Kada su krajem 2007. godine, sredstvima Ministarstva kul-

ture RH, arheolozi Muzeja grada Zagreba zapo~eli istra`ne radove uz ju`no pro~elje crkve u Remeta-ma, nisu ni slutili da }e slijede}e godine otkopati stariju crkvu od da-na{nje, te vi{e od 130 grobova.

Naime, prilikom drena`nih is-kopa uz crkvu, koje je nadzirao Gradski zavod za za{titu spomeni-ka kulture i prirode, djelatnici Za-voda registrirali su ostatke zidova i kamenih poplo~enja te su pozvali arheologe radi procjene njihove starosti i zajedni~koga odre|ivanja smjernica za nastavak radova. Od-lu~eno je da se otvori uska arheo-lo{ka sonda uz samu crkvu kako bi se uklonila zemlja sa zatrpanog so-kla crkve {to bi, ujedno, rije{ilo problem vlage u ju`nom zidu.

Kapelica ^udotvorne iz 1654.

U tim je radovima otkriven dio masivnog temelja zida te dio kape-le ̂ udotvorne Majke Bo`je Remet-ske i ulaz u kriptu pod dana{njim sveti{tem. Odmah je bilo jasno da je rije~ o kapeli posve}enoj 1654. godine, a koja je, sve do stradavanja u potresu 1880. godine, iziskivala nova i nova materijalna sredstva za saniranje temelja i zi|a. Svi ti po-pravci vidljivi su na otkopanim te-meljima, dok se za otkriveni masiv-ni zid moglo sa sigurno{}u utvrditi samo to da je stariji od kapele, od-nosno, od sredine 17. stolje}a. Uz niz pretpostavki o vremenu njego-ve gradnje, najbli`a povijesnim po-dacima bila je pretpostavka da je

ARHEOLO[KA ISTRA@IVANJA U SVETI[TU DOVELA DO NEO^EKIVANIH OTKRI]A KOJA IMAJU NEPROCJENJIVU POVIJESNU VRIJEDNOST

Ispod sada{nje crkve jo{ starija crkva!Pi{u: Boris Ma{i}, Tajana Ple{e

prona|eni zid ostatak temelja forti-fikacije koju je oko samostana dao podi}i hrvatsko – ugarski kralj Ma-tija Korvin 1485. godine. No, blizi-na same crkve te detalji otkrivenog poplo~enja ukazivali su, u najmanju ruku, na dvojbenost takve tvrdnje. Kako bi se sa sigurno{}u moglo ustanoviti kakvoj gra|evini pripada taj zid, od Grada Zagreba zatra`ena su dodatna sredstva pa su istra`ni radovi nastavljeni i tijekom 2008. godine.

Komu pripada misteriozna crkva?

Premda su istra`ivanja prove-dena u srpnju otkrila 37 grobova te potvrdila da se masivni temelj pru-`a i prema zapadu, tek je tijekom jesenske kampanje, u koju je uklju-~en i Hrvatski restauratorski zavod, ustanovljeno da se na prostoru ju`-no od dana{nje crkve nalaze ostaci velike, jednobrodne samostanske crkve, ~iji temelji se`u i do 2,80 metara {irine. Daljnjim istra`ivanji-ma ustanovljeno je da crkva ima duboko sveti{te za redovnike i ne-{to {iru la|u za vjernike. Dubina njezina temeljenja i napuknu}a u zidnoj strukturi bila su povod da se u rad arheologa uklju~e i geomeha-ni~ari te je ustanovljeno kako su te devijacije rezultat geotektonskih poreme}aja u gornjim slojevima zemlje. Gotovo je nemogu}e pro-na}i povijesnu gra|evinu ovakvih dimenzija gdje su ti procesi tako zorno i sugestibilno vidljivi. Kako su uz njezin ju`ni zid otkriveni i zi-dovi koji govore da se jo{ jedan objekt nalazi ju`nije, na prostoru gdje se sada ne istra`uje, anga`irana je ekipa geofizi~ara koji su geora-darom snimili cijeli ju`ni i isto~ni prostor uz dana{nju crkvu, kako bi ovom suvremenom i neinverziv-nom metodom ustanovili gabarite toga objekta. Njihovi se rezultati jo{ uvijek `eljno o~ekuju.

Ispod crkve i javno groblje

Posebno zanimljivi bili su nala-zi kosturnih ostataka pokojnika ko-jih je prona|eno vi{e od 130. Pre-ma sada{njoj fazi istra`enosti mo`e se zaklju~iti da je rije~ o grobovima 17. i 18. stolje}a, premda ima naz-

naka da su neki i stariji. Mora se napomenuti da su kao grob eviden-tirani kosturni ostaci koje je bilo mogu}e odrediti kao grobni ukop samo jedne osobe, a da je sahranje-nih bilo mnogo vi{e. Naime, pri-likom istra`ivanja prona|ena je iz-razito velika koli~ina dislociranih ljudskih kostiju. To su kosturni os-taci pokojnika ~iji su grobovi deva-stirani ukopavanjem mla|ih grobo-va, temelja recentnog zi|a ili uko-pavanjem dijelova komunalne in-frastrukture. U svim grobovima pokojnik je bio polo`en na le|a, ~esto u drvenim sanducima ({to se zaklju~uje prema nalazima ostata-

ka drva i `eljeznih ~avala), s gla-vom na zapadu te rukama polo`enim na zdjelicu ili grudni ko{. Antro-polo{kom analizom ustanovljeno je da su na groblju oko crkve sahranji-vani i `ene i djeca, {to ukazuje na ~injenicu da nije rije~ samo o sa-mostanskom groblju, ve} o groblju za {iru populaciju koja je naselja-vala ovo podru~je. Ta ~injenica iznena|uje zna li se da crkva BDM u Remetama postaje `upna crkva tek 1812. godine. No, mogu}e je pretpostaviti da je – kao i danas – crkva u Remetama i nekada zauzi-mala istaknuto mjesto u duhovnosti i religioznom `ivotu stanovnika {i-reg zagreba~kog podru~ja pa su oni, vjerojatno, i bez obzira na sa-mostanski karakter ovoga kom-pleksa, `eljeli i dobili dozvolu za ukop upravo na ovome mjestu. U grobovima su prona|ene sveta~ke medaljice, kri`i}i i perle krunica te }e nakon njihovog restauriranja, koje je u tijeku, biti mogu}e rekon-struirati dijelove no{nje, obi~aja i kulture ̀ ivljenja onodobnih stanov-nika.

[to donosi nastavak istra`ivanja?

Najzanimljivije za arheologe tek predstoji – ustanoviti u kojem vremenu je gra|ena prona|ena crkva i tko su njezini graditelji. Za sada je sigurno samo to da je sta-rija od dana{nje crkve i da se u njezinoj strukturi prepoznaje jo{ nekoliko gra|evinskih faza i inter-vencija. Prema dosada{njim istra-`ivanjima povjesni~ara i povjes-ni~ara umjetnosti, dana{nja crkva datira iz 1319. godine kada je kralj Karlo Robert dao pavlinima sagra-diti «novu crkvu i samostan». Prije toga, godine 1288., za prvog re-metskog priora Firmijana, osnovan je pravi samostan, no te{ko je o~e-kivati da bi tada sagradili monu-mentalnu crkvu koju bi sru{ili sve-ga tridesetak godina potom. Za prvu pavlinsku crkvu koju je sa-gradio opat Iskvirin prilikom do-laska pavlina u Remete u drugoj polovini 14. stolje}a, literatura bi-lje`i da je «vjerojatno bila drvena i da se nalazi ispod dana{njeg sve-ti{ta». Ako i nije bila drvena, goto-vo je nevjerojatno da bi Iskvirin sa svojim malobrojnim pustinjacima s kojima osniva eremitorij, mogao sagraditi ovako velebni sakralni objekt. Stoga nam se otvaraju dvije mogu}nosti: ili je novoprona|ena crkva dio samostanskog sklopa koji je dao sagraditi kralj Karlo Robert 1319. godine, ili ona pripa-da vremenu prije mongolske pro-vale 1242. godine, odnosno raz-doblju iz kojeg nam nisu ostala sa~uvana gotovo nikakva materi-jalna svjedo~anstva na {irem za-greba~kom prostoru. Kako i for-mom apside (obla izvana, a poli-gonalna iznutra) prona|ena crkva odudara od tlocrtnih rje{enja apsi-dalnih prostora i izvan Hrvatske, zasigurno mo`emo re}i kako }e tek nastavak arheolo{kih istra`i-vanja, uz studiozna prou~avanja povijesnih izvora i drugih sakral-nih objekata izvan na{eg prostora, dati pravi odgovor o vremenu gra-dnje ovog, za sada, jedinstvenog primjera graditeljskog naslje|a u nas.

Fotografije pronalazaka pogledaj-te na sljede}e dvije stranice.

Ili je novoprona|ena crkva dio samostan-skog sklopa koji je dao sagraditi kralj Karlo Robert 1319. godine, ili ona pripada vremenu prije mongolske pro-vale 1242. godine, od-nosno razdoblju iz ko-jeg nam nisu ostala sa-~uvana gotovo nikak-va materijalna svjedo-~anstva na {irem za-greba~kom prostoru.

Posebno zanimljivi su nalazi kosturnih osta-taka pokojnika kojih je prona|eno vi{e od 130. Prema sada{njoj fazi istra`enosti mo`e se zaklju~iti da je rije~ o grobovima 17. i 18. stolje}a, premda ima naznaka da su neki i stariji.

Advocata Croatiae 19

Sveti{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

20 Advocata Croatiae

Medaljica s likom sv. Benedikta.(Foto: M. Gregl, 2008.)

Pogled na gradili{te: nitko nije mogao ni zamisliti {to }e se sve otkriti ispod temelja remetske

Grobovi iz 17. i 18. st. prona|eni na temelju zida. (Foto: T. Ple{e, 2008.)

Zlatna forinta Matije Korvina (1458 – 1490)

Zlatna forinta Matije Korvina (1458 – 1490), kovana je izme|u 1465. i 1470. Godine. Izuzetnost ovoga nalaza o~ituje se u ~inje-

nici da je 1485. godine kralj Matija Korvin dao podi}i toranj i zid oko remetskog samostanskog sklopa te mo`emo pretpostaviti kako je njihova gradnja pla}ena upravo ovim novcem. S obzirom da je zlatnik izuzetno dobro o~uvan, odnosno da mo`emo pretpostaviti kako je bio u optjecaju vrlo kratko, nije te{ko zamisliti da je na kraljevskomu saboru odr`anom u dana{njem Zagrebu po~etkom 1481. godine, kralj podario odre|enu svotu novca za obnovu re-metskog samostana te da je jedan primjerak novca, nesretnim slu-~ajem za tada{njega vlasnika, dospio i do nas.

Zlatnik Matije Korvina (Foto: M. Gregl, 2008.)

ARHEOLO[KE ISKOPINESveti{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sveti{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Advocata Croatiae 21

etske crkve. (Foto: B. Ma{i}, 2008.)

Arheolo{ki istra`ni radovi na crkvi starijoj od dana{nje. (Foto: B. Ma{i}, 2008.)

Medaljica s likom sv. Benedikta. (Foto: M. Gregl, 2008.)

Medaljica s prikazom Djevice Marije. (Foto: M. Gregl, 2008.)

ARHEOLO[KE ISKOPINE