Atmosfersko pranjenje1. Prenaponi-nastaju posredno indukcijom ili neposredno udarom groma RT, LT radni otpor I induktivitet glavnog transformatora preko kojeg se napaja rudnik ...

R, L raspodijeljeni radni otpori I induktiviteti kabelske mree

C-raspodijeljeni kapaciteti kabelske mree prema zemlji

O-odvodnik atmosferskog prenapona

Ro-otpor uzemljenja odvodnika prenapona

Upr-napon prenaponskog valaUn-nazivni napon mree prema zemlji

Vanjsko elektrino postrojenje zatitit emo od prenapona postavljanjem odvodnika Najei su katodni odvodnici koji se sastoje od niza u seriju povezanih katodnih iskrita s otporom ovisnim o naponu, prekokojih uzemljujemo prenapone ( 50% vee od nazivnog)

Pred ulazom u sva rasklopna postrojenja vani moraju biti katodni odvodnici prenapona.

2.Prijenos elektromagnetske energije kroz jamske saobraajniceU rudnikim prostorijama koje su u kontaktu s povrinom usljed pranjenja moe doi do uzbuivanja i uspostavljanja elektromagnetskog vala u jamskim saobraajnicama koje tad djeluju kao valovod

Rasprostiranje elektromagnetskih valova u valovodu nastaje formiranjem elektrinog i magnetskog polja ako je irina pravokutnog ili promjer okruglog valovoda vei od polovine valne duljine signala koji u valovodu prenosimo.

Za okrugli valovod i tip polja TE11 kritina valna duljina bila bi

r je polumjer valovoda!

Jamske saobraajnice kao valovod

Ako atmosfersko pranjenje poistovjetimo s lunim izbijanjem moemo spektar njegove frekvencije priblino predoiti kao na slici:

Za tip polja TE11 moe se izraunati guenje koje saobraajnice u idealiziranim prilikama mogu proizvesti za neke frekvencije.

Elektromagnetska energija koja je stigla do radilita mogla bi inducirati naponi struje kroz strujni krug upaljaa!Naime, ica koja povezuje upaljae u trenutku nailaenja elektromagnetskog vala djeluje kao antena i u njoj se inducira visokofrekventna struja koja moe izazvati paljenje upaljaa.

4.7.1. Nastanak elektrostatskih naponaTakvo nejednoliko rasporeivanje ili negativno ili pozitivno nabijenih estica na povrini izolacijskog materijala nazivamo pojavom elektrostatskih naboja.Elektrostatski naboji mogu nastati direktnim razmjetajem estica, trenjem ili odvajanjem, kao to je to kod elektrostatskih generatora, ili indirektno, influencijom, ako je u blizini elektrostatski nabijeno tijelo, koje stvara neravnoteu elektriki nabijenih estica.Zakljuit emo da svako odvajanje dvaju izolacijskih tijela ili njihovo meusobno povrinsko trenje izazivaju oduzimanje stanovitog broja elektrona, negativnih estica, tako da to mjesto ostaje pozitivno nabijeno.Pa ako je oteano njihovo izjednaenje, moe doi do neeljenih i nekontroliranih efekata pranjenja elektrostatskog naboja.4.7. Elektrostatski naboji pri rudarskim podzemnim radovima

C - kapacitet kondenzatora koji nastaje zbog izolacijskog materijalaRi - specifini prolazni elektrini otpor izolacijskog materijalaUs- napon elektrostatskog naboja izmeu vodljivih dijelova ili akumuliranog naboja

Izjednaavanje akumuliranih golemih koliina elektrostatskih naboja u prirodi odraava se u obliku munje, a uz to imamo jo mnogo primjera nastajanja elektrostatskih naboja kretanjem tekuina, para i praina.Posebna su opasnost oni naboji to nastaju spontano i nekontrolirano, bez upozorenja, a za njih saznamo naalost, tek nakon to su uzrokom neke nesree.Posebno u rudnicima, gdje radimo s krutim eksplozivima i elektrinim upaljaima u eventualnoj atmosferi eksplozivnih plinskih smjesa, elektrostatski naboji su vrlo opasni jer svojim izbojem u obliku iskre mogu izazvati: a) nekontrolirano paljenje elektrinih upaljaa a time, i eksploziva; b) paljenje eksplozivne plinske smjese metana i zraka c) paljenje zapaljivih tekuine

Posebnu ulogu u prijenosu elektrostatskih naboja u podzemnim rudnicima moe imati ovijek, posebno zato to je on redovito dobro izoliran od zemlje, ako nosi gumene izme.

4.7.3. Primjeri potencijalnih opasnosti od elektrostatskih naboja u rudnikoj praksi4.7.3.1. Ventilacijske cijevi

Upotreba plastinih materijala za plastine cijevi uzrokuje veliko nagomilavanje elektrostatskih naboja, posebno na metalnim dijelovima, kao to su prirubnice, kuke i slino.

4.7.3.2. Transportne trake - remenski prijenos

4.7.3.3. Zapunjavanje mina pijeskom pomou komprimiranog zrakaIspitivanjem je otkriveno da je postupak zapunjavanja pijeskom zapravo jedan elektrostatski stroj, pri emu su i ovijek koji dri zapunja i sam zapunja akumulatori energije.

4.7.3.4. Rukovanje upaljaimaJedna od najveih potencijalnih opasnosti od elektrostatskih naboja manifestira se u rukovanju upaljaima.Do nekontroliranog paljenja upaljaa vrlo e lako doi ako ovijek rukovalac, nabijen elektrostatskim nabojem, primi upalja u ruke, ili dodirne kuite ili aktivni dio.

4.7.4. Zatita od elektrostatskih nabojaOsobito je vana za rudnike u kojim je vlanost zraka manja od 65% jer time mnoga mjesta postaju potencijalni nosioci opasnosti.Zato, jedna od mjera obrane jest i odravanje stanovitog stupnja vlanosti veega od 65%.

Tehnike mjere zatite: Ekranizacija (oklapanja) potencijalnih izvora statikih naboja. 2) Zamjena izolacijskih poluprovodljivim materijalima. 3) Ako se kod plastinih izolacijskih materijala ne moe postii elektrostatska vodljivost onda je jedna od mjera, podjela veih povrina na manje omeene vodljivim stazama. 4) Tzv. prizemljenje rukujueg osoblja jest postupak kojem se reducira izolacija ovijeka to rukuje upaljaima u suhim jamama u izoliranim izmama.5)Povezivanje nosilaca elektrostatskih naboja sa zemljom jest mijera po kojoj se svi metalni dijelovi meusobno poveu i uzemlje.