godine kada je prezentiran njihov flopy disk za Apple II što je kompaniju na koju se do tada malo tko obazirao spasilo i dovelo u prvu liniju po pitanju poslovnih kompjutera. Sve to ipak nije bilo dovoljno tako da je 1979. godine prodano 150.000 kompjutera TRS-80 u odnosu na 35.000 Apple II, a bez obzira na McKennov žestoki marketing koji je od decembra 1978. stalno tvrdio da je Apple II najprodavaniji kućni kompjuter. Na kraju je Apple za svoj tržišni proboj morao zahvaliti programu VisiCalc koji predstavlja prvi tablični kalkulator (spreadsheet) i idejni prethodnik današnjeg Excela; on je kasnije dobio prestižnu titulu prve killer applikacije. Kombinacija agresivnog marketinga, VisiCalca i flopy diska postaje temelj poslovnog uspjeha Applea tako da se prodaja kompjutera 1980. godine uvećala za 750 posto - sa 10 miliona na 75 miliona. Time je preskočen Commodore International i istisnut s američkog tržišta, dok se Radio Shack nalazio na 150 miliona dolara s praktičnom nemogućnošću daljnjeg napretka zbog zatvorene prodajne mreže.

3.3.1 TRS-80

TRS-80  je ime za 8-bitno lično računalo koje je razvila američka tvrtka Tandy Corporation koja je prodavala ove računare preko lanaca trgovina Radio Shack pozantih po prodaji elektronike i elektroničkih dijelova. TRS-80 (slika 3.3.1.1) bilo je zasnovano na mikroprocesoru Zilog Z80, a prvi strojevi izlaze na tržište 1977 godine i na ovom samom početku industrije kućnih kompjutera ostvaraju dominaciju po broju prodanih primeraka pošto će ih u tri i po godine proizvodnje između leta 1977 i januara 1981 biti prodano 200 hiljada.

Slika 3.3.1.1 Prvi TRS-80 računari

Dino Ćorović 7

Apple Inc.

4 APPLE III

Osvajanjem dobrog dela američkog poslovnog tržišta sa Apple II kompanija je donela odluku o gradnji jačeg i bržeg modela koji će dobiti ime Apple III (slika 4.1) i vremenom naslediti svog prethodnika. Kako je memorija 8-bitnih procesora tehnološki ograničena na 64 kilobajta ona je inovativnom metodom proširena na 256 kilobajta i to tako da kompjuter vidi istovremeno samo onih prvih 64 kilobajta dok je ostatak pohranjen i nevidljiv. Brzina procesora je istovremeno uvećana za 80 % s tim da se zadržala potpuna kompaktibilnost s prethodnikom, a kompjuter je još dobio malena slova koja Apple II nije imao. Bez obzira što se kompjuter prodavao s ugrađenom disketnom jedinicom on je s svojom cenom od 7.500 američkih dolara i početnim tehničkim greškama - zbog kojih je cela prva serija povučena - bio potpuni debakl. To na kraju ipak nije uticalo na izlazak Applea na burzu 1980. godine u najvećem javnom izdavanju dionica nakon Ford Motor Company 1956. godine.

Slika 4.1 Apple III računar

4.1 Apple Lisa

Drugi neuspeli projekt s početka 1980-ih je bio kompjuter Apple Lisa čija zamisao datira od Jobsove posete Xeroxu 1979. godine kada mu je demonstriran prvi GUI. Ovaj kompjuter je bio nekompaktibilan s Apple II serijom, ali je, izgrađen od procesora Motorola 68000 postao najnapredniji kompjuter na tržištu. Međutim, cijena prvovitno zamišljena na 2.000 dolara je do 1983. godine narasla na 10.000 dolara, čime je praktički odbila sve potencijalne kupce. Korporacija je svoj spas potražila u njegovoj jeftinijoj verziji nazvanoj Macintosh.

Dino Ćorović 8

Apple Inc.

Slika 4.1.1 Apple Lisa računar

Apple Lisa ime je za lični računar koji je proizvodila američka tvrtka Apple Computer tekom ranih 1980-tih. Projekt Lisa započeo je 1978. godine, i preobrazio je u projekt dizajniranja moćnog osobnog računala s grafičkim korisničkim sučeljem određeno za poslovno tržište. Nakon što je postalo očito da je Steve Jobs potpuno izgubio kontrolu nad troškovima i finalnoj ceni on je izbačen s projekta 1982., i prešao je na projekt Macintosh koji nije bio nasljednih projekta Lisa iako postoje mnoge sličnosti između oba sustava posebno u završnim inačicama.

Arhitektura Lise bila je mnogo naprednija od Macintosha iz istog vremena: proizvodni primjerci su se isporučivali s krutim diskom, boljom grafikom, i podrškom do 2 Mb RAM-a, zaštitom glavne memorije, te zaštitom protiv korupcije podataka na krutom disku, brojevnu tipkovnicu. Operacijski sastav podržavao je kooperatvni multitasking, ugrađeni čuvar zaslona, nefizičko ime za datoteke (mogućnost držanja datoteka sa istim imenom).

Bez obzira na sve za ono vreme fantastično napredne karakteristike cena od 10.000 dolara je osudila ovaj kompjuter na potpunu tržišnu katastrofu

4.2 Macintosh

Početkom 1980-ih godina Apple je doživio veliku transformaciju u kojoj njegova dva osnivača Wozniak i Jobs gube kontrolu nad korporacijom koju su osnovali. Prvi je sa scene nestao tehnološki "čarobnjak" Steve Wozniak, koji je u februaru 1981. godine doživio avionsku nesreću nakon koje je imao problema sa pamćenjem, te više nikada nije obnovio svoju tehnološku magiju. Steve Jobs je pak napustio ili je - prema nekim tumačenjima - proteran s projekata Apple III i Apple Lisa. Stoga je svu svoju nadu, trud uložio u projekt gradnje novog 16bitnog "jeftinog" kompjutera imena Macintosh (slika 4.2.1).

Taj je kompjuter najavljen u jesen 1983. a na tržište je izašao 24.1. 1984. praćen znamenitom televizijskom reklamom "1984" u režijiRidleya Scotta i premijerno prikazanom na Super Bowlu XVIII. Ta reklama, koja se smatra umjetničkim djelom [1] najavila je oslobađanje korisnika od jednolične dominacije IBM PCa. Njeni navodi su se na dugi rok pokazali delomično opravdanima, s obzirom da je Macintosh, bez obzira na sve svoje nedostatke, izazvao promenu na tržištu računara svojim korisničkim učešćem, računarskim mišem i mogućnošću spajanja na računarsku mrežu. Jedini problem bila je cena od 2495 $ za što se dobivalo: 128KB RAM, 12 inčni crno-bijeli monitor, disketna jedinica od 400 KB i 16 bitni Motorola 68000 procesoru s taktom od 8MHz. Za razliku 8bitnih Apple II računara, Macintosh je bio zasnovan za zatvorenom sistemu te nije bio napravljen za lako proširivanje preko kartica za proširenje kao što su bili raniji kompjuteri. Rezultat toga je bio 70.000 prodanih primeraka u prva dva meseca marketinške kampanje; nakon nje je prodaja gotovo u potpunosti zastala, tako da je kompanija preživljavala pre svega zbog visokih cijena, odnosno profitabilnosti zastarjelih Apple II kompjutera - prodavanih po cijeni od 1200 $ u vrijeme dok su se slični kompjuteri prodavali po cijeni od 200 dolara.

Dino Ćorović 9

Apple Inc.Smatra se da je osnovna greška Applea, odnosno Jobsa u slučaju Macintosha bilo insistiranje na samo 128 kilobajta memorije što je krajem 1984. godine ispravljeno izdavanjem verzije s 512 kilobajta; tu su mogućnost inžinjeri u izradi arhitekture stvorili protivno Jobsovim naređenjima. Samo nekoliko meseci kasnije je Steve Jobs izbačen iz kompanije koju je stvorio, dok je ona nastavila izdavanjem novih verzija Macintosha i Apple IIGS kompjutera kao jedinog 16bitnog primerka ove kompjuterske serije. Sveukupno će biti proizvedeno oko 5 miliona svih verzija Apple II kompjutera koje su - po volji tržišta, a protivno željama uprave kompanije - bile prodavanije od Macintosh serije sve do polovice 1987. godine. U taj broj prodanih primjeraka valja uračunati sve Apple II verzije prije ukidanja proizvodnih linija 1993. godine - što je približno isti broj kao i ZX Spectruma - ali uz fantastično visoku i profitabilnu maržu koju je uprava Applea 1980-ih stavljala na minimalno 55 %. Upravo je ta mreža omogućila korporaciji Apple korporaciji da preživi gubitak masovnog tržišta, ali i prodor IBM PC kompaktibilnih kompjutera i jeftinih kopija Apple II kompjutera kao što je na primer bio jugoslavenski Ivel Ultra.

Iz ovog razdoblja počinju pravne borbe Applea protiv onih koji navodno krše njegove patente, kao i licencni dogovori s prijateljskim korporacijama kao što je Microsoft. Sa njime se prvo postiže dogovor o licenci koji dovodi do stvaranja Windowsa 1983 godine; šest godina kasnije je ta licenca postala predmetom pravnog spora.

Iako je Apple sredinom osamdesetih godina uspješno poslovao, neprekidan gubitak tržišnog postotka i uspjeh IBM PC klonova je doveo do ponovnih unutrašnjih svađa u upravi kompanije. Njihov rezultat je novi korporacijsk konzensus kojim će započeti zlatno doba Applea.

Slika 4.2.1 Macintosh računar

5 PRVO ZLATNO DOBA

Apple entuzijasti smatraju kako je zlatno doba započelo izdavanjem prvog teoretski prenosivog kompjutera - laptopa - 1989. godine. Poslovna realnost je, pak, bila negativna reakcija na 7 kilograma teški i 6.500 dolara skupi Macintosh Portable (slika 5.1) navodno prenosivi kompjuter. Drugi mnogo značajniji šok postaje prvi brojčani pad prodaje kompjutera [2] za rukovodstvo koje je do tada uspešno ignorisalo padanje tržišnog dela. Rezultat toga postaje naređenje da se hitno izgradi jeftini Macintosh [2] s cenom manjom od 1.000 dolara. Rezultat toga postaje Macintosh Classic koji izlazi na tržište 1990. godine po ceni od 999 dolara (u SADu) i 50 % većoj u Japanu i Evropi. Uspeh kompjutera i marketinške kampanje vredne 40 miliona dolara je bio toliki da Apple svojom proizvodnjom nije mogao zadovoljiti zahteve tržišta. Nakon ovog uspjeha sledeću godinu je došao i onaj s PowerBook 100, ovaj put stvarno

Dino Ćorović 10

Apple Inc.prenosnim kompjuterom. Taj uspešni laptop koji je koštao 2.500 dolara će zajedno s svojom skupljom braćom donesti milijardu dolara prihoda kompaniji koja se tada našla na svom vrhuncu dodatno potpomognutim i novim operativnim sistemom imena Sistem 7 ili Mac OS 7 koji napokon Macovom GUI-ju daruje boju na ekranu.

Istovremeno s tim uspjesima Apple donosi odluku da o odustajanju od svoje Apple II serije kompjutera pošto se ona po ceni praktično izjednačila s jeftinim Macintoshima iako je njima neupitno inferiorna. Kako se u tom prelazu ne bi izgubili korisnici koju su do tada potrošili mnogo novca na svoje programe za ovu serije kompjutera Apple izdaje Apple II karticu koja se ugradi u Macintosh s ciljem postizanja potpune kompaktibilnosti s starijom serijom kompjutera.

U ovom trenutku na svom prvom vrhuncu kada sve što se takne postane zlato direktor kompanije John Sculley donosi odluku da "unovči" ime počevši izdavati digitalne kamere, prijenosneCD audio playere, slušalice, video konzole, TV uređaji pod Apple imenom što ubrzo dovodi do kraha, to jest rušenja elitističkog statusa kompanije i tržišnog neuspjeha kojemu su veoma mnogo pomogle tehničke greške masovno proizvedenih i jeftinih proizvoda

Slika 5.1 Macintosh Portable 

5.1 Neočekivani problemi

Dok se Apple nalazi na svom prvom vrhuncu u razvoju kompjuterske tehnologije je dolazilo do drastičnih promena. Prva od njih, ali ipak manje važna je bila propast Atarija i Commodore International s kojima je cele osamdesete godine Apple vodio borbu na život i smrt. Drugi, ali mnogo važniji događaj postaje izumiranje Motorola 68000 serije procesora oko koje su izgrađene sve Appleove verzije kompjutera. Procesor Motorola 68040 iz 1990. godine koji je trebao predstavljati novo, jače. brže srce Macintosh kompjutera je ispao u megahercima sporiji od prethodnika, a to će se potom ponoviti i s poslednjom generacijom ovim procesora. Kako bi se kompanija izvukla iz ovog nepremostivog problema dolazi 1991. godine do sklapanja saveza Apple-IBM-Motorola o stvaranju nove serije PowerPC procesora. Na žalost po Apple ona na tržište izlazi tek 1994. godine tako da će proći previše vremena do masovne proizvodnje za tržište po ceni pristupačnih Macintosha.

Dok se Apple ne svojom greškom našao u tim kompjuterskim problemima brzina intelovih procesora je porasla s 33 megaherca na 80 megarehca što dovodi do stvaranja sve modernijih verzija Windowsa i sve jeftinijih IBM PC kompaktibilnih kompjutera. Zahvaljujući tome su 1992. godine izašli Windowsi 3.1 i Appleu nanijeli veliku tržišnu štetu, odnosno poslovne gubitke Appleu 1993. godine, zbog čega je smijenjen direktor kompanije.

Dino Ćorović 11

Apple Inc.5.2 Povratak profitabilnost

Dana 15. 8. 1998., Apple je predstavio novo sveobuhvatno računalo slično Macintoshu 128K - iMac. Dizajnerski tim iMac-a predvodio je Jonathan Ive, čovjek koji će dizajnirati iPod i iPhone. iMac je sadržavao modernu tehnologiju i jedinstven dizajn te se u prvih pet mjeseci prodao u gotovo 800.000 primjeraka.

U ovom periodu, Apple je kupio nekoliko kompanija kako bi stvorio portfolio profesionalnog i prema kupcima orijentiranog digitalnog, produkcijskog softvera. Godine 1998., Apple je objavio kupovinu Macromedijinog softvera Final Cut, čime je naznačio svoju ekspanziju na tržište digitalne video montaže. Sljedeće godine, Apple izdao dva proizvoda za uređivanje videa: iMovieza amatere i, za profesionalce, Final Cut Pro, koji će postati izrazito važan program za montažu videa, čemu u prilog ide brojka od 800,000 registriranih korisnika na početku 2007.Godine 2002., Apple je kupio Nothing Real zbog njihove aplikacije za digitalno uređivanje slika, Shake, kao i Emagic zbog glazbene aplikacije Logic, koja je dovela do razvoja aplikacijeGarageBand. Izdanje aplikacije iPhoto kompletiralo je paket nazvan iLife.

Mac OS X, temeljen na NeXT-ovom OPENSTEP-u i BSD Unixu izdan je 24. 3. 2001., nakon nekoliko godina razvoja. Ciljane skupine bili su i amateri i profesionalci, a Mac OS X težio je ka kombinaciji stabilnosti, pouzdanosti i sigurnosti Unixa kombiniranu s jednostavnošću korištenja koju je omogućilo korisničko sučelje. Kako bi pomogli korisnicima prelazak s Mac OS-a 9, novi operativni sustav je omogućavao korištenje aplikacija za OS9 preko Mac OS-ove mogućnosti znane kao Classic Environment.

Dana 19. 5. 2001., Apple je otvorio prve trgovine u Virginiji i Californiji. Dana 9. srpnja iste godine, kupili su Spruce Technologies, tvrtku za izradu DVD-a. Dana 23. listopada, Apple je najavio prijenosni digitalni audio player, iPod, koji je u prodaju izašao 10. 11.. Proizvod je bio iznimno uspješan - u roku od šest godina prodano je preko 100 milijuna primjeraka. Godine2003. predstavljen je iTunes Store, koji je omogućavao download glazbe za samo 0,99 $ po pjesmi i njihovu integraciju u iPod. iTunes Store je postao tržišni voditelj na polju online glazbenih servisa, čemu u prilog ide brojka od 5 milijardi downloada zaključno s 19. 6. 2008.

Od 2001., Appleov dizajnerski tim je progresivno napuštao korištenje boje na način kao što je korištena u iMac G3-u. To je započelo titanijskim PowerBookom, a nastavilo se bijelim, polikabonskim iBookom i plosnatim iMacom (Dijagram 5.2.1).

Dijagram 5.2.1 Testovi aplikacija

5.3 Tranzicija prema Intelu

Dino Ćorović 12

Apple Inc.Tokom govora na Svjetskoj razvojnoj konferenciji održanog 6. 6. 2005., Steve Jobs je najavio kako će Apple početi s proizvodnjom Mac računala koja koriste Intelovu tehnologiju tijekom 2006. godine. Dana 10. 1. 2006., MacBook Pro i iMac su postali prva Appleova računala koja koriste Intelov Core Duo CPU. Do 7. 8. 2006., Apple je cijelu Macintosh produkcijsku liniju prebacio na Intelove čipove, što je bilo godinu dana prije nego je najavljeno. Modeli Power Mac, iBook i PowerBook su tokom te tranzicije povučeni s tržišta. Njihovi nasljednici postali su Mac Pro, MacBook i MacBook Pro. Dana 29. 4. 2009., The Wall Street Journal je objavio kako Apple sastavlja svoj vlastiti tim inženjera kako bi dizajnirali mikročipove.

Apple je također predstavio softver Boot Camp kako bi pomogao korisnicima instalirati Windows XP ili Vistu na svoja Mac računala zajedno s Mac OS X-om.

Appleov uspjeh u ovom periodu bio je vidljiv na primjeru cijena dionica. U razdoblju od 2003. do 2006., cijene Appleovih dionica udeseterostručile su se, te su se s okvirnih 6 dolara popele na čak 80 po dionici. U siječnju 2006., Apple je na tržištu prestigao Dell. Devet godina ranije, Dellov CEO, Michael Dell izjavio je da bi, kad bio on vodio Apple, "zatvorio firmu i vratio novac dioničarima."

Ipak, iako su cijene Appleovih dionica rasle, firma je još uvijek bila daleko iza konkurenata koji koriste Windows sa samo 8% (otprilike) osobnih i prijenosnih računala u SAD-u.

6 2007 - 2011: iPhone, iPod Touch i iPad

Dana 9. 1. 2007. je Jobs, za vrijeme držanja glavnog govora na Macworld Expou, najavio kako će firma Apple Computer, Inc. promijeniti ime u Apple Inc., pošto računala više nisu bili glavni fokus kompanije, koja je prioritete prebacila na mobilne uređaje. Na expu je najavljen i slavni iPhone i Apple TV. Sljedećeg dana, cijene Appleovih dionica popele su se na 97,80 $, što je bio tadašnji rekord, da bi u maju iste godine prešle cijenu od 100 $.

U članku objavljenom 6. 2. 2007. na Appleovim stranicama, Jobs je napisao da je Apple spreman prodavati glazbu na iTunesubez DRM-a (što bi omogućilo da se glazba sluša na drugim playerima) ukoliko bi diskografske kuće pristale odbaciti tehnologiju. Dana 2. 4. 2007., Apple i EMI zajedno objavljuju uklanjanje DRM tehnologije s EMI-jevog kataloga na iTunesu, što je stupilo na snagu u svibnju. Ostale diskografske kuće su to učinile tokom godine.

U srpnju sljedeće godine, Apple je pokrenuo App Store kako bi prodavao i distribuirao aplikacije za iPhone i iPhone Touch. U roku od mjesec dana, App Store je prodao gotovo 60 miliona aplikacija i dnevno donosio prihod od prosječno 1,000.000 $, što je Jobsa potaklo da iznese pretpostavku kako će App Store postati izniman financijski uspjeg za Apple. Tri mjeseca kasnije, objavljeno je kako je Apple postao treći opskrbljivač mobilnih telefona u svijetu zbog popularnosti iPhonea (slika 6.1).

Dino Ćorović 13

Apple Inc.Slika 6.1 Pregled modela iPhone

Dana 16. 12. 2008., Apple je najavio da će, nakon više od 20 godina sudjelovanja, 2009. biti posljednja njihova godina na Macworldu I da će Phil Schiller 2009. održati govor, umjesto Jobsa. Nakon gotovo mjesec dana, 14. siječnja 2009., Jobs je najavio kako će uzeti šestomjesečno bolovanje, do kraja lipnja 2009., kako bi se pobrinuo za svoje zdravlje I omogućio firmi da se bolje fokusira na proizvode

bez stalnih medijskih spekulacija o njegovom zdravlju. Usprkos Jobsovoj odsutnosti, Apple je zabilježio svoj najbolji nepraznički kvartal tijekom recesije sa profitom od oko 1,21 milijardi $.

Nakon godina špekulacije I nekoliko “curenja podataka”, Apple je 27. 1. 2010. najavioiPad, tablet računalo s velikim zaslonom. iPad koristi isti touch screen sustav korišten u dizajnu iPhonea, a velik broj aplikacija za iPhone kompatibilan je s iPadom. To je omogućilo iPadu korištenje velikog broja aplikacija po njegovom izlasku iako je bilo jako malo vremena za razvoj prije nego je pušten u prodaju. Kasnije te godine, 3. 4-2010., iPad je pušten u prodaju u SAD-u I prodao je preko 300.000 primjeraka tog dana, a do kraja prvog tjedna preko 500.000 primjeraka. U maju iste godine, Apple je prestigao Microsoft na tržištu po prvi puta nakon 1989 (grafik 6.1). Kasnije je Steve Jobs 1otkrio kako je ideju za iPad dobio upravo od najvećih konkrenata – Microsofta. Tijekom jedne večere, jedan zaposlenik Microsofta toliko ga je iziritirao sa svojim pričama o tabletu kojeg radi njegova firma, da je Jobs čvrsto odlučio učiniti nešto bolje. Iz tog je bunta nastala ideja za iPad koji je ubrzo proslavio Apple.

Grafik 6.1 Razvoj Apple-a i Microsofta

Ubrzo, Apple je izdao I iPhone 4, četvrtu generaciju iPhonea, koja je omogućila video poziv, multitasking I novi dizajn od nehrđajućeg čelika, koji djeluje kao antena uređaja. Zbog ovakve implementacije antene,

1 Stiven Pol Džobs (eng. Steven Paul Jobs, 24. februara 1955. - 5. oktobra 2011) bio je jedan od osnivača i bivši glavni rukovodilac Epla (eng.Apple). Takođe je bio jedno vreme rukovodilac Piksara (eng. Pixar) sve dok nije bio prodat Dizniju. Takođe je jedan od najvećih deoničara Diznija i član Diznijeve uprave. Smatran je jednom od vodećih ličnosti u industriji računara i zabave. Džobsova poslovna biografija je dosta doprinela mitu o usamljenim, preduzetničkim osobenjacima Silicijumske doline, naglašavajući njegovo shvatanje značaja estetike i dizajna u javnosti. Njegov rad na proizvodima koji su bili funcionalni i privlačni stvorio mu je kultni status (slika 6..2).

Dino Ćorović 14

Apple Inc.nekolicina korisnika iPhonea 4 prijavila je slab signal ukoliko bi se uređaj držao na određen način. Nakon velike medijske popraćenosti, uključujući I involviranost mainstream medijskih organizacija, Apple je održao press konferenciju na kojoj je kupcima ponudio besplatnu gumenu “masku”, koja je uklanjala problem slabog signala. Kasnije te iste godine, Apple je osvježio iPod predstavljanjem multi-touch iPod Nano-a, iPod Touch-a s FaceTimeom I iPod Shuffle-a s tipkama koje su vraćale tipke ranijih generacija.

Slika 6.2 Steve Jobs

U oktobru 2010., cijene Appleovih dionica dosegle su svoj vrhunac te su se kretale oko iznosa od 300 $. Kao dodatak, 20. 10. iste godine, Apple je poboljšao svoj MacBook Air laptop, kolekciju aplikacija iLife I predstavio Mac OS X Lion, najnoviju verziju operatuvnog sustava Mac OS X. Dana 6. 1. 2011.l, kompanija je otvorilaMac App Store, platformu za digitalnu distribuciju softvera, slično postojećem iOS App Storeu. Apple se također pojavio u dokumentarcu Something Ventured, koji je premijerno prikazan2011. godine.

Dino Ćorović 15

Apple Inc.Slika 6.1 Pregled modela iPoda

6.1 2011 – danas: Apple nakon Stevea Jobsa 

Dana 17. 1. 2011., Steve Jobs je objavio kako će uzeti još jedno bolovanje, ovaj put na neodređeno vreme, kako bi se u potpunosti posvetio svom zdravlju. Glavni operativni voditelj, Tim Cook, preuzeo je Jobsove dnevne poslove u Appleu, iako će Jobs I dalje “učestvovati u velikim strateškim odlukama kompanije”. Apple Inc. je tokom 2010. prestigao Microsfot u kapitalizaciji tržišta s 84%-tnim povećanjem na 153,3 milijarde $i ujedno je postao najvrijedniji potrošački brend na svijetu. U junu 2011.,

Apple je otvorio iCloud, online spremnik za glazbu, slike, podatke i softver. Tada se pretpostavljalo kako je Apple postigao toliku efikasnost u svom lancu oprskrbe da kompanija radi kao monopsonija (jedan kupac, puno prodavača) te da može diktirati uvjere dobavljačima. Zanimljivo je kako su Appleove financijske rezerve, u jednom kratkom periodu tokom juna 2011. (zbog krize), bile veće nego one Vlade SAD-a. Dana 24. 8. 2011., Steve Jobs je dao ostavku na mjesto CEO-a Applea. Zamijenio ga je Tim Cook, dok je Jobs postao predsjednik Applea. Do tog trenutka, Apple nije imao predsjednika već dvoje ko-direktora, Andreu Jung I Arthura D. Levinsona, koji su zadržali svoje titule.

Dana 4. 10. 2011., Apple je najavio iPhone 4S, koji sadržava poboljšanu kameru s mogućnošću 1080p snimanja, dual core A5 čip koji je 7 puta brži od A4 čipa, sustav prepoznavanja glasa nazvan Siri I poveznicu s iCloudom. Sljedećeg dana, nakon duge borbe s rakom, preminuo je Steve Jobs. Smrt predsjednika Applea globalno je odjeknula, a uzrokovala je privremeni pad cijena Appleovih dionica. Žaljenje su uzrazili vodeći ljudi u svijetu među kojima I predsjednik SAD-a, Barack Obama, te Jobsov glavni konkurent, predsjednik Microsfota Bill Gates2, a pojavile su se glasine o budućnosti Applea bez Jobsa. Ipak, Jobs je za sobom ostavio velik broj nacrta I ideja, što otvara brojne mogućnosti za kompaniju. Iako je smrt Jobsa dočekana sa žaljenjem, popularnost I prodaja Appleovih proizvoda je porasla, a vrhunac je doživjela na puštanju iPhonea 4S u prodaju. Među kupcima je bio I staru Jobsov suradnik, Steve Wozniak. iPhone 4S je ubrzo dobio nadimak iPhone “4 Steve” (“za Stevea”), kojeg je prvi upotrijebio jedan kupac u SAD-u. Jobsova smrt obilježila je kraj jedne dugotrajne I uspješne ere za Apple Inc (dijagram 6.1.1).

2 Вилијам Хенри Гејтс III (енгл. William Henry Gates III), познатији као Бил Гејтс, рођен 28. октобра 1955. у Сијетлу (Вашингтон) јеамерички предузетник, председник Мајкрософта и филантроп. Заједно са Полом Аленом је основао Мајкрософт, где је донедавно био председавајући управног одбора и главни софтверски архитекта. Према магазину Форбс, он са својих 56 милијардиамеричких долара заузима друго место на листи најбогатијих особа на свету, одмах иза Карлоса Слима.

Dino Ćorović 16

Apple Inc.

Dijagram 6.1.1 Razvoj Apple proizvoda

7 ZAKLJUČAK

Jedna od specifičnosti Apple Inc. jesu i običaji koji su se razvili među samom korporacijom, ali i među kupcima i konzumentima njihovih proizvoda. Apple je tako 1970-ih bio jedna od prvih tadašnjih kompanija koja je odbacila dotadašnja neslužbena pravila američkog poslovnog sveta, što se odnosilo na strogu vertikalnu hijerarhiju, ali i izgled svojih uposlenika i direktora. Tako se Appleovim radnicima dozvolilo da na posao dolaze odeveni po vlastitoj volji, a ne u poslovnom odelu; sam Jobs je imao običaj hodati sedištem zgrade bosonog. To se tradicionalno pripisuje Jobsovim kontrakulturnim iskustvima.

Ono što Apple najviše izdvaja od drugih kompanija je neobična odanost njihovih konzumenata, koja se ponekad uspoređuje s religijom. Dok je dio organiziran u tzv. Grupe korisnika Macintosha (Macintosh User Groups), široj javnosti je daleko poznatiji fenomen dugih redova i logorovanja pred Appleovim trgovinama prije izlaska svakog novog Appleovog proizvoda. Također je poznat i fenomen tzv. Apple evangelista, odnosno korisnika Appleovih proizvoda koji ih potpuno besplatno, ali agresivno promoviraju bilo javnosti, bilo svojim prijateljima.

Dino Ćorović 17

Apple Inc.

8 LITERATURA

[1]  Leopold, Todd. "Why 2006 isn't like '1984

[2]  Carlton Jim:The inside story of intrigue, egomania, and business blunders. (1997).

[3] http://sh.wikipedia.org/wiki/Apple_Inc.#Trojstvo_i_rani_marketing

[4] http://sh.wikipedia.org/wiki/Steve_Jobs

Dino Ćorović 18