45
1010 0101 Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Arhitektura računala

Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013

Arhitektura računala

Page 2: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 2/45

Sadržaj

• građa osobnih računala

• centralna jedinica

• memorija

• sekundarna memorija

• ulaz/izlaz

• sabirnice i portovi

• elektronički otpad

Page 3: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 3/45

Pojam računala

• s tehničkog aspekta računalo je uređaj za izvršavanje aritmetičko – logičkih operacija sa svrhom obrade, pohrane i analize podataka;

• kako bi se osigurao uspješniji rad računalo se povezuje sa ostalim elementima čime te nastaje tzv. računalni sustav;

• Računalo se sastoji se od sklopovske opreme i programske podrške

• sklopovska oprema: mehaničke, električne, elektroničke, magnetske i optičke komponente i uređaje digitalnog računalnog sustava

• sustav programske podrške: računalni programi kojima je sustav opskrbljen

Page 4: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 4/45

Generacije računala

• 1. građena od elektronskih cijevi;

• 2. korištenje tranzistora;

• 3. korištenje integriranih krugova;

• 4. korištenje naprednijih arhitektura integriranih krugova;

• 5. paralelna arhitektura i RISC procesori;

• 6. korištenje neuronskih mreža;

• 7. korištenje nano-tehnologije;

Page 5: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 5/45

Klasifikacija računala

digitalna računala

mikroprocesorska

Računala

Serveri

osobna računala

prijenosna računala

Laptop/Notebook

Tablet PC

Džepna računala

(Handheld)

Netbook

stolna računala superračunala

mainframe

Page 6: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 6/45

Klasifikacija računala II

• U prvu razinu spadaju kategorije:

– Super računala: računala koja se koriste za najzahtjevnije obrade

podataka (rješavanje jednog velikog problema – npr. prognoza

vremena). Trenutno najbrže superračunalo je Tianhe-2

(Guangzho, Kina) brzine 33,86 petaflops/s (33,86 x 1015 operacija

sa pomičnim zarezom u sekundi) – 3,12 mil jezgri procesora.

– Velika ili mainframe računala: koriste se kao podrška za rad

velikih i složenih informacijskih sustava.

– Mikroprocesorska računala: temelje se na snazi i

mogućnostima mikroprocesora koji može imati jednu ili više

jezgri.

Page 7: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 7/45

Superračunalo

• 2. superračunalo po snazi

• CRAY XK7 sustav, instaliran u US Dep. of Energy

– 17.59 petaflop/s

– 6.247 AMD Opteron procesora s 32 GB RAM

– 261.632 NVIDIA K20x jezgri s 6 GB RAM (ukupno 693.6 TB RAM)

– jedan od najefikasnijih sustava - 8.21 MW ili 2,143 Mflops/W

Page 8: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 8/45

Klasifikacija računala III

• Mikroprocesorska računala se u dvije osnovne skupine:

• Serveri: koriste se za pružanje različitih vrsta usluga

korisnicima npr, web server, server baza podataka i sl.

• Osobna računala: namijenjena su radu pojedinačnog

korisnika, a mogu se podijeliti na:

– Laptop / Notebook;

– Džepna računala;

– Tablet PC

Page 9: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 9/45

Arhitektura osobnih računala

Mikroprocesor

Međumemorija

Chipset

Matična ploča

Sabirnica

Integrirani

kontroleri

ROM RAM

Adapteri

Page 10: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 10/45

Arhitektura osobnih računala II

• Kućište • kutija u kojoj je smještena centralna jedinica;

• osigurava napajanje električnom energijom;

• osigurava hlađenje;

• unutar njega se montiraju mnoge periferne jedince;

• Centralna jedinica – centralna jedinica osobnog računala sastoji se od četiri osnovne

komponente:

• matična ploča;

• procesor;

• memorija;

• adapteri i kontroleri;

Page 11: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 11/45

• primjeri kućišta

Page 12: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 12/45

Matična ploča

• Matična ploča čini osnovu arhitekture centralne jedinice računala

• Osnovne komponente su: – sabirnica (engl. bus);

– specijalizirani skup integriranih krugova matične ploče (engl. chipset);

– integrirani kontroleri;

• Sabirnica – međusobno povezuje sve komponente koje su ugrađene ili se

naknadno priključuju na matičnu ploču.

– Postoje tri vrste sabirnica:

• adresna;

• podatkovna;

• kontrolna;

Page 13: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 13/45

Matična ploča II

Page 14: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 14/45

Matična ploča III

• Specijalizirani skup integriranih krugova (chipset) matične ploče je skupina čipova koji čine „logiku“ matične ploče. Čine ga dvije osnovne komponente:

– Northbidge: čip koji upravlja komunikacijom najbržih perifernih komponenti: procesora, radne memorije i grafičke kartice;

– Southbridge: čip koji upravlja komunikacijom sporijih perifernih komponenti kao što portovi, sabirnice, mrežne i memorijske komponente;

• Integrirani kontroleri

– integrirani kontroleri upravljaj komunikacijom između uređaja koji se spajaju na matičnu ploču kao što su tastatura, monitor,

Page 15: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 15/45

Središnji procesor

CPU

Središnji procesor

GPU

Grafički procesor

NB

Northbridge

SB

Southbridge

Page 16: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 16/45

Središnji procesor II

• mikroprocesor – integrirani logički sklop koji predstavlja

središnje mjesto izvođenja svih operacija;

– Osnovni parametri mikroprocesora su:

• duljina riječi;

• širina sabirnice;

• brzina;

• arhitektura;

• broj jezgri:

• duljina riječi: broj bitova koji se obrađuje u jednom ciklusu – 8-bitni,

16-bitni, 32-bitni, 64-bitni...

• širina sabirnice: broj bitova kji mogu biti preneseni u jednom ciklusu

između procesora, memorije i drugih uređaja računala;

• brzina procesora: učestalost taktova izražena u Hz (MHz, GHZ...)

Page 17: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 17/45

Središnji procesor III

• CPU (engl. Central Processing Unit)

PRIBAVI (fetch)

IZVRŠI (execute)

Dijagram prijelaza

Page 18: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 18/45

Središnji procesor IV

• dijelovi procesora

– ALU (aritmetičko-logička jedinica)

– interni registri

– programski registri

• signal vremenskog vođenja (takt, engl. clock)

– tehnološka ograničenja

• koliko brzo mogu reagirati pojedini sklopovi

• brzina svjetlosti

– organizacijska ograničenja

• odziv memorije, U/I podsustava ...

– današnja brzina 3,6 GHz (uz hlađenje i 6 GHz)

Page 19: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 19/45

Primjeri središnjih procesora

Page 20: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 20/45

Arhitektura mikroprocesora

• Arhitektura:

– RISC (Reduced Instruction Set Computer) – rastavljanje naredbi

na manje dijelove koje se izvršavaju istovremeno i istom

brzinom. Danas dominantna arhitektura.

– CISC (Reduced Instruction Set Computer) – izvršavanje cijele

naredbe. Svaki moderni mikroprocesor sadrži skup naredbi za

prevođenje CISC u RISC radi zadržavanja kompatibilnosti.

• Procesori se također mogu podijeliti na:

– procesori nepromjenjive arhitekture;

– procesori promjenjive arhitekture: ili FPGA (Field-Programmable

Gate Array): pored ugrađene procesorske jezgre ugrađeni su

programibilni logički sklopovi.

Page 21: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 21/45

Arhitektura mikroprocesora II

• Broj jezgri

– prema broju jezgri procesori mogu biti:

• procesori sa jednom jezgrom;

• procesori sa više jezgri (2 – 4096)

– Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne jedna o

drugoj ili kao jezgre koje dijele resurse (neke jezgre nadziru i

koordiniraju rad, a druge vrše obradu podataka)

Page 22: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 22/45

Memorija

• funkcijska jedinica digitalnog računala zadužena za

primanje, pohranu i predaju digitalnih podataka;

• dvije vrste memorija – primarna i sekundarna

• primarna memorija – ROM i RAM

– jedino nju procesor direktno “vidi”

– svi programi i podaci sa kojima se trenutno vrši obrada

– nalazi se u memorijskim modulima utaknutim u matičnu ploču

Page 23: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 23/45

Memorija II

– ROM

• ispisana memorija, stalna memorija, nepromjenljiva memorija –

memorija iz koje se može samo čitati

• poslije isključenja računala sadržaj ostaje nepromijenjen

– RAM

• glavna i najbrža memorija u računalu

• podatke prenosi do procesora preko sabirnice

– međumemorija (engl. Cash Memory)

• glavna funkcija: osigurati optimalnu iskoristivost procesora

• nekoliko je puta brža od RAM-a pa procesor koristi memoriju bez

čekanja

Page 24: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 24/45

RAM DIP

SIPP

30-pin SIMM

72-pin SIMM

168-pin DIMM

168-pin DDR DIMM Rambus DRAM DD3 SO-DIMM

UNIVAC Mercury delay line

memory

Williams-Kilburnova cijev

Page 25: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 25/45

Parallel ATA

Serial ATA

SCSI konektori

Disk portovi

Page 26: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 26/45

Portovi

• Na osobnom računalu nalaze se slijedeći portovi: • Serijski port;

• Paralelni port;

• Port za igru;

• USB port:

– Serijski port se koristi za komunikaciju sa perifernim jedinicama

koje zahtijevaju serijsku komunikaciju (npr. miš, modem, dodatni

uređaji...).

– Serijski je moguće povezati dva računala tzv. nul – modem kabelom;

– Paralelni port se koristi za priključivanje pisača ili specifične

opreme. Brzina prijenosa podataka je visoka, ali je domet ograničen

na par metara;

Page 27: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 27/45

Portovi II

– Port za igru: obično se nalazi na zvučnim karticama i koristi se za

priključivanje igrače palice (joystick);

– USB (Universal Serial Bus) najnoviji standard serijskog porta.

Razvijen je u tri standarda USB 1.1 brzine 0,19 MB/s, USB 2.0

brzine 60 MB/s, USB 3.0 brzine 400 MB/S. Izveden je u tri

varijante Type (A, B), mini (A,B), Micro (A,B).

Page 28: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 28/45

28

Serijski port

Paralelni port

Port za igru

Type A Type B Type mini A Type mini B

Type micro B

USB 3

USB 3 micro

Page 29: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 29/45

A/D i D/A konverzija

• analogni signal

– svaka prirodna pojava se ovako očituje

• digitalni signal

– samo diskretne, točno određene vrijednosti

• pretvorba

– računalo radi samo u diskretnim vrijednostima, pa je za unošenje

ili dobivanje informacija od računala potrebno te vrijednosti

pretvoriti u analogni signal

• monitor – u svjetlost

• pisač – količina tinte

• zvučna kartica – zvuk

• kamera – svjetlo u diskretne vrijednosti

Page 30: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 30/45

A/D i D/A konverzija II

• uzorkovanje – koliko često se očitava signal

• broj bitova za kodiranje – broj mogućih nivoa

t

Page 31: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 31/45

Periferne jedinice

• Periferne jedinice osobnog računala

– ulazne jedinice;

– izlazne jedinice;

– vanjske memorije;

– ulazne jedinice

• Tipkovnica

– QWERTY (englesko govorno područje), QWERTZ (Njemačka i dio

Europe) , AZERTY (Francuska), FGĞIOD (Turska)...

– QWERTY vs. Dvorak

– specijalne tipke i znakovi

– ergonomske tipkovnice

Page 32: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 32/45

Periferne jedinice II

• Miš

– Analogni uređaj koji se koristi kad korisnik radi sa grafičkim

radnim sučeljem;

– Opremljen je sa dvije ili sa dodatnim tipkama koju mogu

povećati njegovu učinkovitost;

– Izvedbe: mehanička, optička, žičana, bežična

– TrackPoint, TouchPad, ...

Page 33: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 33/45

Periferne jedinice II

• Skener (Scanner)

– Digitalizira forme otisnute na nekom mediju koji može biti:

• refleksni: papir ili plastične podloge;

• transparentni: filmovi, dijapozitivi...

– pogodan za OCR (Optical Character Recognition), odnosno

optičko prepoznavanje znakova otisnutih na papiru. Npr. moguće

je otisnuti tekst digitalizacijom „prebaciti“ u digitalni oblik u

aplikaciju za obradu teksta.

Skener negativa Skener A0 formata

Page 34: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 34/45

Periferne jedinice III

• Monitor: Primarni izlazni uređaj osobnog računala.

Pojavljuje se u nekoliko tipova:

Video standardi • CRT (Catode Ray

Tube): ekran

izrađen na

tehnologiji

katodne cijevi;

• LCD (Liquid

Crystal Display)

ekran izrađen na

tehn. tekućih

kristala;

Page 35: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 35/45

Periferne jedinice IV

• Pisači i ploteri

– Najstarija izlazna jedinica računala. Omogućavaju ispis na papiru

i pojavljuju se u izvedbama kao:

– Iglični (matrični) pisač: udaranjem iglica u traku prenosi se zapis

na papir. Mogu tiskati više kopija od jednom. U radu su vrlo

glasni i spori

– Tintni (ink-jet): boju iz tonera na papir prenose preko mlaznica

vrlo malog promjera. Vrlo su jeftini, ali mogu vrlo brzo trošiti

boju prilikom tiskanja fotografija.

Page 36: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 36/45

Periferne jedinice V

− Laserski pisač: korištenjem laserskih lampi i bubnja fini prah

tonera se „lijepi“ na površinu papira. Vrlo su brzi i ne stvaraju

veliku buku. Ovisno o formatu i broju boja mogu biti vrlo skupi.

Page 37: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 37/45

Periferne jedinice VI

– Sublimacijski pisači: zagrijavanjem prenose boju do medija

(platno, papir, plastika). Imaju izvanrednu kvalitetu tiska, ali uz

vrlo visoku cijenu.

– Ploter je kategorija pisača koja ima mogućnost tiskanja na

mediju većih dimenzija (do nekoliko metara). Pogodni su za

tiskanje nacrta i postera. Zbog zahtjeva za preciznošću na velikim

dimenzijama, mogu biti vrlo skupi.

Termalni pisač Iglični pisač

Page 38: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 38/45

Sekundarne memorije

• Tvrdi disk - magnetski ili tvrdi disk (HDD - Hard Disk

Drive) koristi magnetni medij za pohranu podataka. • Medij se vrti brzinom od 4.000 – 15.000 okretaja u sekundi.

• Iznad rotirajućih ploča s magnetnim premazom lebdi glava za čitanje

i pisanje na udaljenosti od 0,07 mm.

• Danas se koriste u dimenzijama od 1,8″, 2,5″ i 3,5″ dok je 5,25″

zastario.

– Sučelje tvrdih diskova:

• ATA i SATA

• SCSI

– Kapacitet od 20 MB – 3.000 GB (3 TB)

Page 39: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 39/45

Sekundarne memorije II

• Solid State Disk

– kao i tvrdi disk ima funkciju pohrane velike količine podataka.

Osnovna prednost je da nema pomičnih dijelova, tiši su u radu,

rade velikim brzinama i u radu troše malo energije.

– Osnovni nedostaci su visoka cijena i mali kapacitet. Neke izvedbe

imaju ograničeni broj zapisivanja (do 1,5 milijuna puta).

– Kombinacijom tvrdog diska i SSD-a dobiva se medij za pohranu

podataka koji radi velikom brzinom (pokretanje operativnog

sustava sa SSD-a) te velikog kapaciteta (podaci na HDD-u)

– Kapacitet od 1- 256 GB

Page 40: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 40/45

Sekundarne memorije III

• CD / DVD / Blu-Ray

– CD (Compact Disk) optički medij koji za čitanje koristi laser.

Prvotno je bio namijenjen za prijenos glazbe, ali je brzo postao

pogodan medij za prijenos podataka

• Kapacitet 650 (74 min) - 870 MB (99 min)

– DVD (Digital Versatile Disc) optički medij znatno većeg kapaciteta

od compact diska. Prvotno je namijenjen za pohranu video

zapisa visoke kvalitete. Mogućnost zapisivanja podataka s obje

strane na dva sloja (sa svake strane).

• Kapacitet:

– 4.7 GB (jednostrani zapis, jedan sloj)

– 8.5–8.7 GB (jednostrani zapis, dva sloja)

– 9.4 GB (dvostrani zapis, jedan sloj)

– 17.08 GB (dvostrani zapis, dva sloja)

Page 41: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 41/45

Sekundarne memorije IV

• Blu-Ray Disk

– Optički medij koji koristi laser u plavom dijelu spektra.

– Namjenjeni su pohrani filmova u punoj HD rezoluciji (1.920 x

1.080).

– Kapacitet 27 Gb u jednoslojnom, a 54 GB u dvoslojnom zapisu

podataka.

Page 42: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 42/45

Primjeri – tvrdi disk

8 “ Tvrdi disk

5,25 3,5“ Tvrdi disk

1“ Tvrdi disk

1.8“ Tvrdi disk

2,5“ Tvrdi disk

Page 43: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 43/45

Elektronički otpad

• metode zbrinjavanja – rastavljanje opreme

• ručno odvajanje dijelova koji se mogu obnoviti i ponovo upotrijebiti

– mehanička obrada

• uklanjanje štetnih dijelova, zatim usitnjavanje i rezanje da bi se izdvojile komponente koje se mogu reciklirati

– spaljivanje

• nakon što se spale gorivi dijelovi jednostavnije se mogu izdvojiti korisni metali

– kemijska obrada

– recikliranje

Page 44: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 44/45

Elektronički otpad II

• prevencija

– upotrebljavati što manje količine materijala

– upotrebljavati manje različitih materijala

– za plastične dijelove odabrati kompatibilne polimere

– projektirati sve dijelove za jednaki vijek trajanja

Page 45: Arhitektura računala - vuka.hrvlado/mtst2013/OI_2013_2_Arhitektura_racunala.pdf · •procesori sa više jezgri (2 – 4096) –Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne

1010

0101

Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 45/45

Literatura

• PC računala iznutra i izvana

– Dario Sušanj

– 2002., Sysprint, Zagreb