Atribucije

Socijalna percepcijaZakljuivanje o uzrocima ponaanja

Podruja socijalne percepcije

IV. Atribuiranje uzroka: Odgovaranje na pitanja Zato?

Atribucija uzroka

Atribucijski pristup proizlazi iz kognitivnesocijalne psihologije, koja stavlja naglasak na kognitivne procese kao medijatore izmeu situacije u kojoj se osoba nalazi i njegovog ponaanja i djelovanja. Umjesto da pasivno promatraju to se oko njih dogaa, ljudi izvode znaenja iz ponaanja, zakljuuju o uzrocima i razlozima za opaene dogaaje, zakljuuju o karakteristikama ljudi povezanih s tim dogaajima konstruiraju svoj socijalni realitet.

Atribucija uzroka

Atribucijska teorija opisuje kako ljudi objanjavaju uzroke vlastitog ponaanja i ponaanja drugih ljudi. Temeljna pretpostavka je da ljudi tragaju za konstantnostima u svojoj okolini, kako bi imali doivljaj kontrole i mogunosti predvianja dogaaja u budunosti.

Atribucija uzroka

pod atribucijskom teorijom

podrazumijeva se mnogo razliitih teorija osnovna ideja koja povezuje sve te teorije je da ljudi tumae dogaaje u terminima njihovih uzroka i da ta tumaenja imaju znaajnu ulogu u determiniranju reakcija na te dogaaje

Atribucija uzrokaU procesu atribuiranja mogue je razlikovati:ANTECEDENTI ATRIBUCIJE POSLJEDICE

Informacije Vjerovanja Motivacija

Oekivanja

Percipirani uzrok

Emocije Ponaanje

Individualne razlike

SVEOBUHVATNI MODEL ATRIBUCIJSKOG PROCESA (Kelley i Michela, 1980)

Atribucija uzroka

Priroda atribucijskog procesaNe obuhvaaju sve teorije atribucija cijeli proces.Istraivai zainteresirani za kognitivne i motivacijske procese usmjerili su se prvenstveno na vezu izmeu antecedenata i atribucija, a oni zainteresirani za dinamiku ponaanja na vezu izmeu atribucija i posljedica. U oba sluaja, pretpostavlja se da kauzalne atribucije imaju centralnu ulogu u ljudskom ponaanju. Na njima se osniva ovjekovo razumijevanje uzrono-posljedine strukture svijeta i zbog toga su one vane determinante njegove interakcije s tim svijetom.

Atribucija uzroka

Priroda atribucijskog procesaOcem atribucijske teorije smatra se Fritz Heider (1946/1958).

On je vjerovao da se i obini ljudi ponaaju kao znanstvenici-amateri, koji pokuavaju razumjeti ponaanje drugih ljudi povezujui djelie informacija dok ne dou do razumnog objanjenja.

Atribucija uzroka

Priroda atribucijskog procesaPredloio je jednostavnu podjelu objanjenja koje ljudi daju na: unutarnje ili internalne atribucije (stavovi, uvjerenja, osobine linosti i druge karakteristike osobe ije ponaanje objanjavamo) i vanjske ili eksternalne atribucije (karakteristike situacije u kojoj je osoba, tj. podraaj koji je izazvao opaeno ponaanje) .

Atribucija uzroka

Model kovarijacije (Kelley, 1967)jedan je od najprikladnijih modela za objanjavanje opih pravila atribucije kauzalnosti. Kao odgovor na pitanje emu e se najvjerojatnije atribuirati neki dogaaj, Kelley predlae tzv. princip (naelo) kovarijacije:

"Neki efekt atribuirat e se uzroku koji je prisutan kada i taj efekt, a odsutan kada i efekt izostane."Meutim, percepcija kovarijacije moe biti pod velikim utjecajem promatraevih prekoncepcija o uzronoposljedinim odnosima, pa ak i potpuno pogrena. Stoga princip kovariranja treba ograniiti na percipiranu kovarijaciju.

Atribucija uzroka

Model kovarijacije (Kelley, 1967)Model kovarijacije navodi da, u pokuaju da formiramo atribuciju o uzrocima neijeg ponaanja, sustavno uoavamo pravilnosti izmeu prisutnosti (ili odsutnosti) moguih uzroka tog ponaanja i usmjeravamo se na informaciju o konsenzusu, distinktivnosti i konzistenciji, koju nalazimo u situaciji.

Atribucija uzroka

Model kovarijacije (Kelley, 1967)Prema modelu kovarijacije, informacija o konsenzusu je informacija o tome kako se drugi ljudi, osim izvoaa, odnose prema objektu, informacija o distinktivnosti je informacija o tome koliko se izvoaevo ponaanje razlikuje od situacije do situacije, a informacija o konzistentnosti je informacija kako se izvoa odnosio prema objektu tijekom vremena i u razliitim situacijama.

Atribucija uzroka

Model kovarijacije (Kelley, 1967)Ljudi e najvjerojatnije formirati internalne atribucije (pripisati ponaanje osobinama izvoaa) kada su konsenzus i distinktivnost niski a konzistencija visoka; dok e najvjerojatnije formirati eksternalne atribucije (pripisati ponaanje objektu i/ili situaciji) kada su i konsenzus i distinktivnost i konzistentnost visoki.

Atribucija uzroka

Model kovarijacije (Kelley, 1967)Implikacije Kelleyeva modela su da odreene kombinacije informacija vode do odreenih atribucija.

McArthurova (1972) je eksperimentalno provjeravala Kelleyev model manipulirajui informacije koje je ispitanicima dala u obliku prie o fiktivnoj osobi.Na osnovi 8 moguih kombinacija triju nezavisnih varijabli (niski/visoki konsenzus, niska/visoka konzistentnost i niska/visoka distinktivnost) ispitanici su trebali odrediti to je uzrok opisanom ponaanju.

Atribucija uzrokaMcArthur (1972) - PRIMJER PODRAAJNOG MATERIJALA PONAANJE: "Jim se smije komiaru." KONSENZUS visoki "Svi se smiju komiaru."

niskivisoka niska visoka niska

"Nitko drugi se ne smije komiaru.""Jim se i prije uvijek smijao tom komiaru." "Jim se nikada prije nije smijao tom komiaru." "Jim se ne smije ni jednom drugom komiaru." "Jim se smije svim komiarima."

KONZISTENTNOST

DISTINKTIVNOST

Atribucija uzrokaModel kovarijacije pretpostavlja da ljudi uzrone atribucije stvaraju racionalno i logiki.

Iako je ovakva sloena obrada informacija oito u naem interesu, zahtjevi koji se postavljaju pred nas su esto preveliki, a na kognitivni kapacitet je ogranien, tako da esto naa percepcija nije u skladu s teorijom.S druge strane, postoje i motivirane ili egocentrine pristranosti u zakljuivanju koje mogu interferirati s tonou percepcije sebe i drugih.

Atribucijske pogreke

Osnovna atribucijska pogrekaOsnovna atribucijska pogreka je sklonost ljudi da precjenjuju stupanj u kojem je neije ponaanje odreeno unutarnjim, dispozicijskim uzrocima i podcjenjuju ulogu situacijskih uzroka.

Atribucijske pogrekeOsnovna atribucijska pogrekaZa Castra60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 Za Castra Protiv Castra

Procjena stava pisca eseja

Izbor Bez izbora

Protiv Castra

Usmjerenje eseja


Osnovna atribucijska pogrekaJedan od razloga zbog kojeg se javlja osnovna atribucijska pogreka je to to opaai usmjeravaju svoju panju na izvoae, dok su im situacijski uzroci izvoaevog ponaanja manje istaknuti ili ak nepoznati.


Osnovna atribucijska pogrekaDakle, u objanjavanju toliko este pojave osnovne atribucijske pogreke pomae nam perceptivna istaknutost, ili informacija na koju je usmjerena ovjekova panja.

Perceptivna istaknutost

Atribucijske pogrekeEfekt perceptivne istaknutostiOcjene uzrone uloge glumaca

25

20Glumac A

15

Glumac B

10 5Okrenut prema glumcu A Okrenut prema glumcima A i B Okrenut prema glumcu B


Osnovna atribucijska pogrekaEfekt reflektora javlja se kada ljudi precjenjuju stupanj u kojem drugi ljudi primjeuju njihovo ponaanje i izgled.Ovo pokazuje da su ljudi svjesni sklonosti drugih da poine osnovnu atribucijsku pogreku.


Razlika izvoa/promatraRazlika izvoa/promatra je sklonost da ponaanje drugih ljudi vidimo kao odraz njihovih osobina, dok se prilikom objanjavanja vlastitog ponaanja vie oslanjamo na ulogu situacije.


Razlika izvoa/promatraJedan razlog za razliku izvoa/promatra je perceptivna istaknutost: izvoai uoavaju situaciju u kojoj se nalaze i koja ih navodi na ponaanje, dok opaai uoavaju izvoae.

Razlika izvoa/promatra



Razlika izvoa/promatraRazlika izvoa/promatra se javlja i stoga to izvoai imaju vie informacija o sebi i svom ponaanju u razliitim situacijama nego promatrai.



Atribucije u vlastitu koristAtribucije u vlastitu korist naglaavaju internalne, dispozicijske uzroke za objanjavanje vlastitog uspjeha i okrivljuju eksternalne, situacijske uzroke za neuspjeh.


Atribucije u vlastitu koristJedan razlog za atribuiranje u vlastitu korist je ouvanje samopotovanja. Drugi razlog je samoprezentacijski, kako bismo sauvali sliku koju drugi imaju o nama. Trei razlog je taj to ljudi posjeduju informacije o svom ponaanju u drugim situacijama, to ih moe voditi do oekivanja pozitivnih ishoda, dok su negativni ishodi neoekivani.


Atribucije u vlastitu koristOvakvo pristrano atribuiranje je adaptivno i korisno za nae psihiko zdravlje.

Sklonost obrnutom nainu atribuiranja uspjeha situacijskim uzrocima, a neuspjeha vlastitim osobinama - moe dovesti do nauene bespomonosti.Jedna od posljedica nauene bespomonosti je depresija.


Obrambene atribucijeObrambene atribucije su objanjenja za ponaanje ili dogaaje kojima se izbjegava osjeaj ranjivosti ili smrtnosti.


Obrambene atribucijeNerealistini optimizam je oblik obrambene atribucije pri kojem ljudi misle da e se dobre stvari vjerojatnije dogoditi njima nego drugima, a da e se negativni dogaaji prije dogoditi drugima nego njima.


Obrambene atribucijeJedan nain na koji se nosimo s traginim informacijama o drugima jest da vjerujemo da se to ne moe dogoditi nama. To inimo pomou vjerovanja u pravedan svijet, oblika obrambene atribucije na osnovi kojeg ljudi pretpostavljaju da se loe stvari dogaaju loim ljudima, a dobre stvari dobrima.

Uloga kulture u atribuiranju

Kultura i osnovna atribucijskapogrekaU individualistikim kulturama ljudi se odgajaju tako da preferiraju dispozicijske atribucije nad situacijskim. Za razliku od toga, kolektivistike kulture (u pravilu istone) naglaavaju pripadnost grupi, meuzavisnost i konformiranje grupnim normama. Zbog toga su zapadnjaci skloniji poiniti osnovnu atribucijsku pogreku nego istonjaci.

Uloga kulture u atribuiranju

Kultura i ostale pristranosti uatribuiranjuZapadnjaci su skloniji atribuiranju u vlastitu korist nego istonjaci. Obrambene atribucije, kao to je vjerovanje u pravedan svijet, su ee u kulturama u kojima postoje krajnosti u bogatstvu i siromatvu. Efekt reflektora je ei meu ljudima iz individualistikih nego iz kolektivistikih kultura.

Tonost naih atribucija i dojmova

U mnogim okolnostima ljudi nisu

naroito toni u stvaranju dojmova i atribuciji uzroka, pogotovu u usporedbi s time koliko misle da jesu.


Zato su nai dojmovi o drugimaponekad pogreni?Jedan razlog su mentalni preaci, kao to je osnovna atribucijska pogreka, koje koristimo pri socijalnom prosuivanju.

Drugi razlog je u tome to se ljudi prilikom zakljuivanja mogu oslanjati na pogrene implicitne teorije linosti.


Zato nam nai dojmovi izgledajutoni?Jedan razlog je to to obino vidimo ljude u ogranienom broju situacija i nikada nemamo priliku uvidjeti da su nai dojmovi pogreni.


Zato nam nai dojmovi izgledajutoni?Drugi razlog je to to ljudi stvaraju samoispunjavajua proroanstva o drugima i odnose se prema njima na nain koji dovodi do ostvarivanja njihovih oekivanja.


Zato nam nai dojmovi izgledajutoni?Trei razlog zbog kojeg ne uoavamo da su nai dojmovi pogreni je taj to primjeujemo da se mnogi ljudi slau s nama iako svi oni mogu biti u krivu.

Documents

Atribucije