Bekic - Keramika Praskog Tipa u Hrvatskoj

21

Keramika prakog tipa u Hrvatskoj

Luka BekiMeunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru HR, 23000 Zadar Boidara Petranovia 1 [email protected]

UDK: 904 : 738 (497.5 akovec) 05/06 Primljeno: 5. 5. 2012. Izvorni znanstveni rad

Do sada u Hrvatskoj nisu bili objavljeni primjerci ranoslavenske keramike koja je poznata pod nazivom keramika prakog tipa. Bilo je, dodue, pokuaja da se prepoznaju keramiki nalazi koji se mogu pripisati najranijem dose-ljavanju Slavena u Hrvatsku, ali meu njima nije bilo primjeraka koji bi se bez sumnje mogli pripisati ovom tipu. U

dvije arheoloke kampanje, 2004. i 2009. g., na polju Stara ves kod Nedelia, otkriveno je nekoliko objekata koji

se mogu pouzdano datirati od poetka do sredine 7. st. i u kojima je izmeu ostalog pronaeno i nekoliko ulomaka

koji bez ikakve sumnje pripadaju vodeem obliku keramike prakog tipa.

Kljune rijei: ranoslavenski nalazi, keramika prakog tipa, Meimurje, Prekmurje

22

Dani Stjepana Gunjae

UVOD

Naseljavanje Slavena u 6. i 7. st. iz pravca Ukrajine

i Bjelorusije prema Slovakoj, ekoj i Poljskoj pokla-pa se u arheolokim slojevima sa irenjem znakovite

prostoruno izraene, neukraene keramike, uglavnom

lonaca s ravnim ili blago na van izvijenim rubom. Ovu

je keramiku Ivan Borkovsky jo 1940. godine opisao

i nazvao keramikom prakog tipa.1 To je prihvatilo

mnotvo znanstvenika, te su do danas objavljena mnoga

ranoslavenska nalazita s nalazima ovog tipa.

Nalazi keramike prakog tipa dosada su bili goto-vo potpuno nepoznati na jugozapadnom slavenskom

podruju. Ipak, u posljednjem desetljeu u Prekmurju,

ali i drugdje u Sloveniji, otkriven je vei broj nalazita,

uglavnom naselja, u kojima su prepoznati ulomci kera-mike prakog tipa.2 Slijedom rezultata ovih istraivanja

mogue je pretpostaviti kako je jedan dio Slavena s

podruja dananje Slovake i eke nastavio svoje

putovanje prema jugu, do Slovenije.

1 O genezi keramike prakog tipa i kulturama u kojima se javljaju slini elementi na ovom mjestu zaista nije mogue govoriti, no valja navesti kako su ti oblici karakteristini i za neke ranije kulture krajnje istone Europe koje imaju (pred)germanski ili (pred)slavenski karakter.

2 Gutin 2007; Gutin 2010; Gutin, Pavlovi 2009.

Dosad u Hrvatskoj nisu bili poznati primjerci rano-slavenske keramike koja se u literaturi opisuje kao kera-mika prakog tipa. Bilo je, dodue, jo prije ezdesetak

godina pokuaja3 da se prepoznaju keramiki nalazi koji

se mogu pripisati najranijem doseljavanju Slavena u

Hrvatsku i ire, ali u toj skupini nalaza nije bilo prakog

tipa. Niti u drugim kasnijim objavama koje su donosile

rijetke nalaze iz toga razdoblja nije bilo dovoljno pri-mjeraka koji bi se bez sumnje mogli pripisati ovom tipu.

Pitanje postoji li keramika ovog tipa na prostoru da-nanje Hrvatske vrlo je vano za istraivanje najranijih

slavenskih prodora na ovo podruje. Kao to je ve ree-no, prije desetak godina u Sloveniji je otkriven vei broj

nalazita s keramikom ovog tipa, pa se moglo pretposta-viti kako e doi do pronalaska ove keramike i kod nas,

posebice u podrujima koja su blie susjednoj Sloveniji.

Prva zatvorena cjelina s takvim nalazima istraenim

tijekom arheolokih iskopavanja u Hrvatskoj pronala se

u Meimurju, u okolici grada akovca.4 Na polju Stara

ves izmeu Nedelia i akovca, tijekom tree kampanje

sondiranja otkrivena je zemunica SJ 6 s poetka 7. st.

koja je sadravala dotada najranije slavenske nalaze u

Hrvatskoj. Nalazi iz ove jame tipini su za nalaze cjelina

s keramikom prakog tipa, pa se zemunica SJ 6 predstav-lja u ovom radu u cjelovitom obliku.5 Uz nju, u ovom

prilogu predstavljaju se i neki drugi keramiki nalazi iz

Hrvatske koji se mogu povezati s prakom kulturom.

Treba rei kako na ovom mjestu nije mogue izloiti

sve nalaze iz Hrvatske koji su relevantni za ovu temu, a

pronaeni su nakon 1954. g., ali valja naglasiti kako je

tih nalaza sve vie, te e dosadanje karte rasprostiranja

ovog tipa keramike u Europi trebati znaajno mijenjati.

STARA VES

U dvije arheoloke kampanje koje su se 2004. i 2009.

g. provodile na polju Stara ves kod Nedelia (akovec)

otkriveno je nekoliko objekata koji se mogu pouzdano

datirati u prvu polovinu 7. st.6 U njima je, izmeu osta-log, pronaeno i par ulomaka koji bez ikakve sumnje

pripadaju vodeem obliku keramike prakog tipa. Na

taj su nain nalazi iz hrvatskog Meimurja i slovenskog

Prekmurja zasad gotovo jedini takvi nalazi iz arheolo-kih istraivanja na jugozapadu prostora koji su Slaveni

zauzimali krajem 6. i poetkom 7. st.

3 Vinski 1954.

4 Beki 2010; Beki 2011.

5 Ostali ranoslavenski nalazi sa Stare vesi kod: Beki 2006, 211-218, T. 6-10.

6 Beki 2005; Beki 2006; Beki 2011.

A B

C D

Sl. 1. Lonci prake kulture 6/7. st.: A Klecany, Praha-vchod (www.arup.cas.cz) B Roztoky, Praha-Zapad (Kuna a kol.

2005) C Zemplenagard, urna iz slavenskoga paljevinskog

groba (Anke, Revesz, Vida, 2008) D Roztoky, Praha-Zapad

(Kuna a kol. 2005)

23

Luka Beki Keramika prakog tipa u Hrvatskoj

Stara ves ime je polja koje se nalazi u blizini sela

Nedelia kod grada akovca u Meimurju. Rije je o

ravniarskom polju, bez vidljivih rijenih greda, bivih

sprudova. Kroz ovo polje tee potok Trnava, nekada

rijeka, koja je jo sredinom 19. st. bila u stanju poplaviti

akovec.

Prilikom gradnje june obilaznice grada akovca,

u kolovozu 2004. g. zapoeto je sa strojnim iskopom

novog kanala za potok Trnavu. Tada je uoeno mno-tvo arheolokih nalaza iz bakrenog i kasnog bronanog

doba te iz doba kasne antike, ranog, razvijenog i kasnog

srednjeg vijeka.7 Toponim Stara ves najvjerojatnije mo-emo pripisati sjeanju na nekadanje selo, potvreno

arheolokim ostacima naselja iz 16. st. Oko kilometar

dalje nalazi se poloaj zvan Gradie, na kojem su isko-pavanjem takoer pronaeni ostaci naselja, za koje se

saznalo da potjee jo iz 13. st.8

Oito je kako su polja Stare vesi, okruena meandri-ma rjeice Trnave, bila pogodna za naseljavanje tijekom

povijesti. Topografske osobine posebice su pogodovale

novodoseljenom slavenskom stanovnitvu, jer su ovakvi

ravniarski prostori uz manje ili vee vodotoke bili tada

njihov omiljen prostor za ivot.

Zatitna arheoloka istraivanja provedena su u ogra-nienom opsegu, ali je 2004.g. izmeu ostalih nalaza u

cijelosti iskopana jedna ranoslavenska zemunica veliine

oko 5 x 2,5 m te dvije otpadne jame veliina oko 1,5 x 2,5

i 1,2 x 1,3 m. Nakon nekoliko godina, 2009., ponovno

je sondirano na tom poloaju i pronaena je jo jedna

ranoslavenska zemunica veliine 5 x 1,5 m. C14 datacije

kao i ranoslavenski arheoloki nalazi datiraju ove ukope

u poetak 7.st.

7 Beki 2005, Beki 2006.

8 Tomii 1986, 140.

ANALIZA KERAMIKE SA STARE VESI

I USPOREDBA S PRIMJERCIMA IZ

SREDINJE I ISTONE EUROPE

Kada se govori o keramici prakog tipa, uglavnom

se misli na prostoruno izraene lonce s uim donjim i

irim gornjim dijelom te malim obodom izvijenim rav-no uvis (sl. 1.A,B,C). Ovo je svakako reprezentativan primjer (Leitform) za keramiku ove vrste; meutim, valja naglasiti kako se repertoar prakog tipa keramike

ne sastoji samo od takvih lonaca. Uz njih se, u istovre-menim zatvorenim cjelinama koje obiljeavaju lonci

s ovakvim elementima pojavljuju i drugi prostoruno

izraeni lonci s blago i ak jae razvraenim obodom

(sl. 1.D). Takoer, uz lonce se esto pojavljuju i tzv. pe-kai, odnosno tanjuri ravnoga dna s blago zadebljanim

i uzdignutim obodom. O injenici da keramika prakog

tipa ini skup vie oblika koji prati spomenute osnovne

elemente prakog lonca ve je u vie navrata pisano.9

Stoga, u ovoj analizi nee se predstavljati svi nalazi

koji pripadaju ili bi mogli pripadati ovom tipu, ve

uglavnom oni koji zbog svojih karakteristika pokazuju

vodee elemente keramike prakog tipa.10 To znai

da keramici prakog tipa pripadaju i brojni drugi ovdje

neprikazani nalazi, a potencijalno i neki sluajni nalazi

koji dosada zbog injenice da ne pripadaju odreenom

kontekstu nisu mogli biti prepoznati kao takvi. Ulomci

lonaca s hrvatskih nalazita prikazani su na slikama 4 i

5 usporedno s nekim loncima s drugih ranoslavenskih

nalazita. Sve spomenute i prikazane usporedbe kerami-ke mogu se pripisati ranoslavenskom karakteru i datirati

u razdoblje 6. i 7. st.

Takoer valja upozoriti kako postoje i neke inaice

prake kulture poput prako-korakog tipa i prakog-

penkovskog tipa.11 Njihovo rasprostiranje iz sjeverne

i june Ukrajine i Bjelorusije prema zapadu zapoelo

je seobom slavenskih plemena u razdoblju od 5. do

7. st. Meu nalazima iz Slovenije i Hrvatske mogu se

prepoznati elementi oba tipa, ali prevladavaju elementi

tipa prag-korak.

U nekoliko zemunica i jama na Staroj vesi pronaena

je iskljuivo prostoruno izraena ranoslavenska kera-mika. No nalazi iz jama mogu se datirati u raskoraku

od 30 40 godina, pa je tako vidljiv oblikovni razvoj

ove keramike tijekom prve polovine 7. st. Za vrijeme

9 Parczewski 1993, 43; Dulinicz 2006, 71.

10 U disertaciji se nalaze ilustrirane cjelokupne zatvorene cjeline sa Stare vesi i drugih nalazita istraenih do 2009. g.; Beki 2011.

11 Sedov 1982, 10-28, T. I, T. III s ilustracijama razlika izmeu ove dvije inaice prakog tipa.

Sl. 2. Poloaj Stare vesi izmeu Nedelia i akovca (www.skyscrapercity.com)

24


istraivanja 2004. g. pronaene su dvije otpadne jame i

jedna zemunica koje se mogu datirati u drugu etvrtinu

7. st., to je potvreno i C14 datacijom. Pronaena kera-mika izraena je prostoruno i uglavnom nije ukraena,

a ona koja jest, nosi ranije naine ukraavanja.12

Tijekom istraivanja 2009. g., u najranijoj jami, ze-munici SJ 6, pronaeni su i ulomci koji imaju vrlo jasne

i sigurne elemente ranoslavenske keramike prakog tipa,

pa i neke elemente drugih ranoslavenskih ili srodnih ili

suvremenih elemenata.13 Ova zemunica takoer je dati-rana C14 metodom i poluen je rezultat calAD 61621.14 Svi tipoloki odredivi ulomci iz zemunice SJ 6 prikazani

su i ovdje na tabli 1 i 2.

Veina ulomaka iz ove zemunice nije ukraena,

to je tipino za najraniju slavensku keramiku. Rijetki

ulomci imaju rane ukrase poput okomitih viestrukih

crta, kao to se to vidi na ulomku T. 1:7. Meu njima je prisutan ulomak oboda T. 1:2 koji nosi karakteri-stine zareze po vrhu oboda, to je est ukras rano-slavenske keramike, kao i dio posude T. 1:4 ukraen ubadanjem, to je ve zabiljeeno na ranoj slavenskoj

keramici u Ukrajini,15 Poljskoj i Istonoj Njemakoj16

12 Beki 2006, 211-218, T. 6, 7, 10.

13 Beki 2010, 188; Beki 2011, 74, 114-116, T. 57, T. 58.

14 Beki 2011, 74.

15 Sedov 1982, T. XL, 20.

16 Dulinicz 2006, 120, 122, Abb.39,4.

te Slovakoj.17 U Hrvatskoj je ovakvo ukraavanje

zabiljeeno na jo samo jednom nalazitu, Torec-

Preno Pole I, i to takoer u ranoslavenskoj jami (SJ

85) s kraja 6. st.18

U zemunici SJ 6 na Staroj vesi zabiljeen je i dosad

jedinstven ranoslavenski element u Hrvatskoj. To su

ulomci jedne ili vie posuda s dolijepljenim rebrom

(T. 2:1,2,4,5). Ovakvi ulomci posebice su karakteristini za nalazita prako-penkovske kulture u Ukrajini,19 Bje-lorusiji20 ili Poljskoj21. No, meu keramikom iz zemunice

svakako su najznaajniji ulomci lonaca s uspravnim

obodom (T. 1:1,2) koji su po svemu tipini za lonce prakog tipa, odnosno vodei oblik toga tipolokog

kruga. Usporedbe su brojne, a ovdje se navodi samo

nekoliko njih iz eke i Slovake.22

Uz lonce, za najranije slavensko razdoblje karak-teristini su i pekai ili pranice (Tonwanne), emu bi pripadao ulomak T. 2:9. Od nekeramikih nalaza u zemunici SJ 6 pronaen je samo jedan eljezni vrh

strijele (T. 2:13).

17 Fusek 1994, T. LXI,4.

18 Sekelj-Ivanan 2010, T. 26,160.

19 Prihodnjuk 1998, Ris.32,10, Ris.36,7, Ris.48,16.

20 Vergej 2005, Ris.6,3; Ris.7,2 itd.21 Parczewski 1993, 67, Taf.V,12.

22 Fusek 1994, T. XXVI,2; T. LIII,4; Kuna, Profantova 2005, Obr.220,1; Parczewski 1993, T. XIII,1.

Sl. 3. Istraivanje na Staroj vesi 2004. g. provodilo se usporedo s graevinskim radovima na iskopu kanala (foto: L. Beki)

25


zailjen uspravni vrh oboda, to nije nepoznato u prakoj

keramici,25 kao i dio lonca s Blizne, koji sa svojim di-menzijama i vrlo kratkim, prema van zailjenim obodom,

podsjea na mnoge eke i slovake nalaze.26 Prema

Parcewskom pripada u skupinu lonaca arhaine forme.27 Dosad su objavljene mnoge analize i tipologije najranije

slavenske keramike, pa tako postoje i jasni parametri za

datiranje lonaca prakog tipa.28

Kao to smo ve upozorili, u skupovima keramike

prakog tipa gotovo se redovno nalaze i lonci s vrlo

blago (T. 3:2) ili blago razvraenim obodima (T. 3:4,7). I oni imaju svoje brojne usporedbe u ranoslavenskoj

keramografiji.29

25 Fusek 1994, T. XLVIII,2.

26 Kuna, Profantova 2005, Obr.273-3; Fusek 1994, T. XIII,1, XIV,4.

27 Parczewski 1993, 51, Abb.13. B.e 4.28 Fusek 1994, 304, 305.29 Fusek 1994, T. XIII,7, T. XXIV,23, T. XXXL,1, T. XLV,9;

Parczewski 1993, T. XIII,5.

OSTALA KERAMIKA IZ HRVATSKE KOJA

BI MOGLA PRIPADATI PRAKOM TIPU

Osim ovih nalaza sa Stare vesi, u Hrvatskoj postoji

jo cijeli niz vrlo zanimljivih ulomaka ili ak cijelih i

rekonstruiranih posuda koje bi se mogle pripisati najra-nijoj slavenskoj keramici prakog tipa. Za potrebe ovoga

rada izdvojeno ih je samo nekoliko (T. 3).Lonac iz potoka Pjeenjaka (T. 3:1) ve je bio

objavljen kod Vinskog, ali valja ga ponovno vred-novati u ovom kontekstu. Kao i lonac iz Muntajane,

oba nalikuju loncima s razvraenim obodom, irim od

dna. Usporedbi za ovakve lonce ima mnogo,23 a njihov

oblik vjerojatno potjee od lonaca prakog-penkovskog

tipa.24

Drugi ulomci lonaca imaju obiljeja prako-kor-akog tipa, poput ulomka T. 3-3 s Brezja koji ima

23 Fusek 1994, T. XLV,10, T. LIX,20.24 Sedov 1982, T. III, 69.

Nedelie, Stara Ves

Ludanice, Mytna Nova ves, Slovaka

Roztoky, Praha-zapad, eka

Roztoky, Praha-zapad, eka Galanta, Matukovo, Slovaka

Jakopovec, Blizna

Nedelie, Stara ves

Siladice, Bodo, SlovakaPotvorice, Slovaka

Brezje IV, Varadin

Ludanice, Mytna Nova ves, Slovaka

emovec, arnjak

Krakow, Nowa Huta, Poljska

Krakow, Nowa Huta, Poljska

A

B

CD

E

Sl. 4. Usporedbe keramike pronaene u Hrvatskoj s drugima u slavenskom svijetu. Primjer A Ludanice, Mytna Nova Ves (Fusek 1994, T. XXVI-2) Roztoky, Praha-zapad (Kuna, Profantova 2005, Obr. 220-1); B Ludanice, Mytna Nova Ves (Fusek 1994, T.

XXIV-23), Krakow, Nowa Huta (Parczewski 1993, T. XIII-5); C Roztoky, Praha-zapad (Kuna, Profantova 2005, Obr.273-3),

Galanta, Matukovo, Slovaka (Fusek 1994, T. XIII-1, XIV-4); D Potvorice, Slovaka (Fusek 1994, T. XLVIII-2); E Bodo

I, Siladice, Slovaka (Fusek 1994, T. LIII-4); Krakow, Nowa Huta (Parczewski 1993, T. XIII-1)

26


Ovdje svakako treba navesti i zanimljive zatvorene

cjeline s nalazita Torec Preno Pole i u hrvatskoj Po-dravini.30 Ondje su istraene najmanje dvije jame (SJ 6,

85) koje su datirane u kraj 6. st. i sadre keramiku za koju

se moe sa sigurnou kazati da pripada ranoslavenskoj

proizvodnji. No u ove dvije cjeline nema ulomaka koji

bi sa svojim elementima pripadao vodeem obliku

prakog tipa keramike, pa se njihove ilustracije ovdje

ne navode. Ipak, po svemu sudei, nalazi iz ovih jama

kod Toreca mogu se pripisati oblicima ranoslavenske

keramike prakog tipa te se moe oekivati da e se tije-kom daljnjih istraivanja i u tom kraju pojaviti i posude

s najtipinijim elementima.

ZAKLJUAK

Postavlja se pitanje kako je mogue da ovakvih

nalaza donedavno gotovo nije bilo, usprkos desetlje-ima arheolokih iskopavanja u Sloveniji i Hrvatskoj.

30 Sekelj-Ivanan 2010, vidi T. 6, 25, 26.

Odgovor na ovo pitanje vjerojatno se krije u karakteru

ranoslavenskih naselja, pa i groblja. U pravilu, rije je

o vrlo malim zemunikim naseljima, veliine od par do

najvie nekoliko objekata. Od nalaza, jame uglavnom sa-dre samo malo keramikih ulomaka. Ovakva nalazita

ratrkana su na prostorima uz vodotoke. Na paljevinskim

je grobljima takoer mali broj ukopa, a poneki ukopi

ak nemaju urne ili druge priloge. Sustavna iskopavanja

velikih prostora na autocestama posljednjih petnaestak

godina svakako su pridonijela prepoznavanju ovih bli-jedih tragova najranijih Slavena, koji su uglavnom bili

nepoznati starijoj arheolokoj topografiji. to se tie

ovakvih nalaza u sjeveroistonom prijadranskom prosto-ru, potrebno je obratiti mnogo vie pozornosti prilikom

istraivanja kasnoantikih graevinskih sklopova kako

bi se u mnotvu nalaza prepoznalo neugledne ostatke

prigradnji i prostoruno izraene keramike.31

U ovom prilogu prikazani keramiki ulomci pripada-ju dakle prakom tipu keramike, koji se pripisuje ranim

Slavenima 6. i 7. stoljea. Bliske usporedbe pronalaze

31 Beki 2011, 188-191.

Nedelie, Stara Ves

Nedelie, Stara Ves

Dvigrad, Kanfanar Galanta, Matukovo, Slovaka Moravsky Jan, Slovaka

uii, Muntajana

uii, Muntajana

AB

C

D

E

F

Molva, Nina Myla, Slovaka

Molva, Nina Myla, SlovakaPetrikov, Bjelorusija

Bachorz, Poljska

Pjeenjak, Petrovina Bakhegy, Streda nad Bodrogom, Slovaka

Sl. 5. Usporedbe keramike pronaene u Hrvatskoj s drugima u slavenskom svijetu. Primjer A Galanta, Matukovo, Slovaka (Fusek 1994, T. XIII-7), Moravsky Jan, Slovaka (Fusek 1994, T. XXXL-1); B Molva, Nina Myla, Slovaka (Fusek 1994,

T. XLV-9); C Molva, Nina Myla, Slovaka (Fusek 1994, T. XLV-10); D Bakhegy, Streda nad Bodrogom (Fusek 1994, T.

LIX-20); E Bachorz, Poljska (Parczewski 1993, T. V-12); F Petrikov, Bjelorusija (Vergej 2005, T. VII-6).

27


se na prostorima Ukrajine i Bjelorusije, gdje su se od 5.

st. i formirali tipovi prako-korake i prako-penkov-ske slavenske kulture. Brojne se usporedbe nalaze i na

zapadnim prostorima koje su zauzeli Slaveni od sredine

6. st., to jest na prostorima dananje Poljske, istone Nje-make, eke i Slovake. S obzirom na to da se u zadnje

vrijeme prepoznaju i poneki srodni nalazi na prostoru

Austrije i Maarske, a posebice u sjevernoj Sloveniji,

moemo pretpostaviti kako je val doseljavanja slaven-skih plemena na podruje Hrvatske krajem 6. st. stigao

kroz prostor Moravskih vrata preko Gradia, eljezne

i Zalske pokrajine do Prekmurja i Meimurja i dalje.32 Srodnost ranoslavenskih nalaza na podruju istone Au-strije, zapadne Maarske, Slovenije i sjeverne Hrvatske,

posebice u meurijejima Mure, Drave i Save, pokazuje

se i kroz sline oblikovno-tehnike karakteristike rupi-aste keramike.33 Sve ovo ne iskljuuje mogunost da se

u to doba ili poslije doseljavao i val slavenskih plemena

iz pravca donjeg Dunava, uzvodno Savom i Dravom, ali

takav val zasad nije arheoloki dokumentiran i objavljen.

Ovi nalazi najranije keramike prakog tipa otvorili su

mogunost potvrivanja povijesnih izvora o ranoslaven-skoj seobi na podrujima Slovenije i zapadne Hrvatske, a

moemo se nadati da e se tijekom buduih istraivanja

pronai mnogo vie ovakvih nalaza.

KATALOG ULOMAKA

Svi su ulomci prikazani crteima na tablama (T. 1, 2 i 3). Oni o kojima se posebice govori u tekstu predstav-ljeni su i kataloki na ovom mjestu te na posebnoj tabli

s fotografijama (T. 4) Redoslijed je opisa prema tabli s fotografijama, a ime prema tablama crtea.

1. Jakopovec Blizna, sluajni nalaz (T. 3:5)Ulomak posude izraen prostoruno, rupiaste strukture, te s primjesama malo veih kvarcita, izvana i iznutra svijetlosmee, u prijelomu crven-kaste boje.Objavljeno: Beki 2006, T. 27-1, S. 174.

2. Nedelie Stara ves, SJ 6 (T. 1:3)Ulomak posude izraene prostoruno, rupiaste strukture, izvana i iznutra svijetlo- do tamnosmee, a u prijelomu crne boje.Objavljeno: Beki 2010, 189; Beki 2011, T. 57.3.

3. emovec arnjak, sluajni nalaz (T. 3:2)Ulomak posude izraene prostoruno, nepravilne izrade, masne povrine, rupiaste strukture, izvana

32 Gutin 2007, 293.33 Beki 2011, 121-126.

tamnosmee, u prijelomu crne, a iznutra svijetlo-smee boje.Objavljeno: Beki 2011, T. 42.1.

4. Anii-Muntajana (T. 3:4)Ulomak posude izraene prostoruno, grube izrade, masne povrine, s mnogo primjesa veeg i manjeg drobljenog kalcita, svijetlosmee do tamnosmee boje.Objavljeno: Beki 2011, T. 30.2.

5. Nedelie Stara ves, SJ 6. (T. 1:1)Dio posude izraene prostoruno, rupiaste struk-ture, izvana i iznutra svijetlo- do tamnosmee, a u prijelomu crne boje.Objavljeno: Beki 2011, T. 57.1.

6. Anii Muntajana (T. 4:6)Rekonstruirana posuda izraena prostoruno, grube izrade, masne povrine, s mnogo primjesa veeg i manjeg drobljenog kalcita, svijetlosmee do tamno-smee boje.Objavljeno: onje 1978, T. VII-6; Marui 1985, T. IV; 1995, Sl. 7.; Beki 2011, T. 30.1.

7. Nedelie Stara ves, SJ 6. (T. 2:1)Ulomak posude izraene prostoruno, rupiaste strukture, izvana tamnosmee, iznutra smee, a u prijelomu crne boje.Objavljeno: Beki 2011, T. 58-1.

8. Nedelie Stara ves, SJ 6. (T. 2:4)Ulomak posude izraene prostoruno, rupiaste strukture, izvana tamnosmee do naranaste, u pri-jelomu crne, a iznutra svijetlosmee boje.Objavljeno: Beki 2011, T. 58-4.

9. Varadin Brezje IV, sluajni nalaz (T. 3:3)Ulomak posude izraene prostoruno, rupiaste strukture, masne povrine, izvana i iznutra ute do svijetlosmee, u prijelomu crne boje.Objavljeno: Beki 2009, T. 6, T. 9-1.

10. Dvigrad Sv.Sofija, grobni prilog (T. 3:7)Rekonstruirana posuda izraena prostoruno, s tragovima oblikovanja prstima, grube i nepravilne izrade, s mnogo primjesa sitnog kalcita, izvana crne do svijetlosmee, u prijelomu i iznutra crne boje. Objavljeno: Marui 1971, T. XXXIV, T. XXXV-2.Objavljeno: Beki 2011, T. 34-3.

11. Petrovina Pjeenjak, sluajni nalaz (T. 3:1)Posuda izraena prostoruno, s mnogo primjesa veih kamenia te mrvica peene zemlje, smee, tamnosmee do crne boje.Objavljeno: Vinski 1954, S. 72, 73, Kat. C; Beki 2011, T. 34.4.

28


1

2

3

45

6

7

8 9

10

11

Tabla 1. Nedelie Stara ves, nalazi iz zemunice SJ 6 (crte: L. Beki)

29


1 2 3

4

5

6

7

8

9

1011

12 13 14

Tabla 2. Nedelie Stara ves, nalazi iz zemunice SJ 6 (crte: L. Beki)

30


1

2

3

4 5

6

7

Tabla 3. Ranoslavenska keramika s ostalih hrvatskih nalazita (crte: L. Beki)

31


T. 3:5

T. 3:2 T. 3:4

T. 2:1

T. 4:6

T. 2:4

T. 3:7 T. 3:1

T. 3:3

T. 1:1

T. 1:3

Tabla 4. Primjeri keramike prakog tipa iz Hrvatske (foto: L. Beki)

32


LITERATURA

Anke, Revesz, Vida 2008

B. Anke, L. Revesz, T. Vida, Reitervlker im Frhmitte-lalter. Hunnen - Awaren - Ungarn. Stuttgart 2008, 81.

Beki 2005

L. Beki, Nedelie-Stara Ves, Hrvatski arheoloki go-dinjak 1/2004, Zagreb 2005, 73-75.

Beki 2006

L. Beki, Zatitna arheologija u okolici Varadina, Arheoloka istraivanja na autocesti Zagreb Gorian

i njezinim prilaznim cestama / Rescue archaeology in

the Varadin environs, Zagreb 2006.

Beki 2009

L. Beki, Ranosrednjovjekovno naselje Varadin-Brezje, u: Zbornik o Luji Marunu (ur. eljko Tomii, Ante

Uglei) ibenik Zadar Zagreb 2009, 205-219.

Beki 2010

L. Beki, Nedelie-Stara Ves, Hrvatski arheoloki go-dinjak 6/2009. Zagreb 2010, 187-189.

Beki 2011

L. Beki, Rani srednji vijek izmeu Panonije i Jadrana.

Ranoslavenski arheoloki nalazi od 6. do 8. stoljea, Koper 2011, disertacija.

Dulinicz 2006

M. Dulinicz, Frhe Slawen im Gebiet zwischen unterer Weichsel und Elbe, Studien zur Siedlungsgeschichte und Archeologie der Ostseegebiete, Band 7, Neumnster

2006.

Fusek 1994

G. Fusek, Slovensko vo vasnoslovanskom obdobi, Nitra 1994.

Gutin 2007

M. Gutin, Rani srednji vijek od alpskih obronaka do Panonije, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 24,

2007, 289-300.

Gutin 2010

M. Gutin, Odtisi prvih slovanskih rodov na obmoju

med vzhodnimi Alpami in zgornjim Jadranom, Zbirke

Zgodovinskega asopisa 39, Ljubljana 2010, 45-58.

Gutin, Pavlovi 2009

M. Gutin, D. Pavlovi, Karakteristike najstarije slaven-ske keramike, Primjer lonca iz objekta SO 11 s nalazita Murska Sobota - Nova tabla, Archaeologia Adriatica III, 2009, 293-303.

Kuna a kol. 2005

M. Kuna a kol. Roztoky 1980. 1989., Archaeologicky vyzkum rane stredovekove sidelni aglomerace (6.-7.sto-leti), Obrazova dokumentace a databaze CD, Praha 2005.

Kuna, Profantova 2005

M. Kuna, N. Profantova (ur.), Poatky raneho stredo-veku v echach. Archeologicky vyzkum v Roztokach, Praha 2005.

Marui 1971

B. Marui, Kompleks bazilike sv. Sofije u Dvogradu, Histria Archaeologica G. II, Sv. 2, Pula 1971.

Marui 1985

B. Marui, Povodom nalaza staroslavenske keramike

u Istri, Starohrvatska prosvjeta, III. serija svezak 14, Split 1985, 15-40.

Parczewski 1993

M. Parczewski, Die Anfnge der frhslawischen Kultur in Polen, Wien 1993.

Prihodnjuk 1998

O. M. Prihodnjuk, Penkovskaja kultura, Vorone 1998.

Sedov 1982

V. V. Sedov, Vostonije slavjae v VIXIII vv, Moskva 1982.

Sekelj-Ivanan 2010

T. Sekelj-Ivanan, Podravina u ranom srednjem vijeku, Zagreb 2010.

onje 1978

A. onje, Ranobizantska bazilika Sv. Agneze u Muntajani kod Porea, Jadranski zbornik 10, 1976./1978. 189-236.

Tomii 1986

. Tomii, Nedelie-Gradie, u: 40 godina arheolo-kih istraivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Koprivnica

1986, 140.

33


Vergej 2005

V. S. Vergej, Praskaja kultura v Belarusi, u: (P. Kacza-nowski, M. Parczewski, ur.), Archeologia o pocztkach

Sowian, Krakw 2005.

Vinski 1954

Z. Vinski, Gibt es frhslawische Keramik aus der Zeit der sdslawischen Landnahme?, Archaeologia Iugosla-vica I, Beograd 1954, 71-82.

IZVORI:

Keramika praskho typu 6.-7. stolet, Klecany 2007,

okres Praha vchod.

http://www.arup.cas.cz/?p=655

34


Zusammenfassung

Keramik des Prager Typs in Kroatien

Schlsselwrter: frhslawische Funde, Keramik des Prager Typs, Meimurje, Prekmurje (dt. bermurgebiet)

Exemplare frhslawischer Keramik, die unter dem

Namen Keramik des Prager Typs bekannt sind, waren

in Kroatien bisher nicht bekannt. Es gab zwar Versuche

keramische Funde zu erkennen, die der frhesten Ein-wanderung der Slawen nach Kroatien zugeschrieben

werden knnen, jedoch existierten unter ihnen keine

Beispiele, die ohne Zweifel diesem Typ zugeordnet

werden konnten.

In zwei archologischen Ausgrabungsreihen auf dem

Feld Stara ves bei Nedelie im Jahre 2004 und 2009 ent-deckte man einige frhslawische Bauten, die verlsslich

in die Zeit zwischen Beginn und Mitte des 7. Jahrhunderts

datieren. Abgesehen von Grubenhaus SJ 4, das anhand der

C14- Methode in das zweite Viertel des 7. Jahrhunderts

datiert, ist Grubenhaus SJ 6 besonders wichtig. Dieses

wurde mit Hilfe der C14-Methode in die Zeitspanne

cal AD 61621 datiert und enthielt unter anderem auch

einige Fragmente, die ohne Zweifel der fhrenden Form

der Keramik des Prager Typs zugehren. Trotz der Tat-sache, dass die Mehrheit dieser einfachen handgeform-ten Keramik kein Dekor aufweist, erkennt man auf den

wenigen verzierten Exemplaren die frhesten Arten von

Verzierungen, wie beispielsweise die horizontale plas-tische Rippe auf der Schulter des Topfes (T. 2:1,2,4,5), Verzierungen mit Punktornament (T. 1:4) sowie mit mehrfache senkrechte Linien (T. 1:7), Einschnitte entlang des Topfrandes (T. 1:2) usw. Innerhalb von Gruppen, die die fr die Prager Keramik fhrende Topfform beinhalten,

finden sich zudem auch etwas andere Formen von Tpfen,

wie beispielsweise jene mit schwcher oder strker nach

auen gebogenem Rand sowie Backteller. Dieser Beitrag

beschftigt sich auerdem mit einigen hnlichen Formen

von anderen Fundsttten in Kroatien (T. 3).Die Tatsache, dass solche Funde trotz jahrzehnte-

langer archologischer Ausgrabungen in Slowenien und

Kroatien bis vor kurzem fast berhaupt nicht vorhanden

waren, erklrt man mit dem Charakter frhslawischer

Siedlungen und Grberfelder. In der Regel handelt es

sich hierbei um sehr kleine Grubenhaus-Siedlungen,

die in Gebieten um Wasserlufe verstreut lagen und

aus wenigen oder mehreren Objekten bestanden. Die

dort entdeckten Funde beinhalteten meist aber nur sehr

wenige Keramikfundstcke. Auch die Brandgrber-felder weisen nur eine kleine Anzahl an Bestattungen

auf, wobei bei vereinzelten Grbern selbst Urnen oder

andere Beigaben fehlen. Systematisch durchgefhrte

Ausgrabungen auf groflchigen Gebieten entlang der

zuknftigen Autobahnen in den vergangenen fnfzehn Jahren trugen zur Identifizierung dieser schwachen

Spuren der frhesten Slawen bei, die der lteren ar-chologischen Topographie weitestgehend unbekannt

waren. Im Bezug auf Funde dieser Art im nordstlichen

adriatischen Kstenraum ist bei Untersuchungen sptan-tiker Baukomplexe dort eine erhhte Aufmerksamkeit

erforderlich, damit die unansehnlichen berreste der

Anbauten sowie die handgeformte Keramik unter der

Flle an Funden zu erkennen ist.

Die in diesem Beitrag vorgestellten Keramikfrag-mente gehren somit zur Keramik des Prager Typs,

der den frhen Slawen des 6. und 7. Jahrhunderts zu-geschrieben wird. Enge Analogien finden sich in den

Gebieten der Ukraine und Weirussland, wo sich ab

dem 5. Jahrhundert auch die Typen der slawischen Prag-

Korak und Prag-Penkovka Kulturen entwickelten. Zu-dem finden sich zahlreiche Vergleiche auch in westlichen

Gebieten, die von Slawen ab Mitte des 6. Jahrhunderts

besiedelt wurden, d.h. in Gebieten des heutigen Po-len, Ostdeutschland, der Tschechei und Slowakei. Im

Hinblick auf die Tatsache, dass in jngster Zeit auch

vereinzelte verwandte Funde im sterreichischen und

ungarischen Raum sowie besonders in Nordslowenien

erkennbar sind, kann man annehmen, dass Ende des 6.

Jahrhunderts eine Einwanderungswelle slawischer Stm-me in das Gebiet Kroatiens durch die Mhrische Pforte

ber das Burgenland, die Komitate Eisenburg (Vas) und

Zala bis nach bermurgebiet (Prekmurje) und Murinsel (Meimurje) und ferner kam. Die Verwandtschaft zwi-schen frhslawischen Funden in Oststerreich, Westun-garn, Slowenien und Nordkroatien, hierbei besonders

im Gebiet zwischen den Flssen Mur, Drau und Save,

35


zeigt sich auch durch hnliche Formungs-technische

Merkmale der porsen Keramik.

Dies alles schliet nicht die Mglichkeit aus, dass in

dieser oder einer spteren Zeit auch eine Welle slawi-scher Stmme aus dem unteren Donaugebiet, stromauf-wrts entlang der Flsse Save oder Drau, einwanderte.

Jedoch sei hierbei anzumerken, dass solch eine Zuwan-derungswelle archologisch bisher nicht dokumentiert

oder verffentlicht wurde. Diese Funde frhester Kera-mik des Prager Typs ermglichen die Besttigung histo-rischer Quellen ber die frhslawische Migration nach

Slowenien und Westkroatien, wobei zu hoffen ist, dass

zuknftige Untersuchungen noch eine grere Anzahl

solcher Funde zu Tage bringen werden.

bersetzung: Kontekst d.o.o.

Documents

Bekic - Keramika Praskog Tipa u Hrvatskoj