Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju

Obnova Augusteuma Naroneseminarski rad iz kolegijaOuvanje i zatita spomenika kulture

Mentor:Student:doc. dr. sc Karla Gusar doc. dr. sc.Filip Svetec

Zadar, 16. sijeanj 2014.

Sadraj

1. UVODTema ovog seminarskog rada je navesti osnovne znaajke hrama Augusteuma u Naroni, te opisati konzervaciju i restauraciju zidova i buke samoga hrama. Osim toga posvetiti emo panju i lokalitetu Gornja Njiva, koji se nalazi zapadno od hrama Augusteuma. Obradit emo procese konzervatorsko-restauracijskih zadataka koji su bili provedeni pod vodstvom ravnatelja AMS-a Emilija Marina. Naglasak emo staviti na konzervaciju i restauraciju zidova i buke Augusteuma, koja se odvijala kroz tri vremenske faze i to uz probleme koji su se javljali radi vremenskih uvjeta.

2. OPENITO O AUGUSTEUMU U NARONI Augusteum se sada nalazi u mjestu Vid, blizu Metkovia. Za vrijeme antike, to mjesto se zvalo Narona i ona je bila vrlo vana rimska kolonija. Najvjerojatnije status kolonije joj je dodijelio car August tako da preciznije datiranje bi bilo oko 27. god. pr Kr.[footnoteRef:1] Jedna od vrlo vanih znaajki je ta, da je Narona predstavljala sredite jednoga od triju conventus[footnoteRef:2]provincije Dalmacije. Augusteum u Naroni je otkriven 1995. godine i njegova lokacija je tono gdje se spajaju Donji i Gornji grad.[footnoteRef:3] Daljnjim istraivanjima je utvreno nekoliko vrlo zanimljivih karakteristika toga hrama, a jedna od njih je ta, da se u samom hramu nalazilo mjesto koje je bilo namijenjeno za privatni kult, a zadovoljavajuu potvrdu nam daju votivni natpisi i postolje za Venerin kip.[footnoteRef:4] [1: MARIN, 2004, 13.] [2: Zajednica rimskih graana.] [3: MARIN, 2004, 13.] [4: MARIN, 2004, 13.]

Od izuzetne vanosti u Augusteumu je njegova cjelina, koja je relativno dobro sauvana gledajui u svim segmentima. Augusteum je takoer poznat po tome to sadri najbrojniju skupinu kipova i drugu po redu najbrojniju skupinu skulptura nakon reljefne skupine Ara Pacis. Broj kojim Augusteum raspolae, to se tie kipova je 16 mramornih skulptura, iako je paralelno uz taj broj pronaena je jedna baza i 3 mala kipa.[footnoteRef:5] [5: VJENICA, 2003, 517.]

Slika 1. Tlocrt Augusteuma Narone ( E. MARIN, 2004, 3. ZATITNI RADOVIIstraivanja od 1995. Arheolokog muzeja Split u mjestu Vid kod Metkovia rezultirala su kao to je ve reeno otkriem hrama Augusteuma sa 16 mramornih skulptura iz 1. st. pr. Kr. do 2. st. po. Kr.[footnoteRef:6] Nakon zavrenih arheolokih radova poeli su se odvijati zatitni radovi slijedeim redom: [6: VJENICA, 2003, 517.]

-1996., iznesene su sve skulpture i oieni dijelovi hrama, nakon toga slijedila je definicija i zatita rubova buka sa zidova tribine unutar hrama.-1997., ponovljen postupak opivljanje buke i zida graevine s dvama mozaikim podovima juno od hrama-1998., izvreni zatitini radovi, ienje, opivanje i uvrivanje vanjskog lica (zapadni zid hrama), a cilj te godine je bio pokrivanje zida i buke materijalima kao to su stiropornim ploama, drvenim letvama itd.-1999., radovi su se vrili kroz tri vremenske faze i to kroz ljeto, jesen i zimu. Ljeti se rad fokusirao na opivanje buke i podnice u prostorijama zapadno od hrama. Na jesen se je zatitio juni dio hrama i oslikane buke na zidu sjeverno od hrama,dok se je rad kroz zimu izvrio pokrivanjem PVC najlonom i to vei dio zidova samoghrama, tribine i prostorija s apsidom sjeverno od hrama.-2001., nisu se odvijali neki vei radovi nego je samo snimljeno stanja zidova kako bi se mogao napraviti cjeloukupan plan i troak konzervatorsko restauratorskih radova.[footnoteRef:7] [7: VJENICA, 2003, 517518.]

4. KONZERVATORSKO RESTAURATORSKI ZADACINapravio se plan obnove Augusteuma. Konzervatorsko restauratorski zadaci su se podijelili na 4 cjeline, a to su zidovi i buke hrama, predvorje i dio foruma ispred hrama, graevina s apsidom sjeverno od hrama i zidovi, buke i podnice zapadno od hrama (Gornja Njiva).[footnoteRef:8] [8: VJENICA, 2003, 518.]

4.1. Zidovi i buka hramaPrvi zadatak bila je obnova zidova i buke hrama, a to su redom istoni pregradni zid, juni zid, sredinja zapadna zidna stranica hrama i sjeverni zid hrama. Sreom sauvana je rimska shema zidanja tako da je olakan posao. Imitirajui tu shemu zidovi bi se djelomino rekonstruirali tako da bi se zidao dvostruki red kamena. Na dijelovima zidova gdje je nedostajala buka, zidna upljina bi se ispuhala i impregnirala novim mortom, te bi bilo potrebno na vrhove zidova staviti zatitnu kapu od buke. Kada govorimo o zidovima takoer u to ubrajamo i tribine koje se u celi hrama naslanjaju na zidove u svrhu postolja za carske skulpture. Vrlo vaan nalaz je bio i pronalazak originalne rimske buke. Posebno je sauvana buka na vanjskome licu junog, sjevernog i sredinjeg zapadnog zida hrama. Pomou ovog nalaza znamo i kako su rimski majstori nanosili buku, tonije u trima slojevima i to: prvi grubo zrnasti sloj, drugi fini sloj i trei najtanji, ispolirani i izglaani sloj.[footnoteRef:9] [9: VJENICA, 2003, 519.]

4.2 Predvorje i dio foruma ispred hramaPri rekonstrukciji predvorja pravo rjeenje bi bila popuna praznog prostora sa novim plonicima fine obrade. Originalne ploe i kameni prag bi bilo potrebno obnoviti lijepljenjem lomova i sidrenjem ploa za podlogu, osim toga trebali bi se rekonstruirati i plonici na dijelu foruma podno hrama i dijelom plonika prostorije s apsidom sjeverno od hrama.[footnoteRef:10] [10: VJENICA, 2003, 519.]

4.3. Graevina s apsidom sjeverno od hramaU toj graevini su pohranjene kamene ploe profilacijom (ukrasni kameni namjetaj) uz ogradni zid hrama (1m), na zapadnoj strani se nalazi uzak zid s fino oslikanom viebojnom bukom, te obukanim odvodnim kanalom.[footnoteRef:11] Kao i u prethodnim sluajevima i ovdje imamo podne kamene ploe koje bi trebalo sanirati. [11: VJENICA, 2003, 520.]

4.4. Zidovi, buka i podnice zapadno od hrama (Gornja Njiva)Najmasivniji zid se nalazi na gornjem dijelu lokaliteta kojega ine kompleks ogradnog zida hrama, a ine ga tri zida, a taj ogradni zid razdvaja samo uzak kanal koji je najvjerojatnije sluio za odvodnju kinice.[footnoteRef:12] Konzervatorski ciljevi, to se tie ogradnog zida bi bili ruenje neoriginalnoga dijela zida, fugiranje ali i realizacija djelomine rekonstrukcije. Zapadno od hrama se prua kompleks zidova i prostorija s razliitim vremenom izrade, biti e potrebno uvrstiti zidove novim mortom u temeljima.[footnoteRef:13] Na tom lokalitetu se nalazi i helenistika podnica koju bi trebalo oistiti i opiti po rubovima kako se ne bi rasipala. Osim helenistike podnice nalazimo i na rimsku podnicu koja je za razliku od helenistike popunjena razbacanim utom od kamenja i keramike.[footnoteRef:14] Nju je potrebno osigurati u dijelu jer je zbog arheolokih sondiranja presjeena napola.[footnoteRef:15] [12: VJENICA, 2003, 520.] [13: VJENICA, 2003, 520.] [14: VJENICA, 2003, 521.] [15: VJENICA, 2003, 521.]

5. OBAVLJENI KONZERVATORSKO RESTAURATORSKI RADOVIPrihvaanjem trokovnika konzervatorsko restauratorskih radova na Augusteumu od 2001.-2003. strane Ministarstva kulture krenuli su radovi koji su podijeljeni u tri vremenske faze. [footnoteRef:16] [16: VJENICA, 2003, 521.]

5.1 Prva faza radova (2001) sanacija zidova i buke hrama Augusteuma.A. Pripremni radovi Pripremni radovi su bili slijedei: skidanje zatitnih pokrova i obloga sa zidova hrama, ienje svih zidnih povrina od uta, trave, korijenja i mahovine.[footnoteRef:17] [17: VJENICA, 2003, 521.]

B. Konsolidacija zidova hrama Poela je definiranjem originalnih zidova hrama, pripremanjem smjese za zidanje, fugiranje i opivanje zidnih povrina. Da bi se malter bolje primio zidna ploha se morala konstantno istiti i vlaiti. Stare fuge su se napunile novim vezivom kako bi se dodatno osigurali od vanjskih utjecaja. Nakon toga je slijedilo postavljanje eljeznih skela s unutranje strane hrama na tribine i sama konzervacija tukatura. Radi bolje konoslidacije ploa realizirala se rekonstrukcija jednog reda kamena uz gornji rub ploa, uz to se napravila i rekonstrukcija kanala.[footnoteRef:18] [18: VJENICA, 2003, 521-522.]

C. Konzervacija zidova i buke tribina u celi hramaZbog irenja korijenja biljaka dolo je do odvajanja buke od zida te je bilo nuno oistiti zatitni opav s rubova buke koji je popucao i nije vie spajao buku za kameni zid. Osim toga morala se oistiti i sama buka od ostataka zemlje, mreastog korijenja i prevencije radi se polio rubni dio zidne buke sa biokemijskim sredstvom radi zaustavljanja irenja korijenja, a buka koja je otpala se zalijepila jednostavno novim vezom na istome mjestu.[footnoteRef:19] [19: VJENICA, 2003, 523.]

D. Konsolidacija kamenih ploa u predvorju hramaDa bi se konsolidacija kamenih ploa uspjeno izvrila, spajali su se otrgnuti dijelovi ploa s dvokomponentnim ljepilom. Nakon toga su se fiksirale same kamene ploe sa novim malterom.[footnoteRef:20] [20: VJENICA, 2003, 523.]

E. Osiguravanje od podrivanja graevine s apsidomIza apside istaknuta je kosina terena, tako da za vrijeme kinih razdoblja u kanal sleti ut od kamena, keramike i zemlje, koji zadrava vodu. Planiralo se osloboditi put vodi buenjem zida, meutim pronaen je rimski odvodni kanal koji koritasto prati temelje oko apside. Odvodni kanal se kasnije u potpunosti oistio od uta.[footnoteRef:21] [21: VJENICA, 2003, 523.]

5.2. Druga faza radova (2002.) sanacija zidova , buka i podnica zapadno od hrama Augusteuma, pod nazivom Gornje njive

A. Pripremni radoviPripremni radovi su bili slijedei: ienje zidnih povrina (buka, kamen) od korijenja, uta, mahovine i trave. Osim toga takoer je sav alat prenesen zapadno od hrama Augusteuma t. j. na teren Gornjih njive.[footnoteRef:22] [22: VJENICA, 2003, 524.]

B. Konsolidacija helenistikih zidovaNapravljena je zatita zidova male helenistike graevine. Zidovi su se zatitili sa vapnenim malterom u temelje na kamenu ivcu. Istono od te graevine nalazi se zid visine 40 cm raen od bunja[footnoteRef:23]. On je obnovljen s novim vezivom na mjestima gdje su komadi kamena iskliznuli.[footnoteRef:24] [23: Nepravilno klesani kamen.] [24: VJENICA, 2003, 524.]

C. Konsolidacija rimskih zidovaLokalitet Gornje Njive takoer se sastoji i od nekoliko duih zidova, tonije to su ogradni zid lapidarija, zid s bonim apsidama i trei po duini zid koji razdvaja sredinu lokaliteta do hrama. Na njima je obavljeno ienje i fugiranje pukotina u zidovima, djelomina rekonstrukcija redova kamena te stavljanje novog maltera.[footnoteRef:25] [25: VJENICA, 2003, 525.]

D. Konzervacija zidne bukeNajvie posla je napravljeno na zidu s apsidama, tonije oiena je buka od trave, mahovine i korijenja, te su oprani rubovi buka.[footnoteRef:26] [26: VJENICA, 2003, 525.]

E. Restauracija i konzervacija podnicaOriginalnim podnicama su oieni rubovi.[footnoteRef:27] [27: VJENICA, 2003, 525.]

5.3.Trea faza radova (2003)U treoj fazi radova izvrena je dokumentacija, ienje, podizanje i rekonstrukcija sredinjeg mozaikog kvadrata koji prikazuje geometrijske motive.[footnoteRef:28] Sam mozaik je otkriven kad i sam Augusteum. Prostire se kroz cijelu celu hrama, te je napravljen u monokromnoj crno bijeloj tehnici. U sreditu mozaika se nalaze pravokutno geometrijski motivi, ti motivi se jo zovu tzv. vuji zubi ili pjeane ure (slika 1) Istraivanjem su zapaena oteenja na samom mozaiku, a to se najvjerojatnije dogodilo pri padu skulptura na povrinu mozaika.[footnoteRef:29] Poznavajui rimsku arhitekturu, strunjaci pretpostavljaju, da je dekoracija mozaika odgovarala dekoraciji fresaka i tukatura sa tavanica. Daljnjom analizom iznesena je datacija samog mozaika na temelju pojave mozaika istih mjera i dekoracija u junoj Italiji.[footnoteRef:30] Tako da se mozaik datira u kraj 1. st. pr. Kr, takoer sam stil dekoracije i veliina odgovara karakteristikama kasnorepublikanskim i augustovim mozaicima.[footnoteRef:31] Ovaj mozaik je nastariji mozaik na prostoru istonog Jadrana i samim time je vrlo znaajan jer pomou njega moemo lake datirati Augusteum. [footnoteRef:32] [28: VJENICA, 2003, 526.] [29: MARIN, 2004, 25.] [30: MARIN, 2004, 25.] [31: MARIN, 2004, 25.] [32: MARIN, 2004, 26.]

Slika 2. Mozaik iz hrama Augusteuma (E. MARIN, 2004,

6. Kipovi iz AugusteumaKipovi bez glave u Augusteumu su otkriveni tijekom istraivanja 1995. i 1996. Otkriveno je 6 enskih kipova, 9 mukih, jedna baza s dva stopala i jedna baza s nogama. Neki od istaknutijih kipova su: Opuzen Livija, Vespazijan, August.[footnoteRef:33] [33: MARIN, 2004, 30.]

A. Opuzen Livija

Pronaena je na etvrtastoj bazi, oslonjena na lijevoj nozi, odjevena u dvoslojnu odjeu t.j. u tuniku i palu (slika 2) Slaba toka ovog kipa je to to joj nedostaju obje ruke i ima oteenja na licu. Ovaj kip datira se u prvu polovicu 1. st. [footnoteRef:34] [34: MARIN, 2004, 32.]

Slika 3. Skulptura Opuzen Livije iz hrama Augusteuma ( E. MARIN, 2004,

B. VespazijanNapravljen je iz jednog mramornog bloka, ali glava s vratom je posebno klesana. Stranji dio kipa je neobraen, a baza je nepravilna oblika. Kip se oslanja na lijevu nogu, te je odjeven u tuniku s rukavima i togu (slika 3). Kip Vespazijana datira se najvjerojatnije oko 74. godine.[footnoteRef:35] [35: MARIN, 2004, 36.]

Slika 4. Skulptura Vespazijana iz hrama Augusteuma ( E. MARIN, 2004,

C. AugustRadi se o kipu cara koji je bio otkriven u vie dijelova. Sam kip se nalazio u oklopu. Konzervatorsko-restauracijskim zahvatom su se uspjeno spojili fragmenti torza i lijeve ruke. Naalost nedostaju glava i ruke, a na lijevom ramenu se nalazi palludamentum[footnoteRef:36]. Na kipu se nalazi klasian rimski oklop koji je napravljen od dva dijela, jedan prsni i jedan dorzalni. Oklop je ukraen bogatom dekoracijom, a posebno se istie glava meduena prsnom dijelu. Snaan pak dojam ostavlja donji dio oklopa kojega ine dva reda predivnih pteriga. Sauvana je lijeva noga na kojoj se moe vidjeti kako je izgledao tip vojnih izmi koje su bile ukraene ivotinjskim motivima (slika 4). Kip Augusta datira se oko 10. g. pr. Kr.[footnoteRef:37] [36: plat] [37: MARIN, 2004, 49.]

Slika 5 Skulptura cara Augusta iz hrama Augusteum ( E. MARIN, 2004,

7. Konzervatorsko-restauratorski radovi na mramornim skulpturamaObraene su opsene pripreme, te se sakupio tim strunjaka iz razliitih grana znanosti koji su izvrili analizu, konzervaciju, restauraciju i dokumentaciju. Nakon toga se provjerila struktura mramora i kakva je situacija sa eljeznim trnovima pomou radiografske analize. Da bi se saznao sastav mramorne strukture, skulpturu je bilo potrebno oprati u vodi. Naime, to se napravilo pomou visokotlane pumpe od 350 bara uz posebne mjere opreza da ne doe do oteenja mramora. Rezultat je bio vrlo dobar, jer se ispostavilo da nije potrebno vriti desalinizaciju odnosno izvlaiti tetne kemijske sastojke iz samog mramora. Slijedei korak je bila provjera kojom tehnikom e se ukloniti meka i tvrda kalcitna kora. Nakon par bezuspjenih pokuaja upotrebljavajui razliite tehnike, kalcitna kora se uspjeno uklonila jednostavnim struganjem pomou dlijeta, skalpela... Nekim skulpturama su baze zbog loeg stanja zamijenjene ili dodani elini nosa. Zanimljiv je nain kako su pigmenti boja sauvani u potpunosti, naime skulpture na kojima se vidio trag boje, bile su oiene tako da se na taj trag stavio oblog celuloze natopljen alkoholom. Veliku problematiku su inili eljezni klinovi, jer s vremenom eljezo zbog prisutnosti vlage preko kisika poinje bubriti te dolazi do pucanja kamena. eljezni trn se uspio izvaditi buenjem rupa uz sam njegov rub. Pomou tih buotina laganim klimanjem trn se uspio izvaditi. Nakon toga se upotrijebila elektrolitika redukcija kako bi se stabilizirala korozija eljeza. irenje hre je stvorilo razliite pukotine koje su se ispunile otopinom Paraloida 72B, a sama povrina se retuirala sa masom od mramornog praha i Paraloida. Na kraju eljezni trn se moe umetnuti u otvor koji se proirio buenjem i pritom koristimo silikonski kit kao ljepilo. Radi estetske vrijednosti potrebno je obavezno napraviti retu na povrini ua buotine pomou mramornog praha i akrilata, kako tragovi zahvata nebi bili vidljivi. Osim Paraloida 72B, koristilo se i ljepilo Demo 10 i Tenax za spajanje manjih fragmenata kamena. Za spajanje veih komada kamena se koristio elini trn s narezanim navojem. Cijeloukupni rezultat je bio taj da je kamen spaen od daljnjega pucanja, a eljezni klinovi su ostali sauvani u in situ. [footnoteRef:38] [38: MARIN, 2004, 52-53.]

8. Zakljuak Konzervacija i restauracija je vrlo kompleksan i vaan posao, a ovaj lokalitet to i dokazuje. Sami radovi konzervacije i restauracije su se izvodili vie od 5 godina i to uz upotrebu razliitih metoda. Potrebno je naglasiti vanost skulptura, mozaika, staklenog inventara, novia i keramike koji upotpunjuju cjelinu hrama Augusteuma i time ine ovaj lokalitet hrvatskim arheolokim blagom. Nakon svih iscrpnih arheolokih radova koji su se odvijali na podruju Narone t.j. na podruju Vida kraj Metkovia moemo sa sigurnou kazati da je to jedno od najvanijih antikih arheolokih lokaliteta u Hrvatskoj, a i ire.

9. Popis literature: 1. MARIN, E., - 2004. Emilio Marin, Augusteum Narone : splitska siesta naronskih careva, Arheoloki muzej, Split.2. VJENICA, B., - 2003. Borko Vjenica, Konzervacija i restauracija zidova i buke Augusteuma, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 96, Split. 517-538.