ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA U SLAVONIJI18. listopada 2006.

Hrvatske autoceste d.o.o. osiguravaju stalan arheološki nadzor nad izvođenjem zemljanih radova na izgradnji autocesta. Na trasi autoceste Beli Manastir – Osijek – Svilaj na dionici Đakovo – Sredanci, Ministarstvo kulture provelo je arheoloških istraživanja na 12 lokaliteta. Istraživanja su napravljena u suradnji s brojnim institutima i muzejima. Od većih institucija sudjelovali su Institut za arheologiju iz Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti iz Zagreba te muzeji: Arheološki muzej iz Zagreba, Muzej Đakovštine i Zavičajni muzej Stjepana Grubera iz Županje. Navest ćemo neke značajnije lokalitete i pronalaske ovih istraživanja:Ivandvor smješten je 3,5 km zapadno od Đakova uz obilaznicu grada. Dosadašnja istraživanja na lokalitetu su ukazala niz objekata ukopanih u sterilni sloj (zdravicu) ispod sloja oranja. Objekti se prema pokretnim arheološkim nalazima mogu datirati u šire vremensko razdoblje od prapovijesti do srednjeg vijeka. Najučestaliji su antički pokretni nalazi odnosno ulomci predmeta svakodnevne upotrebe kao što su keramičke posude, ulomci nošnje, nakita i novac.  

Pajtenica smješten je istočno od Đakovačkih Selaca. Pronađeno naselje na Pajtenici možemo pripisati nosiocima lasinjske kulture, koja pripada razdoblju ranog bakrenog doba – eneolitika. Pripadnici te kulture uglavnom su se bavili stočarstvom te su zbog toga njihova naselja dosta mobilna, odnosno naseljavali su uglavnom više položaje u blizini izvora vode, te su se često selili. Uglavnom su živjeli u poluukopanim ili ukopanim jamskim objektima.

 

Kaznica – Rutak smješten je pored Đakovačkih Selaca u neposrednoj blizini potoka Kaznica. Zabilježen je veliki broj prapovijesnih stambenih objekata – zemunica.

Treba izdvojiti i nalaze dvaju grobova.

Riječ je o kosturnim ukopima polegnutim u zemljanu raku u zgrčenom položaju. Prema nalazima keramike zaključak je da se na položaju Kaznica – Rutak nalazilo prapovijesno naselje iz razdoblja starčevačke i sopotske kulture.  

Krčavina smješten je pored Novih Perkovaca. Najzastupljeniji objekti su jame koje se prema pokretnim arheološkim nalazima mogu datirati u vrijeme neolitika odnosno u sopotsku kulturu. Zabilježene su i brončanodobne jame s arheološkim nalazima licenske keramike.  

Debela Šuma je lokalitet ukupne površine oko 32.000m?. Najstariji nalazi pripadaju starčevačkoj kulturi, veliki broj nalaza pripada sopotskoj kulturi, a nađene su i jame koje pripadaju lasinjskoj kulturi. Na ovom se mjestu nalazi srednjovjekovno selište koje je nastalo najkasnije do 9 stoljeća. Iz tog vremena potječu dva radionička objekata, vrlo vjerojatno za obradu željeza. Naselje je uništeno najkasnije do početka 16. stoljeća dolaskom Turaka. Na istraženoj površini otkriveno je najmanje šest stambenih objekata. Otkriveno je desetak bunara, različitih jama, vatrišta i drugog. Otkrivena su i dva srednjovjekovna groba.

 

Veliko Čere je lokalitet koji obuhvaća površinu od oko 37.000 m2. Utvrđeno je postojanje tri naselja koja su postojala u različitim razdobljima. Kasnobrončanodobni i rimski nalazi uglavnom se nalaze na položaju planiranog putnog prijelaza preko trase autoceste, blagom prirodnom uzvišenju koje je označeno mikrotoponimom Sela. Srednjovjekovni nalazi potječu s čitave istražene površine nalazišta. 

Krnjice – Jelanje smješten je kod mjesta Donji Andrijevci. Lokalitet se nalazi na području koje nekoć bilo plavno i močvarno pa je teško govoriti o postojanju naselja na ovom položaju. Dosadašnja arheološka istraživanja pokazala su postojanje sezonskog staništa. Uočen je veliki broj jama u kojima izostaju pokretni nalazi, ali je nađen velik broj bunara zapunjen brončanodobnom keramikom. Osim keramičkih nalaza na lokalitetu je pronađen i manji broj uporabnih predmeta izrađenih od bronce koji se također mogu datirati u brončano doba.