Projekat dobre uprave u oblasti voda i zaštite okoliša „GOV-WADE“

Projekat implementira:

FINALNA VERZIJA

AQUASAN MREŽA BOSNE I HERCEGOVINE

- 1. radionica -

Izvještaj

Zenica, 14. -16. septembar 2011. godine

2

Sadržaj

Uvod ............................................................................................................................................... 3

Pozadina ........................................................................................................................................ 3

Cilj i struktura izvještaja ............................................................................................................... 3

DIO A .............................................................................................................................................. 3

Proces radionice ................................................................................................................ 2

A.1 Tema radionice ................................................................................................ 5

A.2 Ciljevi radionice i očekivani rezultati .............................................................. 7

A.3 Resursi radionice za podršku procesu .......................................................... 8

A.4 Elementi i program radionice .......................................................................... 9

A.5 Metodologija radionice .................................................................................. 10

A.6 Učesnici radionice ......................................................................................... 11

A.7 Prikupljanje outputa – rezultata radionice ................................................... 11

A.8 Posjeta općini Žepče i PPOV ........................................................................ 12

A.9 Evaluacija radionice ...................................................................................... 13

DIO B ............................................................................................................................................ 15

Prikupljanje inputa od resursnih osoba, zaključci/naučene lekcije i slijedeći koraci . 15

B.1 Prikupljanje inputa od resursnih osoba ...................................................... 15

B.2 Naučene lekcije za učesnike i Aquasan mrežu ............................................ 18

B.3 Zaključci: Kanalizacioni sistemi i prečišćavanje otpadnih voda u BiH ...... 18

B.4 Naredni koraci ................................................................................................ 21

Prilozi:

1. Dnevni red 2. Lista učesnika 3. Tabele sa inputima radnih grupa 4. Rezultati evaluacije sastanka 5. Fotografije sa sastanke 6. Prikazane prezentacije

3

Uvod

Pozadina Resursni centar za vode i okoliš ¨Una Consulting¨ d.o.o. Bihać od 2006. godine provodi Projekat dobre uprave u oblasti voda i zaštite okoliša „GOV-WADE“ na području 17 općina u slivu rijeke Une. Projekat podržava Švicarska agencije za razvoj i saradnju u BiH (SDC). U toku 2010. godine, kroz Projekat „GOV-WADE“ pokrenute su aktivnosti na pripremi i uspostavi neformalne mreže stručnjaka iz sektora voda i zaštite okoliša u Bosni Hercegovini (BiH) pod nazivom Aquasan mreža. Ciljevi uspostavljanja Aquasan mreže su prikupljanje znanja i iskustva članova Aquasan mreže, učenje kroz razmjenu iskustava, saznanja, informacija i najboljih praksi, doprinos izgradnji ljudskih kapaciteta u sektoru voda i zaštite okoliša, te intenziviranje saradnje između predstavnika svih interesnih strana, posebno stručnjaka u sektoru voda i zaštite okoliša. U periodu od decembra 2010. do juna 2011. godine održana su tri sastanka Aquasan mreže na kojima su prezentirane aktuelne informacije iz sektora voda i zaštite okoliša iz cijele BiH koji su izazvali veliki interes okupljenih stručnjaka sa lokalnog, kantonalnog, entiteskog i državnog nivoa, ali i relevantnih međunarodnih financijskih institucija koji podržavaju projekte iz pomenutog sektora. Na posljednjem sastanku predloženo je da trodnevna radionica Aquasan mreže na temu „Odabir odgovorajućih tehnologija prečišćavanja otpadnih voda – prednosti i nedostaci, troškovi i koristi“ bude održana u septembru 2011. godine u Zenici. Aquasan radionica nudi mogućnost učesnicima da kroz višednevnu razmjenu znanja, iskustava, naučenih lekcija i dobrih praksi zajednički razviju određene smjernice vezane za pripremu, implementaciju i upravljanje projektima iz oblasti prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda.

Cilj i struktura izvještaja

Svrha ovog izvještaja je dvojaka i to:

Da osigura učesnicima lako čitljiv dokument kao podsjetnik na iskustva sa radionice, da se

referiše na naučene lekcije i zaključke, te da podsjeti učesnike na dogovorene slijedeće

korake.

Da podijeli iskustva sa radionice, a posebno naučene lekcije sa interesnim stranama u

sektoru.

Struktura izvještaja je pripremljena na način da čitaoci mogu lako pronaći informacije koje ih

zanimaju. Prema tome, izvještaj je strukturiran u dva slijedeća dijela:

Dio A pruža pregled procesa radionice, uključujući cilj, program, metodologiju, inpute (od

strane resursnih osoba) i izlazni rezultati-outputi radionice (koje su izradili učesnici). Ovaj

dio izvještaja može poslužiti kao referentni dokument za pripremu i planiranje dodatne

radionice.

Dio B informira ukratko o inputima od strane resursnih osoba, kao i o ključnim zaključcima i

naučenim lekcijama koje su utvrđene na radionici po pitanju prikupljanja otpadnih voda i

4

sistema prečišćavanja. Dodatne preporuke su date po pitanju budućih koraka za utvrđene

ključne probleme koje treba rješavati.

5

DIO A:

Proces radionice

A.1 Tema radionice

Kontekst

Jedan od najvećih izazova za sve općine u Bosni i Hercegovini (BiH) u sektoru voda i zaštite okoliša predstavlja prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, kako u urbanim tako i ruralnim područjima. Prema podacima iz Studije izvodljivosti o implementaciji prirodnih procedura tretmana urbanih otpadnih voda manjih gradova i naselja na teritoriji BiH, 56% stanovništva (gradova i većih naselja saviše od 10.000 stanovnika) priključeno na je kanalizacionu mrežu. Međutim: 90% otpadne vode koju proizvodi stanovništvo ispušta se direktno u najbliža vodna tijela, za usporedbu u Švicarskoj je 97% stanovništva priključeno na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda PPOV. Manja ruralna naselja u BiH nemaju skoro nikakav kanalizacioni sistem, a ona koja su priključena na kanalizacioni sistem nemaju nikakvo prečišćavanje otpadnih voda. Postojeći kanalizacioni sistemi su u vrlo lošem stanju zbog nemogućnosti investiranja u obnavljanje postojeće mreže, proširenje sistema, te zbog neadekvatnog održavanja i velikog broja ilegalnih priključenja za koje gotovo da nema sankcija. Pored toga, u većini općina u vrijeme poplava su česta izlijevanja otpadnih voda iz cjevovoda. Samo 3% populacije u BiH je pokriveno odvodnjom i prečišćavanjem otpadnih voda. Postoji nekoliko PPOV u BiH koji trenutno rade, međutim većina postrojenja nije u funkciji: PPOV koja su u funkciji (oko 120.000 ES): Gradačac, Srebrenik, Trebinje, Ljubuški, Grude, Čitluk, Žepče i Neum. PPOV koja nisu u funkciji (oko 630.000 ES): Sarajevo, Trnovo, Odžak, Bosansko Grahovo, Široki Brijeg i Čelinac. Postojeći problemi sa PPOV u BiH uglavnom se svode na to da nisu u potpunosti dovršeni (nemaju sekundarno prečišćavanje), kriteriji efikasnosti u pogledu kvaliteta ispuštene vode nisu zadovoljavajući, PPOV se ne održavaju adekvatno zbog niske cijene odvodnje i lošeg financijskog stanja u JVP, koja upravljaju pomenutim PPOV, te, nedovoljan broj stanovnika je priključen na PPOV. Od prijeratnih 122 industrijska PPOV sada je samo jedan mali broj u funkciji, zbog smanjenja rada industrije nakon rata. Prečišćavanje otpadnih voda i projekti izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) započeti su 80-tih godina kada je i izrađena dokumentacija (uglavnom idejna rješenja prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda) za većinu općina u BiH. Nažalost, ove aktivnosti su prekinute ratnim dešavanjima, ali i poratnom obnovom u kojoj je prioritet dat izgradnji stambenih jedinica, obnovi elektro i vodosnabdijevanja, dok je prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda zbog nedostatka financijskih sredstava, ali i strateške i planske dokumentacije zanemareno. U ovakvoj situaciji prikupljanje iprečišćavanje otpadnih voda predstavlja danas jedan od prvih prioriteta razvoja svake od općine u BiH. Da bi se ovakvi projekti uspješno realizirali neophodna su značajna financijska sredstva koje naše općine uglavnom nisu u mogućnosti same osigurati. Zbog toga je kod ovih projekata neophodno udružiti sredstva različitih financijskih institucija (domaćih i međunarodnih) koje uglavnom zahtijevaju i sudjelovanje općine aplikanta i/ili kantona i entiteta kroz kontribuciju u budžetskim sredstvima.Kako bi općine i njihova javna vodovodna/komunalna preduzeća, te njihovi partneri iz kantona, agencija za vode, entitetskih državnih ministarstava uspješno pripremala i implementirala ovakve projekta, odnosno na kvalitetan način upravljala pomenutim investicijama, potrebno je da raspolažu odgovarajućim stručnim i sposobnim kadrom. Kao pomoć pomenutim javnim instiucijama i njihovim službenicima Aquasan mreža je pripremila radionicu na temu „Odabir odgovorajućih tehnologija prečišćavanja otpadnih voda – prednosti i nedostaci, troškovi i koristi“. Odabir odgovarajuće tehnologije prečišćavanja otpadnih voda predstavlja jedan od najvećih izazova za donosioce odluka i ostale ključne učesnike u cilju adekvatnog financijskog upravljanja i

6

održavanja izgrađenih postrojenja, kao i u cilju uspostavljanja održivih tarifa prihvtaljivih za građane, odnosno korisnike usluga.

Ključna pitanja i teme

Shodno navedenom, a u svrhu kvalitetne realizacije radionice prezentacije diskusiju je bila usmjerena na slijedeća ključna pitanja:

RB. Ključna pitanja i teme

1. Uloga općinskih službenika odgovornih za pripremu projekata, implementaciju, upravljanje i nadzor, te dobijanje ekspertize/angažman konsultanata

2. Podržavajući pravni okvir (razlika u određenim odredbama propisa u RS i Federaciji BiH, direktive EU, zahtjevi razvojnih banaka i sl.)

3. Planiranje i priprema U kojoj fazi projekta je potrebno provesti multikriterijsku analizu, dobiti savjete konsultanta itd.? Donošenje odluka, planiranje, alokacija budžeta, implementacija (Koji su najvažniji koraci i kako ih provesti?)

4. Implementacija Kako odabrati i nadgledati konsultante i izvođače radova sa pozicije javne uprave?

5. Upravljanje i održavanje Javna preduzeća (kako nadzirati njihove aktivnosti vezane za rad, upravljanje i održavanje, odgovarajuća upravljačka struktura preduzeća i potrebni kadrovi, potrošnja električne energije, uspostava tarifa koje pokrivaju troškove i sl.).

6. Projektovanje, izgradnja i nadzor Faze projektnog ciklusa: studija izvodljivosti, idejno rješenje, idejni projekat, studija uticaja na okoliš, natječajna dokumentacija, glavni projekat, izgradnja, probni rad, primopredaja i sl.)

7. Uloge i odgovornosti učesnika u procesu implementacije projekta PPOV Investitor, konsultant, revident, izvođač radova, korisnik usluge.

8. Kanalizacioni sistemi i osnovni podaci za projektiranje i izgradnju PPOV Potrošnja vode, kvalitet i kvantitet influenta, mješoviti ili separatni sistemi, protok u suhom i kišnom periodu itd., Geologija, hidrogeologija, geomehanički i seizmički podaci i sl.

9. Tehnologije prečišćavanja otpadnih voda Kako što preciznije definirati ekvivalent stanovnika (ES), kako postaviti kriterije za odabir odgovarajuće tehnologije prečišćavanja, kako na odgovarajući način analizirati troškove i koristi različitih varijanti prečišćavanja itd.,

10. Prečišćavanje i odlaganje mulja Dehidracija stabiliziranog mulja, anaerobna digestija nestabiliziranog mulja, Korištenje u poljoprivredi, deponovanje, spaljivanje.

7

Ključna pitanja koja su gore navedena čine okosnicu radionice. Shodno tome su definisani ciljevi radionice i očekivani rezultati.

A.2 Ciljevi radionice i očekivani rezultati

Glavni cilj

Glavni cilj je doprinos boljem upravljanju vodnim resursima (na pr. zaštita vodnih resursa) u BiH

kroz implementaciju odgovarajućih i isplativih opcija prečišćavanja otpadnih voda.

Specifični ciljevi

Specifični ciljevi su trostruki:

Proširiti i produbiti razumijevanje i znanje učesnika radionice u području tehnologija

prečišćavanja otpadnih voda (npr. prednosti i nedostaci različitih tehnologija) u svrhu

donošenja odgovarajućih odluka,

Osigurati razumijevanje uloga i dužnosti različitih interesnih strana s ciljem da nosilac

projekta (općina i/ili komunalno poduzeće) mogu učinkovito upravljati procesom u različitim

projektnim fazama (A. Planiranje i priprema, B. Implementacija, C. Rad i održavanje),

Doprinijeti efektivnom sektorskom umrežavanju i zajednici znanja koja fasilitira razmjenu dobre prakse, novih razvojnih procesa, itd.u svrhu doprinosa najprikladnijim rješenjima, kao i povećano lobiranje u sektoru.

Očekivani rezultati

Povećan nivo znanje učesnika vezano za odabir odgovarajućih tehnologija prečišćavanja otpadnih voda uključujući njihove prednosti i nedostatke, troškove i koristi,

Učesnici radionice su dodatno obučeni da:

Upravljaju cjelokupnim procesom A. Planiranje i priprema, B. Implementacija and,

C.

Rad i održavanje.

Definiraju uloga i zaduženja ključnih interesnih strana i odabir/angažman

odgovarajućih

osoba i pružalaca usluga (npr. Jedinica za implementaciju projekta, konsultanti,

izvođači radova, itd.)

Da kvalitetnije nadziru rad konsultanata, izvođača radova i komunalnog poduzeća.

Alati koji su potrebni za podršku nosiocima projekta (općinama i komunalnim poduzećima)

u upravljanju procesom projekta su identificirani, preporuke o njihovom sadržaju

elaborirane i način njihovog razvoja dogovoren.

Ojačana Aquasan mreža (porodica) i uspostavljeni bilateralni kontakti.

8

A.3 Resursi radionice za podršku procesu

Učesnici

Učesnici radionice su ključne interesne strane ispred javnih institucija iz sektora voda i zaštite okoliša, odnosno predstavnici resornih entitetskih i kantonalnih ministarstava, predstavnici općinskih službi za voda i zaštitu okoliša, agencija za vode i javnih vodovodnih/komunalnih preduzeća. Bogato iskustvo učesnika smatra se najvećim resursom na Aquasan radionici. Zbog toga se aktivno učešće fasilitira tokom radionice. Učesnici su bili zaduženi za donošenje relevantnih inputa, te su prikupili informacije i znanje koji su im potrebni.

Specifične resursne osobe

Iskusni profesionalci su bili angažirani da pripreme specifične tematske inpute za

teme radionice. Pored davanja vlastitih inputa, bili su dostupni tokom radionice kao

resursne osobe. Resursne osobe su bile:

Marc Huber iz firme Holinger Ltd., Švicarska, kao iskusni građevinski inžinjer u području

dizajniranja i upravljanju procesom projekta PPOV i u svojstvu glavne resursne osobe.

Predstavio je tri ključna inputa kroz slijedeće teme “Potrebni osnovni podaci za planiranje

PPOV”; “Konvencionalne tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i upravljanje muljem”;

“Uloge i odgovornosti ključnih interesnih strana u procesu PPOV”.

Aida Jusufhodžić iz firme Una Consulting d.o.o., Bihać sa iskustvom u projektovanju i

upravljanju projektima decentraliziranih kanalizacionih sistema i nekonvencionalnih

tehnologija prečišćavanja otpadnih voda, prezentirala je veoma detaljan input na temu.

Pored toga, prisustvovala je u svojstvu resursne osobe posebno po pitanju ove tematike.

Ulrich Steiner iz firme Holinger Ltd i Karl Wehrle iz firme Skat, Švicarska, doprinijeli su

inputima gosp. Hubera, posebno tokom diskusija u toku radionice.

Moderator

Radionica su fasilitirali iskusni moderatori kako bi osigurali učinkovit proces koji će dovesti do

očekivanih rezultata u okviru dostupnog vremenskog okvira.

Emilija Mažar je kao glavni moderator fasilitirala cjelokupnim procesom radionice,

Sandi Zulić je dao podršku radionici po pitanju tematike.

Zapisničar

Proces radionice je vizualiziran koliko je bilo moguće. Zapisničar radionice se pobrinuo da sve

prezentacije i vizualni prikazi budu dostupni nakon radionice zajedno sa sažetim izvještajem.

Upravljački odbor radionice

Una Consulting diobio je mandat od članova Aquasan mreže da organizira prvu Aquasan radionicu

na temu “Tehnologije prečišćavanja otpadnih voda”. Kako bi radionica odražavala potrebe i ciljeve

9

Aquasan mreže uspostavljen je Upravljački odbor. Ovaj odbor često je konsultiran tokom pripreme

radionice. Pored toga, odbor je dao podršku organizatorima radionice tokom njene implementacije.

Medijska pokrivenost

Aquasan radionicu su pratili predstavnici televizije Zeničko-dobojskog kantona. Pripremljeni

materijal također je ustupljen RTV USK i TV Bihać, koje su emitovale reportažu o održanoj

radionici Aquasan mreže u Zenici.

A.4 Elementi i program radionice

Prvi korak u planiranju radionice bio je osmišljvanje neophodnih elemenata radionice.U slijedećem

koraku napravljen je program i prilagođen zahtijevima različitih elemenata radionice. Detaljan

program radionice može se naći u Prilogu 1.

Element 1: Uvod u radionicu

Dobrodošlica od organizatora radionice

Uvodna riječ i objašnjenje značaja teme i radionice od strane eksternog stručnjaka (SDC

direktor)

Uvod u temu i organizaciju radionice od strane organizatora radionice

Sažetak uvoda o pozadini, ciljevima, očekivanim rezultatima (kroz vizualni prikaz

veze između potreba i ciljeva radionice itd.)

Pojašnjenje uloga i odgovornosti

Preuzimanje procesa vođenje od strane moderatora radionice (u isto vrijeme

pojašnjenje uloga: (Sandi: zadužen za sadržaj radionice; Emilija; zadužena za

process radionice, uključujući i metodologiju radionice)

Uvod u program radionice i radnu metodologiju od strane moderatora radionice:

Uvod u program radionice (pregled sa ukazivanjem na različite elemente i

povezivanje sa ciljem radionice. Detaljan program za svaki dan je prezentrian svako

jutro.)

Pojašnjavanje radne metodologije uključujući ulogu moderatora.

Predstavljanje učesnika: “Upoznavanje s drugima!” Učesnici su se predstavili i izrazili svoja

očekivanja od radionice.

Pojašnjenje logistike od strane organizatora radionice zaduženog za logistiku, npr. po

pitanju upotrebe smještajnih kapaciteta hotela, internet, besplatnih pića u sali za seminare,

plaćanje od strane učesnika, itd.

Vrijeme za neformalnu diskusiju i upoznavanje planirano je tokom i nakon večere.

10

Element 2: Uvod u temu radionice

Input od organizatora radionice usmjeren na pregled tema radionice i ukazivanje na glavne

postojeće izazove. Struktura je prezentirana na pin board-u na način da su učesnici tokom

radionice imali priliku dopunjavati i mijenjati. Nakon svake prezentacije, učesnici su imali

priliku da postave pitanja i diskutuju o važnim temama.

Element 3: Elaboracija teme radionice – grupni rad

Tokom radionice teme/izazovi od najvećeg interesa su analizirani kroz grupni rad. Grupe su

organizirane tako što su određeni fasilitator, mjeritelj vremena i zapisničar. Na osnovu jasnih

smjernica i podrške resursnih osoba, učesnici su pripremili i prezentirali rezultate radnih grupa.

Element 4: Zaključci / naučene lekcije

Referiranje na pin board na kojoj se nalaze izazovi: sažetak zaključaka i preporuka za

identificirane izazove. Izrada akcionog plana za nastavak aktivnosti, uključujući izazove

kojima se nije moglo potpuno pristupiti tokom radionice. Akcioni plan također može

uključivati aktivnosti koje će nastaviti odabrani učesnici.

Određivanje ličnog akcionog plana: Šta ću ponijeti sa ove radionice? Šta ću uraditi u svojoj

radnoj atmosferi? Ovo može biti elaborirano u manjim grupama od 2-4 osobe.Svaki učesnik

može pojedinačno vizualizirati ključne informacije. Ove informacije mogu biti prikazane tako

da se svaki učesnik može informirati. Na kraju će svaki učesnik ponijeti sa sobom svoj

akcioni plan.

Element 5: Evaluacija i zatvaranje radionice

Evaluacija radionice urađena je u dostupnim evaluacijskim formatima i na plenarnoj sesiji na kojoj

su učesnici pozvani da izraze svoje impresije i procjene.

A.5 Metodologija radionice

Metodologija radionice je odabrana tako što je omogućen najviši nivo učešća u svrhu korištenja

dostupnih resursa na najbolji način, kako bi se osiguralo efektivno učenje (učenje kroz

praksu/aktivno učešće). Iz tog razloga su razmatrane slijedeće metode:

Dogovor sa učesnicima o programu radionice, uključujući vremenski raspored, strogu

disciplinu po pitanju vremena.

Vizualizacija procesa radionice koliko je to moguće.

Izmjena inputa resursnih osoba sa diskusijama uz potpuno učešće učesnika radionice.

Izmjena plenarnog sa grupnim radom kako bi se osiguralo više mogućnosti za učesnike da

se izraze, kao i da prodube saznanja o temi.

11

Osigurati memorijske ploče kako bi se bilježila važna pitanja koja ne moraju biti direktno

povezana sa temom radionice, pa stoga ne mogu biti praćena na samoj radionici.

Dostupnost organizatora radionice i članova upravljačkog odbora za individualne

konsultacije i/ili prijedloge o procesu radionice (kako bi se izbjegla duga diskusija u

plenarnom dijelu).

Osigurati vrijeme za neformalnu diskusiju, razmjenu i umrežavanje

A.6 Učesnici radionice

Većina učesnika radionice su bili članovi Aquasan mreže. Oni su predstavljali različite interesne

strane koji su vezi sa procesom planiranja, pripreme, implementacije, te rada i održavanja PPOV

(općine, komunalna poduzeća, relevantna kantonalna i entitetska ministarstva, entitetske agencije

za vode). Upravo iz tog razloga, grupa je predstavljala dobar presjek sektora voda i zaštite okoliša

u BiH. Shodno tome, bogatstvo različitih iskustava bilo je dostupno za podršku analizi radionice.

Detaljna lista učesnika, uključujući i kontakte može se naći u Prilogu 2.

A.7 Kolekcija output - rezultata radionice

U ovom dijelu dat je kratak pregled proizvedenih outputa - rezultata, posebno kroz grupni rad.

Detalji vizualizacija mogu se naći u Prilogu 2.

Tokom prvog dana, organizirana je sesija radne grupe s ciljem da se razjasne glavna pitanja

vezana za sisteme otpadnih voda i osnovne informacije za planiranje PPOV. Istaknuti su slijedeći

problemi i pitanja:

Skup inputa/ulaznih podataka od velike važnosti za planiranje PPOV,

Podizanje svijesti fokusirati na smanjenje potrošnje vode i poboljšanje prikupljanja naknada za vodu,

Uraditi analizu kvaliteta otpadne vode tokom izrade projekta,

Specifična potrošnja vode,

Kanalizaciona mreža,

Nedostaci postojećih sistema,

Specifična potrošnja vode,

Kanalizaciona mreža,

Ograničenja postojećeg sistema, Tokom drugog dana, u četiri radne grupe učesnici su analizirali četiri teme na osnovu inputa

prezentatora i identificirali su najvažnije izazove:

1. Osnovni podaci za planiranje PPOV,

Prikupljanje podataka,

Nedovoljno ljudskih kapaciteta,

Priprema dobrog Projektnog zadatka,

2. Konvencionalne opcije prečišćavanja otpadnih voda,

12

Studija izvodljivosti pripremljena od strane konsultanta,

Izbor konsultanta,

Izbor konačnog rješenja za projekt,

Povećanje tarifa,

3. Nekonvencionalne opcije prečišćavanja otpadnih voda

Djelokrug i nivo decentralizacije

Pravna i imovinska pitanja,

Nedostatak finansijskih mogućnosti (na lokalnom nivou),

Implementacija zakona,

Određivanje metodologije upravljanja,

4. Upravljanje muljem

Nepostojeći pravni okvir,

Procjene količine mulja,

Strategija odabira tretiranja mulja,

Dostupna lokacija za odlaganje

A.8 Posjeta općini Žepče i postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda

Kako bi se osigurao uvid u praktični pregled pripreme i rada PPOV, Una Consulting i Općina Žepče

organizirali su poludnevnu studijsku posjetu ovoj općini i postojećem postrojenju za prečišćavanje

otpadnih voda.

Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa najvažnijim informacijama o općini Žepče kroz video

prezentaciju. Općinski načelnik je prezentirao historijski pregled planiranja, pripreme,

implementacije i rada PPOV. Tom prilikom je naglasio da važni projekti uvijek pronađu izvore

finansiranja ako su dobro pripremljeni. Prema njegovom iskustvu, općine trebaju definirati prioritete

i biti posvećene njihovoj realizaciji. Sredstva u iznosu od 1’380’000€ dodijeljena za izgradnju PPOV

osigurana su kroz kredit Vlade Španije.

Direktor Komunalnog poduzeća predstavio je tehničke podatke o PPOV:

Aerobni sistem prečišćavanja,

Prednosti ovog sistema su mala potrošnja kisika, male količine proizvedenog otpada, niski

troškovi održavanja i iskorištavanja,

ES – 5500,

Prosječni troškovi potrošnje električne energije – 2.672,00 KM (u zimskoj sezoni troškovi su

viši),

Potencijal za proširenje – od planiranih 5500 ES, trenutno je priključeno 2592 stanovnika

na PPOV (Faza I), a Faza II je pokrenuta sa pripremom projektovanja,

Odlaganje mulja vrši se na lokalnu nesanitarnu deponiju općine Žepče,

13

Broj zaposlenih na PPOV – 2,

Tarife za vodu i kanalizaciju – za fizička lica tarifa je 2,40 KM/m³ (bez PDV-a), a za

domaćinstva 0,85 KM/ m³ (bez PDV-a), tarifa za kanalizaciju je 25% od tarife za vodu (u

ovisnosti od količine potrošene vode),

Ukupna zarada Komunalnog poduzeća u 2010. godini - 1.632.647 KM,

Ukupni prihodi Komunalnog poduzeća u 2010. godini - 1.620.239 KM,

(napomena: zarada i prihodi uključuju zaradu i prihode od vodosnabdijevanja, otpadne

vode, prikupljanje otpada i centralnog grijanja.)

Slike 1 i 2: Posjeta Općini Žepče i PPOV

A.9 Evaluacija radionice

Prema rezultatima, učesnici su ocijenili radionicu sa najvišim ocjenama, posebno kvalitet prezentiranih informacija, organizacije i sadržaja. Ovdje je prikaz komentara i poruka koje će biti prenešene i upotrebljene u radnom okruženju učesnika:

Pažljivo pripremljena radionica i dinamična do kraja,

Adekvatan pristup – uključenost svih interesnih strana i razmjena iskustva,

Nova znanja su ključ za implementaciju kvalitete u upravljanju vodama,

Općina bi trebala implementirati mjerenje parametara neophodnih da se odredi tehnologija prečišćavanja,

Prezentacija+radne grupe+prezentacije radnih grupa +studijska posjeta PPOV=odlično,

Veoma interesantan pristup nekonvencionalnim tehnologijama,posebno za manja naselja,

Diskusije veoma konstruktivne, kako bi se čuli primjeri kako problem riješiti u praksi,

Važnost prečišćavanja otpadne vode s ciljem zaštite rijeka i okoliša,

Potreba za općim pregledom prikupljanja otpadnih voda, prečišćavanja na općinskom i kantonalnom nivou, centralizirani/decentralizirani sistem, nekonvencionalne tehnologije,

Priprema slične radionice za načelnike općina kako bi razumjeli značaj PPOV, te potrebne korake kako bi se sve stavilo u funkciju,

14

Učesnici moraju prezentirati situacije u vlastitoj lokalnoj zajednici0 (kakvo PPOV je planirano, kakav tender će se objaviti, trenutna faza, s kojim problemima se susreću, itd.),

Informisati što više interesnih strana sa prikupljenim podacima, podržati projekt jer nudi mogućnost za budući razvoj lokalnih zajednica, održavati kontinuitet i studijske posjete, Potpun evaluacijski listić je u Prilogu 4.

15

DIO B:

Prikupljanje inputa od resursnih osoba, zaključci/naučene lekcije i

slijedeći koraci

B.1 Prikupljanje inputa od resursnih osoba

U ovom dijelu predstavljen je kratak sažetak inputa resursnih osoba . Detaljne informacije se

nalaze u prezentacijama.

Input 1: “Uvod u prikupljanje otpadne vode i sisteme prečišćavanja” Sandi Zulić:

Uvodna tema prezentirana je s ciljem postizanja razumijevanja i kvalitetne pripreme učesnika

radionice za prikupljnje otpadnih voda i prečišćavanje, te njihovo aktivno učešće u radionici.

Uvodna prezentacija dala je pregled sistema prikupljenja i prečišćavanja otpadnih voda prema slijedećem:

o Upravljanje otpadnim vodama u predratnom i postratnom periodu (do 1992. i poslije 1996. godine),

o Trenutna situacija u upravljanju otpadnim vodama u BiH, uključujući relevantne studije i istraživanja,

o Trenutne potrebe i zahtjevi (propisi, direktive, građani – korisnici, javne institucije i poduzeća, ostale interesne strane, okolina), i trendovi bazirani na dostupnim finansijskim resursima,

o Sistemi prečišćavanja otpadnih voda (konvencionalni/nekonvencionalni, centralizirani/decentralizirani, mješoviti/odvojeni, domaćinstva/industrije, itd.) i osnove izrade projekta,

o Upravljanje projektnim procesom s posebnim fokusom na fazu pripreme i planiranja, fazu implementacije, te operativnost i održavanje projekta,

o Donošenje odluka tokom projektnog procesa, bazirano na multikriterijskoj analizi, o Izazovi s kojima se moraju suočiti općine i komunalna poduzeća.

Prezentacija je pripremljena na osnovu prethodnog iskustva Una Consulting-a na pripremi i implementaicji projekata prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u BiH. Prezentacija je također uključivala znanja i naučene lekcije kroz pripremu i implementaciji PPOV projekata u Mostaru i Bihaću. Najvažniji zaključci uvodnih prezentacija su sažeti u:

o Više vremena i truda treba posvetiti fazi pripreme i planiranja projekta u odnosu na postojeću praksu (osigurati kvalitetne ulazne podatke, priprema odgovarajućeg Projektnog zadatka, izbor dobrog konsultanta i uključenje svih interesnih strana u projektu),

o Jasno definirati sve zadatke, uloge i odgovornosti, te stalno raditi na unaprijeđenju komunikacije, koordinacije i saradnje sa svim interesnim stranama u projektu,

o Donošenje odluka tokom projektnog procesa treba biti temeljeno na multikriterijskoj analizi, o Značajno vrijeme i finansijski resursi trebaju biti izdvojeni za jačanje institucionalnih i

ljudskih kapaciteta, posebno na nivou općine i javnog komunalnog poduzeća, o Tokom faze pripreme i planiranja neophodno je definirati opravdanost, izvodivost i održivost

projekta, a posebna pažnja se treba posvetiti operativnim i troškovima održavanja.

16

Inputi 2, 3 i 5, Marc Huber:

Input 2: “Osnovni podaci potrebni za planiranje PPOV”, Marc Huber;

Input 3: “Konvencionalne tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i upravljanje muljem”,

Marc Huber;

Input 5: “Uloge i odgovornosti ključnih interesnih strana u procesu planiranja,

implementacije, rada i održavanja PPOV”, Marc Huber;

Pomenute prezentacije predstavljene su na radionici kako bi se učesnici upoznali sa

konvencionalnim prečišćavanjem otpadnih voda i kako bi im se osigurao pregled dostupnih

tehnologija, tipičnim koracima u projektu i ulogama ključnih interesnih strana:

1. Osnovni podaci potrebni za planiranje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV),

o Opći uvod u prečišćavanje otpadnih voda (ciljevi, jedinični procesi)

o Potrebni osnovni podaci (hidraulika, opterećenje zagađenja, ograničenja ispuštanja)

2. Konvencionalne tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i upravljanje muljem

o Tehnologije prečišćavanja otpadnih voda (proces aktivnog mulja, process s

biofilmom, odstranjenje nutrijenata, napredni procesi)

o Upravljanje muljem (opcije odlaganja mulja, stabilizacija mulja, dehidracija mulja)

3. Uloge i odgovornosti interesnih strana u PPOV projektu

o Projektni koraci u PPOV projektu

o Uloge i odgovornosti interesnih strana

o Procjena uticaja na okoliš (EIA)

o Zašto ugovori “ključ u ruke”?

Prezentacije su pripremljene na osnovu širokog iskustva firme Holinger na prečišćavanju otpadnih

voda. Prezentacije također uključuju iskustva na planiranju PPOV Mostar, projektu kojeg su

nedavno implementirali HOLINGER/Una-Sana.

Najvažniji zaključci prezentacija su sažeti u nastavku prema metodologiji radionice.

Priprema i planiranje:

- Uključivanje svih relevantnih interesnih strana od početka (npr.općina, komunalno, agencija

za vode),

- Iskustvo konsultanta je ključ uspjeha za projekt (pobrinuti se da se definiše odgovarajući

djelokrug rada),

- Prikupljanje podataka (količina protoka, količina opterećenja) trebalo bi početi u što ranijoj

fazi,

Implementacija:

- Definicija glavnih kriterija pri izradi projekta (kapacitet PPOV prema protoku, opterećenju

zagađenja i ograničenjima ispuštanja) je ključni korak i trebali bi ga zajednički uraditi

konsultant i komunalno poduzeće/općina,

- Odabrani kriteriji za izradu projekta imaju veliki uticaj na kapitalne, operativne i troškove

održavanja (ne treba projektovati preveliko postrojenje i treba dogovoriti ograničenja

ispuštanja koja su prihvatljiva (npr. potpuna usklađenost tek nakon druge faze izgradnje).

17

Troškovi / Rad i održavanje (RiO):

- Odluke u ranim projektnim fazama imaju najviše uticaja na kapitalne, operativne i troškove

održavanja (npr. definicija kriterija izrade/odabira varijanti)

- Potrošnja električne energije je ključni element operativnih i troškova održavanja (troškovi

električne energije se mogu smanjiti dobro izrađenim aeracionim sistemom),

- Pobrinuti se da ugovor sa izvođačima radova/dobavljačima uključuje i obuku osoblja.

Input 4: “Decentralizirani kanalizacioni sistemi i nekonvencionalno prečišćavanje otpadnih voda”, Aida Jusufhodžić Ova prezentacija je također upriličena tokom radionice kako bi se učesnici upoznali sa

prednostima i pogodnostima decentraliziranih kanalizacionih sistemima i nekonvencionalnim

prečišćavanjem otpadnih voda, te da im se predstavi pregled tipova otpadnih voda koje se mogu

tretirati ovim sistemima i postojeći tipovi izgrađenih močvara. Takođe, pružene su i informacije o

ulogama i odgovornostima ključnih interesnih strana u decentraliziranom upravljanju otpadnim

vodama.

Najvažniji zaključci iz prezentacije su prezentirani i dat je njihov sažetak prema metodologiji

radionice.

Priprema i planiranje:

- Rana odluka o nivou decentralizacije je (bazirana na Master planu),

- Izabrati prioritetne aglomeraciju/e na osnovu ustanovljenih kriterija,

- Uključivanje svih relevantnih interesnih strana od početka (npr.općina, komunalno,

agencija za vode),

- Analize više opcija (uporediti konvencionalne i nekonvencionalne) i odabrati najbolju opciju

na temelju ustanovljenih kriterija,

- Iskustvo konsultanta je neophodno za uspjeh projekta (novi pristup, bez puno iskustva u

regionu).

Implementacija:

- Odabir prave lokacije za biljni uređaj (bliska saradnja konsultanta sa lokalnim vlastima je

potrebna da bi se prevazišle teškoće u procesu eksproprijacije i smanjenju troškova

ulaganja),

- Neophodna podrška iskusnog konsultanta u nadzoru kako bi se postigla neophodna

kvaliteta izgradnje (5 kritičnih tačaka u nadzoru tokom izgradnje biljnih uređaja).

Troškovi/Rad i održavanje (RiO):

- Odluke u ranim projektnim fazama imaju najviše uticaja na kapitalne i troškove rada i

održavanja (na pr., iako kapitalna ulaganja za biljne uređaje mogu biti viša nego za

konvencionalne sisteme prečišćavanja, troškovi rada i održavanja su puno niži),

- Model upravljanja treba biti definiran u ranoj projektnoj fazi kako bi se osoblje educiralo već

tokom perioda izgradnje,

- Redovan monitoring funkcionalnosti biljnog uređaja je potreban kako bi se sistem prilagodio

lokalnom okruženju, te kako bi se promovirali rezultati prečišćavanja (ispunjavanje zahtjeva

prečišćavanja u skladu sa regulativom) i kreirali potencijali za replikaciju.

18

B.2 Naučene lekcije za učesnike i Aquasan mrežu

Učesnici radionice su proširili i produbili svoje razumijevanje i znanje o sistemima prikupljenja

otpadnih voda i tehnologijama prečišćavanja kroz aktivno učešće u procesu radionice. Takođe su

prikupili saznanja kroz specifične inpute resursnih osoba, kao i kroz plenarne diskusije o temama i

još više kroz grupni rad. Formalne i neformalne razmjene među učesnicima pružile su učinkovite

prilike da se dodatno produbi znanje i prilagodi potrebama učesnika. Međutim, učenje učesnika ne

staje sa završetkom radionice jer su uspostavljeni neformalni kontakti, a Aquasan mreža će pružiti

nastavak platforme za dodatne razmjene i sinergije.

Članovi Aquasan mreže koji su učestvovali u radionici, osnažili su međusobne veze i ostvarili bolje

kontakte kroz intenzivan rad i tri dana koja su proveli zajedno. Lične koristi su rezultat razmjene

iskustava, praćenje inputa eksperta i zajednička diskusija ključnih pitanja i izazova. Također je

postalo evidentno da je zajedničko znanje i kapacitet Aquasan BiH grupe najrelevantnije i

najvrijednije za rješavanje postojećih izazova, posebno u području PPOV.

B.3 Zaključci: Kanalizacioni sistemi i prečišćavanje otpadnih voda u BiH

Proces radionice počeo je sa inputima eksperta po pitanju ključnih elemenata koji su uključeni u

razvoj kanalizacionih sistema i prečišćavanje otpadnih voda. Kroz sistematske procjene učesnika,

koji su uzeli u obzir lokalni kontekst i iskustva, te u konsultacijama sa resursnim osobama

identificirani su ključni izazovi i pitanja, te izrađeni prijedlozi kako se mogu riješiti. Proces je dao

prilično jasnu sliku o glavnim izazovima po pitanju kanalizacionih sistema i načina prečišćavanja

otpadnih voda u BiH. Dole možete vidjeti grafički prikaz ovih izazova i njihove međusobne odnose.

Na prvom mjestu i u središtu međusobno povezanih izazova su zahtjevi za adekvatan rad i

održavanje (RiO) (krug 1). Najvažnije, svi zahtjevi za rad i održavanje moraju biti ispunjeni. To

znači da moraju biti pristupačni (uključujući spremnost na plaćanje) i/ili dostupnost po pitanju

finasija, kapaciteta, lanca nabavke rezervnih dijelova itd. (na pr. bilo bi beznačajno izgraditi

savršen kanalizacioni sistem koji se ne može održavati ili koji ne može raditi zbog troškova koji se

ne mogu pokriti i/ili nedostatka kapaciteta itd. Ovo će samo proizvesti muzej!) Ovi međuodnosi

između projektovanja kanalizacionog sistema i zahtjeva u pogledu rada i održavanja traže iterativni

razvoj i proces izrade. To znači da se za svaki korak u procesu izrade moraju (ponovo) sagledati

posljedice za zahtjeve rada i održavanja. Ključni faktori koji imaju direktan uticaj na zahtjeve rada i

održavanja su slijedeći:

U ovisnosti od konteksta i lokacije, decentralizirani sistem prikupljanja otpadnih voda može

biti više isplativ i stoga predstavlja bolji izbor od centraliziranog sistema (krug 2).

Prikupljanje pravih podataka u dovoljnom omjeru je apsolutni preduslov za prihvatljivo

projektovanje kanalizacionog sistema (krug 3). Pogrešni podaci ili procjene mogu dovesti

do poddimenzioniranja ili predimenzioniranja. Predimnzioniranje se treba izbjegavati jer

znači više ulaganja, ali što je još važnije dodatne i nepotrebne troškove rada i održavanja.

Ključni faktor koji definiše projektovanje kanalizacionog sistema je procjena broja

priključaka (krug 4). Realna procjena se treba utvrditi uz konsultacije sa svim interesnim

stranama predviđajući rast stanovništva, industrije itd.

Tarifa treba pokriti sve troškove rada i održavanja (krug 5). U isto vrijeme mora biti

pristupačna i korisnici moraju biti voljni da plate (na pr. razumijevajući prednosti i potrebu).

19

Odabir prave tehnologije prečišćavanja otpadnih voda opet ovisi od konteksta i zahtjeva

rada i održavanja. Na osnovu toga se mora odlučiti da li će konvencionalna ili

nekonvencionalna tehnologija biti najprikladnija (krug 6). Prednosti i nedostaci ova dva

sistema elaborirani su tokom određenih sesija.

Na ulazu u PPOV mora biti dovoljno biomase (krug 7). Ovo je neophodno za učinkovito

funkcioniranje i rad PPOV.

Veličina PPOV ne ovisi samo o ulaznom protoku, nego i o zahtjevu prema standardu

efluenta (krug 8). Ovaj standard mora biti razuman pri uzimanju u obzir okolišne zahtjeve,

ali i prihvatljivost zahtjeva rada i održavanja. Uzimajući u obzir kontekst BiH predloženo je

da grace period bude dat kako bi se dostigao traženi standard (npr. mehaničko

prečišćavanje do 2020., tretman biomasom do 2030. godine)

Grace period za ispunjavanje svih standarda će obezbjediti faznu gradnju PPOV (krug 9).

To znači da može biti izrađena i najavljena fazna tehnološka strategija.

Drugi važan aspekt koji zahtjeva pažnju tiče se higijenski sigurnog odlaganja mulja (krug 10).

PPOV neće dostići svoju svrhu sigurnog odlaganja otpada i time zaštiti okoliš, ako se mulj ne

odloži adekvatno i sigurno. Stoga strategija odlganja mulja mora biti donešena zajedno sa

adekvatnim zakonima/regulativom. Ova strategija može razmotriti ponovnu upotrebu ili odlaganje

mulja. Informacije o različitim mogućnostima odlaganja ili ponovne upotrebe su date u inputima

resursnih osoba.

Analiza PPOV tokom Aquasan radionice jasno je pokazala da odabir adekvatnog projektovanja,

kanalizacionog sistema uključujući projektovanje PPOV je prilično kompleksno i zahtjevno

pitanje. Pored toga, brojna druga pitanja za slijedeća dva izazova su identificirana kao ključna za

uspjeh planiranja, implementacije, rada i održavanja učinkovitih kanalizacionih sistema.

Ključne interesne strane, u prvom redu nosioci projekta (općine) i operatori (komunalna

poduzeća) moraju imati znanje i kapacitete za sve korake u odgovornom upravljanju

projektom (počevši od planiranja, pripreme do implementacije, rada i održavanja). Iz tog

razloga ove ključne interesne strane, uključujući građane, trebaju biti uključene od početka

projekta te biti informisane o međuodnosima i kompleksnosti kanalizacionih sistema.

Podizanje svijesti, izgradnja kapaciteta i institucionalno jačanje moraju biti stoga integralni

dio PPOV (krug 11).

Odabir i angažman pouzdanog, kvalificiranog i kompetentnog konsultanta je ključna za

prevazilaženje zahtjeva kompleksnosti kanalizacionih sistema (krug 12). U BiH kontekstu

čini se da je najprikladniji odabir u kombiniranju pouzdanog i odgovornog lokalnog

konsultanta sa iskusnim i kompetentnim vanjskim konsultantom.

20

Slika 3 – Ključni izazovi i njihov međusobni odnosu pogledu kanalizacionih sistema i prečišćavanja

otpadnih voda u BiH

21

B.4 Naredni koraci

Radionica nije završila na nivou intenzivnih diskusija i izvođenju zaključaka, te nekih naučenih

lekcija, nego su dogovoreni i naredni koraci, npr. kako pristupiti i riješiti identificirane ključne

problem i pitanja. Tabela ispod pruža pregled ključnih aktivnosti neophodnih za suočavanje sa

ovim izazovima i pomenutim zahtjevima (B.4) u bh. kontekstu. Postignut je dogovor o prioritetima

među ovim aktivnostima i ko će biti zadužen za njih. Napredak implementacije dogovorenih

aktivnosti će biti praćen na sastancima Aquasan mreže BiH.

FAZA

PROJ

EKTA

KLJUČNI IZAZOVI

KAKO IH PREVAZIĆI /PRATITI PRIORITETI

ŠTA? KO?

A-p

lan

iran

e i p

rip

rem

a

- kako prikupiti zadatke za izradu studije i projektne dokumentacije? ----------------------------------

-

- kako odabrati adekvatnog konsultanta?

----------------------------------

- model finansiranja i kako obezbjediti financijska sredstva?

----------------------------------

- ishođenje dozvola dugotrajan proces

---------------------------------

- kapaciteti ključnih ljudi(PIT/JIP) nedovoljni

- pripremiti popis i organizirati prikuplajnje (sistematično) --------------------------------------------

- kvalitetno pripremljen PZ i kriteriji za odabir (predkvalifikacija) --------------------------------------------

- priprema Project Fiche-a, prijedloga bankama i domaćim financijskim institucijama, veće cijene usluga i novi modeli (JPP)! ---------------------------------------------

- uključiti nadležne institucije-izvršiti pritisak –inicijativa općina i banaka/donatora

- osigurati nostrifikacije i ostale zahtjeve prema zakonu -------------------------------------------

- obuka, institucionalno jačanje

- Investitor (općina +JKP/JVP) uz podršku Agencije, Ministarstava ----------------------------------

Investitor ----------------------------------

- Općina/investitor uz podršku konsultanta i ministarstva/Agencije ---------------------------------

- Nadležne institucije

- Investitor ---------------------------------

- Općine i banke ---------------------------------

- Investitor (podrška banaka za angažman konsultanta)

Prioritet

br. 9

Prioritet

br. 1

Prioritet

br. 2

B-

imp

lem

en

tacij

a - Odabir najboljeg

izvođača?

--------------------------------

- Kako odabrati najbolji model ugovora?

- Razviti dobre kriterije

- Natječaj pripremljen prema konkretnim potrebama – ne tipski -------------------------------------------

- FIDIC, Model razvojnih banaka

- Investitor uz podršku konsultanta (uključiti zahtjev za lokalnog konsultanta)

- -II-

Prioritet

br. 8

22

FAZA PROJEKTA

KLJUČNI IZAZOVI

KAKO IH PREVAZIĆI /PRATITI

PRIORITETI

ŠTA?

KO?

C-R

ad

i o

drž

av

an

je

- Osoblje obučeno za rad i održavanje PPOV? -------------------------------

- Strategija za odlaganje mulja i štetnih tvari u BiH ne postoji ? -------------------------------

- Cijena usluge ne pokriva troškove rada i održavanja?

- Obuka ----------------------------------------

- Inicijativa općina i donatora ---------------------------------------

- Povećanje, subvencioniranje +kampanja

- Izvođač / JKP

----------------------------------------

- Ministarstva FBiH i RS

- Inicijatori (Aquasan,....) -------------------------------------

- Asocijacija JVP/JKP, Aquasan mreža

Prioritet br. 6

Prioritet

br. 3

Prioritet

br. 4

D-

op

šte

(za s

ve

faze)

- Podrška građana i politike projektima PPOV

-------------------------------

- Spremnost na plaćanje neophodnih konsultantskih usluga za „software“ (izgradnja kapaciteta i institucionalno jačanje)

- Podizanje svijesti i lobiranje

- Zakonska podrška procesu eksproprijacije (kao kod građenja autoputa u RS-u) ---------------------------------------

- Promoviranje koristi

- Aquasan, investitor, političari koji razumiju

- Savez Općina i gradova

---------------------------------------

- Investitor, ministarstva i Agencija za vode

Prioritet

br. 7

Prioritet

br. 10