APRIL 2016 - Europa Magazine - Korupcija u bh. zdravstvu: Velike afere bez ikakvih sankcija Godinama

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of APRIL 2016 - Europa Magazine - Korupcija u bh. zdravstvu: Velike afere bez ikakvih sankcija Godinama

  • Presuda istorijskih dimenzija Intervju Emir Hadžihafizbegović: Bošnjaci su čudan narod, pobjeđuju kada se njihovi neprijatelji najmanje nadaju

    APRIL 2016

    IS SN

    1 93

    9- 34

    23

  • WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 3APRIL 2016

    sad ržaj

    U ovom broju:

    4 Kolumna

    Presuda istorijskih dimenzija

    6 Bosna i Hercegovina

    Ubiranje političkih poena na presudi

    Karadžiću

    24 Intervju

    Emir Hadžihafizbegović: Bošnjaci su

    čudan narod, pobjeđuju kada se

    njihovi neprijatelji najmanje nadaju

    30 Društvo

    32 Nauka

    34 Automobili

    36 Muzika

    38 Sport

    40 Film

    44 Zabava

    46 Oglasi

    FASTV-kanal# 20 NETTV-kanal# 29

    BOSNATV-kanal# 26

    www.bosnianyellowpages.us jedna web stranica za sve vaše potrebe

  • EUROPA4 APRIL 2016

    ko m

    en ta

    r

    KOLUMNA

    Presuda istorijskih dimenzija Dok je Tribunal u Hagu izricao presudu osnivaču i predsjedniku „Srpske Republike“ u Bosni i Hercego-

    vini Radovanu Karadžiću za genocid, istrebljenje nesrpskog stanovništva, ubistva i progone, zločine protiv čovječnosti i protiv zakona i običaja ratovanja – za predsjedavanja nad cijelim katalogom najgorih zlodjela počinjenih u okviru sve- obuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata – predsjed- nik Vlade Srbije Aleksandar Vučić je iz Varvarina poručivao kako nikome neće dozvoliti da ovu presudu koristi protiv srpskog naroda i Republike Srpske. Taj princip pojedinačne odgovornosti vođe nasuprot kolektivnoj krivici naroda jeste u samoj srži misije haškog tribunala ali ako želi onemogućiti pripisivanje zlodjela srpskom narodu i Republici Srpskoj Vu- čić se mogao obratiti i svom počasnom gostu na varvarinskoj svečanosti Miloradu Dodiku. On je – po vlastitom osjećanju Karadžićevih istorijskih zasluga za nastajanje Republike Srpske i „odbranu srpskog naroda“ – još koliko prošlog vi- kenda na Palama otvorio studentski dom koji nosi Karadži- ćevo ime. Nije, dakle, bio potreban neki „spoljni neprijatelj“ ni „anti- srpska propaganda“ da bi se dovela u vezu današnja Republi- ka Srpska sa „udruženim zločinačkim poduhvatom“ za koji je osuđen njen utemeljivač. To, dajući javnoj instituciji njegovo ime – kao i ranije priređujući dočeke haškim osuđenicima i ispraćajući umrlog doživotnog osuđenika generala Tolimi- ra kao „heroja odbrane“ srpskog naroda – čini sam sadašnji predsjednik Repulike Srpske. Sinhronizovana politika poricanja „udruženog zločinačkog poduhvata“ i njegove najdrastičnije manifestacije u genocidu u Srebrenici, u okviru koje je ruski veto na rezoluciju Savje- ta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o osudi genocida proslav-

    ljan kao „velika pobeda“ aktuelne srpske politike, više je put kolektivizcije nego individualizacija odgovonosti za ratna zlodjela.U podneblju u kojem se nastavlja nazdravljati ratnim zločinima i njihovima počiniocima presude haškog tribunala – i posebno ova izrečena Radovanu Karadžiću – imaju nepro- cjenjivu istorijsku i obrazovnu vrijednost. Neće se sa svim detaljima ove presude složiti mnogi, i ne samo sljedbenici i baštinici Karadžićevog nasljeđa, nego ni preživjeli iz sedam opština u kojima je Tribunal utvrdio zlo- čine istrebljenja, ubijanja, progona i deportacija, ali ih nije na- zvao i genocidom. Ali, ovo suđenje je – obiljem dokumentacije i iskazima sto- tina svjedoka i sudskih vještaka – utvrdilo temeljito dokaza- nu snažnu vezu između Karadžićeve prijetnje o „nestajanju muslimanskog naroda“ sa govornice parlamenta Bosne i Her- cegovine u oktoru 1991. i Mladićevog poziva na „osvetu Tur- cima u ovim krajevima“ nakon zauzimanja „zaštićene zone“ Srebrenice u julu 1995. Ono je pokazalo kako je Karadžić predsjedavao nad stva- ranjem odvojenih srpskih institucija u Republici Bosni i Her- cegovini; kako je označio kao srpska široka područja i orke- strirao uspostavu srpskih opština, kriznih štabova, policije i paravojski na tim područjima čak i ako su neka od njih – od Zvornika preko Prijedora i Sanskog Mosta, Foče i Višegrada, sve do Bratucna i Srebrenice – imala predratnu nesrpsku veći- nu; kako su na tim prostorima „preuzimana vlast“ i uspostav- ljani koncentracioni logori, provođene masovne likvidacije i sistematski progon sve do ucjene Mladića Srebreničanima da sami odluče hoće li „opstati, otići ili nestati“. Preživjeli tog pokušaja istrebljena rasuti su širom svijeta, svako od njih sa vlastitim sjećanjem i pričom, a oni među nji-

  • WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 5APRIL 2016

    kom entar

    ma koji su u troipogodišnjem ubijanju Bosne izgubili najdraže i prije iziricanja presude su govorili kako od nje ne očekuju mnogo: njima niko neće moći vratiti ubijene i „nestale“ očeve i braću, muževe i sinove i za njih je negiranje zlodjela najdu- blja lična uvreda i nastavak decenija patnje. Sa izricanjem presude Karadžiću neće prestati sistematsko negiranje prirode i razmjera ratnih zlodjela. Ono je postalo dio izbornih strategija i instrument održavanja na vlasti; način da se dokazuju reference zaštitnika nacionalnih interesa i da se – i po cijenu vrijeđanja osjećanja preživjelih – poriču i nipo- daštavaju žrtve održavajući tako nacionalne i vjerske straho- ve, napetosti i mržnje. Tribunal je, uprkos svim iznevjerenim – možda i neosnova- nim – očekivanjima, odigrao dragocjenu ulogu u osvjetljava- nju i dokumentovanju balkanskih devedesetih. U bosansko- hercegovačkom slučaju, u odsustvu lokalnih i materijalnih i duhovnih uslova za bavljenje novijom istorijom i domina- cijom „istorije po narudžbi“ koju pišu jeftini intelektualni plaćenici, haška međunarodno-pravosudna verzija prošlosti najbolji je odgovor poricateljima zlodjela. Oni mogu, za dnevnopolitičke potrebe i za još jednu pa još jednu izbornu trku, i da nastave pričati kako su „svi činili zločine“ i kako su se „sarajevski muslimani sami bombardo- vali ne bi li izazvali stranu intervenciju“ ali Tribunal je doku- mentovano zaključio kako su takvi incidenti statistički „be- značajni“ u odnosu na razmjere „sveouhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata“.Dugoročno, najveća korist od haš- kih postupaka i presuda i jeste ta bogata dokumentarna gra- đa koja će nekoj budućoj intelektualnoj i građanskoj javnosti pomoći da ušutka i marginalizuje političke baštinike zločina.

    Piše: Kemal Kurspahić

  • EUROPA6 APRIL 2016

    bo sn

    a i h

    er ce

    go vi

    na

    Nakon presude Radovanu Karadžiću za genocid, zlo-čine, teror, deportacije, političari u Bosni i Hercego- vini koriste priliku da iskažu svoj stav i time uberu političke poene u svom korpusu, jer izborna je godina. Žrtve pokuša- vaju pronaći utjehu u djelimičnom zadovoljenju pravde, jer ipak je osuđen za genocid. Ima onih koji presudu koriste za podizanje tenzija, ali ima i onih drugih koji nastoje u svemu pronaći nadu da je pomirenje i suživot moguć bez obzira na politike.

    Presuda Radovanu Karadžiću za genocid, zločine, teror, deportacije u Bosni i Hercegovini očekivano je podijelila jav- nost.

    Dakle, žrtve su nezadovoljne što nije izrečena doživotna robija, u RS pak, prave od Karadžića sprskog mučenika, sma- trajući da je trebao biti oslobođen.

    I mediji su podijeljeni. Dok na naslovnicama u Federa- ciji uglavnom presudu ocjenjuju kao djelimično zadovoljenu pravdu, u RS prenose na naslovnicama Karadžićevu reakciju nakon suđenja da je navodno rekao ‘’zar ne vide Evropa, Bri- sel i Pariz s kim smo mi imali posla ‘90-ih godina’’.

    Osim toga, ni pomena da je Karadžić u udruženom zloči- načkom poduhvatu kriv za genocid i zločine protiv civila. A to je mnogo važnije nego visina kazne rekao je Edin Ramilić iz Udruženja Prijedorčanki IZVOR.

    “Najbitnija stvar, a što se često zanemaruje, je da je on učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u kojem je on bio jedan od najvažnijih čimbenika’’, komentariše Ramu-

    lić. Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ocijenio je da od-

    luke Haškog tribunala ne doprinose smirivanju prilika u BiH nego radikalizaciji. Ivanić je postavio pitanje zašto Haški sud nikoga ozbiljno nije osudio za zločine nad Srbima, ocjenjujući da to izaziva duboko nezadovoljstvo u srpskom narodu.

    ‘’Time se ocjena ratnih događaja u Bosni I Hercegovini nikad neće završiti. Ja se zato nadam da će ovaj Tribunal vrlo brzo prestati postojati, a da ćemo se mi unutar zemlje vratiti procesu pomirenja na istinski način’’, kazao je Ivanić.

    Presuđeno pojedincu, a ne kolektivu Vlada Republike Srpske sazvala je posebnu sjednicu o

    presudi. No, sjednica je bila zatvorena za javnost. U saopštenju Vlade RS stoji ocjena da je presuda Karad-

    žiću primarno politički utemeljena, te da će Vlada RS pružiti svoju pomoć pravnom timu Radovana Karadžića, da se dru- gostepeni postupak okonča u njegovu korist.

    Takođe se navodi da je presuđeno pojedincu, a ne kolek- tivu i da Republiku Srpsku niko ne treba dovoditi u pitanje.

    Oglasio se i Forum bošnjačkih intelektualaca. Jedan od članova Suad Kurtčehajić smatra da se presuda Karadžiću ne može odnositi samo na pojedinca, jer je navedeno da je sudje- lovao u udruženom zločinačkom poduhvatu.

    ‘’Neprirodno mi izgleda da imate presudu protiv tadaš- njeg kompletnog političkog ruko