Astronomijau indijskoj civilizaciji

7/21/2019 Astronomijau indijskoj civilizaciji

1/18

Rad pripremili Ajla Behrem, AnaGabri i Bruno Grebenar

ASTRONOMIJA INDIJSKOJCIVILIZACIJI


2/18

1. to je astronomija?

2. Astronomija u indijskoj civiliaciji

!. "ndijski astronomi

#. Ra$unanje vremena

%. "ndijski kalendar

&. Budunost indijske astronomije

'. (oprinos )lobalnoj astronomiji

*. +iteraturaivori

SADRAJ


3/18

Rije$ astronomija dolai od )r$kih rije$i astron zvijezda i nemein imenovati.

-rvi astronomi su vjerovatno bili pastiri koji supromatrajui nono nebo mo)li predvidjeti promjenu)odinjih doba

Astronomija prou$ava vijede, planete, komete iostala nebeska tijela i jedna je od najstarijih nanosti

uope. /a samom po$etku ravoja astronomija se bavila

dnevnim kretanjem 0unca,kretanjem vijeda ijeseca, da bi se kasnije bavila i planetama. moderno vrijeme astronomija iu$ava postanak,

prirodu, kretanja nebeskih tijela i njihove interakcije.

TO JE ASTRONOMIJA?


4/18

Kako bismo znali koje je doba, je li mart ili juli, da nepostoje satovi i kalendari? to je bio izazov s kojimsu se suoile prve civilizacije. Uskoro su otkrili da se

objekti na nebu kreu po pravilnoj putanji i da tomogu iskoristiti za izradu kalendara. Prema indijskimbogovima zemlje, zraka i neba svijet je kod starihndijaca bio podijeljen na nebo, atmos!eru i "emlju. Unebu se nalazi #unce koje je u vezi sa vatrom i

eterom, atmos!era je izme$u neba i "emlje i u vezi jesa vodom i vjetrom, a "emlja je ravna ploa koja jepovezana sa hranom. U ndiji je u jednom periodusmatrano da je svijet podijeljen na dva dijela, jedankoji je mu%ki i drugi koji je &enski. U svakom sluaju

"emlja je u centru svijeta, a svijet je po ndijscimabezonaan i bez ranian ko i rolazi kroz cikluse

ASTRONOMIJA U INDIJSKOJCIVILIZACIJI


5/18

"ndijci su ekliptiku podijelili na 2' i na 12 dijelovai svaki dio navali po imenima bo)ova. -onavalisu i kretanje 0unca i jeseca, a 3ad4navalki jeuveo ciklus od 5% )odina nakon koje) seuskla6uje kretanje 0unca i jeseca.

7retanja planeta kako su vidjeli sa nepokretne8emlje tuma$ili su uvo6enjem modela koji je

sadr4avao epicikle koji e se koristiti u anti$kojGr$koj. -onavali su pet planeta jo u !. stoljeup.n.e. i naivali su ih )raha9 erkur su naivaliBuda, :eneru ukra, ars en)al, 3upiter Guru,a 0aturn su naivali ani. jesec je imao ime;andra, a 0unce je 0urija ili Ravi.

INDIJSKI ASTRONOMI


6/18

/ajvei doprinos indijske astronomije je i perioda djelovanjatri astronoma9Arjabhata


7/18

hamihira je ponat po ideji )ravitacije, tuma$ei privla$no djelovanje 8emlje ia 8emlji, kao i nebeskih tijela u odre6enim polo4ajima. "ndijci su dali 0uncu ulnaivali )urutvakaran. :arahamihira se bavio intenivno astrolo)ijom i sastaopa. @n je na$ajan i bo) uvo6enja ideje da postoji privla$na sila koja urokuj

adaju na emlji a da tijela u svemiru ostaju na svojim poicijama u svemiru.

0lika 2. (revni indijski astronomi i istra4iva$i > preueto sa.astronomija.co.rs


8/18

/ajva4niji indijski astronom i to) perioda jeBrahma)upta


9/18

BRAMA!U"TA #$%&'((&)

0lika !. Brahma)upta > preueto sa


10/18

Ra*+nanj, -r,m,na j, .i/o 0ao i 0o1 osta/i2stari2 naro1a -a3an 1io astronomij,4 -rema najstarijem indijskom kalendaru )odina je

lunarna. Godina ima 12 mjeseci od 2' ili 2* dana, a dabi je uskladili sa !&E dana u odnosu na 0un$evu)odinu, koju su vali savana, svakih &E mjeseci


11/18

Indijci su za raunanje dnevnog vremena koristili sunane satove, a najpoznatiji je

Jaipur u Jantar Mantaru sagraen 1726. godine.

Jaipur je sunani sat koji se sastoji od divovskog trokutastog gnomona ija je

ipotenuza paralelna sa zemljinom osi, dok su s njegove o!je strane dvije etvrtine

kruga koje su paralelne s polo"ajem ekvatora. #asnije se ovaj izraz ustalio za sve

indijske astronomske mjerne graevine. $ne su najprije slu"ile za ispunjavanje

asronomski ta!lica, i za predvianje kretanja sunca, mjeseca i planeta%1&, ali su

imali i vjersko znaenje jer su drevni indijski astronomi !ili majstori vedski vje'tinaastronomije i astrologije.

$pservatorij Jantar Mantar u Jaipuru se sastoji od 1( veliki geometrijski graevina

za mjerenje vremena, predvianje pomraina, pra)enje polo"aja zvijezda pri

zemljinoj rotaciji oko sunca, uzdizanje i silazak planeta, te odreivanje udaljenosti

ne!eski tijela i pripadaju)i ta!lica *e+emeride. -vi su izgraeni od lokalnog

kamena i svaki ima astronomske mjere koje su oznaene na mramoru unutra, anjiove !ronane ploe su od izvanredne preciznosti. jiova velika veliina je

pove)ala njiovu preciznost, te tako sunani sat mjeri vrijeme do dvije sekunde

preciznosti.


12/18

ajve)i od nji je -amrat /antra *0rovni instrument0, 27 metara

visok sunani sat ija sjena tono ocrtava do!a dana. jegova

ipotenuza ima kut od 27, 'to je jedna od koordinata Jaipura. Mala

kupola na njegovom vru je induistika catri *tornji) koji je

slu"io za najavu pomraina i dolazak monsuna.

3anas je Jantar Mantra vode)a turistika atrakcija Jaipura, ali senjegove graevine4instrumenti jo' uvijek koriste kako !i se npr.

predvidjelo vrijeme za lokalne +armere, ili za neke lekcije studenatima

astronomije i vedske astrologije.

a"no je napomenuti da je kompleks Jantar Mantra 2515. godine

uvr'ten u -8$4vu listu mjestas vjetske !a'tine


13/18

0like #. i %. -anorama 3aipura > preueto sahttp9.crHstalinks.comindiastronomH.html


14/18

INDIJSKI KALENDAR U ODNOSU"REMA !RE!ORIJANSKOM KALENDARU

0lika &. > preueta sahttp9.astronomija.co.rs


15/18

Indijska svemirska agencija *I-9$ planira smjestiti or!iter te"ak 1:;5 kg u vrlo

izdu"enu eliptinu putanju oko Marsa. naj!li"oj taki on )e od 8rvenog planeta

!iti udaljen oko ;55 km, a u najdaljoj oko


16/18

0like '. i*.eleskop > preueto sa

.astronomija.co.rs


17/18

ovoj preentaciji vidi se da su se indijci oduvijek bavili ivoljeli baviti matematikom, Iikom i samim tim i

astronomijom sto)a njihova istra4ivanja imaju veliki

doprinos )lobalnoj astronomiji.(okai a to su na drevnim sun$anim satovima, )nomonima,ali i u :edama koje sadr4avaju brojne tajne o 0uncu, 8emlji,

jesecu i vijedama."sto tako, indijska astronomija se do dan danas nije prestala

ravijati pa smo sada svjedoci veliko) ravoja moderneindijske astronomije to dokauje veliki teleskop ,slanje orbitera na mars, put na mjesec.

0ve ovo nam )ovori da je doprinos "ndijske astronomije)lobalnoj inimno velika i da astronomija kakva je danas ne

bi bila ista da nije bilo drevnih, ali i suvremenih indijskihistra4ivanja.

DO"RINOS !LOBALNOJASTRONOMIJI


18/18

Jad4ibe)ovi, 8., uji, /., indoljevi, :.

Documents

Astronomijau indijskoj civilizaciji