Aplikacijska proširivost Autodesk Topobase sustava · SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. Aplikacijska proširivost Autodesk Topobase

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br.

Aplikacijska proširivost Autodesk Topobase sustava

Mirko Sorić

Zagreb, svibanj 2010.

Prilikom uvezivanja rada iza ove stranice ne zaboravite umetnutnuti original

diplomskog zadatka kojeg ste preuzeli od djelovođe diplomskih radova.

Redoslijed prvih nekoliko stranica

Tvrdekoricerada

Replikakorica nabijelompapiru

Orignalzadatka

dipl. rada

Prazanastranica ilizahvala

Ime,prezime imatični

broj

Sažetak Sadržaj Itd.

i

Sažetak

Opisana je struktura sustava Topobase s uputama za instalaciju aplikacije

Topobase Client na računalo i spajanje na udaljenu bazu podataka sustava. Dan

je uvid u radnu okolina za razvoj aplikacijskih dodataka u sustavu i podešenja

alata Microsoft Visual Studio za razvoj aplikacija za sustav Topobase. Predstavljen

je razvoj alata za jednostavnu interakciju s kartom i pretraživanje po topologijama

definiranim od strane korisnika. Uz opis aplikacije dan je i kratak pregled korištenja

programskog sučelja te kratka demonstracija rada aplikacije.

ii

Sadržaj

1. UVOD ........................................................................................................................................... 1

2. ARHITEKTURA SUSTAVA TOPOBASE ................................................................................. 2

2.1. OPĆENITO ..................................................................................................................2 2.2. DIJELOVI SUSTAVA .......................................................................................................4

2.2.1. Programsko sučelje za pristup bazi podataka (eng. Feature Data Object, FDO) 4 2.2.2. Topobase Administrator ....................................................................................5 2.2.3. Pristup sustavu preko Internetskog pretraživača................................................7 2.2.4. Topobase Client kao dio sustava.......................................................................8

3. TOPOBASE CLIENT .................................................................................................................. 9

3.1. ARHITEKTURA .............................................................................................................9 3.2. SUČELJE .................................................................................................................. 10 3.3. ODVOJENOST PODATAKA I NAČINA NJIHOVOG PRIKAZA NA KARTI ..................................... 11 3.4. TOPOBASE STANDALONE CLIENT ................................................................................ 13 3.5. SPAJANJE S BAZOM PODATAKA.................................................................................... 13

4. PROGRAMSKO SUČELJE SUSTAVA TOPOBASE ............................................................ 18

4.1. OPĆENITO ................................................................................................................ 18 4.2. POSLUŽITELJSKO PROGRAMSKO SUČELJE .................................................................... 18 4.3. KLIJENTSKO PROGRAMSKO SUČELJE............................................................................ 18

4.3.1. Skripte u jeziku VB.NET .................................................................................. 18 4.3.2. Dodaci u obliku DLL datoteka.......................................................................... 20 4.3.3. Biblioteka klasa u razvojnoj okolini Topobase .................................................. 21

5. PRIMJER DODATKA ZA APLIKACIJU TOPOBASE CLIENT U RAZVOJNOJ OKOLINI

.NET ........................................................................................................................................... 23

5.1. PREVOĐENJE PROGRAMA ........................................................................................... 23 5.2. KORISNIČKO SUČELJE ZA POKRETANJE DODATKA IZ GLAVNE APLIKACIJE TOPOBASE CLIENT ..

............................................................................................................................... 25 5.3. SPAJANJE NA BAZU PODATAKA .................................................................................... 26

5.3.1. Izravno spajanje .............................................................................................. 26 5.3.2. Spajanje preko aktivnog dokumenta ................................................................ 27

5.4. RAD S ATRIBUTIMA ZNAČAJKI ...................................................................................... 29 5.5. INTERAKCIJA S KARTOM .............................................................................................. 31 5.6. TOPOLOGIJE I PRETRAŽIVANJE .................................................................................... 32

5.6.1. Općenito o topologijama u sustavu Topobase ................................................. 32 5.6.1.1. Topologija polja ..................................................................................................... 32 5.6.1.2. Logička topologija .................................................................................................. 34

iii

5.6.2. Pretraživanje po topologiji ............................................................................... 36 5.6.3. Pretraživanje po topologiji s uvjetom zaustavljanja .......................................... 39

5.7. INSTALACIJA DODATKA ............................................................................................... 42

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 44

7. LITERATURA ............................................................................................................................ 45

7.1. REFERENCIRANA LITERATURA ..................................................................................... 45 7.2. OSTALA LITERATURA .................................................................................................. 45

iv

Popis oznaka i kratica

API programsko sučelje (eng. Application Programming Interface) CRM sustav za upravljanje odnosima s korisnicima (eng. Customer

Relationship Managment) DLL datoteka s prevedenim bibliotekama klasa (eng. Dynamic Link

Library) DWG datotečni format vektorskog crteža (eng. drawing) ERP sustav za upravljanje resursima (eng. Enterprise Resource

Planning) FDO Autodesk-ovo standardno sučelje za pristup izvorima vanjskih

podataka (eng. Feature Data Object) GIS geografski informacijski sustav IP Internet protokol (eng. Internet Protocol) JPEG datotečni format rasterskog crteža (eng. Joint Photographic

Experts Group) MS Microsoft ODBC standard sučelja baze podataka (eng. Open Database

Connectivity) OGR izvedeno iz eng. OpenGIS Simple Features Reference

Implementation, ali se početno značenje izgubilo, danas je kratica od eng. OGR Simple Features Library i predstavlja biblioteku za manipulaciju geoprostornim tipovima podataka

PNG datotečni format rasterskog crteža (eng. Portable Network Graphics)

SDF datotečni format geoprostornog sadržaja (eng. Spatial Data File) SHP datotečni format geoprostornog sadržaja (eng. shape ili shapefile) SUBP sustav za upravljanje bazom podataka TBP datotečni nastavak za konfiguracijsku datoteku dodatka za

Topobase (eng. Topobase plug-in) TCP protokol spojne usluge (eng. Transmission Control Protocol) VB.NET programski jezik (eng. Visual Basic .NET) WFS usluga razmjene geoprostornih značajki (eng. Web Feature

Services) WMS usluga razmjene georeferenciranih rasterskih crteža (eng. Web

Mapping Services) XML proširivi jezik za označavanje strukture podataka (eng. Extensible

Markup Language) HEP Hrvatska elektroprivreda

v

SQL Jezik za manipulaciju podacima iz relacijskih baza podataka (eng. Structured Query Language)

vi

Popis slika

SLIKA 1. ARHITEKTURA SUSTAVA TOPOBASE SA BAZOM PODATAKA ........................................................................ 3

SLIKA 2. SUČELJE APLIKACIJE TOPOBASE ADMINISTRATOR .................................................................................... 6

SLIKA 3. PRISTUP APLIKACIJI TOPOBASE WEB PREKO INTERNET EXPLORER-A ............................................................. 7

SLIKA 4. SUČELJE APLIKACIJE TOPOBASE CLIENT ................................................................................................. 8

SLIKA 5. SLOJEVI APLIKACIJE TOPOBASE CLIENT ............................................................................................... 10

SLIKA 6. SUČELJE MAP 3D U APLIKACIJI TOPOBASE CLIENT I DUGME ZA PROMJENU VRSTE SUČELJA .............................. 11

SLIKA 7. ODABIR MODELA PRIKAZA I GUMB ZA GENERIRANJE CRTEŽA (ENG. GENERATE GRAPHICS) ................................ 13

SLIKA 8. SPAJANJE NA BAZU PODATAKA POMOĆU TOPOBASE CLIENT-A ................................................................. 14

SLIKA 9. UNOŠENJE POSTAVKI ZA SPAJANJE NA BAZU PODATAKA U APLIKACIJI TOPOBASE CLIENT .................................. 16

SLIKA 10. KONFIGURACIJA TOKOVA RADNJI (ENG. WORKFLOW) U APLIKACIJI TOPOBASE ADMINISTRATOR ........................ 19

SLIKA 11. PRETRAŽIVAČ TOKOVA RADNJI U APLIKACIJI TOPOBASE CLIENT ................................................................. 20

SLIKA 12. PROSTOR IMENA DATA (PREUZETO IZ [12]) ........................................................................................ 21

SLIKA 13. POSTAVKE PREVOĐENJA U APLIKACIJI VISUAL STUDIO 2010 .................................................................... 23

SLIKA 14. POSTAVKE STAZE ZA SPREMANJE PREVEDENIH DATOTEKA I DATOTEKA S POSTAVKAMA U APLIKACIJI VISUAL STUDIO

2010 ....................................................................................................................................... 24

SLIKA 15. GUMB ZA POKRETANJE DODATKA U APLIKACIJI TOPOBASE CLIENT ............................................................. 26

SLIKA 16. HIJERARHIJA NASLJEĐIVANJA KLASE TBCONNECTION (PREUZETO IZ [10]). ................................................ 27

SLIKA 17. DOHVAĆANJE TRANSFORMATORA ..................................................................................................... 29

SLIKA 18. ATRIBUTI TRANSFORMATORA .......................................................................................................... 30

SLIKA 19. TABLICA KATALOGA TIPOVA TRANSFORMATORA ................................................................................... 31

SLIKA 20. POLJA I CENTROIDI (PREUZETO IZ [4]) ................................................................................................ 33

SLIKA 21. INICIJALIZACIJA TOPOLOGIJE U APLIKACIJI TOPOBASE ADMINISTRATOR ....................................................... 34

SLIKA 22. PROZOR ZA DEFINIRANJE LOGIČKE TOPOLOGIJE U APLIKACIJI TOPOBASE ADMINISTRATOR ................................ 34

SLIKA 23. TABLICA DEFINICIJE ODNOSA LOGIČKE TOPOLOGIJE ................................................................................ 36

SLIKA 24. TOPOLOŠKA POVEZANOST TRANSFORMATORA U APLIKACIJI ..................................................................... 38

SLIKA 25. PRIMJER ELEKTROENERGETSKE MREŽE KARLOVAČKE ŽUPANIJE .................................................................. 39

SLIKA 26. PREKIDAČ IZMEĐU TRANSFORMATORSKIH STANICA MLJEKARA I TS MEKUŠJE 35 .......................................... 41

SLIKA 27. PRETRAŽIVANJE S UVJETOM ZAUSTAVLJANJA I ISKLJUČENIM PREKIDAČEM UNUTAR MREŽE ............................... 42


1

1. Uvod Geoinformacijski (u daljnjem tekstu GIS) sustavi su se do sada dokazali kao

koristan i nezamjenjiv koncept u upravljanju velikim infrastrukturnim sustavima.

Povezanost geoprostornih podataka sa općim podacima u bazama podataka

pojednostavljuje i ubrzava poslovne i upravljačke procese te otvara nove

mogućnosti analize nad sustavom.

Sa bujajućeg tržišta proizvođača GIS programskih paketa izabran je proizvod

kompanije Autodesk Inc. pod imenom Topobase. Sustav je razvila nezavisna

kompanija c-plan na osnovama baze podataka Oracle i programa za vektorsku

grafiku Autodesk Map 3D. Autodesk Inc. je 2005. godine kupio kompaniju c-plan i

nastavio intenzivan razvoj sustava čija je aktualna stabilna verzija 2010, a zadnja

razvojna inačica 2011 Beta.

Na zadnjoj stabilnoj verziji sustava razvijena je aplikacija koja demonstrira

proširivost sustava preko programskog sučelja. Aplikacija obavlja jednostavne

operacije nad elektroenergetskom mrežom i demonstrira korištenje geoprostornih

značajki i topologija u sustavu Topobase. Praktični dio u ovom diplomskom radu

nastavlja se na rad opisan u [11], odakle je preuzet gotov podatkovni model

detaljnije opisan u [14]. Podaci za unos u sustav preuzeti su sa georeferenciranog

vektorskog crteža elektroenergetske mreže karlovačke županije.

Tema ovog diplomskog rada nisu bile definicije tipova podataka korištenih u

GIS sustavima jer je ta tema na mnogo mjesta već opširno obrađena. Svi detalji

vezani uz definicije prostornih značajki korištenih u ovom diplomskom radu mogu

se naći u [1] i [15].


2

2. Arhitektura sustava Topobase

2.1. Općenito Sve vrste podataka u sustavu spremaju se u sustav za upravljanje bazom

podataka Oracle (u daljnjem tekstu Oracle SUBP) na koji se mogu spajati dijelovi

sustava Topobase i iz baze podataka čitati potrebne podatke. Nije potrebno

koristiti posebnu instancu Oracle SUBP-a što pojednostavljuje instalaciju, ali i

interoperabilnost geoinformacijskog sustava (u daljnjem tekstu GIS) Topobase sa

ostalim sustavima unutar organizacije koji koriste bazu podataka (neki drugi GIS

sustav, ERP, CRM, razne korisničke aplikacije, web aplikacije, ...) [3,8].

Odgovornost za sigurnost i raspoloživost sustava tada je u najvećoj mjeri

preusmjerena administratoru baze podataka što osobama odgovornima za razvoj i

administraciju GIS sustava pojednostavljuje posao.

Dijagram cjelina koje čine arhitekturu sustava prikazan je na slici 1. Jezgra je

Oracle SUBP kojem je iz dijelova sustava Topobase pristup omogućen Autodesk-

ovim FDO bibliotekama [3]. Plavom bojom označene su glavne cjeline sustava u

užem smislu, žutom bojom označeni su moduli (eng. modules) Topobase-a ili

dodaci (eng. plug-ins) koji sustav nadgrađuju a ostalo su cjeline koje nisu dijelovi

sustava Topobase u užem smislu, ali se s njim mogu ili moraju povezati i s njim

zajedno djeluju.


3

Slika 1. Arhitektura sustava Topobase sa bazom podataka


4

2.2. Dijelovi sustava

2.2.1. Programsko sučelje za pristup bazi podataka (eng. Feature Data Object, FDO)

Osnovni sloj pristupa bazi podataka je programsko sučelje FDO. Sadrži klase

za pristup podacima u kojima su definirane geometrijske značajke (eng. features) i

klase značajki (eng. feature class) po definiciji iz [1]. Biblioteke sučelja FDO

dostupne su za programski jezik C++ i za razvojnu cjelinu (eng. framework) .NET

2.0. Programski kod i dokumentacija dostupni su pod licencom Open source na

[2]. Ovo programsko sučelje zajedničko je svim Autodesk-ovim GIS proizvodima, a

u sustavu Topobase čini osnovni i najvažniji dio mnogo veće razvojne cjeline.

Osim manipulacija vlastitim tipovima podataka, FDO je kompatibilan s više

izvora i tipova podataka među kojima je tada moguć slobodan protok informacija

uz jednostavnu konverziju. To su [3,5]:

- ESRI ArcSDE srednji sloj koji pristupa Oracle ili MS SQL Server SUBP-u

- MySQL SUBP

- Autodesk SDF datoteke

- ESRI SHP datoteke

- ODBC sučelje

- Web Mapping Services (OGC WMS) standard za uslugu slanja i razmjene

georeferenciranih rasterskih karata

- Web Feature Services (OGC WFS) standard za uslugu slanja i razmjene

geoprostornih značajki

- Oracle Spatial

- Microsoft SQL Server SUBP

- više vrsta običnih i georeferenciranih rasterskih formata (JPEG, PNG, …)

- OGR tip vektorskih grafičkih formata


5

2.2.2. Topobase Administrator Aplikacija koja omogućava uređivanje struktura podataka koje se koriste u

Topobase sustavu. Spaja se na bazu podataka preko Oracle korisnika TBSYS koji

mora biti član grupe ADMIN [4]. Na taj način aplikacija dobiva potrebne dozvole

nad bazom podataka.

Aplikacija Topobase Administrator koristi se za [4,6]:

- Stvaranje i uređivanje modela podataka u sustavu. Model podataka ne

mora biti jedinstven te aplikacija također služi za organizaciju koegzistencije

različitih modela.

- Organizaciju korisničkih računa, grupa i uloga. U svrhu sigurnosti moguće

je precizno definirati razinu pristupa svakog pojedinačnog korisnika ili grupe.

- Upravljanje poslovnim pravilima.

- Uređivanje formi za manipulaciju i unošenje podataka.

- Uređivanje postavki aplikacije i dokumenta.

- Oblikovanje prezentacije podataka i izvještaja.

- Stvaranje i uređivanje topologija i topoloških veza među podacima.

- Stvaranje i uređivanje tokova radnji (eng. workflow).


6

Slika 2. Sučelje aplikacije Topobase Administrator


7

2.2.3. Pristup sustavu preko Internetskog pretraživača Topobase Web nadogradnja je aplikacije Autodesk MapGuide Enterprise.

Omogućava brzo i jednostavno spajanje na sustav preko Internet pretraživača.

Podatke u sustavu je moguće pregledavati i običnom aplikacijom MapGuide, ali

Topobase Web podržava neke specifičnosti sustava Topobase kao što su tokovi

radnje (eng. workflow), poslovna pravila (eng. business rules), dugačke transakcije

(eng. long transactions) i određene strukture podataka. Također podržava i

posebno napravljene dodatke i module za sustav prilagođene specifičnoj primjeni.

Slika 3. Pristup aplikaciji Topobase Web preko Internet Explorer-a


8

2.2.4. Topobase Client kao dio sustava Osnovni i najmoćniji alat za upravljanje podacima u sustavu Topobase je

Topobase Client. Napravljen je na osnovi aplikacije AutoCAD Map 3D i podržava

svu njenu funkcionalnost kao i funkcionalnost osnovne aplikacije AutoCAD. Dakle,

pored specifičnih alata sustava Topobase posjeduje i napredne alate za stvaranje i

uređivanje vektorskih inženjerskih crteža.

Slika 4. Sučelje aplikacije Topobase Client


9

3. Topobase Client

3.1. Arhitektura Aplikacija je nastala evolucijom Autodesk-ovog alata za izradu vektorske grafike

AutoCAD.

Inženjerski crteži uz grafiku najčešće moraju imati određene metapodatke. To je

zahtjevalo povezivanje s podacima koji mogu biti spremljeni i izvan samog

vektorskog crteža. Tehnologija Feature Data Objects (FDO) za povezivanje s

bazom podataka razvijena je kao odgovor na ove zahtjeve.

Mogućnost iz aplikacije AutoCAD za koju je dostupna biblioteka klasa za C++ i

.NET dobra je podloga za daljnji razvoj. Iz AutoCAD-ove biblioteke klasa i podrške

za GIS sustave iz Map 3D aplikacije nastao je sustav Topobase kao moćna

platforma za razvoj velikih specijaliziranih GIS sustava.

Topobase sustav pravu snagu pokazuje tek dodatkom modula za specijalne

namjene. Osnovni dodaci na sustav koje nudi kompanija Autodesk su [8]: Electric,

Water, Wastewater, Gas, Land i Survey čija imena na engleskom jeziku sama

naznačuju njihovu pojedinu namjenu. Tim modulima pokrivena je većina potreba

industrije jer su opširni i bogati funkcionalnostima. Iako njihov kod nije javno

dostupan moguće ih je nadopuniti vlastitim dodacima. Osim već gotovih modula

pomoću bogate biblioteke klasa za Topobase moguće je razvijati vlastite dodatke

ili cijele module za Topobase.


10

Slika 5. Slojevi aplikacije Topobase Client

Kao što je prikazano na slici 5., korisnik u svakom trenu može neposredno

pristupiti bilo kojem sloju aplikacije [8]. To je olakšano uvođenjem višestrukog

sučelja kojim se lako prilagođava trenutnoj potrebi. Prikazan je i način pristupa

SUBP-u, odnosno vektorskom crtežu.

3.2. Sučelje Napravljeno je tako da omogućava laku prilagodbu korisnicima koji su navikli na

aplikacije AutoCAD i AutoCAD Map 3D. Na osnovnom sučelju u donjem desnom

uglu postoji gumb kojim se lako mijenja izgled sučelja. Postoji mogućnosti izbora

sučelja koje je prilagođeno funkcionalnostima sustava Topobase i sučelja koje je

identično osnovnom sučelju aplikacije AutoCAD Map 3D. Na taj su način

istovremeno lako dostupne mogućnosti Topobase nadogradnje uz smanjenje


11

vremena prilagodbe korisnicima koji su intenzivno koristili stariji alat i na njega su

navikli.

Slika 6. Sučelje Map 3D u aplikaciji Topobase Client i dugme za promjenu vrste sučelja

3.3. Odvojenost podataka i načina njihovog prikaza na karti

Podaci spremljeni u bazi podataka kao geoprostorne značajke mogu se

prikazati na više načina u klijentskim aplikacijama sustava. Takva fleksibilnost

olakšava korisnicima korištenje sustava, štedi vrijeme i ograničava prostor za

pogreške, kako one nastale krivim tumačenjem podataka, tako i one nastale krivim

unosom. Isto tako, aplikacije unesene na jedan način mogu se prezentirati na

drugi način.

To je omogućeno mehanizmom modela prikaza (eng. display model). On spaja

klase prostornih značajki iz baze podataka i prikazuje ih kao interaktivni sloj (eng.

layer) u vektorskom crtežu. Svaku klasu značajki na taj je način moguće isključiti iz

prikaza ili ga u njega uključiti te prikazati na proizvoljan način.


12

Modeli prikaza podatke dohvaćaju sučeljem FDO što znači da nisu ograničeni

samo na podatke u sustavu Topobase. Podatke je moguće dohvaćati iz izvora

podataka podržanih u FDO sučelju i međusobno ih kombinirati.

Definicija modela prikaza sprema se u datoteku s nastavkom .tbdm (eng.

topobase display model) koja je u osnovi tekstualna datoteka s XML strukturom. U

njoj su izvori karata definirani XML poljem (eng. tag)

DisplayModelMapResourceId. Svaki model prikaza može u sebi imati više

definiranih karata što omogućuje više GIS svjetova unutar jednog prikaza.

Definicija karata također je datoteka sa XML strukturom s nastavkom .tbdmmap

(eng. topobase display model map). U ovoj datoteci precizno su definirani svi

elementi važni za prikaz podataka, uključujući geografski koordinatni sustav,

vidljivi prozor karte, grupe slojeva i slojevi. Pojedinačni slojevi s izvorima podataka

definirani su u zasebnim datotekama s nastavkom .layer koje su definirane XML

poljem u dijelu za definiciju sloja. Detaljno stvaranje i uređivanje modela prikaza

opisano je u [9].

Nakon definiranog i odabranog modela prikaza podataka, crtež se generira

klikom na odgovarajući gumb. U tom procesu program pristupa bazi podataka ili

drugom izvoru definiranom u sloju karte modela prikaza te podatke po definiranim

pravilima iscrtava na jednu ili više karata u obliku vektorskih crteža. Tim

postupkom nastaje aktivni dokument u Topobase Client-u preko kojeg neki alati i

dodaci posredno pristupaju podacima. Ako crtež nije generiran tada ni ti alati nisu

funkcionalni. Nakon generiranja grafike vektorska grafika na crtežu koji je tako

nastao uparena je sa podacima iz izvora i svaka promjena crteža automatski je

spremljena u izvor podataka.

Gumb za generiranje crteža prikazan je na slici 7.


13

Slika 7. Odabir modela prikaza i gumb za generiranje crteža (eng. generate graphics)

3.4. Topobase Standalone Client Ova aplikacija omogućava spajanje na bazu podataka i rad s podacima ako nije

potrebno generirati geometriju. Možemo izravno u bazi podataka obavljati

operacije nad prostornim značajkama, izbacivati, ubacivati ili mijenjati podatke.

Standalone Client koristan je kada nam generiranje grafike nije potrebno i samo

usporava rad.

3.5. Spajanje s bazom podataka Topobase Client detektira aktivnu uslugu (eng. service) Oracle klijenta na

računalu i može se spojiti na sve valjane adrese definirane u tnsnames.ora

konfiguracijskoj datoteci klijenta Oracle baze podataka. Oracle klijent na sebe

preuzima svu komunikaciju s bazom podataka i sa strane aplikacije Topobase

Client nije važno gdje se nalazi poslužitelj baze podataka. Za ovaj diplomski rad

Topobase Client instaliran je na prijenosnom računalu, a poslužitelj baze podataka

je računalo na Zavodu za visoki napon i energetiku na FER-u s internetskom

adresom geoweb.zvne.fer.hr.

Na slici 8. prikazana je shema spajanja. Na korisničkom računalu (koje može i

ne mora biti isto kao i poslužiteljsko, iako to na slici nije posebno istaknuto)

Topobase Client spaja se na klijent Oracle SUBP-a, koji preko interno definirane


14

usluge (eng. service) pozvane od strane Topobase Client-a kontaktira uslugu

Oracle Net listener na poslužiteljskom računalu sa Oracle SUBP-om. Veza Oracle

klijenta prema usluzi Oracle Net listener može biti ostvarena na razne načine.

Spojna usluga protokolom TCP najčešći je način, a taj je način i korišten u ovom

primjeru.

Slika 8. Spajanje na bazu podataka pomoću Topobase Client-a

Da bi se Topobase Client mogao pokrenuti i komunicirati sa lokalnom uslugom

klijenta Oracle baze podataka potrebno je dodati tri varijable okoline u operativni

sustav Windows:

ADSKFLEX_LICENSE_FILE = @<IP adresa poslužitelja licenci>


15

FLEXLM_TIMEOUT = 1

TNS_ADMIN = <staza do konfiguracijskih datoteka Oracle klijenta>

Prva varijabla (ADSKFLEX_LICENSE_FILE) definira IP adresu poslužitelja

licenci (eng. Licence manager), FLEXLM_TIMEOUT definira period otpuštanja i

provjere dostupnosti licence, a TNS_ADMIN definira mjesto gdje se nalaze

konfiguracijske datoteke klijenta Oracle SUBP-a.

U registar operativnog sustava Windows dodana je varijabla:

TNS_ADMIN = %STAZA_DO_*.ORA_DATOTEKA%

na lokaciju HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\ORACLE\KEY_OraClient11g_home1

Zbog greške

Error ORA-12571: TNS: Packet writer failure

koja se javljala pri spajanju s bazom podataka, u datoteci sqlnet.ora vrijednost

varijable SQLNET.AUTHENTICATION_SERVICES je iz (NTS) promjenjena u

(NONE), a vrijednost SQLNET.INBOUND_CONNECT_TIMEOUT postavljena je na

10 (sekundi). Te promjene otklonile su javljanje greške i omogućile normalan rad.

Adresa poslužitelja baze podataka definira se u tnsnames.ora konfiguracijskoj

datoteci na sljedeći način:

TOPOBASE = (DESCRIPTION =

(ADDRESS = (PROTOCOL = TCP) (HOST = geoweb.zvne.fer.hr) (PORT = 1521))

(CONNECT_DATA = (SERVER = DEDICATED)

(SERVICE_NAME = Topobase)))

Ovim kodom definirano je spajanje na poslužitelj s adresom geowb.zvne.fer.hr

na port 1521 (navedenom portu treba biti omogućen pristup odgovarajućim

postavkama u vatrozidu). Vrijednošću polja PROTOCOL izabire se spojna usluga za

način spajanja a poljem SERVICE_NAME definira se proizvoljno ime usluge koja će se

koristiti pri spajanju na uslugu u aplikaciji Topobase Client.


16

Slika 9. Unošenje postavki za spajanje na bazu podataka u aplikaciji Topobase Client

Na slici 9. prikazan je prozor u Topobase Client-u za unos korisničkih podataka

potrebnih za prijavljivanje na sustav. U dio Topobase User u prozoru unosi se

korisnik definiran u sustavu Topobase. Ovakvi korisnici mogu imati definiran

različiti prikaz podataka prilagođen njihovim zahtjevima. Na taj način razni profili

korisnika sustava mogu imati najbolji mogući pregled onoga što im je potrebno. Od

upravnog osoblja firme koje može raditi s nekim općim podacima do tehničara koji

koriste specifične detalje najmanjih dijelova sustava. Ovi korisnici podijeljeni su u

grupe ADMIN, EDITOR i VIEWER koje im daju samo određene ovlasti nad

korištenjem podataka u sustavu [4]:

ADMIN: Neograničen pristup podacima, sve postojeće naredbe su dostupne.

Preporučuje se da korisnik aplikacije Topobase Client bude član ove

grupe [4].

EDITOR: Korisnik može mijenjati i uređivati podatke, sve naredbe za

uređivanje podataka su dostupne.

VIEWER: Onemogućeno je mijenjanje podataka, korisnik može samo

pregledavati i analizirati postojeće podatke u sustavu. Na sučelju su

vidljive samo dostupne opcije. Ovaj korisnik je prikladan za

pristupanje sustavu preko Internet preglednika.


17

Korisnik koji je korišten u ovom diplomskom radu standardni je korisnik u

sustavu Topobase koji je definiran odmah po instalaciji. Isti je član korisničke

grupe ADMIN.

U dijelu Topobase Main or System User definira se pristup bazi podataka.

Moguće je spojiti se na SUBP kao TBSYS ili TBMAIN korisnik (početne lozinke su

iste kao i korisnička imena) gdje TBSYS korisnik ima veće ovlasti nad bazom

podataka. Za uobičajene poslove u aplikaciji Topobase Client dovoljan je korisnik

TBMAIN. Ako se žele iskoristiti mogućnosti dodataka koji mijenjaju model

podataka potrebno je prijaviti se kao korisnik TBSYS. Taj korisnik je također nužan

za rad u aplikaciji Topobase Administrator [4].


18

4. Programsko sučelje sustava Topobase

4.1. Općenito Programsko sučelje u sustavu Topobase sustavu podijeljeno je u dva osnovna

dijela [7]:

- Poslužiteljsko programsko sučelje (eng. Topobase server API)

- Programsko sučelje razvojne okoline (eng. Framework API) za klijentske

aplikacije sustava (Topobase Client i Topobase Web)

4.2. Poslužiteljsko programsko sučelje Kao nadopuna funkcijama aplikacije Topobase Administrator moguće je

poslužiteljske funkcije dodatno proširiti i mijenjati programskim sučeljem

poslužitelja. Njegova najčešća namjena je modeliranje migracije podataka.

Sučelje je razvijeno za programske jezike Java i PL/SQL i izvršava se na Oracle

SUBP-u [7].

Sva funkcionalnost poslužiteljskog programskog sučelja dostupna je preko

klijentske razvojne okoline i vrlo se rijetko javlja potreba za njenim izravnim

korištenjem. Sučelje je prije svega svedeno na pomoć pri oblikovanju

podatkovnog modela i manipulaciju sirovim podacima, dok se aplikacije

namijenjene proširivanju Topobase funkcija koje čine industrijski specifične

module razvijaju u klijentskoj razvojnoj okolini.

4.3. Klijentsko programsko sučelje Postoje dva načina stvaranja klijentskih programskih dodataka za Topobase[7]:

- Skripte u jeziku VB.NET

- Dodaci u obliku DLL datoteka

4.3.1. Skripte u jeziku VB.NET U Topobase terminologiji nazivaju se još i tokovi radnje (eng. workflows). Služe

za automatizaciju i ulančavanje određenih akcija koje korisnik zbog strogo

definiranog podatkovnog modela sve mora obaviti, a ponekad i u odgovarajućem


19

propisanom redoslijedu. Podatkovni model često zahtjeva da se akcije pri

manipuliranju podacima koje sustav definira kao atomizirane u definiciji

podatkovnog modela moraju obaviti isključivo u grupi sastavljenoj od više radnji.

Tokovi radnje jednostavan su način da se ostvari konzistentnost takvog korisnički

definiranog pravila.

Skripte se definiraju preko alata Topobase Administrator i vežu za svaki

dokument kojem su namijenjeni. Moguće ih je pokrenuti iz klijentskih aplikacija

Topobase Client i Topobase Web.

Slika 10. Konfiguracija tokova radnji (eng. workflow) u aplikaciji

Topobase Administrator

Na slici 10. je prikazan prozor u alatu Topobase Administrator za stvaranje i

uređivanje tokova radnji. Programski jezik kojim se definiraju tokovi radnji je

VB.NET. U navedenom primjeru je u VB.NET programskom jeziku samo pozvana

metoda predefinirana u DLL datoteci. Primjer je preuzet sa Autodesk-ovog modula

za upravljanje elektroenergetskim sustavom [8]. U klijentskim aplikacijama tokovi

radnji prikazani su u pretraživaču tokova radnji (eng. workflow explorer).


20

Slika 11. Pretraživač tokova radnji u aplikaciji Topobase Client

Na slici 11. prikazan je pretraživač tokova radnji u aplikaciji Topobase Client. Isti

tokovi radnji prikazani ranije u aplikaciji Topobase Administrator iz Autodesk-ovog

modula za elektroenergetski sustav prikazani su i na ovoj slici.

4.3.2. Dodaci u obliku DLL datoteka Dodaci napisani u jeziku VB.NET su moćni i fleksibilni, ali ipak imaju specifičnu

namjenu. Za zahtjevnije zadaće i nadogradnje razvijena je razvojna okolina i

programsko sučelje na Microsoft-ovoj platformi .NET 2.0. To pruža gotovo

neograničene mogućnosti formiranja i dizajniranja modula i dodataka za

Topobase. Dodaci se prevedu kao DLL datoteke u kojima su uključene reference

na programsko sučelje Topobase-a. Tu datoteku sustav Topobase tumači preko

TBP datoteke koja mora biti u istom direktoriju. To omogućava laku instalaciju

dodataka uz samo jedno prevođenje programskog koda i distribuciju i kopiranje

datoteka koje sadržavaju datoteke uz odgovarajuću klijentsku aplikaciju. Najveći

nedostatak i ograničenje te razvojne okoline za Topobase je nedostatak podrške

za novije razvojne okoline .NET (3.0, 3.5, 4.0).


21

4.3.3. Biblioteka klasa u razvojnoj okolini Topobase Razvojna biblioteka sustava Topobase sastoji se od trideset biblioteka u obliku

DLL datoteka s više od tisuću i pet stotina klasa i dvadeset pet tisuća metoda za

razvoj aplikacija [13]. S tako bogatim programskim sučeljem moguće je napraviti

moćne i korisne alate. Kompletna biblioteka dostupna je svim korisnicima sustava i

vlasnicima licence, a na istoj platformi razvijeni su i dodaci koje je razvio Autodesk

i koji se dodatno isporučuju uz sustav. S obzirom na bogatu biblioteku koja je u

osnovnoj verziji slabo dokumentirana Autodesk se ne boji da bi konkurencija bez

odgovarajuće podrške iz Autodesk-a mogla razviti konkurentne module za velike

sustave.

Dostupnom bibliotekom Autodesk želi korisnicima omogućiti razvoj jednostavnih

alata kao nadopunu drugim sustavima i potaknuti ih da plate dodatnu podršku ako

se odluče na razvoj kompliciranijih dodatak ili modula.

Slika 12. Prostor imena Data (preuzeto iz [12])

Na slici 12. prikazan je jedan od najčešće korištenih prostora imena koji

sadržava klase za pristup podacima, Data. U njemu su definirane klase prostornih

značajku, klase koje definiraju pristup tablicama baze podataka i klase koje


22

opisuju atribute prostornih značajki. Osim ovoga prostora imena češće korišteni

prostori imena su Graphic, Math, Map (služi za manipulaciju kartama na ekranu), a

neki se nalaze grupirani u programskom podsučelju Forms (služi za uređivanje

korisničkog sučelja).


23

5. Primjer dodatka za aplikaciju Topobase Client u razvojnoj okolini .NET

5.1. Prevođenje programa Primjer je napravljen u programu Visual Studio 2010 RC koji podržava razvojnu

okolinu .NET 4.0. Kako aplikacije u Topobase sustavu mogu čitati samo DLL

datoteke napravljene u verziji 2.0 razvojne okoline .NET potrebno je dodatno

podesiti program Visual Studio tako da izlazna datoteka biblioteke bude

kompatibilna sa razvojnom okolinom verzije 2.0. Na slici 13. Prikazane su

postavke odabira izlaznog tipa kao prevedene biblioteke klasa (eng. Output type:

Class Library) što je označeno plavom bojom te podešavanje kompatibilnosti s

razvojnom okolinom verzije 2.0 (crvena boja).

Slika 13. Postavke prevođenja u aplikaciji Visual Studio 2010


24

Datoteka dobivena prevođenjem imena kopira se u direktorij bin u stazi

aplikacije Topobase Client. Osim te datoteke u tu stazu treba kopirati i XML

datoteku nastavka config ako razvijena aplikacija koristi postavke (eng. setting) i

datoteku definicije dodatka za Topobase koja je također u XML formatu i ima

nastavak tbp. Taj postupak se može i automatizirati tako da se aplikacija Visual

Studio podesi tako da datoteku prevedene biblioteke i konfiguracijske datoteke

programa u razvoju nakon prevođenja smjesti u direktorij bin. Taj postupak

prikazan je na slici 14.

Slika 14. Postavke staze za spremanje prevedenih datoteka i datoteka s postavkama u aplikaciji Visual Studio 2010


25

5.2. Korisničko sučelje za pokretanje dodatka iz glavne aplikacije Topobase Client

Postoji više varijanti za integriranje dodatka u aplikaciju Topobase Client [7]:

- Application Plugin

- Document Plugin

- Dialog Plugin

- Options Page

- Application Flyin

- Document Flyin

- Dialog Flyin

Ovisno o vrsti, dodatak se može pokretati u zasebnom prozoru (Plugin) ili može

biti integriran u sučelje aplikacije (Flyin). Može biti općenito integriran u aplikaciju

(Application) ili integriran samo kada je otvoren odgovarajući dokument

(Document). Dodaci tipa Dialog sadrže dialoške okvire, a dodaci tipa Option Page

postavke za dodatke tipa Dialog.

U primjeru je implementiran dodatak tipa Application Plugin. Prostor imena

korišten za oblikovanje sučelja ovakvog dodatka je Topobase.Forms koji mora

biti dodan u zaglavlju datoteke s programskim kodom. Klasa u kojoj je definiran

dodatak izvodi se iz klase Topobase.Forms.ApplicationPlugIn. U traku s

alatima na jednostavan se način doda novi gumb za pokretanje dodatka. Najprije

se stvori traka s alatima:

Topobase.Forms.ToolBar glavniToolbar =

e.ToolBars.Item("Primjer Toolbara");

i zatim se svojstvu Buttons metodom Add doda novi gumb koji je prethodno

deklariran iz klase ToolBarButton kao javni (tipa public) objekt unutar klase

tipa dodatke:

glavniToolbar.Buttons.Add(mojToolbarBotun,

"SelectGeometry", "Proba za sucelje");


26

Prvi argument metode je objekt tipa ToolBarButton, drugi je ime grafičke

datoteke za ikonu bez ekstenzije a treći argument je tekst koji se prikazuje kad se

pređe mišem preko ikone. Gumb koji je dodan na ovaj način može se vidjeti na

slici slici 15. Gumb u primjeru pokreće običnu formu sa proizvoljno definiranim

sučeljem za pristup sustavu, a osim toga mu se može dodijeliti bilo koja funkcija

dostupna u razvojnoj okolini .NET.

Slika 15. Gumb za pokretanje dodatka u aplikaciji Topobase Client

5.3. Spajanje na bazu podataka

5.3.1. Izravno spajanje Na bazu se preko programskog sučelja moguće spojiti i izravno preko nekog

pružatelja veze (eng. connection provider) iz razvojne okoline .NET ili pomoću

nekog drugog programskog sučelja, ali tada geoprostorne značajke ne bi mogle

biti rastumačene na odgovarajući način. Umjesto toga koristi se klasa iz razvojne


27

okoline za Topobase TBConnection. Na slici 16. prikazano je stablo

nasljeđivanja te klase.

Slika 16. Hijerarhija nasljeđivanja klase TBConnection (preuzeto iz [10]).

Objekt veze s postavkama generira se na sljedeći način: Topobase.Data.TBConnection veza =

new Topobase.Data.TBConnection( Properties.Settings.Default.Oracle_User, Properties.Settings.Default.Oracle_Password, this.Application.Connection.DataSource, true, this.Application.Connection)

pri tome se argumenti konstruktora dohvaćaju iz postavki aplikacije koje moraju

biti definirane. Properties.Settings.Default.Oracle_User i

Properties.Settings.Default.Oracle_Password primjerice, imaju

vrijednost „TBSYS“ tipa string.

Na ovaj način se na bazu podataka moguće spojiti bez obzira je li crtež

generiran ili ne. Tada je moguće manipulirati podacima i ispravno ih tumačiti, ali se

ne mogu prikazivati geoprostorne značajke na karti.

5.3.2. Spajanje preko aktivnog dokumenta Ako se želi razvijati aplikacija koja ima interakciju sa generiranim crtežom (što je

gotovo uvijek slučaj) zgodno je da ona na neki način ovisi o dokumentu koji je taj

čas aktivan i na kojem se trenutačno radi. Aplikacija koja u sebi ima definirano

eksplicitno spajanje na bazu podataka s istom se bazom spaja neovisno o tome

koji crtež je generiran na ekranu. Moguće je i programski generirati crtež i povezati

ga s podacima, ali opcija aktivnog dokumenta ostavlja korisniku veću slobodu pri

radu sa različitim dokumentima i olakšava samo programiranje. Dodatak je

biblioteka u obliku DDL datoteke što omogućava lakšu prenosivost dodatka na

druge sustave.

Ovim pristupom nakon generiranja grafike se ne otvara nova konekcija nego se

jednostavno dohvaća aktivni dokument (tj. crtež koji je prethodno generiran) koji u


28

sebi sadrži otvorenu konekciju prema bazi podataka iz koje je crtež generiran.

Aktivan dokument dohvaća se na sljedeći način:

Topobase.Forms.Document dok = this.Application.Documents.Active;

Preko objekta dok koji je tipa Document se pristupa aktivnom dokumentu. Na

primjer, jednostavno je dobiti listu svih značajki tipa TRANSFORMATOR_POINT

koji se nalaze u bazi:

Topobase.Data.FeatureClass featureKlasaTransformator = dok.Connection.FeatureClasses["TRANSFORMATOR_POINT"];

Topobase.Data.FeatureList listaFeatureaTransformator = featureKlasaTransformator.GetFeatures();

U obliku objekta featureKlasaTransformator klase FeatureClass

dobiveno je sučelje za manipulaciju klasom značajki TRANSFORMATOR_POINT

u dokumentu. Pomoću tog objekta dobivena je lista svih pojedinačnih značajki u

dokumentu.


29

Slika 17. Dohvaćanje transformatora

Na Slika 17 prikazan je prozor programa i rezultat nakon pritiska na gumb

Pronađi transformatore na karti. U odgovarajućem prozoru ispisana je lista imena

transformatora koji su pronađeni na karti.

5.4. Rad s atributima značajki Svaka značajka ima svoje atribute koji se dohvaćaju pomoću svojstva

Attributes. Nakon što izdvojimo jednu značajku iz klase u objekt klase

Feature na sljedeći način::

Topobase.Data.Feature tipTransformatora = klasaTipTransformatora.GetFeature(FID);

Atributu značajke jednostavno je pristupiti:

long fid = tipTransformatora.Attributes[“Fid”].ValueLong;


30

Svaki atribut značajki je atribut u tablici baze podataka, a na ovaj način uređeno

je sučelje pristupa tom atributu kao i svim njegovim svojstvima kao što je tip

podatka, vrijednost, ime atributa (što može biti korisno ako se atributu pristupa

preko indeksa) i ostalo.

Slika 18. Atributi transformatora

Svaki klik na transformator u listi Transformatori dohvaća podatke iz tablice

kataloga iz modela podataka u kojem su spremljene karakteristike transformatora

po tipu i prikazuje ih u tablici Atributi transformatora. To je prikazano na slici 18.


31

Slika 19. Tablica kataloga tipova transformatora

Na slici 18. prikazan je dio tablice iz kataloga tipova transformatora iz koje se

dohvaćaju podaci o transformatorima po tipu. Tip transformatora kao atribut

značajke transformatora je strani ključ za tablicu Tip transformatora [11].

5.5. Interakcija s kartom U razvojnoj okolini postoje metode koje omogućuju interakciju s kartom na

način da je moguće izabrati značajku s karte ili označiti značajku izabranu u

programu i postaviti prozor na njeno mjesto.

Označavanje značajki s karte ostvaruje se sljedećom metodom klase Map:

Topobase.Data.FidTidArray oznaceni = dok.Map.GetLinkInfo();

Nakon pokretanja metode GetLinkInfo() program u prvi plan postavi kartu

sa dokumenta s kojeg je zatražen upit. Nakon što je korisnik označio značajke

koje je želio u objektu oznaceni tipa FidTidArray pohranjeni su odabrani

ključevi značajki fid (eng. feature identity) po kojima se značajke identificiraju.

Svaka značajka, bez obzira na klasu kojoj pripada, ima jedinstven fid.

Označavanje značajki na karti koji su izabrani u aplikaciji obrnut je proces.

Najvažniji argument je lista značajki koje se žele označiti. Može se kreirati na

sljedeći način:


32

Topobase.Data.FeatureList features = new Topobase.Data.FeatureList(dok.Connection, oznacenFID, true);

U varijabli dok sadržan je aktivan dokument, a u varijabli označenFID ključevi

značajki koje se žele izdvojiti iz dokumenta u objekt features klase

FeatureList. Taj objekt je zatim argument u metodi HighlightFeatures

klase Map koja obavlja akciju označavanja značajki:

dok.Map.HighlightFeatures(features, Topobase.Map.MapLogic.HighlightModes.Highlight, true);

Metoda je pokrenuta unutar aktivnog dokumenta.

5.6. Topologije i pretraživanje

5.6.1. Općenito o topologijama u sustavu Topobase Topologija u sustavu Topobase opisuje međusobni odnos dvije ili više značajki.

U sustavu postoje dvije osnovne vrste topologija [4]:

- Topologija polja (eng. area topology)

- Logička topologija (eng. logic topology)

5.6.1.1. Topologija polja Topologije polja koriste se pri modeliranju geografskih sustava koji se koriste za

upravljanje površinama (npr. katastarskim parcelama). Za definiciju polja u ovoj

vrsti topologije potrebne su geoprostorne značajke tipa linije i točke. Linije se

spajaju u zatvoreno polje, a točka se smješta unutar polja i naziva se centroidom.

Centroid u ovom smislu nije pravi geometrijski centroid i može se nalaziti bilo gdje

unutar polja (poželjno je da bude približno u središtu). Isto tako, polje nije prava

značajka tipa poligon.

Na ovaj način topologija sustava ne mora biti takva da je sastavljen isključivo od

zatvorenih poligona. Poluravnine u ovoj topologiji sustava mogu postojati ali nisu

registrirane kao polja i nemaju centroid. Centroid služi da se atributi polja mogu

povezati sa jednom značajkom. Kako polje nije značajka tipa poligon svi atributi

polja pridružuju se centroidu koji je značajka tipa točka. Na slici 21. prikazana je

ova vrsta topologije.


33

Slika 20. Polja i centroidi (preuzeto iz [4])

Topologija prije korištenja mora biti inicijalizirana. To je postupak pri kojem

sustav obrađuje crtež (linije i točke) i generira pomoćne podatke i značajke za

pravilno funkcioniranje topologije.

Pri tom postupku se generiraju tablice sa sljedećim sufiksima:

- _TSUR

Sadrži generirane pomoćne značajke tipa poligon.

- _TSER

Sadrži generirane pomoćne značajke tipa poligon sa greškama (npr. ako

linija siječe drugu liniju).

- _TEDG i _TCEN

Sadrži atribute značajki rubova i centroida.

- _TISL

Sadrži poligone koji su izgrađeni od linija u krivom smjeru (u smjeru kazaljke

na satu umjesto suprotno) i tvore redundantne podatke.

Pokretanje postupka inicijalizacije topologije u aplikaciji Topobase Administrator

prikazano je na slici 21.


34

Slika 21. Inicijalizacija topologije u aplikaciji Topobase Administrator

5.6.1.2. Logička topologija

Slika 22. Prozor za definiranje logičke topologije u aplikaciji Topobase Administrator


35

Logička topologija opisuje općenitu povezanost među značajkama. Klasa

značajki ne mora imati geometrijsku reprezentaciju a svejedno može imati uređen

odnos u topologiji.

Ova vrsta topologije se jednostavno definira odabirom klasa značajki koje su

međusobno povezane. Prije toga potrebno je izabrati klase značajki koje

određenoj topologiji pripadaju. Prozor u Topobase Administrator-u koji služi za

definiciju logičkih topologija prikazan je na slici 22.

Logičku topologiju također treba inicijalizirati prije korištenja. Postupak

pokretanja inicijalizacije identičan je kao za topologiju polja i prikazan je na slici 20.

U procesu inicijalizacije logičke topologije generira se tablica

<ime_topologije>_CONN. Kako ime logičke topologije završava nastavkom _LOG

ime tablice se može napisati i kao <ime_topologije>_LOG_CONN. Tablica

generirana u razvijanom sustavu prikazana je na slici 23. Sadrži šest atributa:

- Feature ID

predstavlja ključ n-torke u tablici topologije (tj. ključ jedne definicije topološke

veze između dvije značajke).

- Fid_from

predstavlja oznaku (ključ) početne značajke.

- F_class_id_from

predstavlja oznaku klase značajki početne značajke.

- Fid_to

predstavlja oznaku krajnje značajke.

- F_class_id_to

predstavlja oznaku klase značajki krajnje značajke.

- Flow

definira smjer u kojem su značajke povezane: 1 – samo u smjeru od

početne do krajnje značajke; 2 – samo u smjeru od krajnje do početne

značajke; 3 – u oba smjera.


36

Slika 23. Tablica definicije odnosa logičke topologije

5.6.2. Pretraživanje po topologiji Pretraživanje po topologiji iz programskog sučelja za Topobase moguće je

preko sučelja definiranog u prostoru imena Topobase.LogicalTopology i

Topobase.Tracing. Prije definicije pretraživanja potrebno je dohvatiti logičku

topologiju definiranu u aktivnom dokumentu po kojoj će se pretraživati značajke:

Topobase.Data.Doc.Topologies.LogicalTopology logickaTopolo = (Topobase.Data.Doc.Topologies.LogicalTopology) dok.Connection.Topologies["TOPOLOGIJA MREZE LOG"];

Zatim je potrebno definirati predložak pretraživanja (eng. Network Search

Template) kao objekt klase NetworkSearchTemplate. Nad tim objektom

postave se svojstva:


37

predlozakPretrazivanja.Direction = Topobase.Data.Doc.Topologies.NetworkSearchTemplate.TraceDirection.Both;

Prvo svojstvo određuje smjer pretraživanja. U ovom slučaju algoritam

pretraživanja će uzimati u obzir odnos značajki u oba smjera. Osim Both, ovo

svojstvo je moguće definirati i kao Forward ili Backward. Ako je svojstvo

definirano kao Forward spojivost je definirana samo od početne značajke

pretraživanja do krajnje. Za Backward vrijedi obratno. Ovo svojstvo zapravo

postavlja kako će se pretraživanje ponašati s obzirom na vrijednost atributa Flow

iz tablice <ime_topologije>_LOG_CONN.

Drugo važno svojstvo je postavka načina pretraživanja:

predlozakPretrazivanja.Type = Topobase.Data.Doc.Topologies.NetworkSearchTemplate.TraceType.Reachability;

Reachability način pretraživanja ispituje koje značajke su dohvatljive

početnoj (tj. povezane s početnom) i sve takve vraća kao rezultat. Osim ove, kao

postavke ovog svojstva postoje i sljedeće vrijednosti:

- ShortestPath

Algoritam pretraživanja po najkraćoj stazi. Moguće je definirati bilo koji

atribut značajke kao cijenu (npr. duljinu značajke linija) ili je definirati kao

složeniji upit. Ako je atribut konstanta traži se staza s najmanje veza

(čvorova ili bridova).

- MinCostSpanningTree

Algoritam traži najkraće razapinjuće stablo. Potrebno je definirati cijenu.

- CycleDetection

Pronalazi zatvorene staze u grafu.

Konačno instancira se objekt klase LogicalTracing čiji konstruktor kao

argumente uzima objekt koji predstavlja definiciju topologije i objekt predloška

pretraživanja. Nad tim objektom poziva se metoda Trace s početnom i krajnjom

značajkom kao argumentima.


38

Slika 24. Topološka povezanost transformatora u aplikaciji

Na slici 24. prikazana je primjena topološkog pretraživanja na pronalaženje svih

transformatora koji su spojeni na istu električnu mrežu kao i transformator odabran

u prozoru sa listom transformatora. Transformatori se nalaze na malom dijelu

elektroenergetske mreže karlovačke županije prikazane na slici 25. koja je

uređena i unešena u sustav Topobase da posluži kao testni uzorak za

isprobavanje aplikacije.


39

Slika 25. Primjer elektroenergetske mreže karlovačke županije

5.6.3. Pretraživanje po topologiji s uvjetom zaustavljanja Pretraživanja se najčešće koriste upravo uz različite uvjete. Primjer za to u

elektroenergergetskoj mreži je pretraživanje mreže koja je pod naponom gdje se

kao uvjet zaustavljanja koristi isključeni prekidač ili rastavljač koji spaja dva

naponska voda. Takvo pretraživanje biti će napravljeno uz modifikaciju

pretraživanja iz prethodnog poglavlja. Definira se uvjet pretraživanja koji će biti

dodan predlošku pretraživanja. Uvjet se uvodi u obliku objekta klase

NetworkSearchCondition. Postavljaju se svojstva objekta:

- mojUvjet.Active = true;

Svojstvo označava da se uvjet primjenjuje.


40

- mojUvjet.IsCost = false;

Svojstvo označava da nije postavljena cijena (ne koristimo pretraživanje koje

to zahtjeva). Ako bi tražili najmanje razapinjuće stablo ili najkraću stazu ovo

svojstvo bi moralo biti postavljeno na true i SQL upit bi vraćao vrijednost

koja predstavljala cijenu pomoću koje pretražujemo.

- mojUvjet.Type =

Topobase.Data.Doc.Topologies.NetworkSearchCondition.Cond

itionType.NodeCondition;

Svojstvo označava da se uvjet ispituje u vrhu (čvoru), druga varijanta je

EdgeCondition koja postavlja ispitivanje uvjeta na bridu.

Najvažnije svojstvo uvjeta je SQL izraz koji se izvršava nad svakom novom

značajkom do koje pretraživanje dođe. Izraz je specifičan jer vraća dvije

vrijednosti: 0 ili 1. Ako je izraz vratio vrijednost 0 značajka nad kojom je upit

izvršen ne ispunjava uvjet zaustavljanja i pretraživanje se nastavlja dalje. Ako

izraz vrati vrijednost 1 navedena značajka zadovoljava uvjet zaustavljanja i

pretraživanje daljnjih značajki se prekida. Argument izgleda na sljedeći način

(sintaksa je deskriptivna radi preglednosti):

mojUvjet.SqlStatement = "case /* Point */";

"when &f_class_id=" + featurePrekidac.ID + "then (select 1 from " + featurePrekidac.Name +

" where fid=&fid and stanje=0)" + "else null" + "end ";

Specifične oznake u upitu su:

- &f_class_id

Predstavlja identifikaciju (ključ) klase značajki značajke nad kojom se

izvršava trenutni upit.

- &fid

Predstavlja ključ značajke nad kojom se izvršava trenutni upit.

Upit vraća 0 dok god ne dođe do značajke klase prekidač čija vrijednost atributa

stanje iznosi 0. Ta vrijednost označava prekidač koji je isključen, što je uvjet

zaustavljanja pretraživanja.


41

Slika 26. Prekidač između transformatorskih stanica Mljekara i TS Mekušje 35

Na slici 26. prikazan je smještaj prekidača čije stanje je za potrebe testiranja

postavljeno u stanje isključeno. Rezultat pokretanja pretraživanja u razvijenoj

aplikaciji prikazan je na slici 27. Uz zadani uvjet zaustavljanja u rezultate

pretraživanja iz transformatorske stanice TS Mekušje 35 nije uvrštena

transformatorska stanica Mljekara koja je isključena pomoću prekidača.

Pretraživanje iz iste transformatorske stanice bez uvjeta zaustavljanja prikazano

je u prošlom poglavlju na slici 24. U rezultatima je prikazana i transfomatorska

stanica Mljekara bez obzira što je prekidač između dvije stanice u stanju

isključeno.


42

Slika 27. Pretraživanje s uvjetom zaustavljanja i isključenim prekidačem unutar mreže

5.7. Instalacija dodatka Kao što je opisano u 5.1, dodatak je konfiguriran tako da se pri prevođenju sve

datoteke kopiraju u direktorij bin aplikacije Topobase Client. Datoteke koje se tamo

kopiraju nakon prevođenja su:

- TCplugin2.dll

- TCplugin2.pdb

- TCplugin2.dll.config

- TCplugin2.tbp


43

U prvoj datoteci sadržan je sam dodatak i prevedeni program. Druga datoteka

sadrži podatke o greškama prilikom izvršavanja programa u načinu izvođenja za

ispravljanje grešaka (eng. debug) i nije bitna za osnovno funkcioniranje dodatka.

U datoteci TCplugin2.dll.config sadržani su meta podaci aplikacije kao što su

ime korisnika i lozinka za bazu podataka. Nije vođeno računa o sigurnosti pa

podaci nisu kriptirani.

Datoteka TCplugin2.tbp je osim same datoteke s prevedenim programom

najvažniji dio dodatka i bez nje on ne bi bio učitan u aplikaciji Topobase Client.

Njoj aplikacija prvoj pristupa i iz nje čita informacije potrebne za učitavanje

dodatka. U njoj je navedeno ime datoteke biblioteke dodatka, ime klase u biblioteci

iz koje se dodatak izvodi, prioritet i informacije o autoru. U tbp datoteci moguće je

definirati još mnogo postavki, a detaljni format datoteke opisan je u [12].

Dodatak je moguće pokrenuti na bilo kojoj aplikaciji Topobase Client

odgovarajuće verzije tako da se datoteke tipa dll, config i tbp jednostavno kopiraju

u direktorij bin u glavnoj stazi aplikacije.Nakon ponovnog pokretanja aplikacije

dodatak će biti učitan i spreman za rad.


44

6. Zaključak Segmentiranost podataka u velikim infrastrukturnim sustavima veliki je problem

koji troši puno vremena i novaca poduzećima koja tim sustavima gospodare.

Razne vrste inženjerskih alata za projektiranje i proračune, inženjerski crteži,

tablice, dokumenti, baze podataka, sustavi za upravljanje poslovnim procesima,

sustavi za podršku odnosu s korisnicima i ostali svi imaju svoje vrste podataka koji

u većini slučajeva nisu međusobno sukladni.

Sustav Topobase nije zamišljen kao zamjena za sve te sustave već kao GIS

alat sa snažnim programskim sučeljem i centralnom bazom podataka koje mu

omogućava vrhunsku interoperabilnost i komunikaciju sa svakim od navedenih

sustava. U programskom sučelju moguće je stvoriti bilo kakav alat koji će čitati bilo

koji tip podataka za koji su dostupne specifikacije.

No, to je tek usputna prednost koja proizlazi iz moćnog programskog sučelja

koje je ipak prije svega namijenjeno razvijanju specijaliziranih GIS aplikacija

temeljenih na razvojnoj okolini dostupnoj u Topobase-u. Sa mnoštvom prostora

imena, klasa i metoda moguće je stvarati GIS alate s punom podrškom za rad sa

složenim topologijama koje je moguće prilagođavati po potrebi.

Pri razvoju aplikacije u ovom diplomskom radu najveći problem bilo je

pronalaženje odgovarajuće dokumentacije koja detaljnije opisuje programsko

sučelje. Bez zadovoljavajućih opisa klasa i metoda pojedine klase bilo je potrebno

mnogo isprobavanja po principu pokušaja i pogreške.

Primjer razvijen u ovom diplomskom radu pokazuje u kojem smjeru se može

kretati s razvojem aplikacija za Topobase i daje naslutiti koliko daleko se može

dospjeti uz odgovarajuću dokumentaciju. Daljnji razvoj aplikacije bi mogao

uključivati razvoj topologije i uvođenje dodatnog crteža za modeliranje

unutrašnjosti postrojenja u elektroenergetskom sustavu. Postoji još mnogo klasa

značajki definiranih u podatkovnom modelu čiji primjer upotrebe prelazi okvire

ovog diplomskog rada.


45

7. Literatura

7.1. Referencirana literatura 1. OpenGIS Project Document 99-049: OpenGIS Simple Features Specification For SQL

Revision 1.1, s Interneta, http://portal.opengeospatial.org/files/?artifact_id=829, 5. svibanj 1999.

2. FDO Data Access Technology - Project Home, s Interneta, http://fdo.osgeo.org , preuzeto 2. avibnja 2010.

3. Autodesk Geospatial: FDO Data Access Technology at a Glance, s Interneta, http://images.autodesk.com/adsk/files/fdo_at_a_glance_final0.pdf, 2006.

4. Autodesk Topobase Administrator Guide, s Interneta, http://images.autodesk.com/adsk/files/topobase_2010_administrator_guide.pdf, 2009.

5. Christian, M: GS204-3: From CAD Data to Spatial Databases with AutoCAD Map 3D, s Interneta, http://augiru.augi.com/content/library/au07/data/paper/GS204-3.pdf, 2007.

6. Oprimizing Design and Spatial Data Management using the Topobase API, s Interneta, http://www.topobase.si/Portals/14/doc/WhitePaper/topobase_api_overview.pdf , 2008.

7. Sarkar, P: Autodesk Topobase API: Optimizing Spatial Data Access and Management, s Interneta, http://augiru.augi.com/content/library/au07/data/paper/DE319-3.pdf, 2007.

8. Autodesk Topobase Technical Architecture, s Interneta, http://images.autodesk.com/apac_sapac_main/files/autodesk_topobase_technical_architecture.pdf, 2008.

9. Display model tutorial, s Interneta, http://images.autodesk.com/adsk/files/topobase_display_model_tutorial.pdf, 2009.

10. Taking a Closer Look at the Autodesk Topobase API, s Interneta, http://images.autodesk.com/latin_am_main/files/topobase_api_white_paper.pdf, 2008.

11. Markezić, N: Napredni geoinformacijski sustavi za upravljanje podacima u elektrodistribucijskoj djelatnosti, veljača 2010.

12. Autodesk Topobase Developer’s Guide, s Interneta, http://images.autodesk.com/adsk/files/topobase_2010_install_configuration_guide.pdf, 2009.

13. Boos, A; Oswald, D; Saunders, J; Rojas, V: The Topobase Insiders, s Interneta, http://topobaseinsiders.typepad.com/, preuzeto 4. Svibnja 2010.

14. Škrlec, D; Skok, M; Zmijarević, Z: Izvedbena studija uvođenja GIS-a u HEP Distribucija d.o.o. D.P. Elektra Koprivnica, listopad 2006.

15. Galić, Z: Geoprostorne baze podataka, prosinac 2006.

7.2. Ostala literatura 1. Oracle Database 10g: Administration Workshop I, Volume I, Student Guide, studeni 2005. 2. Autodesk Topobase Client API Help

http://portal.opengeospatial.org/files/?artifact_id=829�

http://fdo.osgeo.org/�

http://images.autodesk.com/adsk/files/fdo_at_a_glance_final0.pdf�

http://images.autodesk.com/adsk/files/topobase_2010_administrator_guide.pdf�

http://augiru.augi.com/content/library/au07/data/paper/GS204-3.pdf�

http://www.topobase.si/Portals/14/doc/WhitePaper/topobase_api_overview.pdf�

http://augiru.augi.com/content/library/au07/data/paper/DE319-3.pdf�

http://images.autodesk.com/apac_sapac_main/files/autodesk_topobase_technical_architecture.pdf�

http://images.autodesk.com/apac_sapac_main/files/autodesk_topobase_technical_architecture.pdf�

http://images.autodesk.com/adsk/files/topobase_display_model_tutorial.pdf�

http://images.autodesk.com/latin_am_main/files/topobase_api_white_paper.pdf�

http://images.autodesk.com/adsk/files/topobase_2010_install_configuration_guide.pdf�

http://topobaseinsiders.typepad.com/�