Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013
Arhitektura računala
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 2/45
Sadržaj
• građa osobnih računala
• centralna jedinica
• memorija
• sekundarna memorija
• ulaz/izlaz
• sabirnice i portovi
• elektronički otpad
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 3/45
Pojam računala
• s tehničkog aspekta računalo je uređaj za izvršavanje aritmetičko – logičkih operacija sa svrhom obrade, pohrane i analize podataka;
• kako bi se osigurao uspješniji rad računalo se povezuje sa ostalim elementima čime te nastaje tzv. računalni sustav;
• Računalo se sastoji se od sklopovske opreme i programske podrške
• sklopovska oprema: mehaničke, električne, elektroničke, magnetske i optičke komponente i uređaje digitalnog računalnog sustava
• sustav programske podrške: računalni programi kojima je sustav opskrbljen
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 4/45
Generacije računala
• 1. građena od elektronskih cijevi;
• 2. korištenje tranzistora;
• 3. korištenje integriranih krugova;
• 4. korištenje naprednijih arhitektura integriranih krugova;
• 5. paralelna arhitektura i RISC procesori;
• 6. korištenje neuronskih mreža;
• 7. korištenje nano-tehnologije;
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 5/45
Klasifikacija računala
digitalna računala
mikroprocesorska
Računala
Serveri
osobna računala
prijenosna računala
Laptop/Notebook
Tablet PC
Džepna računala
(Handheld)
Netbook
stolna računala superračunala
mainframe
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 6/45
Klasifikacija računala II
• U prvu razinu spadaju kategorije:
– Super računala: računala koja se koriste za najzahtjevnije obrade
podataka (rješavanje jednog velikog problema – npr. prognoza
vremena). Trenutno najbrže superračunalo je Tianhe-2
(Guangzho, Kina) brzine 33,86 petaflops/s (33,86 x 1015 operacija
sa pomičnim zarezom u sekundi) – 3,12 mil jezgri procesora.
– Velika ili mainframe računala: koriste se kao podrška za rad
velikih i složenih informacijskih sustava.
– Mikroprocesorska računala: temelje se na snazi i
mogućnostima mikroprocesora koji može imati jednu ili više
jezgri.
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 7/45
Superračunalo
• 2. superračunalo po snazi
• CRAY XK7 sustav, instaliran u US Dep. of Energy
– 17.59 petaflop/s
– 6.247 AMD Opteron procesora s 32 GB RAM
– 261.632 NVIDIA K20x jezgri s 6 GB RAM (ukupno 693.6 TB RAM)
– jedan od najefikasnijih sustava - 8.21 MW ili 2,143 Mflops/W
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 8/45
Klasifikacija računala III
• Mikroprocesorska računala se u dvije osnovne skupine:
• Serveri: koriste se za pružanje različitih vrsta usluga
korisnicima npr, web server, server baza podataka i sl.
• Osobna računala: namijenjena su radu pojedinačnog
korisnika, a mogu se podijeliti na:
– Laptop / Notebook;
– Džepna računala;
– Tablet PC
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 9/45
Arhitektura osobnih računala
Mikroprocesor
Međumemorija
Chipset
Matična ploča
Sabirnica
Integrirani
kontroleri
ROM RAM
Adapteri
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 10/45
Arhitektura osobnih računala II
• Kućište • kutija u kojoj je smještena centralna jedinica;
• osigurava napajanje električnom energijom;
• osigurava hlađenje;
• unutar njega se montiraju mnoge periferne jedince;
• Centralna jedinica – centralna jedinica osobnog računala sastoji se od četiri osnovne
komponente:
• matična ploča;
• procesor;
• memorija;
• adapteri i kontroleri;
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 11/45
• primjeri kućišta
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 12/45
Matična ploča
• Matična ploča čini osnovu arhitekture centralne jedinice računala
• Osnovne komponente su: – sabirnica (engl. bus);
– specijalizirani skup integriranih krugova matične ploče (engl. chipset);
– integrirani kontroleri;
• Sabirnica – međusobno povezuje sve komponente koje su ugrađene ili se
naknadno priključuju na matičnu ploču.
– Postoje tri vrste sabirnica:
• adresna;
• podatkovna;
• kontrolna;
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 13/45
Matična ploča II
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 14/45
Matična ploča III
• Specijalizirani skup integriranih krugova (chipset) matične ploče je skupina čipova koji čine „logiku“ matične ploče. Čine ga dvije osnovne komponente:
– Northbidge: čip koji upravlja komunikacijom najbržih perifernih komponenti: procesora, radne memorije i grafičke kartice;
– Southbridge: čip koji upravlja komunikacijom sporijih perifernih komponenti kao što portovi, sabirnice, mrežne i memorijske komponente;
• Integrirani kontroleri
– integrirani kontroleri upravljaj komunikacijom između uređaja koji se spajaju na matičnu ploču kao što su tastatura, monitor,
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 15/45
Središnji procesor
CPU
Središnji procesor
GPU
Grafički procesor
NB
Northbridge
SB
Southbridge
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 16/45
Središnji procesor II
• mikroprocesor – integrirani logički sklop koji predstavlja
središnje mjesto izvođenja svih operacija;
– Osnovni parametri mikroprocesora su:
• duljina riječi;
• širina sabirnice;
• brzina;
• arhitektura;
• broj jezgri:
• duljina riječi: broj bitova koji se obrađuje u jednom ciklusu – 8-bitni,
16-bitni, 32-bitni, 64-bitni...
• širina sabirnice: broj bitova kji mogu biti preneseni u jednom ciklusu
između procesora, memorije i drugih uređaja računala;
• brzina procesora: učestalost taktova izražena u Hz (MHz, GHZ...)
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 17/45
Središnji procesor III
• CPU (engl. Central Processing Unit)
PRIBAVI (fetch)
IZVRŠI (execute)
Dijagram prijelaza
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 18/45
Središnji procesor IV
• dijelovi procesora
– ALU (aritmetičko-logička jedinica)
– interni registri
– programski registri
• signal vremenskog vođenja (takt, engl. clock)
– tehnološka ograničenja
• koliko brzo mogu reagirati pojedini sklopovi
• brzina svjetlosti
– organizacijska ograničenja
• odziv memorije, U/I podsustava ...
– današnja brzina 3,6 GHz (uz hlađenje i 6 GHz)
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 19/45
Primjeri središnjih procesora
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 20/45
Arhitektura mikroprocesora
• Arhitektura:
– RISC (Reduced Instruction Set Computer) – rastavljanje naredbi
na manje dijelove koje se izvršavaju istovremeno i istom
brzinom. Danas dominantna arhitektura.
– CISC (Reduced Instruction Set Computer) – izvršavanje cijele
naredbe. Svaki moderni mikroprocesor sadrži skup naredbi za
prevođenje CISC u RISC radi zadržavanja kompatibilnosti.
• Procesori se također mogu podijeliti na:
– procesori nepromjenjive arhitekture;
– procesori promjenjive arhitekture: ili FPGA (Field-Programmable
Gate Array): pored ugrađene procesorske jezgre ugrađeni su
programibilni logički sklopovi.
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 21/45
Arhitektura mikroprocesora II
• Broj jezgri
– prema broju jezgri procesori mogu biti:
• procesori sa jednom jezgrom;
• procesori sa više jezgri (2 – 4096)
– Sve jezgre mogu biti izvedene kao samostalne, neovisne jedna o
drugoj ili kao jezgre koje dijele resurse (neke jezgre nadziru i
koordiniraju rad, a druge vrše obradu podataka)
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 22/45
Memorija
• funkcijska jedinica digitalnog računala zadužena za
primanje, pohranu i predaju digitalnih podataka;
• dvije vrste memorija – primarna i sekundarna
• primarna memorija – ROM i RAM
– jedino nju procesor direktno “vidi”
– svi programi i podaci sa kojima se trenutno vrši obrada
– nalazi se u memorijskim modulima utaknutim u matičnu ploču
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 23/45
Memorija II
– ROM
• ispisana memorija, stalna memorija, nepromjenljiva memorija –
memorija iz koje se može samo čitati
• poslije isključenja računala sadržaj ostaje nepromijenjen
– RAM
• glavna i najbrža memorija u računalu
• podatke prenosi do procesora preko sabirnice
– međumemorija (engl. Cash Memory)
• glavna funkcija: osigurati optimalnu iskoristivost procesora
• nekoliko je puta brža od RAM-a pa procesor koristi memoriju bez
čekanja
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 24/45
RAM DIP
SIPP
30-pin SIMM
72-pin SIMM
168-pin DIMM
168-pin DDR DIMM Rambus DRAM DD3 SO-DIMM
UNIVAC Mercury delay line
memory
Williams-Kilburnova cijev
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 25/45
Parallel ATA
Serial ATA
SCSI konektori
Disk portovi
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 26/45
Portovi
• Na osobnom računalu nalaze se slijedeći portovi: • Serijski port;
• Paralelni port;
• Port za igru;
• USB port:
– Serijski port se koristi za komunikaciju sa perifernim jedinicama
koje zahtijevaju serijsku komunikaciju (npr. miš, modem, dodatni
uređaji...).
– Serijski je moguće povezati dva računala tzv. nul – modem kabelom;
– Paralelni port se koristi za priključivanje pisača ili specifične
opreme. Brzina prijenosa podataka je visoka, ali je domet ograničen
na par metara;
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 27/45
Portovi II
– Port za igru: obično se nalazi na zvučnim karticama i koristi se za
priključivanje igrače palice (joystick);
– USB (Universal Serial Bus) najnoviji standard serijskog porta.
Razvijen je u tri standarda USB 1.1 brzine 0,19 MB/s, USB 2.0
brzine 60 MB/s, USB 3.0 brzine 400 MB/S. Izveden je u tri
varijante Type (A, B), mini (A,B), Micro (A,B).
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 28/45
28
Serijski port
Paralelni port
Port za igru
Type A Type B Type mini A Type mini B
Type micro B
USB 3
USB 3 micro
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 29/45
A/D i D/A konverzija
• analogni signal
– svaka prirodna pojava se ovako očituje
• digitalni signal
– samo diskretne, točno određene vrijednosti
• pretvorba
– računalo radi samo u diskretnim vrijednostima, pa je za unošenje
ili dobivanje informacija od računala potrebno te vrijednosti
pretvoriti u analogni signal
• monitor – u svjetlost
• pisač – količina tinte
• zvučna kartica – zvuk
• kamera – svjetlo u diskretne vrijednosti
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 30/45
A/D i D/A konverzija II
• uzorkovanje – koliko često se očitava signal
• broj bitova za kodiranje – broj mogućih nivoa
t
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 31/45
Periferne jedinice
• Periferne jedinice osobnog računala
– ulazne jedinice;
– izlazne jedinice;
– vanjske memorije;
– ulazne jedinice
• Tipkovnica
– QWERTY (englesko govorno područje), QWERTZ (Njemačka i dio
Europe) , AZERTY (Francuska), FGĞIOD (Turska)...
– QWERTY vs. Dvorak
– specijalne tipke i znakovi
– ergonomske tipkovnice
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 32/45
Periferne jedinice II
• Miš
– Analogni uređaj koji se koristi kad korisnik radi sa grafičkim
radnim sučeljem;
– Opremljen je sa dvije ili sa dodatnim tipkama koju mogu
povećati njegovu učinkovitost;
– Izvedbe: mehanička, optička, žičana, bežična
– TrackPoint, TouchPad, ...
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 33/45
Periferne jedinice II
• Skener (Scanner)
– Digitalizira forme otisnute na nekom mediju koji može biti:
• refleksni: papir ili plastične podloge;
• transparentni: filmovi, dijapozitivi...
– pogodan za OCR (Optical Character Recognition), odnosno
optičko prepoznavanje znakova otisnutih na papiru. Npr. moguće
je otisnuti tekst digitalizacijom „prebaciti“ u digitalni oblik u
aplikaciju za obradu teksta.
Skener negativa Skener A0 formata
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 34/45
Periferne jedinice III
• Monitor: Primarni izlazni uređaj osobnog računala.
Pojavljuje se u nekoliko tipova:
Video standardi • CRT (Catode Ray
Tube): ekran
izrađen na
tehnologiji
katodne cijevi;
• LCD (Liquid
Crystal Display)
ekran izrađen na
tehn. tekućih
kristala;
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 35/45
Periferne jedinice IV
• Pisači i ploteri
– Najstarija izlazna jedinica računala. Omogućavaju ispis na papiru
i pojavljuju se u izvedbama kao:
– Iglični (matrični) pisač: udaranjem iglica u traku prenosi se zapis
na papir. Mogu tiskati više kopija od jednom. U radu su vrlo
glasni i spori
– Tintni (ink-jet): boju iz tonera na papir prenose preko mlaznica
vrlo malog promjera. Vrlo su jeftini, ali mogu vrlo brzo trošiti
boju prilikom tiskanja fotografija.
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 36/45
Periferne jedinice V
− Laserski pisač: korištenjem laserskih lampi i bubnja fini prah
tonera se „lijepi“ na površinu papira. Vrlo su brzi i ne stvaraju
veliku buku. Ovisno o formatu i broju boja mogu biti vrlo skupi.
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 37/45
Periferne jedinice VI
– Sublimacijski pisači: zagrijavanjem prenose boju do medija
(platno, papir, plastika). Imaju izvanrednu kvalitetu tiska, ali uz
vrlo visoku cijenu.
– Ploter je kategorija pisača koja ima mogućnost tiskanja na
mediju većih dimenzija (do nekoliko metara). Pogodni su za
tiskanje nacrta i postera. Zbog zahtjeva za preciznošću na velikim
dimenzijama, mogu biti vrlo skupi.
Termalni pisač Iglični pisač
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 38/45
Sekundarne memorije
• Tvrdi disk - magnetski ili tvrdi disk (HDD - Hard Disk
Drive) koristi magnetni medij za pohranu podataka. • Medij se vrti brzinom od 4.000 – 15.000 okretaja u sekundi.
• Iznad rotirajućih ploča s magnetnim premazom lebdi glava za čitanje
i pisanje na udaljenosti od 0,07 mm.
• Danas se koriste u dimenzijama od 1,8″, 2,5″ i 3,5″ dok je 5,25″
zastario.
– Sučelje tvrdih diskova:
• ATA i SATA
• SCSI
– Kapacitet od 20 MB – 3.000 GB (3 TB)
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 39/45
Sekundarne memorije II
• Solid State Disk
– kao i tvrdi disk ima funkciju pohrane velike količine podataka.
Osnovna prednost je da nema pomičnih dijelova, tiši su u radu,
rade velikim brzinama i u radu troše malo energije.
– Osnovni nedostaci su visoka cijena i mali kapacitet. Neke izvedbe
imaju ograničeni broj zapisivanja (do 1,5 milijuna puta).
– Kombinacijom tvrdog diska i SSD-a dobiva se medij za pohranu
podataka koji radi velikom brzinom (pokretanje operativnog
sustava sa SSD-a) te velikog kapaciteta (podaci na HDD-u)
– Kapacitet od 1- 256 GB
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 40/45
Sekundarne memorije III
• CD / DVD / Blu-Ray
– CD (Compact Disk) optički medij koji za čitanje koristi laser.
Prvotno je bio namijenjen za prijenos glazbe, ali je brzo postao
pogodan medij za prijenos podataka
• Kapacitet 650 (74 min) - 870 MB (99 min)
– DVD (Digital Versatile Disc) optički medij znatno većeg kapaciteta
od compact diska. Prvotno je namijenjen za pohranu video
zapisa visoke kvalitete. Mogućnost zapisivanja podataka s obje
strane na dva sloja (sa svake strane).
• Kapacitet:
– 4.7 GB (jednostrani zapis, jedan sloj)
– 8.5–8.7 GB (jednostrani zapis, dva sloja)
– 9.4 GB (dvostrani zapis, jedan sloj)
– 17.08 GB (dvostrani zapis, dva sloja)
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 41/45
Sekundarne memorije IV
• Blu-Ray Disk
– Optički medij koji koristi laser u plavom dijelu spektra.
– Namjenjeni su pohrani filmova u punoj HD rezoluciji (1.920 x
1.080).
– Kapacitet 27 Gb u jednoslojnom, a 54 GB u dvoslojnom zapisu
podataka.
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 42/45
Primjeri – tvrdi disk
8 “ Tvrdi disk
5,25 3,5“ Tvrdi disk
1“ Tvrdi disk
1.8“ Tvrdi disk
2,5“ Tvrdi disk
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 43/45
Elektronički otpad
• metode zbrinjavanja – rastavljanje opreme
• ručno odvajanje dijelova koji se mogu obnoviti i ponovo upotrijebiti
– mehanička obrada
• uklanjanje štetnih dijelova, zatim usitnjavanje i rezanje da bi se izdvojile komponente koje se mogu reciklirati
– spaljivanje
• nakon što se spale gorivi dijelovi jednostavnije se mogu izdvojiti korisni metali
– kemijska obrada
– recikliranje
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 44/45
Elektronički otpad II
• prevencija
– upotrebljavati što manje količine materijala
– upotrebljavati manje različitih materijala
– za plastične dijelove odabrati kompatibilne polimere
– projektirati sve dijelove za jednaki vijek trajanja
1010
0101
Osnove informatike s primjenom računala ©2013 Stranica 45/45
Literatura
• PC računala iznutra i izvana
– Dario Sušanj
– 2002., Sysprint, Zagreb