Article I. Opća fizilogija i patofiziologija - Syllabus 2015/Opa_fiziologija_i... · 2. Fiziologija i patofiziologija srca ... etiopatogeneza jetrenih poremećaja, poremećaji metaboličkih

Odjel za biotehnologiju Sveučilište u Rijeci

Detaljni izvedbeni nastavni program kolegija Opća fizilogija i patofiziologija Antolović & Begonja 2016 1

Article I.

Opća fizilogija i patofiziologija - Syllabus

Studij: Prediplomski sveučilišni studij Biotehnologija i istraživanje lijekova

Broj predmeta: BIL 204

Web stranica predmeta: http://www.biotech.uniri.hr

ECTS bodovi: 08

Nastavno opterećenje/sati: 80 sati (42 P + 29 S + 9 V)

Provjera znanja: 2 testa provjera usvojenog znanja (kolokvij) Završni ispit: pismeni ispit sa višestruko-ponuđenim Odgovorima Preduvjeti polaganja završnog ispita: položen ispit iz predmeta Biokemija, te ostvarenih minimalno 30 bodova iz svih oblika nastave kolegija Opća fiziologija i patofiziologija. Nositelji predmeta: Prof.dr.sc.Roberto Antolović Doc.dr.sc. Antonija Jurak Begonja Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci R. Matejčić 2 Konzultacije: Telefon: 051 584 554, 051 584 581 e-mail: rantolović@biotech.uniri.hr; [email protected] Web stranica: http://www.biotech.uniri.hr/ Suradnici: Doc.dr.sc. Elitza Petkova Markova-Car Izv. prof. dr. sc. Miranda Mladinić Pejatović Doc.dr.sc. Rozi Andretić Waldowski Doc.dr.sc. Ivana Munitić mag. biotech. Ivana Bertović mag. biotech. Andrea Markovinović Dipl. ing. Andrea Tomljenović Paravić Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci Prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača Zavod za fiziologiju i imunologiju, Medicinski fakultet u Rijeci Doc. dr. sc. Vlatka Sotošek Tokmadžić Dr. med. Janja Kuharić Dr. med. Danijel Knežević Dr. med. Ivana Plavšić Katedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Medicinski fakultet u Rijeci Osnovne informacije o kolegiju: Predavanja i seminari održavaju od 02.05.2016. do 10.06.2016. Literatura:

1. A.C. Guyton, J.E. Hall: Medicinska fiziologija (dvanaesto izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2012

mailto:rantolović@biotech.uniri.hr

mailto:[email protected]

http://www.biotech.uniri.hr/files/CV/Curriculum_Vitae_Elitza_Petkova_Markova_Car_2009_hr.pdf





ili A.C. Guyton, J.E. Hall: Medicinska fiziologija (jedanaesto izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2006 Dodatna literatura:

2. S. Gamulin, M. Marušić, Z. Kovač: Patofiziologija (šesto izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2005

OPIS PREDMETA Kolegij omogućava studentima usvajanje znanja o normalnoj funkciji organizma i znanja o patofiziološkim mehanizmima koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave bolesti. Kolegij se sastoji od 50 nastavnih sati predavanja i 30 sati seminara. Predavanja su oblik nastave na kojem se daje uvid i pregled tematske jedinice koja se detaljnije obrađuje na seminarima. Na seminarima student s nastavnikom aktivno razmatra i kritički raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima određenih morfološko-funkcijskih cjelina. Pri izvođenju predavanja i seminara studenti se, prema tome, pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti (na molekularnoj, staničnoj, tkivnoj i/ili organskoj razini, te na razini organizma kao cjeline) i analizirati u procesima adaptacije organizma na promjenjive uvjete vanjskog okoliša. Naglasak nastave je na učenju bazične i «primjenjive» fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih fizioloških i patofizioloških funkcija. Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija) Opće kompetencije koje će se razvijati na predmetu: A1, A2, A3, A5, A8, B1, B3, B4; B5; C1, C2, C3, C4. Specifične kompetencije koje će se razvijati na predmetu: Nakon završenog programa iz ovog predmeta studenti će biti sposobni: Prepoznati i objasniti značenje fizioloških i patofizioloških mehanizmima

određenih morfološko-funkcijskih cjelina. Razumjeti pojedinačne funkcije ljudskog organizma na molekularnoj, staničnoj,

tkivnoj i/ili organskoj razini, te na razini organizma kao cjeline. Analizirati procese adaptacije organizma na promjenjive uvjete vanjskog okoliša. Razumjeti, integralno sagledavati i tumačiti fiziološke, homeostatske mehanizme i

etiopatogenetske mehanizme različitih patoloških stanja koja narušavaju integritet tijela.

Integrativno promišljanjati o zdravlju i bolesti. Ishodi nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza: A. PREDAVANJA: 1. Uvod u fiziologija i patofiziologija (doc.dr.sc. A. Jurak Begonja):

homeostatski mehanizmi, načela patogenetskih mehanizama, stanična fiziologija i patofiziologija, genski nadzor, biološke membrane, tjelesne tekućine, otopljene tvari i otopine, nadzor nad osmolarnošću unutarstanične i izvanstanične tekućine, membranski potencijali, akcijski potencijali.

2. Hematologija (doc.dr.sc. A. Jurak Begonja, doc. dr. sc. Ivana Munitić): koštana srž, hematopoeza; eritrociti, poremećaji eritropoeze, anemije, policitemije; leukociti, poremećaji leukopoeze, leukocitoze, leukopenije; limfociti,



stanična i humoralna imunost, prirođena i stečena otpornost; trombociti, hemostaza, fibrinoliza, koagulopatije, tromboza, sklonost krvarenjima.

3. Srce (prof.dr.sc. R. Antolović): fiziološka struktura, ritmička ekscitacija, venski priljev, srčani minutni volumen, normalni elektrokardiogram, poremećaji rada miokarda, poremećaji srčanog ritma, patogeneza ishemične bolesti srca, patogenetski mehanizmi zatajenja srca.

4. Cirkulacija (prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača): fizika tlaka, protoka i otpora,

rastegljivost krvnih žila, funkcije arterijskog i venskog sustava, mikrocirkulacija i limfni sustav, kapilarna dinamika, regulacija arterijskog tlaka, patogeneza esencijalnih i sekundarnih arterijskih hipertenzija i hipotenzija, etiopatogeneza krvotočnog urušaja.

5. Bubreg (prof.dr.sc. R. Antolović): fiziološka struktura, nefron, glomerularna filtracija, funkcija kanalića, regulacija izlučivanja vode i elektrolita, regulacija sastava i volumena tjelesnih tekućina, mokrenje, regulacija acidobazne ravnoteže, acidoza, alkaloza, etiopatogeneza prerenalnog, renalnog i postrenalnog zatajenja bubrega.

6. Respiracija (prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača): mehanika plućne ventilacije, plućni

volumeni i kapaciteti, minutni volumen disanja, alveolarna ventilacija, funkcije dišnih putova, plućna cirkulacija, prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama, regulacija disanja, poremećaji plućne ventilacije, cirkulacije, ventilacijsko-perfuzijskih odnosa, poremećaji ritma disanja, insuficijencija disanja, hipoksemijska i hiperkapnijska respiracijska insuficijencija, etiopatogeneza pneumotoraksa.

7. Probavni sustav (doc.dr.sc. E. Petkova Car): opća načela gastrointestinalne funkcije, sekrecijske, probavne i apsorpcijske funkcije, poremećaji funkcije ždrijela, jednjaka, želudca, tankog i debelog crijeva, patogeneza povraćanja, uklusne bolesti, motoričkih i osmotskih proljeva, ileus, akutni i kronični pankreatitis, hepatobilijarni sustav – fiziološka struktura, funkcija te poremećaji.

8. Metabolizam (prof.dr.sc. R. Antolović): mijena ugljikohidrata, lipida i

bjelančevina, poremećaji prometa specifičnih metaboličkih tvari, tjelesna temperatura, vrućica, hipertermija, hipotermija.

9. Endokrinologija (doc.dr.sc. A. Jurak Begonja, prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača): organizacija endokrinog sustava i mehanizmi djelovanja hormona, funkcija hormona hipotalamusa, hipofize, štitnjače, nadbubrežne žlijezde, gušterače, paratireoidnih žlijezdi i gonada, opći principi primarnih, sekundarnih i tercijarnih endokrinopatija .

* A1-Osnovno znanje profesije; A2-Komunikacijske vještine (oralna, pisana, poznavanje drugog jezika); A3-

Učenje novih vještina i procedura; A5-Rješavanje problema; A8-Korištenje informatičkih tehnologija; B1-Rad u grupi – timski rad; B3-Shvaćanje etičkih i socijalno-kulturoloških implikacija donesenih odluka; B4-Propitivanje

vlastitog znanja; B5- Organizacija planiranje i upravljanje vlastitim vemenom i mogućnostima; C1-Rješavanje

problema; C2-Logično mišljenje i zaključivanje; C3-Kreativno razmišljanje; C4-Sposobnost analize



10. Živčani sustav (izv.prof.dr.sc. M. Mladinić Pejatović, doc.dr.sc. R. Andretić Waldowski): fiziološka struktura, funkcionalna razdioba – središnji, periferni, autonomni, struktura i funkcija centralnih i perifernih sinapsi, neurotransmitori – sinteza, oslobađanje, djelovanje, senzoričke i motoričke funkcije, nadzor nad visceralnim funkcijama, poremećaji sinaptičkog prijenosa, patofiziologija boli, stres, poremećaji svijesti

B. SEMINARI: 1. Fiziološke funkcije i poremećaji eritrocita, leukocita, trombocita i hemostaze

(doc.dr.sc. A. Jurak Begonja, mag. biotech. I. Bertović, doc. dr. sc. Ivana Munitić, mag. biotech. Andrea Markovinović): eritrociti, anemije, policitemija, eritrocitoze, leukociti, neutrofili i makrofagi, monocitno-makrofagni stanični sustav, upala-uloga neutrofila i makrofaga, eozinofili, bazofili, leukopenija, leukemije, hemostaza, mehanizam zgrušavanja krvi stanja koja u ljudi uzrokuju obilna krvarenja, tromboembolijska stanja u ljudi, antigoagulacija, testovi zgrušavanja krvi, neutrofilni, eozinofilni, limfocitni, monocitni te poremećaj bazofila i mastocita, histicitoza

2. Fiziologija i patofiziologija srca (dr. med. Janja Kuharić): fiziologija srčanog mišića, srčani ciklus, regulacija srčanog rada, posebni srčani sustav za stvaranje i provođenje impulsa, nadzor nad nastankom i provođenjem impulsa u srcu, normalni elektrokardiogram, poremećaji rada miokarda, oštećenja srčanih zalistaka, poremećaji punjenja srca, poremećaji srčanog ritma, poremećaji koronarnog krvotoka, prirođene srčane mane, prilagodba srca opterećenju, zatajivanje srca, testovi za procjenu funkcije srca

3. Funkcije i poremećaji cirkulacijskog sustava (doc. dr. sc. Vlatka Sotošek Tokmadžić): fizikalna svojstva cirkulacije, osnovna načela cirkulacijske funkcije, odnosi između tlaka, protoka i otpora, ratezljivost krvnih žila, pulsacije arterijskog tlaka, vene i njihove funkcije, građa mikrocirkulacije i kapilarnog sustava, vazomocija, izmjena vode, hranjivih i drugih tvari između krivi i međustanične tekućine, medustanični prostor i međustanična tekućina, filtracija tekućine kroz kapilare, limfni sustav

4. Funkcije i poremećaji bubrega (prof. dr. sc. Roberto Antolović): funkcije bubrega, fiziološka građa bubrega, mokrenje, funkcionalna građa mokraćnog mjehura, prijenos mokraće iz bubrega kroz mokraćovode u mokraćni mjehur, refleks mokrenja, stvaranje mokraće, glomerularna filtracija, protok krvi kroz bubrege, fiziološki nadzor nad glomerularnom filtracijom i bubrežnim protokom krvi, autoregulacija glomerularne filtracije i bubrežnog protoka krvi, reapsorpcija i sekrecija u bubrežnim kanalićima (pasivni i aktivni mehanizmi, uzduž pojedinih nefrona), nadzor nad reapsorpcijom u kanalićima, izlučivanje viška vode, nadzor nad osmolarnošću i koncentracijom natrija u izvanstaničnoj tekućini, žeđ, prereralni poremećaj bubrežne funkcije, renalni poremećaj bubrežne funkcije, postrenalni poremećaji bubrežne funkcije, bubrežna insuficijencija, poremećaji količine sastava mokraće

5. Funkcije i poremećaji plućnog tkiva (dr. med. Danijel Knežević): plućna ventilacija, mehanika plućne ventilacije, plućni volumeni i kapaciteti, alveolarna ventilacija, plućna cirkulacija, plućni edem i pleuralna tekućina, plućna kapilarna



dinamika, tekućina u pleuralnoj šupljini, fizikalna načela izmjene plinova, difuzija plinova kroz respiracijsku membranu, prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama, regulacija disanja, dišni centar, kemijska kontrola disanjainsuficijencija disanja-patofiziologija/dijagnoza/ liječenje kisikom, hipoksija, hiperkapnija

6. Metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i lipida (dipl. ing. Andrea Tomljenović Paravić): stvaranje adenozin-trifosfata, glikogen, glikogeneza, glikogenoliza, glikoliza, anaerobna glikoliza, glukoneogeneza, Krebsov ciklus, prijenos lipida u tjelesnim tekućinama, lipoproteini, masno tkivo, jetreni lipidi, tvorba triglicerida iz ugljikohidrata, regulacija oslobađanja energije iz triglicerida, pretilost, fosfolipidi i kolesterol, ateroskleroza, aminokiseline, funkcije uloge bjelančevine plazme, hormonska regulacija metabolizma bjelančevina, poremećaji metabolizma ugljikohidrata, poremećaji metabolizma lipida, poremećaji metabolizma bjelančevina, pothranjenost

7. Funkcije i poremećaji hepatobilijarnog trakta i gušterače (mag. biotech. Ivana Bertović, doc.dr.sc. A.J. Begonja): sekrecijske funkcije probavnog sustava, lučenje sline, lučenje u želudcu, gušteračno lučenje, lučenje žuči iz jetara, lučenje u tankom crijevu, lučenje sluzi u debelom crijevu, jetra, opća etiopatogeneza jetrenih poremećaja, poremećaji metaboličkih funkcija jetre, poremećaji lučenja žuči, poremećaji sastava i funkcije žuči, poremećaji zaštitne funkcije jetre, poremećaji protoka krvi kroz jetru, poremećaji prometa soli i vode i nastanak ascitesa, utjecaj poremećaja jetrenih funkcija na druge organe i organske sustave

8. Fiziološki učinci i poremećaji hormona (dr. med. Ivana Plavšić): endokrinologija, kemijska građa i sinteza hormona, izlučivanje hormona, “čišćenje” hormona iz krvi, mehanizmi djelovanja hormona, mjerenje koncentracija hormona u krvi, hormoni hipofize i njihova kontrola hipotalamusom, hormon rasta, neurohipofiza, oksitocin, endokrinopatije, poremećaj lučenja hormona, poremećaji u ciljnom tkivu, poremećaj metabolizma hormona te regulacijske hormonskih sustava, poremećaji funkcije hipofize, poremećaji funkcije štitaste žlijezde, poremećaji funkcije nadbubrežne žlijezde, poremećaji endokrine gušterače, poremećaji funkcije paratireoidnih žlijezda,

9. Autonomni živčani sustav (izv.prof.dr.sc. M. Mladinić Pejatović, doc.dr.sc. R. Andretić Waldowski): ustrojstvo autoimunog živčanog sustava, osnovna obilježja simpatičkih i parasimpatičkih funkcija, farmakologija autoimunog živčanog sustava, fiziološka etiopatogenetska uloga neurovegetativnog sustava, etiologija neurovegetativnih disfunkcija, primarni i sekundarni poremećaji autonomnog živčanog sustava, poremećaji cirkadianih (dnevnih) ritmova, neurovegetativni patogenski čimbenici složenih stanja, postupci za procjenu neurovegetativnih funkcija

Korelativnost i korespondentnost predmeta: Program je korespondentan s programima referentnih sveučilišta.



Program kolegija Fiziologija i patofiziologija je korespondentan sa sličnim programima u području prirodnih znanosti i biomedicine.

Fiziologija i patofiziologija BIL204 – Sadržaj Kolegija

Datum Vrsta TEMA Vrijeme i predavona

Broj sati

Nastavnik

02.05. PON

P1 Uvod u fiziologiju i patofiziologiju

O-030

12:00-12:45

1 Doc. dr. sc. Antonija Jurak

Begonja

02.05. PON

P2 Fiziološke funkcije i poremećaji eritrocita

O-030

13.00-14:30


Begonja

02.05. PON

P3 Fiziološke funkcije i poremećaji leukocita

O-030

15:00-16:30

2 Doc. dr. sc. Ivana Munitić

03.05. UT

P4

Hemostaza i zgrušavanje krvi

O-030

12:00-13:30


Begonja

03.05. UT

P5 Fiziologija srca O-030

14:00-15:30

2 prof. dr. sc. Roberto Antolović

04.05. SRI

P6 Poremećaji srčanog rada

O-030

12:15-14:00


05.05. ČET

P7 Opći pregled cirkulacije MAT O-027

14:00 – 15:30 2 Prof.dr.sc. Zlatko

Trobonjača

05.05. ČET

P8 Regulacija i poremećaji arterijskog tlaka

MAT O-027 16:00-17:30

2 Prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača

06.05. PET

P9 Cirkulacijski šok MAT O-027

8:00-9:30 2 Prof.dr.sc. Zlatko

Trobonjača

10.05. UT

P10 Građa i funkcije bubrega

O-030

15:30-17:00


10.05. UT

P11 Poremećaji bubrežnog rada

O-030

17:00-18:30


11.05. SRI

K1 Kolokvij I

O-268; O-269

09:00-10:30

09:00-10:30

12.05. ČET

P12 Funkcija i poremećaji plućnog tkiva

O-030

08:00-9:30


12.05. ČET

P13 Metabolizam lipida

O-030

10:00-11:30




13.05. PET

P16

Funkcije jetre, poremećaji jetrenih funkcija

O-030

8:00-10:00


Begonja

16.05. PON

P14 Funkcije i poremećaji probavnog sustava

O-030

9:00-12:00

3 Doc. dr. sc. Elitza Petkova Car

17.05. UTO

P15 Metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina

O-030

8:00-10:00


19.05. ČET

P18 Hormoni hipofize i funkcije hipotalamusa

O-030

8:00-10:00


Begonja

19.05. ČET

P19 Funkcije i poremećaji hormona štitnjače i nadbubrežnih žlijezdi

O-030

10:00-12:00


20.5. PET

P17 Funkcije i poremećaji hormona gušterače

O-030

9:00-11:00


Begonja

24.05. UTO

P20

Funkcije i poremećaji živčanog sustava

O-030

13:00-15:00

2 Izv.prof.dr.sc. Miranda Mladinić Pejatović, Doc. dr. sc. Rozi Andretić

Waldowski

25.05. SRI

P21

Funkcije i poremećaji živčanog sustava

O-030

10:30-12:30

2 Izv.prof.dr.sc. Miranda Mladinić Pejatović, Doc. dr. sc. Rozi Andretić

Waldowski

SEMINARI

Datum Vrsta TEMA Vrijeme i predavaona

Broj sati

nastave

04.05. SRI

S1 Fiziološke funkcije i poremećaji eritrocita, leukocita i trombocita

O-269 GI 8:00 -9:35

G II 14:00-15:35

2 Doc. dr. sc. Antonija Jurak Begonja, mag. biotech. Ivana

Bertović 04.05. SRI

S2 Fiziološke funkcije i poremećaji leukocita

O-269 GI 9:40 -11:15

G II 15:40-17:15

2 Doc. dr. sc. Ivana Munitić, mag.

biotech. Andrea Markovinović

06.05. PET

S3 Fiziologija i patofiziologija srca

O-030 15:00-17:15

3 Dr. med. Janja Kuharić

09.05. PON

S4 Funkcije i poremećaji cirkulacijskog sustava

O-030 15:30-18:30

3 Doc. dr. sc. Vlatka Sotošek

Tokmadžić 11.05. SRI

S5 Funkcije i poremećaji bubrega

MAT O-S31 12:00 -15:00

3 Prof. dr. sc. Roberto Antolović

13.05. PET

S6 Funkcije i poremećaji plućnog tkiva

O-030

13:30-16:30

3 Dr. med. Danijel Knežević



P-predavanja , S-seminari, V-vježbe Sadržaj predmeta: A. Predavanja: Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Fiziološke funkcije i poremećaji eritrocita Fiziološke funkcije i poremećaji leukocita Hemostaza i zgrušavanje krvi Fiziologija srca Poremećaji srčanog rada Opći pregled cirkulacije Regulacija i poremećaji arterijskog tlaka Cirkulacijski šok

18.05. SRI

S7 Metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i lipida

O-030 08:30-11:30

3 Dipl. ing. Andrea Tomljenović

Paravić

23.05. PON

S8 Funkcije i poremećaji hepatobilijarnog trakta i gušterače

O-030 14:00-17:00

3 mag. biotech. Ivana Bertović

24.05. UTO

S9 Fiziološki učinci i poremećaji hormona

O-030 08:30-11:30

3 dr. med. Ivana Plavšić

27.05. PET

S10 Autonomni živčani sustav O-030 08:00-12:00

4 Izv.prof.dr.sv. Miranda Mladinić Pejatović, Doc. dr. sc. Rozi Andretić

Waldowski

30.05. PON

K2 Kolokvij II O-030

2 12:15-13:45

31.05 UTO

V1 Hematologija: Uzimanje uzorka krvi, određivanje broja eritrocita, Bojanje May-Gruenwald Giemsa, diferencijalna krvna slika

OB praktikum 6

GI 9:00 -12:00

GII 13:00-16:00


Bertović

01.06. SRI

V2 Hematologija: Odjeljivanje mononuklearnih stanica periferne krvi metodom sedimentacije.

OB praktikum 6

GI 9:00 -12:00

GII 13:00-16:00


Bertović

02.06. ČET

V3 Hemoliza i osmotska otpornost eritrocita

OB praktikum 6

GI 9:00 -11:00

GII 13:00-15:00


02.06. ČET

V4 Cirkulacija – krvni tlak u čovjeka

OB praktikum 6

GI 11:00 -12:00 GII 15:00-16:00


03.06. PET

Ispit ISPIT O-030

2 13:00-15:00



Funkcije bubrega Poremećaji bubrežnog rada Funkcija plućnog tkiva Poremećaji rada plućnog tkiva Funkcije i poremećaji probavnog sustava Metabolizam lipida Metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina Funkcije jetre Poremećaji jetrenih funkcija Funkcije i poremećaji egzokrine gušterače Hormoni hipofize i funkcije hipotalamusa Funkcije i poremećaji hormona štitnjače i nadbubrežnih žlijezdi Funkcije i poremećaji hormona gušterače Funkcije živčanog sustava Poremećaji živčanog sustava B. Seminari: Fiziološke funkcije i poremećaji eritrocita, leukocita, trombocita i hemostaze Fiziologija i patofiziologija srca Funkcije i poremećaji cirkulacijskog sustava Funkcije i poremećaji bubrega Funkcije i poremećaji plućnog tkiva Metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i lipida Funkcije i poremećaji hepatobilijarnog trakta i gušterače Fiziološki učinci i poremećaji hormona Autonomni živčani sustav C. Vježbe: 1. Hematologija: mikroskopiranje, određivanje broja eritrocita, bojenje razmaza krvi po May-Gruenwald i Giemsi, diferencijalna krvna slika. 2. Hematologija: Odjeljivanje mononuklearnih stanica periferne krvi metodom sedimetacije, određivanje broja leukocita. 3. Tjelesne tekućine i bubrezi: Hemoliza i osmotska otpornost eritrocita 4. Cirkulacija: mjerenje krvnog tlaka u čovjeka Pristup učenju i poučavanju u predmetu: 1. Znanje

Studenti trebaju znati osnovnu terminologiju fiziologije i patofoiziologije, činjenice te razumjeti fiziološke i patofiziološke procese u organizmu.

2. Razumijevanje Studenti trebaju razumijeti ključne koncepte općih fizioloških i patofizioloških mehanizama koji služe u održavanju homeostaze organizma i/ili djeluju poput “pokretača” nastajanja i progresije patoloških stanja.

3. Sposobnost



Studenti trebaju biti sposobni prevesti dobivene informacije u govorni i grafički oblik te ih jasno prezentiranti na seminarima na sažet, točan i razumljiv način. Za to studenti trebaju koristiti stečena znanja iz fiziologije i patofiziologije.

4. Vještine Studenti (studentice) trebaju biti sposobni samostalno prosuđivati i donositi zaključke na temelju usvojenog znanja iz fiziologije i patofiziologije vezane na obstrukcije fizioloških i patofizioloških procesa koji mogu dovesti do razvoja određenih bolesti.

5. Stavovi

Student treba prepoznati fizilošku osnovu života, njenu važnost i napredak u fiziologiji kao znanstvenoj grani. Studenti trebaju prepoznati utjecaj fizioloških procesa na život, razvoj bolesti ili zdravlja. Razumjeti važnost fiziologije u razvoju zdravstva, farmaceutske industrije te svakidašnjeg života općenito.

Način izvođenja nastave Nastava se odvija u turnusu od 02.05.-10.06.2016. u obliku predavanja, seminara i vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 5 tjedana. Obveze studenata/studentica Studenti su dužni redovito izvršavati obveze koje se odnose na pohađanje nastave, seminare i kontinuiranu provjeru znanja. Vrednovanje obveza studenata/studentica Tijekom kolegija Fiziologija i patofiziologija student/studentica može ukupno prikupiti 100 bodova prema tablici 1.

Kontinuirana provjera znanja čini 70 maksimalnih bodova.

Redovito pohađanje nastave, sastoji se od 50 sati predavanja, 30 sati seminara i 9 sati vježbi. Student može izostati najviše do 30% ukupne nastave (seminari i vježbe su obavezni). Ako student izostane sa više od 30% bilo opravdano ili neopravdano ne može nastaviti praćenje kolegija Fiziologija i patofiziologija, odnosno gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je skupio nula bodova i ocijenjen ocjenom FX.

Tijekom održavanja predavanja i seminara provoditi će se i kontinuirana provjera znanja provedene nastave (ukupno 2 kolokvija). Studenti će moći kontinuiranom provjerom znanja prikupiti najviše 40 bodova (2 testa po 20 bodova), a na seminarima (aktivno sudjelovanje studenta na seminarima, svaki seminar bit će popraćen sa testom od 4-5 pitanja) moći će prikupiti maksimalno dodatnih 20 bodova.

Ukoliko student ne prikupi bodove tijekom provođenja kontinuirane provjere znanja, imati će mogućnost popravka nakon obavljene ukupne nastave kolegija jednim testom za seminarsko gradivo – popravak uključuje prethodno ocjenjene testove ocjenom F;

Ukoliko student ni tada ne prikupi dovoljan broj bodova, popravak će se održati u terminu koji je dogovoren s predmetnim nastavnikom.



Kriterij ocjenjivanja sukladan je kriterijima dodiplomskog studija: A (5) – 80-100%, B (4) – 70-79,99%, C (3) – 60 – 69,99%, D (2) – 50 – 59,99%, E (2) – 40 – 49,99%, F i FX – (1).

Završni ispit pridonosi najviše 30 bodova. Završni ispit polaže se pismeno. Predmetni nastavnik zadržava pravo provođenje usmenog ispita u datim okolnostima (nemogućnost provođenja pismenog ispita, posebne okolnosti itd.).

TERMINI KOLOKVIJA:

KOLOKVIJ 1: 11.05.2016.

KOLOKVIJ 2: 30.05.2016.

POPRAVAK KOLOKVIJA 1+2: po dogovoru

Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva testa od 40 pitanja.

U prvom testu (KOLOKVIJ 1) obuhvaćeno je gradivo predavanja P1-P11 te seminara S1-S4 .

U drugom testu (KOLOKVIJ 2) obuhvaćeno je gradivo predavanja P12-P21 te seminara S5-S10.

a) na svakom kolokviju može se „zaraditi“ do 20 bodova, svaki kolokvij sadrži 40 pitanja, svako pitanje noci 0.5 boda.

b) pokazano znanje na seminarima (ukupno 20 bodova)

Svaki student dužan je unaprijed pripremiti propisano gradivo za seminar, te će na svakom seminaru studenti biti ocijenjivani temeljem pokazanog znanja. Maksimalno 2 boda može se „zaraditi“ aktivnošću i pokazanim znanjem na svakom seminaru usmenim ili pismenim ispitivanjem. Na kraju svakog seminara bit će test sa 4-5 pitanja, uključujući pitanja na zaokruživanje i opisna pitanja, na temelju kojeg će se seminari bodovati. Kako je ukupno 10 seminara, maksimalni broj bodova je 20. c) vježbe Završetak vježbi i predaja izvještaja u zadanom vremenu. Ukupno 4 vježbe - maksimalno 10 bodova (svaka vježba 2.5 boda). Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9% bodova, ocjenjuju se kao F (NEUSPJEŠAN) i ne mogu pristupiti završnom ispitu, tj. moraju kolegij ponovno upisati naredne akademske godine. Studenti koji su tijekom nastave iz svih oblika nastave ukupno ostvarili 30 do 39,9 bodova (FX kategorija), imaju pravo izaći na pismeni završni ispit koji se tada smatra popravnim ispitom. U tom slučaju studenti na popravnom ispitu moraju riješiti 56 % testa te na taj način steći maksimalno 40 bodova i konačna pozitivna ocjena u tom slučaju može biti samo ocjena dovoljan (2) E. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 40 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu maksimalno ostvariti najviše 30 bodova. c) ocjenjivanje na završnom ispitu Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu.



Završni test-ispit nosi 30 bodova koji uključuje cijelo gradivo (dva prethodna kolokvija). d) Ispitni rokovi: 1. Ispitni rok: 03.06.2016. 2. Ispitni rok: - prema dogovoru s predmetnim nastavnikom, razlika između rokova mora biti minimalno 15 dana.

e) Konačna ocjena (maksimalno 100 bodova)

Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnim ispitom na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:

A (80-100 bodova) izvrstan (5)

B (70-79,99 bodova) vrlo dobar (4)

C (60-69,99 bodova) dobar (3)

D (50-59,99 bodova) dovoljan (2)

E (40-49,99 bodova) dovoljan (2)

F (student koji je na završnom testu riješio manje od 40% testa)

nedovoljan (1)

Tablica 1. Potrebne aktivnosti bodovanja kolegija BIL204 Opća fiziologija i patofiziologija Vrsta aktivnosti Ishodi

učenja Specifična aktivnost studenta

Metoda procjenjivanja

Bodovanje Maks.

Kontinuirana provjera znanja

Objektivno mjerenje znanja

provodi se zadacima

ispravljanja.

2 kolokvija: 1.P1-11 S1-4

2. P12-21 S5-10

40 Svaki kolokvij

sadrži maksimalno 20 bodova od 40

pitanja ili zadataka.

Potrebno je minimalno riješiti

40% testa. Negativni bodovi se dobivaju na

djelomično odgovorena

pitanja.



Seminari Aktivnost i/ili pokazano znanje na

seminarima

Aktivnost i/ili

testovi provjere znanja

20 Ocijenjivanje

bodovima temeljem

pokazanog znanja,

bodovanje prema točno odgovorenim

pitanjima

Vježbe Aktivno sudjelovanje na vježbama

Referat – izvještaj sa svake

vježbe uz opis postupaka

10 Ocjenivanje

referata bodovima temeljem

pokazanog znanja. Svaka vježba nosi 2.5

boda.

Završni ispit Usmeno i/ili pismeno.

Završni ispit uključuje sadržaj

predavanja i seminara

30 Točan i potpun

odgovor na svako pitanje donosi

bodove. Negativni bodovi se

dobivaju na djelomično odgovorena

pitanja.

Ukupno 100

Literatura

A.C. Guyton, J.E. Hall: Medicinska fiziologija (dvanaesto izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2012 ili A.C. Guyton, J.E. Hall: Medicinska fiziologija (jedanaesto izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2006

S. Gamulin, M. Marušić, Z. Kovač: Patofiziologija (šesto izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2005

DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU Pohađanje nastave Nastava će se održati u turnusu od 5 tjedana počevši s 02.05.2016. prema navedenom rasporedu. Studenti moraju isključiti mobitele za vrijeme odvijanja nastave. Kašnjenja studenta, ometanje i konzumacija jela i pića tijekom nastave kao i ulasci/izlasci tijekom odvijanja nastave se NE TOLERIRAJU! Studenti koji i nakon upozorenja nastave s ometanjem nastave, biti će udaljeni iz predavaone te će se evidentirati njihovo odsustvo na tom nastavnom satu (predavanju ili seminaru). Trajanje pismenih parcijalnih testova te završnog pismenog ispita je 45 min. Predavanja, seminari i vježbe se održavaju u predavaonicama prema rasporedu u tablici iznad.



Akademska čestitost Podrazumjeva se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci. Kontaktiranje sa nastavnicima Nastavnik je svakodnevno dostupan putem e-mail ([email protected], [email protected] ) za sva pitanja koja se tiču nastave. Očekivane opće kompetencije pri upisu studenata/studentica pri upisu predmeta Smatra se da se studenti koriste računalnim programima (Word, Excel). Također se smatra da studenti razumiju i mogu se služiti u svom radu engleskim jezikom. Obzirom na položeni razredbeni ispit, smatra se da studenti mogu pratiti nastavu predmeta Fiziologija i patofiziologija. Popravak kolokvija 1, 2 – po dogovoru 1. Ispitni rok – PISMENI ISPIT – 03.06.2016. 2. ispitni rok – PISMENI ISPIT – u dogovoru s predmentnim nastavnikom



Documents

Article I. Opća fizilogija i patofiziologija - Syllabus 2015/Opa_fiziologija_i... · 2. Fiziologija i patofiziologija srca ... etiopatogeneza jetrenih poremećaja, poremećaji metaboličkih