Atmosferski tlakMeteorologija i oceanografija 2.n

1

Atmosferski tlak

1. Pojmovi i definicije2. Ovisnost atmosferskog tlaka o visini i

temperaturi3. Izobare i izobarne

karte, zemljopisna raspodjela atmosferskog tlaka

2

Atmosferski tlak Pojmovi i definicije (str. 71)Na svaku povrinu izloenu zraku udaraju molekule zraka koje

se neprekidno gibaju udarci su gusti i esti da djeluju kao sila uvijek okomita na

povrinu ta sila podijeljena povrinom zove se atmosferski tlak.

atmosferski ili zrani tlak sila kojom zrak tlai na jedinicu povrine (1 cm)

SI jedinica - 10 Pa = 1hPa = 1mbarnormalan atmosferski tlak 1013,25 hPa

3

Ovisnost atmosferskog tlaka o visini i temperaturi

s poveanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura i gustoa zraka pa je i tlak sve manji

u poetku bre pa sve sporijeveliina promjene tlaka s visinom

barika stopa

zamiljene plohe gdje je jednak tlak izobarne plohe

izobara linija gdje izobarna ploha sijee Zemlju

4

Izobare i izobarne karteizobare spajaju mjesta jednakog atmosferskog tlakapokazuju sliku polja tlaka (barikog polja) na morskoj razini.interval meu izobarama 4 ili 5 hParazlika tlaka izmeu dviju toaka na istoj razini na jedinicu

udaljenosti zove se vodoravni gradijent tlaka ili bariki gradijent

gradijentska sila G ide od vieg tlaka prema niem okomito na izobare

vei gradijent = bri vjetar = gue izobare

5

Bariki gradijent u cikloni i akticikloni

6

Bariki sustavciklona i anticiklona su

osnovni bariki sustavi sa zatvorenim izobarama

uvale, jezici i klinovi, sekundarne ciklone i anticiklonesu izvedeni bariki sustavina periferiji osnovnih oblika

sedla i doline niskog tlakagrebeni i mostovi visokog

tlaka

7

Bariki sustavi (isprintano)A anticiklonaa sekundarna anticiklonaC ciklonac sekundarna ciklonag greben visokog tlakad dolina niskog tlakam most visokog tlakab bezgradijentno polje tlaka

8

Dnevne i godinje promjene tlakaovisi o zemljopisnoj irini i mjesnim prilikamanapisati na dnu str. 73 i prepisati u biljenicu:

nagle promjene, a posebno padovi tlaka najavljuju veliko nevrijeme!!!!!

9

Izobarne karte, zemljopisna raspodjela atmosferskog tlakanapisati na dnu str. 75 i prepisati u biljenicu:

tlak varira ovisno o geografskoj irini i razdoblju godine

Peljarske karte (Pilot Charts)

10

Mjerenje atmosferskog tlaka (str. 75)Instrumenti za mjerenja atmosferskog

tlaka zovu se BAROMETRI

ivin barometar

vie vrstas nepominom posudom i reduciranom

ljestvicoms pominom posudom i normalnom

ljestvicomoitanu vrijednost treba svesti na

temperaturu 0C i na morsku razinu

Aneroid

glavni dio je skup zrakopraznih kutijica od valovitog lima (Vidijeve kutije)promjena tlaka izaziva

uleknue ili izboenje kutijica

to se prenosi na kazaljku koja na ljestvici pokazuje tlak

cijeli aneroid je u valjkastoj mjedenoj kutiji sa staklenim poklopcem

Aneroid

ljestvica s podjelom u hPa(hektopaskali)

na brodu u navigacijskoj kabiniili zapovjednikom mostu

prije oitavanja lagano kucnutiprstom po poklopcu da kazaljkasvlada trenje

oitava se na tonost 0,1 hPakontrola jednom godinje ili kod

odstupanja u odnosu na ivin barometar

Barograf

radi na istom naelu kao aneroidna papirnoj vrpci biljei stanje i

promjene tlakaprijamnik ima barem est

Vidijevih kutijica najdonja za kompenzaciju

temperature i podeavanje peranajvia u vezi s perom

vrpca s krivuljom tlaka je barogrammikrobarovariograf promjena tlaka 0,01-0,001 hPa

VjetarMeteorologija i oceanografija 2.n

16

Vrste zranih strujanjauzrok strujanjima nejednako zagrijavanje dijelova

zemaljske povrine i atmosferevjetar strujanje zraka paralelno sa zemaljskom povrinomkonvergentno i divergentno strujanje vertikalno, konvektivno strujanje u labilnoj atmosferi kosa strujanja na orografskim preprekama i frontamavertikalna i kosa strujanja mogu biti uzlazna i silazna(precrtati sliku 4.10.!)

17

Vrste zranih strujanjavrtlona strujanja oko vertikalne osi dinamika ili toplinskazrana strujanja nastoje izjednaiti razlike u tlaku

promjene meteo-elemenata podravaju nejednoliki tlak pa nastaju kruna zrana strujanja ili cirkulacija zraka

izmeu tlaka i vjetra postoji veza, ali je promjena temperature glavni uzrok strujanja!

18

promjena temperature

promjena tlaka

vjetar!

Postanak vjetra (slika 4.11.)u atmosferi ravnotea izobarike plohe se podudaraju nema strujanja

temperature povrina A i B jednake zrane plohe nad njima na istoj visini

jae zagrijavanje povrine B

zrak postaje topliji i die se

prelijevanje zraka i vjetar!

mijenja se tlak pri tlu i postaje nad A vei nego nad B prizemni vjetar

19

A B

1

2

3

4

1

2

3

4

1

2

3

4

Elementi vjetra

smjer vjetra kompas odakle puebrzina vjetra v, m/s, km/hjaina vjetra uinak na predmete u prirodi

na osnovi Beaufortove ljestvicesmjer vjetra ovisi o smjeru gradijentske silejaina (brzina) ovisi o vrijednosti gradijenta

tlaka

20

Uzroci skretanja vjetra (str. 82.)

Coriolisova sila*trenjecentrifugalna sila

21

Coriolisova sila (str. 84.)

posljedica rotacije Zemljeuzrokuje skretanje vjetra, na sjevernoj

hemisferi udesno od smjera gradijenta

22

* na slici krug simbolizira Zemlju, crvena toka je promatra, a crna je estica koja se giba

* iako se estica giba pravocrtno, promatrau se ini da se gibala krivolinijski jer se ploa okretala

Sila trenja i centrifugalna sila (str. 84)

utjeu i na brzinu i na smjer vjetraiznad voda je trenje slabije i vjetar jaiiznad 700m nad ravnom povrinom utjecaj trenja neznatanu tropima je Coriolisova sila slaba, prevladava

centrifugalna sila pa nema stacionarnog strujanjaBuys-Ballot-pravilo: ako motritelj okrene lice prema smjeru

vjetra, niski tlak je zdesna i neto natrag (90-135) na sjevernoj, a slijeva natrag na junoj polutci. Visoki tlak je na suprotnoj strani

23

24

Uestalost vjetra dijagram rue vjetrova

Mali Loinj Rijeka

25

Geostrofiki i gradijentni vjetar (str. 86.)ako su izobare pravocrtne, a

trenja nema, na vjetar utjeu gradijentska i Coriolisova sila koje su uravnoteene i pue geostrofini vjetar

ako su izobare zakrivljene, vjetar se zove gradijentni

precrtati slike 4.17. i 4.18.

gradijentni i geostrofini vjetar postoje iznad razine trenja (gdje nema trenja), iznad 700m

26

N VBariki gradijent

Fcf

Gradijentni vjetar

Struktura zranih strujanja (str. 88.)laminarno po paralelnim stazamaturbulentno vrtlono, u prizemnim slojevima troposfere

(lepranje zastave)mahovitost (pulzivnost) vjetra promjene u brzini vjetra

miran ili ravnomjeran vjetar mahovitost do 5m/smahovit (pulzivan, rafalan) vjetar mahovitost vie od

5m/snestalni (promjenjiv) vjetar mijenja se smjer vjetra vie od

45stalan vjetar nema naglih promjena smjera

27

Dnevne i godinje promjene vjetra (str. 89)

izrazite dnevne promjene pod utjecajem tla u primorskih i planinskih vjetrova

smjer se uglavnom mijenja prema prividnom gibanju Sunca (nejednako zagrijavanje)

brzina vjetra raste od 9 ujutro do 13, pa do 18 prestaje (ovisi o temperaturi)

godinje promjene ovise o podruju

28

Pravi i prividni vjetar (str. 89.)smjer vjetra vjetrokaz, kompas,

valovipodjela vjetrova rua vjetrovaBrodski dnevnik ifrirano brzina vjetra anemometar,

anemograf, v, m/svjetar na brodu u vonji je

prividni vjetar, tj. rezultanta pravog i kursnog vjetra

precrtati 4.21.a

29

Beaufortova ljestvica

Prvu ljestvicu s podjelom od 0-12 bofora (Bf) predloio 1808 engleski admiral Francis Beaufort prema djelovanju vjetra na brod Woolwich

dananja prihvaena na Me. meteo. kongresu 1946. u Parizu

vrijedi za ocean, ovisi o kriteriju motritelja

30

31

32

33

34

35

36

37

Motrenje vjetra na brodu (str. 89.)

Vjetar je odreen po:smjeru i brzinije li ujednaen ili mahovit

Jugo na ikatu

Bura kod Krkog mosta

Smjer vjetra

usporedba smjera krila vjetrokaza prema kompasnojrui

poloaj dima, zastave, rukavca, valova ivog mora

pomou kompasa licem u vjetar

ne prema gibanju oblaka

Vjetrokaz (sl. 4.22.)

oznaka strana svijetakrilo za smjer vjetraWildova ploa za jakost

vjetraljestvica jakosti vjetrana slici anemoskop

Anemometar - vjetromjer

mjerenje brzine vjetraobrtnis Pitotovom cijeviprijamni dio (osjetilo)

Robinsonov kri s polukuglamazatieni dio (za elemente

vjetra) kazaljka s prijenosom podataka na

daljinu

Anemograf (sl. 4.24.)biljeenje smjera i brzine vjetraprijamni dio:

smjer vjetra krilo na protuuteguje otvor za statiki i dinamiki tlak zraka

srednja brzina vjetra Robinsonovkri

trenutna brzina vjetra Prandtlovecijevi statiki i dinamiki tlak zraka

dio za registriranje u navigacijskoj kabini

vrpca s podjelom za smjer, srednju i trenutnu brzinu

Meteoroloka postaja (primjer)

Vremenski centar Technoline WS2307 Unutarnja temperatura i vlano