Arhivi kao izvori za rodoslovna istraivanjaAUTOR:GORDAN GLEDEC 25. 8. 2009.U Sloveniji je prije nekoliko godina odranarodoslovna konferencijana kojoj je, sad ve naalost pokojni, mr. sc.Martin Modruanobjavio referat pod nazivom "Vrste arhivskih i drugih dokumenata kao izvor za genealoka istraivanja". Kako je tekst bogat zanimljivostima i korisnim informacijama za sve rodoslovne istraivae, uz manje izmjene objavljujemo ga i ovdje, uz napomenu da se poveznica na izvornoobjavljeni tekst g.Modruana nalazi na stranicama Slovenskog rodoslovnog drutva.Genealoka istraivanja u svijetuGenealoka istraivanja zapoela su u Francuskoj u drugoj polovini 19. stoljea, od kada u Francuskoj postoji jedno privatno Drutvo za genealoka istraivanja, i to ne samo za istraivanja u Francuskoj ve i u svijetu uope. Ovo Drutvo vri i sada genealoka istraivanja i u Hrvatskoj.Poslije Drugog svjetskog rata interes za genealoka istraivanja porastao je posebno u Sjedinjenim amerikim dravama. Genealoko drutvo u Salt Lake City UTAH (SAD) najpoznatije je genealoko drutvo u SAD, ali i u svijetu. Ovo je drutvo organiziralo mikrofilmiranje matinih knjiga kao i druge arhivske dokumentacije bogate genealokim podacima u mnogim zemljama svijeta. Program mikrofilmiranja matinih knjiga i srodne dokumentacije Genealoko drutvo UTAH nastavlja i proiruje po itavom svijetu. Prirodno je da je interes genealokih istraivanja u SAD-u tako velik, jer se radi o mladoj i bogatoj zemlji svijeta, ije je stanovnitvo sastavljeno od svih rasa i svih vjera sa svih kontinenata. To je razlog da to tako razliito stanovnitvo traga za svojim korjenima po itavom svijetu.Ali, u svijetu postoje i mnoga druga drutva koja se bave genealokim istraivanjima, kao to su drutva u Zapadnoj Europi, ali i u nekim zemljama Istone Europe.Istraivanja u HrvatskojI hrvatski je narod u posljednja dva stoljea emigrirao u mnoge zemlje svijeta, osobito u zemlje Sjeverne i June Amerike, ali i u Australiju, te Novi Zeland, kao i u europske zemlje.Znaajan broj tih hrvatskih iseljenika osjea potrebu za utvrivanjem svojeg porijekla, odnosno svojih djedovskih korijena, pa se sve vie radi na istraivanju porijekla naih ljudi na temelju arhivske i druge dokumentacije.U arhivima Republike Hrvatske nalaze se bogate zbirke matinih knjiga. Te su zbirke nastale u vremenu od 1949/50, kada su matine knjige povuene iz upnih arhiva prema odredbama tadanjih vlasti.Od samih poetaka preuzimanja matinih knjiga u arhive pojavila se potreba koritenja i istraivanja podataka iz tih istih knjiga, i to za potrebe dravnih matinih ureda, upnih ureda (iz kojih su i uzete), ali i za potrebe pojedinih istraivaa.Arhivi su po primitku matinih knjiga u arhive izradili popise za matine knjige roenih (krtenih), vjenanih i umrlih, po konfesijama, upama, parohijama odnosno mjestima. Ti su popisi odmah posluili korisnicima i istraivaima kao arhivsko pomagalo.Prilikom preuzimanja knjiga u arhive bilo je i onih koje je trebalo identificirati, jer su bile oteene, nedostajale su korice s osnovnim podacima.Restauriranje i mikrofilmiranje matinih knjigaKako se interes za matine knjige poveavao, tako su arhivski djelatnici razmiljali i o zatiti knjiga tog dragocjenog arhivskog materijala od estog koritenja sa strane korisnika i istraivaa. Dio matinih knjiga je restauriran, osobito u onim arhivima koji su posjedovali restauratoske radionice i to u Dubrovniku, Zagrebu i Pazinu, te u Splitu. Otvaranjem mikrofilmskih fotolaboratorija, najprije u Dubrovniku 1953., zatim u Zagrebu 1957., i kasnije u Varadinu, Zadru, Rijeci i Pazinu zapoelo je sigurnosno i zatitno mikrofilmiranje matinih knjiga.Program sistemskog mikrofilmiranja matinih knjjiga proiren je i na mikrofilmiranje preostalih matinih knjiga iz crkvenih arhiva i civilnih matinih ureda. Glavnina svih matinih knjiga u Republici Hrvatskoj je ve snimljena. Radi se o priblino 18000 snimljenih knjiga svih konfesija, kao i matine knjige vojnih osoba s podruja Republike Hrvatske. Izraeno je vie od dva milijuna setova snimaka.uvanje i koritenje izraenih mikrosnimakaSet mikrosnimaka se sastoji od master negativa, negativ kopije (DP=Duplicating Procesing) i nekoliko kopija dijapozitiva.Mater negativ se uva kao sigurnosna kopija originala za sluaj nestanka originala. Ta se sigurnosna kopija uva u posebnom sigurnosnom spremitu izvan Zagreba. Negativ kopija koja se izrauje direktnim (kontaktnim) postupkom uva se u Sredinjem laboratoriju za mikrografiju i reprografiju Hrvatskog dravnog arhiva (HDA) i slui za izradu daljnjih kopija negativa odnosno dijapozitiva.U mikroitaonici HDA u Zagrebu koristi se za potrebe korisnika i istraivaa kopija dijapozitiva. Regionalni dravni arhivi u Hrvatskoj koriste za svoje potrebe drugu kopiju dijapozitiva za matine knjige sa njihovog podruja.Istraivai samo u rijetkim sluajevima mogu koristiti originale, odnosno u iznimnim sluajevima kada je kopija mikrosnimka neitka, moe im se original dati na uvid.Korisnici i istraivai genealokog gradiva u arhivima Republike HrvatskeInteres za genealoka istraivanja u arhivima Republike Hrvatske je u posljednjim decenijima sve vei. U poetku bilo je malo istraivaa koji su koristili matine knjige za istraivanja nataliteta, mortalileta, emigracije i imigracija stanovnitva. Rijetki su bili pojedinci istraivai, koji su traili podatke o svojem porijeklu, o svojim korijenima, a to su uglavnom istraivali radi izrade genealokog stabla svoga roda. U posljednje vrijeme na genealoka istraivanja u arhivima Hrvatske otpada do 25 % u odnosu na ostale vrste istraivanja. Prilikom dolaska u arhive korisnicima se daju informacije i o matinim knjigama, te drugoj dokumentaciji genealokog sadraja, koja se nalazi izvan dravnih arhiva.Naime, gradivo koje sadri genealoke podatke nalazi se i u raznim crkvenim arhivima, muzejima, bibliotekama ali i kod privatnih osoba.Kolekcije (zbirke) dokumenata genealokog sadraja u arhivima HrvatskePored spomenutih zbirki matinih knjiga preuzetih u dravne arhive 1949/50. godine, pojedini arhivi raspolau i drugom dokumentacijom relevantnom za genealoka istraivanja: zbirka genealokih stabala, zbirka osmrtnica, sudski spisi, dokumenti katastarske i geodetske uprave, te dokumenti iz kolskih arhiva, obiteljskih arhiva, i dr.Zbirka genealokih stabalaU HDA uva se kolekcija genealokih stabala znamenitih linosti. Ta je zbirka nastala sakupljanjem podataka od strane pojedinih djelatnika arhiva, posebno ranijih ravnatelja HDA, kao to su bili ravnatelji Ivan pl. Bojnii i Emilije Laszowsky, te vii arhivist genealog Bartol Zmaji. Ravnatelj Ivan pl. Bojnii tragao je za genealokim podacima, koji su mu trebali prilikom pisanja knjige hrvatskog i slavonskog plemstva Adel von Kroatien und Slavonien. Ravnatelj Emilije Laszowsky pomagao je Bojniiu za njegovu knjigu, ali je i sam pisao knjigu Povijest plemenite opine turopoljske i tom prilikom pretraivao je dokumente u dravnom arhivu ali i arhive turopoljskih suija i arhive poznatijih obitelji s podruja Turopolja. Gospodin Bartol Zmaji bio je jedan je od najpoznatijih genealoga Hrvatske, koji je takoer sakupio veliki broj dokumenata s genealokim podacima, a do njih je dolazio prilikom posjete mnogobrojnih istraivaa u HDA. I sam je nadopunjavao i ispravljao podatke i tako ih sreene sauvao u svojoj privatnoj ostavtini.Zbirka osmrtnicaU Hrvatskom dravnom arhivu uva se respektabilna zbirka osmrtnica. Ova je zbirka nastala sakupljanjem osmrtnica od strane samih djelatnika arhiva za one osobe, za koje se smatralo da su imali ili su odigrali neku znaajnu ulogu u drutvu u Hrvatskoj.Dio osmrtnica Arhiv je dobio od ue ili ire rodbine umrlih ili se ta zbirka stvarala iz donacija i otkupa.Obiteljski arhiviU arhivima Republike Hrvatske uvaju se brojni obiteljski arhivi. U obiteljskim arhivima ima esto mnogo podataka o pojedinim lanovima obitelji. Personalna dokumentacija tako moe sadravati izvatke za pojedine lanove obitelji, izvatke iz matinih knjiga roenih, vjenanih i umrlih. Tu se nalaze svjedodbe, diplome i druga personalna dokumentacija. Nije rijetkost da se tu nalaze i oporuke i diobeni ugovori koji sadre genealoke podatke.Sudski arhiviU raznim sudovima, opinskim, kotarskim, gradskim i drugim ima sauvanih knjiga pravnih spisa s genealokim podacima, osobito diobene parnice, koje sadre podatke o vlasnicima i nasljednicima kroz nekoliko generacija.Arhivi geodetskih uprava RHU pojedinim arhivima u Republici Hrvatskoj, pored ostalog arhivskog gradiva, uva se i preuzeta dokumentacija geodetske uprave. Tako je HDA preuzeo arhivu geodetske uprave za sjevernu Hrvatsku, a Dravni arhiv u Splitu identinu dokumentaciju geodetske uprave za podruje Dalmacije. U tom gradivu zanimljivi su podaci o vlasnicima pojedinih parcela zemljita, koje su se tijekom vremena u diobenim parnicama ili prodajom dodjeljivale novim vlasnicima.kolski arhiviRegionalni arhivi u Republici Hrvtskoj preuzeli su starije arhive (do 1962.) osnovnih i srednjih kola. U toj dokumentaciji nalaze se takoer i dokumenti genealoke naravi, kao to su imenici u kojima su upisana imena i prezimena roditelja i uenika.Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu preuzeo je dio arhiva Pravnog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U toj arhivi nalazi se i popunjeni nacionali za studente, takoer s podacima o studentu i njegovim roditeljima.Arhivsko gradivo relevantno za genealoka istraivanja izvan dravnih arhivaCivilni matini urediU matinim uredima nalaze se matine knjige roenih, vjenanih, umrlih , koje su preuzete iz crkvenih arhiva od godine, u pravilu, 1878., a ima ih i iz ranijih godina. Ove su matine knjige bile potrebne matinim uredima radi davanja podataka za osobe koje su roene u vremenu poslije 1878. godine do 1946., tj. do vremena kada su se poele pisati civilne matine knjige.Od 1946. godine , odnosno od godine preuzimanja 1949/50., matine knjige nastavljaju se pisati paralelno i u crkvenim zajednicama.Crkveni arhiviNajbogatiji arhivi s genealokim podacima su arhivi biskupija. U naelu svi ovi arhivi posjeduju matice parice za 19. i 20. stoljee. Te su matice parice za Republiku Hrvatsku veoma dragocjene. One zamjenjuju originalne matine knjige za one upe, u kojima su matine knjige u toku Drugog svjetskog rata unitene ili su nestale. Neke su parice zamijenile matine knjige koje su nestale u Domovinskkom ratu od 1991.do 1995. pa ak i do 1997.godine.U upnim arhivima uva se jo dio originalnih matinih knjiga, koje iz nepoznatih razloga nisu preuzete u dravne arhive 1949./50. godine.upni arhivi posjeduju t.zv. status animarum, anagrafe, knjige stalea dua. Te su knjige dragocjene i gotovo u potpunosti mogu zamijeniti nestale originale matinih knjiga. U njima se naime nalaze podaci o lanovima obitelji od druge polovine 18. stoljea do danas. Vano je da na istom mjestu imamo podatke o roenju, vjenanju i smrti za svakog lana, ponekad za 5 do 6 generacija. upnici su vodili i knjige napovijedi za mlaence. I te knjige imaju vane podatke mladencima, kao imena i prezimena, datume roenja, te podatke o roditeljima mladenaca. U nedostatku matinih knjiga, statusa animarum, anagrafa i slinih knjiga, podatke iz knjiga napovijedi mogu se koristiti kao identini podaci.U nekim upama vodi se i knjiga t.zv. Aniversaria. To su knjige o godinjem sluenju svetih misa za umrle. I tu se nau podaci o roenju i smrti pokojnika. To su najee knjige s genealokim podacima, koji se uvaju u upnim arhivima. Meutim, neki upni arhivi uvaju i knjige firmanika. U tim se knjigama mogu nai podaci o roenju firmanika, njihovih roditelja i kumova. Dakle, upne arhive genealozi ne smiju zaobii, jer raspolau s veoma bogatim fondom podataka.No, nekad u nedostatku upnika, upom upravljaju razni crkveni redovi, kao to su franjevci, isusovci, dominikanci i drugi crkveni redovi. U takvim sluajevima matine knjige nisu se morale uvati u upnim arhivima, ve u raznim samostanima, gdje su se uvale knjige status animarum, anagrafi i dr.Grobni arhiviNeki vei gradovi posjeduju i posebne grobne arhive. Tako se u Zagrebu uvaju dokumenti o ukopu na groblju Mirogoj od kraja 19. stoljea. U tim arhivima nalaze se podaci o pokojniku, o vlasniku grobnog mjesta, kao i podaci o osobama koje su prijavile smrt pokojnika, a isto tako i podaci o promjeni vlasnika groba. U nedostatku drugih podataka mogu posluiti i grobni natpisi.Razna pomagala za genealoka istraivanjaSchematizmiZa genealoka istraivanja dragocjeni su i razni schematizmi pojedinih crkvenih organizacija i zajednica. U tim knjigama upisani su podaci o tome od kada postoje matine knjige pojedine upe, parohije i drugih crkvenih zajednica.Telefonski imeniciStari telefonski imenici takoer pokatkad mogu posluiti kao put traenja genealokih podatka, a pretraivanje je dosta jednostavno budui da su podaci sistematizirani i iskazani po abecednom redu mjesta, a unutar toga po prezimenima.Uredi za prijavu odjavu boravka stanovnikaOvakvi uredi vodili su podatke o stanovanju i prebivalitu svakog stanovnika. Kartoteni listii sadravali su podatke o roenju svakog graana, a ponekad i podatke o roditeljima i podatke o stanodavcu.Inventarska knjiga mikroteke HDAU HDA vodi se inventarska knjiga o snimljenom arhivskom gradivu, pa tako i o snimljenim matinim knjigama knjiga popisa dua, status animarum, anagrafi i sl.Ova inventarska knjiga sadri podatke o imenu mjesta, odnosno upe, parohije i druge crkvene zajednice, zatim vremenski raspon na koji se odnose podaci, broj snimaka odnosno stranica. Na temelju podataka u inventarskoj knjizi veoma se jednostavno moe pronai odgovarajui mikrofilmski svitak rola.Isti ovi podaci nalaze se i na mediju (na disketi i CD).Ostali izvori s podacima za genealoka istraivanjaPored navedenih izvora za genealoka istraivanja mogu posluiti i popisi stanovnitva, to ih uvaju statistiki zavodi, ali i popisi biraa, te drugi izvori koje je teko imenovati.Jezici i pisma na kojima je pisano gradivoSve gore spomenuto gradivo koje slui za genealoka istraivanja pisano je raznim jezicima, i to: latinskim, hrvatskim, njemakim, talijanskim, maarskim, pa ak i francuskim za podatke u vrijeme francuske uprave od 1808. do 1813. godine.Za koritenje spomenutog gradiva potrebno je poznavati i mnoga pisma, budui su podaci pisani razliitim pismima: latinicom, glagoljicom, bosanicom, irilicom i goticom. Ovo je razumljivo, jer su podaci evidentirani kroz dugo vremensko i povijesno razdoblje i velike politike promjene