• udžbenik

• priručnik u mapi

• likovna mapa

• razredni plakati

16

Izražajnost crta – složene strukture crtama

Prisjeti se što znaš o strukturalnim/gradbenim crtama. U obnavljanju znanja i iskustva likovnog izražavanja strukturalnim crtama vjerojatno æe ti pomoæi i ove ilustracije.Slikar strukturu svojih izmaštanih oblika prikazuje pomoæu bogato razraðenih tekstura izraženih crtama i toèkama. Umjetnik nam daje primjer stvaranja strukture crtama razliËite gustoÊe i izražajnosti.

Sl. 16. Ordan Petlevski,Fosili, tuš i pero, 1966.

17

Sl. 18. Physalis franchetii (“kineski lampion”, “lampion” ili gospina jagodica). Prirodna tekstura kao vanjski izraz strukture.

Sl. 17. Michelangelo, studija za libijsku Sibilu na svodu

Sikstinske kapele, oko 1510.

Istraži na koji je naèin Michelangelo crtama prikazao strukturu poje-dinih dijelova tijela.

18

Zadaci promatranja

Vidimo li na crtežu i ono što nije nacrtano?Ponekad naše oko vidi i ono što nije nacrtano, ili pak “krivo”, odnosno netoèno vidi ono što je nacrtano. Evo nekoliko primjera:

Sl. 19.Jesu li ove dužine jednake duljine? Svoja zapažanja provjeri mjerenjem uz pomoć ravnala. Zatim pokušaj objasniti ono što pritom otkriješ.

Sl. 21. Pažljivo pogledaj ilustraciju. Jesu li stranice ovih oblika koji se čine pravokutnima ravne ili zakrivljene? Svoja zapažanja provjeri ravnalom.

Sl. 20. Vidiš li na ovom crtežu dva velika trokuta ili šest malih? Koliko ih uistinu ima?

Sl. 22. Koliko rešetaka vidiš na ovom crtežu? Postoje li one doista? Vidiš li kružiće? Jesu li kružići na crtežu nacrtani?

Struktura u likovnom izrazu može se “graditi” crtama i toèkama razlièite gustoæe i izražajnosti.

1. Možeš li ova nova iskustva primijeniti u svom likovnom stvaralaštvu? U svoj likovni dnevnik ili na praznoj stranici na kraju udžbenika pokušaj skicirati neku sličnu optičku varku.

21

Tonska modelacija

Na slici nizozemskog slikara RANE RENESANSE, Van Eycka prikazano je mnogo tkanine. U pozadini su crveni zastori i prekrivaèi na krevetima, a u prvom planu mlada supruga G. Arnolfinija odjevena je u dugaèku, jednobojnu, zelenu haljinu. Umjetnik je pažljivim rasporeðivanjem svi-jetlih i tamnih tonova iste boje stvorio iluziju nabora na tkaninama (privid zaobljenosti).

Sl. 29. Van Eyck, Giovanni Arnolfini sa suprugom (Vjenčanje), ulje na drvu, 1434.

Tonsko slikanje i tonsko crtanje

22

Uoèavaš li razliku izmeðu predoèenih oblika? Oblik 30. a doživljavamo kao dio ravnine – krug. Oblik 30. c doživljavamo kao dio trodimenzi-onalnog prostora, dakle volumen – kuglu.Privid trodimenzionalnosti nastaje zbog svjetlosne razlike tonova naranèaste boje, kojom je obojen krug na slici 30. c. Ovakav naèin stvaranja privida volumena u slikarstvu – tonovima (tonovi boja ili ak-romatski tonovi) – nazivamo tonska modelacija*. S obzirom na slikar-ski materijal oblikovanja, ovakav se naèin tonske modelacije naziva i – tonsko slikanje.

Sl. 30.

a) b) c)

Sl. 31. U krugu je lokalna boja (stvarna boja prikazanog predmeta, bez međutonova). Pokušaj bojom po tvom izboru, u tehnici tempere, na papiru iz mape, krug sličan prikazanom “pretvoriti” u kuglu.

Sl. 32. Grossberg, Žuti bojler, ulje na platnu, 1933.

23

Tonska modelacija postoji i u crtežu. Pogledaj, primjerice, crtež fran-cuskog slikara Serauta Privid volumena je postignut tonskim crtanjem – gradacijom, odnosno stupnjevanjem crno-sivog za sjene, dok je sv-jetlo izraženo bjelinom papira.

Sl. 33. Ðuro Tiljak, Park, 1925.

Sl. 34. Seraut, Figura, ugljen, (POSTIMPRESIONIZAM), kraj

19. st.

24

Zadaci promatranja

Sl. 35. Klee, Kristalna gradacija, akvarel, 1921.

Švicarski slikar Klee bio je profesor u Bauhausu, poznatoj visokoj školi za gradnju i umjetnièko oblikovanje osnovanoj 1919., a bavio se i glazbom. Svojim je studentima ovakvom slikarsko-glazbenom kom-pozicijom želio pokazati kako se može postiæi gradacija boja. Kako je to postigao? Kakav dojam stvara svojim ljestvicama boje?

Možeš li odrediti s koje strane na plohu slike “pada” svjetlo iz zamišljenog izvora? Kakav dojam imaš dok promatraš ovu sliku?

Sl. 36. Bayer, Svjetlost i sjena, ulje na platnu, 1964., prema originalu iz 1934.

U slikarstvu se privid, iluzija volumena odnosno trodimenzionalnosti oblika može stvoriti tonskom modelacijom. Tonsko slikanje je naziv za slikanje koje privid volumena na plohi postiže svijetlim i tamnim to-novima boja ili akromatskim tonovima. Tonskim crtanjem se privid volumena u crtežu stvara stupnjevanjem (najèešæe) crno-sivog za sjene, a svjetlo je izraženo bjelinom papira.

Zanimljivost:Najveæi broj nijansi* (jedva zam-jetljiv prijelaz u bojama) koje ljud-sko oko može razlikovati izmeðu crnog i bijelog iznosi 200.

1. Usporedi slike Žuti bojler i Park. Kako su prikazani volumeni na jednoj i na drugoj slici?

2. Pronađi u udžbeniku slike koje su umjetnici naslikali pretežno tonski.

3. Ako želiš dalje istraživati likovni govor slikara Van Eycka, napravi ljestvicu tonova boje koju je na slici Giovanni Arnolfini sa ženom upotrijebio na zastorima i prekrivačima za krevete.

4. U udžbenicima likovne kulture potraži primjere tonske modelacije u crtežu, odnosno tonskog crteža.

25

Koloristièka modelacija(Modulacija)

Pogledaj sliku francuskog POSTIMPRESIONISTIÈKOG slikara Cézan-nea – Jabuke i naranèe. Jesu li plodovi slikani tonski? Ne. Meðutim, oni se ipak doimaju plastièno, trodimenzionalno. Kako je slikar uspio postiæi plastiènost?

Prisjeti se da su neke boje, npr. žuta, svijetle i bez dodavanja bijele. Dakle, neke su boje same po sebi svjetlije od drugih. Isto tako, neke su boje, npr. ljubièasta, tamne i bez dodavanja crne. Uz to, žuta je topla boja, a ljubièasta hladna. Kakav dojam stvaraju tople boje, a kakav hladne? Tople boje stvaraju dojam blizine, a hladne boje dojam udaljenosti od nas.

Neke boje same po sebi imaju više svjetlosti od drugih (primjerice tople boje u odnosu na hladne); takoðer, neke boje svojom svjetlinom i dinamiènošæu izazivaju predodžbu kretanja prema naprijed (èini nam se da se približavaju), a neke prema natrag (èini nam se da se udal-javaju), èime se u slici ostvaruje prostorni odnos.

Pri slikanju slike Jabuke i naranèe Cézanne je u prikazu volumena ko-ristio upravo ta svojstva boja. Osvijetljene je dijelove jabuka naslikao toplim bojama (žuta, naranèasta i crvena), a dijelove u sjeni hladnim bojama (ljubièasta, zelena i plava boja).

Takav naèin slikanja nazivamo modulacija (ili koloristiËka modelacija)– postizanje privida volumena na plohi bojom: komplementarnim ili toplo-hladnim kontrastom.

Sl. 37. Cézanne, Jabuke i naranče, ulje na platnu, 1895. – 1900.

Sl. 38. Cézanne, Jabuke i naranče (detalj slike), ulje na platnu, 1895 – 1900.

26

Znaš li kako se nazivaju slike poput Autoportreta slikara Tartaglie i Gospoðe u zelenu haljetku slikara Mackea, za razliku od primjerice slike Paula Kleea Kristalna gradacija (vidi sl. 36.)? Slikarstvo i kiparstvo koje je tematski odreðeno, tj. ima temu koju možemo prepoznati zove se FIGURATIVNO* ili predmetno slikarstvo/kip-arstvo. Takva pojedinaèna slikarska ili kiparska kompozicija naziva se fi gurativna likovna kompozicija.

Sl. 39. Modulacija bojom.

a) b) c)

Sl. 40. Marino Tartaglia,Autoportret, 1917.

Koji komplementarni par boja umjetnik koristi kako bi pojaèao ekspre-siju, izražajnost autoportreta?

Sl. 41. Macke,Gospođa u zelenu haljetku, ulje na platnu, 1913.

27

Zadatak promatranja

Istraži i objasni na koji je naèin francuski slikar Matisse (FAU-VIZAM, èitaj: fovizam) u ob-likovanju portreta svoje supruge koristio toplo-hladni kontrast boja.

Sl. 42. Matisse, Gospođa Matisse, “Zelena pruga”, ulje na platnu, 1905.

U slikarstvu se iluzija trodimenzionalnosti oblika može stvoriti i modu-lacijom, odnosno koloristiËkom modelacijom. Modulacija je naziv je za slikanje koje privid volumena na plohi stvara komplementarnim ili top-lo-hladnim kontrastom boja.

U našim primjerima slikarstva volumen se prikazuje:

a) crtom b) modelacijom boje c) modulacijom boje

80

Dizajn

Kako meðunarodni izraz dizajn svojim znaèenjem – umjetnièko ob-

likovanje cjelokupnog predmetnog okoliša – podrazumijeva i ob-likovanje informacija putem crteža i slike; na tom podruèju ljudske djelatnosti razlikujemo produkt dizajn i grafièki dizajn.

Grafièki dizajn: opæenito

Zbog neposrednosti i brzine prenošenja informacije, slika, odnosno vi-zualna poruka, uvijek je bila, a poglavito u današnje vrijeme, nezamjenjiv oblik sporazumijevanja. Takav naèin komunikacije otvorio je moguænost stvaranja posebne grane dizajna/oblikovanja – grafièki dizajn.

Grafi Ëki dizajn je likovno oblikovana poruka, informacija, reklama, oglas ili objava. Pojavljuje se u obliku plakata, zaštitnog znaka, piktograma, na ambalaži (zaštitni omot u koji se proizvod oprema radi prijenosa ili prijevoza), pri opremi knjiga, a ukljuèuje i sliku i tekst.Razvoj grafièkog dizajna usko je vezan za povijest tiskarstva. Korijeni tiskarstva sežu u daleku prošlost, ali pravo tiskarstvo zapoèinje tek izumom tiskarskog stroja u 15. stoljeÊu.OtkriÊe litografi je krajem 18. stoljeæa, zbog jednostavnosti postupka i velikih tehnièkih moguænosti onog vremena, omoguæilo je tiskanje slika na puno veæim formatima papira nego što je dotad bilo moguæe. To je proširilo naèin primjene likovnog oblikovanja otiskivanjem. Nakon Drugog svjetskog rata u Europi i Americi poèinje se sve èešæe primjenjivati grafièka reprodukcijska tehnika sitotisak, odnosno seri-

grafija, koja je veæ odavno bila poznata u Kini i Japanu. Serigrafi ja se odlikuje oštrinom i jasnoæom crteža te èistoæom obojenih ploha pa je njena primjena došla do posebnog izražaja upravo u grafièkom dizajnu.

Grafièki dizajn: pismo

U grafièkom dizajnu pismo je sastavni dio gotovo svakog zadatka. Stoga je uloga pisma u toj grani likovnog stvaralaštva izuzetno velika.Razlièita pisma ostavljaju razlièit vizualni/likovni dojam. Meðutim, postoje i razlièiti tipovi slova u okviru istog pisma. Pod tipom slova

podrazumijevamo znakove jednog pisma s istim likovnim karakteristi-kama, npr. “pisana” i “tiskana” latinièna slova.

Sl. 172. Monogram njemačkog renesansnog slikara Albrechta Dürera.

81

Sl. 173. Različite vrste slova.

Sl. 174. Slova pisana raznim priborom (pero, kist, olovka, pastel)

1. Izreži iz novina i časopisa različite tipove slova i zalijepi ih u svoj likovni dnevnik ili na praznu stranicu na kraju udžbenika. Tipove slova međusobno usporedi i odredi po čemu se razlikuju.

2. Osmisli i skiciraj predložak za svoj grafit.

ARIAL

ABCDEFGHIJKLabcdefghijklGARAMOND

ABCDEFGHIJKLabcdefghijklIMPACT

ABCDEFGHIJKLabcdefghijkl

PISANA PRIPREMA

Nadnevak:

Razred:7. razred

Mjesto izvoðenja nastave:uèionica

Nastavno podruèje:Plošno oblikovanje /2D

Nastavna cjelina:Boja

Nastavna tema:4. Tonska modelacija

Kljuèni pojmovi:• ton• tonska modelacija• svjetlo• privid zaobljenosti

Obrazovna postignuæa koja uèenica/uèenik treba postiæi:uoèiti, izraziti, primijeniti, vrednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti

Odgojni i socijalizirajuæi ciljevi: poštovanje duhovnih vrijednosti nacionalne kulture i razlièitih drugih kultura; poštovanje duhovnih vrijednosti razlièitih vrsta umjetnosti

Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala:udžbenik, reprodukcije, fotografija/dijapozitiv, snimak jedne od Bachovih kompozicija za orgulje, kazetofon/CD player, raèunalo, LCD projektor ili dijaprojektor

Primjeri likovnoumjetnièkih djela:• Van Eyck, Giovanni Arnolfini sa suprugom (Vjenèanje),

ulje na drvu, 1434.. (udžbenik LK 8, str. 21)

102

PRIRUÈNIK

• Grossberg, Žuti bojler, ulje na platnu, 1933. (udžbenik LK 8, str. 22)

• Ðuro Tiljak, Park, 1925. (udžbenik LK 8, str. 23)

Likovne tehnike i likovno-tehnièka sredstva:– pastel

Motiv (poticaj):Valjci

Korelacija (suodnos nastavnih sadržaja):• glazbena kultura

6. razred, nastavno podruèje: Slušanje i upoznavanje glazbe, 3. nastavna tema: Glazbeni instrumenti, Glazbala s tipkama

Naèin rada:Nakon promatranja

Metode rada:slušanje glazbe, razgovor, demonstracija, promatranje, istraživanje, rješavanje problema

Oblik rada:individualni, frontalni

Izborni sadržaji za darovite uèenice/ uèenike:vidi Upute uèenicama/uèenicima koji žele saznati više.

Struktura (artikulacija) nastavnog sata

I. Uvodni dio

1. Slušanje glazbePoslušati kraæi ulomak dostupne Bachove kompozicije za orgulje. S uèenicima ustvrditi o kojem je glazbalu rijeè. Projicirati fotografiju orgulja (ili izložiti veæu fotografiju). S uèenicima porazgovarati o ovom glazbenom instrumentu usredotoèujuæi se na njegove vidljive dijelove. Razlièite valjkaste cijevi stupnjevane po svojoj duljini i debljini oblikuju razlièite zvukove/tonove.

103

2. Usmjereno promatranje likovnoumjetnièkog djelaPozorno pogledati sliku Ðure Tiljka Park, a potom Grossbergerov Žuti bojler te ustvrditi kako su nastali valjkasti oblici na njihovim slikama (tonskom modelacijom). Pogledati Van Eyckovu sliku i ustvrditi kako je umjetnik postigao privid zaobljenosti na prikazanim naborima tkanina.

II. Rješavanje (likovnog) problema - stvaranje

Rješava se sljedeæi likovni problem: Olovkom skiciranom nizu pravokutnika u razlièitim položajima tehnikom pastela dati privid zaobljenosti – stupnjevanjem boje modelirati ih u valjkaste oblike. Valjke prikazati razlièitim bojama.

III. VrednovanjeLikovni se radovi masom za lijepljenje ili magnetima prièvršæuju na školsku ploèu. Svi uèenici sudjeluju u vrednovanju. Uèenike se potièe na samovrednovanje.

Kriteriji vrednovanja/ocjenjivanjaVrednuje se u kojoj je mjeri postignut cilj nastavne teme, dakle stupanj uspješnosti rješavanja likovnog problema – postizanje privida zaobljenosti tonskom modelacijom. Ukljuèuje se i samovrednovanje. Pritom se koriste sljedeæi elementi vrednovanja:

• uspješnost u postizanju privida zaobljenosti• originalnost• estetska kvaliteta – raspored/smještaj oblika i boja• tehnièka izvedba• odnos prema radu – inicijativnost, aktivnost,

samostalnost

IV. Upute uèenicama/ uèenicima koji žele saznati više– udžbenik LK 8, str. 24, zadaci promatranja– udžbenik LK 8, str. 24, pitanja i zadaci na kraju izložene nastavne teme

V. Dogovor obavijest, napomene i upute uèenicama/uèenicima:

– o potrebnim likovno-tehnièkim sredstvima za sljedeæi nastavni sat

104