4
ARTIKULACIJA I KOREKCIJA GLASA A Deskripcija normalne artikulacije Usne-nisu napete,zaokruzenog su oblika I I sudjeluju aktivno Usta-umjereno su otvorena bez napregnutosti.Udaljenost izmedju zuba je oko 2-3 cm Velicina usnog ugla je 12-14 mm Jezik lezi mirno na dnu usta i ne dize se da ne bi dodirivao nepce.Vrh jezika je naslonjen na donje sjekutice.Cijelom povrsinom jezik je povucen malo unazad dok se na sredini jezika stvara zlijeb koji formira otvor za fonacionu struju. To je nulta pozicija jezika. Meko nepce je lako podignuto i sprecava subgloticku ekspiracionu struju,tj. Sprecava prolaz vazduha kroz nos. Ova pregrada je dosta slaba pa cesto dolazi do nazalizovanja glasa A. Glasne zice pri artikulaciji glasa A vibriraju Gluvo dijete vidi siroko otvorena usta,vide se vrhovi zuba gornje i donje vilice te jezik koji miruje. Gluvo dijete osjeca vibracije grla i grudnog kosa,topao jedva primjetan ekspiracioni vazduh. Citljivost glasa A je optimalna i ne mjesa se sa drugim glasovima. Formiranje glasa Glas treba prikazati u ogledalu,individualno i grupno, en face i s profila Takodje ,treba ga prikazati na slici i sematskim prikazom ili polozajem ruku Postupak ucenja A je temeljni glas naseg jezika i nalazi9 se na prvom mjestu po frekvenciji upotrebe (13.78%) po DJ. Kosticu Najcesce se javlja na drugom mjestu u rijeci te je nosilac zvucnosti naseg jezika Gluvoj djeci nije tezak za iztgovor i ne zahtjeva napor te se lako savladjuje.Vecina djece doo polaska u skolu vec ima taj glas a ukoliko nema najcesce se dobija spontano ili fonacijskim vjezbama tipa: pa-pa-pa ili ba-ba-ba iz kojih lagano izdvajamo glas A

Artikulacija i Korekcija Glasa A

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Artikulacija i Korekcija Glasa A

ARTIKULACIJA I KOREKCIJA GLASA ADeskripcija normalne artikulacijeUsne-nisu napete,zaokruzenog su oblika I I sudjeluju aktivnoUsta-umjereno su otvorena bez napregnutosti.Udaljenost izmedju zuba je oko 2-3 cmVelicina usnog ugla je 12-14 mmJezik lezi mirno na dnu usta i ne dize se da ne bi dodirivao nepce.Vrh jezika je naslonjen na donje sjekutice.Cijelom povrsinom jezik je povucen malo unazad dok se na sredini jezika stvara zlijeb koji formira otvor za fonacionu struju.To je nulta pozicija jezika.Meko nepce je lako podignuto i sprecava subgloticku ekspiracionu struju,tj. Sprecava prolaz vazduha kroz nos.Ova pregrada je dosta slaba pa cesto dolazi do nazalizovanja glasa A.Glasne zice pri artikulaciji glasa A vibriraju

Gluvo dijete vidi siroko otvorena usta,vide se vrhovi zuba gornje i donje vilice te jezik koji miruje.Gluvo dijete osjeca vibracije grla i grudnog kosa,topao jedva primjetan ekspiracioni vazduh.Citljivost glasa A je optimalna i ne mjesa se sa drugim glasovima. Formiranje glasaGlas treba prikazati u ogledalu,individualno i grupno, en face i s profilaTakodje ,treba ga prikazati na slici i sematskim prikazom ili polozajem rukuPostupak ucenjaA je temeljni glas naseg jezika i nalazi9 se na prvom mjestu po frekvenciji upotrebe (13.78%) po DJ. KosticuNajcesce se javlja na drugom mjestu u rijeci te je nosilac zvucnosti naseg jezikaGluvoj djeci nije tezak za iztgovor i ne zahtjeva napor te se lako savladjuje.Vecina djece doo polaska u skolu vec ima taj glas a ukoliko nema najcesce se dobija spontano ili fonacijskim vjezbama tipa: pa-pa-pa ili ba-ba-ba iz kojih lagano izdvajamo glas AIzgovor nastavnika treba bi6ti odmjeren,jasan ispred svakog djeteta kako bi dijete zapazilo polozaj artikulacionih organa.Zatim nastavnik izgovara glas A na jedno pa na drugo uvo djetetu kako bi iskoristio eventualne postojece ostatke sluha.Nastavnik ce to uciniti nesto jacim glasom pored samog uva, a zatim ce rastojanje sve vise povecavati do praga percepcije glasa na golo uvo.U vecini slucajeva glas A se lako dobija podrazavanjem medjutim javljaju se i greske:Glas A je vrlo slab i jedva cujan.Tih i slab glas nastaje usled slabog subglotickog pritiska.Zbog toga treba ukazivati djetetu da jakim izdahom izgovara glas A Glas A se izgovara tvrdo,grubo,krececi.Hrapav glas se otklanja na taj nacin sto se ukazuje djetetu da se ne napreze i da ne vice previse pri izgovaranju glasa,vec dsa treba spustiti glas na taj nacin da se dijete zaustavi onda kada je pri zavrsetku sa izgovorom. Otvor usta moze biti prevelik ili preuzak pri cemu se stvara i neukusna mimika i grimase na licu sto usporava tempo izgovora i stvara nepravilnu artikulacijuKorekcija se moze izvrsiti pred ogledalom ili sematskim prikazom pokazati da se usta mnogo ne otvaraju ili rukama pokazujuci palcem i kaziprstom velicinu usnog otvora.Kod preuskog otvora dijete skupi usne pa glas A inklinira ka glasu U ili O.Korekcioni postupak je isti.

Page 2: Artikulacija i Korekcija Glasa A

GRESKE KOJE SE MOGU JAVITI1. Glas A je slican glasu EUzrok:Srednji dio jezika je vise podignut cime se jezicno-palatalni otvor suzuje,ili su usne previse razvuceneKorekcija:Pred ogledalom treba pokazati kako stoje jezik i usta pri pravilnom izgovoru glasa A.Ukoliko se jezik sam ne spusta spatulom pritisnuti jezik nadole i taj polozaj uvjezbati2.Glas A slican glasu OUzrok:Usne su previse zaokruzene pa formiraju rezonirajucu boju glasa A u O ili je jezicno-palatalni otvor previse zatvoren zbog podizanja jezika u svom srednjem dijeluKorekcija:Pred ogledalom ispraviti oblik usana I polozaj jezika,spatulom dovesti jezik u tzv. Nulti polozaj3.Umjesto glasa A cuje se IUzrok:Jezik je suvise povucen unutra i srednjim dijelom uzdignut prema gornjem mekom nepcuKorekcija:Pred ogledalom osloboditi jezik grca i pokazati da citavom sirinom mirno lezi medju zubima i zahtjevati od djeteta da taj polozaj podrazavanjem fiksira.Ako dfijete i dalje drzi jezik zgrcen i podize njegov srednji dio nagore spatulom spustiti jezik nadole.4.Nazalno-grleno AUzrok:Jezik je duboko uvucen u usnu duplju,jezicna masa je skupljena u korjenu a meko nepce spusteno i zatvoren je prolaz vazdusne struje te dolazi do nazalnog prizvuka.Vazdusna struja ne prolazi kroz usta vec kroz nosKorekcija:Zahtjevati od djeteta da otvori usta i napunio ih vazduhom tako da se obrazi naduvaju cime se podize meko nepce i zatvara prolaz vazdusne struje kroz nos,a zatim jako izgovoriti nekoliko puta pa-pa-pa.Upozoriti dijet4e da kod glasa A nozdrve ne vibriraju.Spatulom se jezik u korjenu pritisne nadole a meko nepce se reflektorno podize cime zatvara prolaz vazdusne struje kroz nos5.Guturalno AUzrok:Previse otvorena usta uz jaku ekspiracionu strujuKorekcija:Pokazati djetetu pred ogledalom da umjereno otvori usta smanjujuci jacinu glasa da bi bio normalnog intenzitetaUVJEZBAVANJE GLASAPosle formiranja glasa A u cilju fiksiranja njegovog vizuelnog i kinestetskog zapamcivanja poptrebno je preduzeti sledece oblike uvjezbavanja:-dijete uzme na ruku lutku i njise je kao pri uspavljivanju A a aa-izgovaranje glasa A razlicitim intenzitetom uz graficko predstavljanje intenziteta

velicinom slova a a a a a A a a a a aNapomena:Surdopedagozi treba da imaju na umu da se od odredjenog osnovnog polozaja govornih organa za samoglasnik A moze postepenim mjenjanjem pokreta jezika i velicine otvora usana doci do polozaja za izgovor svih drugih nasih vokala.Zbog toga je potrebno glas A temeljno uvjezbati kako bi kasnije prononsijacija svih drugih glasova bila sto cistija