Beton1-1

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Beton1-1

    1/14

    1

    1.Dimenzionisanje elemenata punog i upljeg krunogpresjeka naprezanih ekscentrinom silom pritiska

    1.1 Osnovne postavke prorauna

    - Raunski ijagram napona pritiska je pravougaonik

    - Visina dijagrama je 80% udaljenosti neutralne osi od pritisnutog ruba

    - Raunska vrstoda iznosi 95% raunske vrstode pravouglih i T-presjeka

    Za dimenzionisanje potrebna su dva uslova:

    1.2 Puni kruni presjek

    Dijagrami interakcije za puni krunipresjek mogu se nainiti zavisno o vrsi elika i

    odnosu

  • 7/25/2019 Beton1-1

    2/14

    2

    Postupak prorauna:

    Za proraunate bezdimenzijske vrijednosti:

    Te odnos:

    Pronae se u dijagramu interakcije mehaniki koeficijent armiranja ,pa se ukupna potrebna armatura izraunava prema izrazu:

  • 7/25/2019 Beton1-1

    3/14

    3

    1.3 uplji kruni presjek

  • 7/25/2019 Beton1-1

    4/14

    4

    Da bi se mogli koristiti dijagrami interakcije dati u literaturi:

    - Jevtid D., Prenapregnuti beton 1, Graevinska knjiga, Beogra 1979;

    - Tomiid I., Prirunik za proraun armiranobetonskih konstrukcija, DHGK, Zagreb 1993

    Treba primjenjivati slijeedeizraze:

    1.3 Ovijeni stubovi

    Nosivost stubova se znatno poveava dodatnom specijalnom armaturom.

    To moe biti:

    - Spiralno ovijanje stubova betonskim elikom;

    - Umetanje jezgre od elika ili livenogelika;

    - Proplitanje stubova mreama;

    - Ovijanje stubova prednapregnutom armaturom

  • 7/25/2019 Beton1-1

    5/14

    5

    1.3.1 Ovijeni stubovi betonskim elikom

  • 7/25/2019 Beton1-1

    6/14

    6

    Skraenje ovijenih stubova kree se i do 30mm/m, dok za neovijene stubove ono

    Iznosi od 1 do 2 mm/m.

    1.3.1.1 Dimenzionisanje spiralno ovijenih elemenata

    Iyengar je pokazao da se vea djelotvornost postie kod krunih spirala nasuprot

    kvadratnim i pravougaonim zavarenim sponama.

    Poveana nosivost u pravcu optereenja ima za posledicu velike deformacije u tom

    smjeru, koje su za granino stanje priblino deset puta vee od onih istog takvog,

    ali neovijenog betona.

  • 7/25/2019 Beton1-1

    7/14

  • 7/25/2019 Beton1-1

    8/14

    8

    Nosivost ovijenog armiranobetonskog stuba dobit e se upotrebomuslova

    ravnotee za granino stanje, te izraza (1.5) i (1.6):

  • 7/25/2019 Beton1-1

    9/14

    9

    Uvrsti u jednainu (1.7), te uvede koeficijent k=m/2 slijedi:

  • 7/25/2019 Beton1-1

    10/14

    10

    Minimalna povrina spiralne armature dobiva se iz uslova da nosivost ovijenog

    stuba u momentu odvajanja betonske ljuske bude jednaka nosivosti neovijenog

    stuba iste uzdune armaturei punog betonskog presjeka:

    Vanost uslova za minimalnu armaturu je u duktilnom ponaanju elemenataovijenih spiralom.

  • 7/25/2019 Beton1-1

    11/14

    11

    b)

    Ekscentrino naprezani stubovi na pritisak

    Proraun spiralno ovijenih stubova koristei izraze (1.9) i (1.10) provodi se samo

    u sluaju centrinog pritiska.

    Ve kod malog ekscentriciteta uzdune sile nevrijedi pretpostavka jednolikog

    pritiska betona na spiralu i obratno, spirale na beton.

    Nejednoliki pritisak se odraava na smanjenu djelotvornost spirale.

    Prema njemakim DIN-propisima doprinos nosivosti spirala redukuje se faktorom

    (18e/Ds), te slijedi:

    Kada je ekscentrinost uzdune sile e Ds/8 , stub se ponaa kao neovijeniarmiranobetonski elemenat.

    1.3.1.2 Stubovi ovijeni platom od eline cijevi

    Savreniji nain rada.Spirala je nadoknada za cijev.

    Elementi su osjetljiviji na poar(vanjska temperatura na metalnu nezatienu cijev,

    a veliki unutranji pritisak kao posledica pregrijavanja unutranje pare nastale

    zagrijavanjem slobodne vode u porama betona)

    Rad sa spiralom je mnogo ekonominiji i ne zavisi o posebnoj narudbi za izradu

    cijevi raznih dimenzija.

    Ovakav tip stubova razlikuje se od spiralno ovijenih stubova u slijedeem:

    - Nema zatitnog sloja;

    - Presjek cijevi je istovremeno Asli Ass, odnosno Asl=Ass;

    - Pod uzdunim optereenjem postie se istovremeno gnjeenje i razvlaenje

    izazvano radijalnim djelovanjem betona.

  • 7/25/2019 Beton1-1

    12/14

    12

    1.3.1.3 Ovijeni stubovi s elikom u jezgri

    Prema Empergeru ovijeni stubovi se izvode i s krutom jezgrom od livenog ili

    profilisanog elika u betonskoj jezgri.

    Nosivost stuba (izraz 1.9) e biti:

    Uobiajen nain visoke gradnje (neboderi), gdje se ele smanjiti dimenzijestubova.

    Preporuuje se da ukupna armatura bude:

    Zbog toga to se opazilo da se previe armirani stubovi prerano raspadaju

    odvajanjem betona od krute jezgre.

  • 7/25/2019 Beton1-1

    13/14

    13

    1.3.1.4 Konstruisanje i izvoenje ovijenih stubova

    Ovijeni se stubovi u principu projektuju samo kao kratki stubovi s pridranim

    vorovima i kada nisu naprezani momentom savijanja.

    Preporuuje se da razmak izmeu navoja spirale s zadovoljava uslove:

    U presjeku mora biti najmanje estipki uzdune armature.

    Spirale se izvode:

    Za slabije stubove od 6 (bolje od 7 i 8);

    Za deblje stubove od 10 do 16.

    Spirala mora na svakom mjetu iti zatvorena. Ovaj uslov naroito vrijedi za

    poetak, zavretak i nastavljanje.

    Prvi i poslednji navoji moraju biti horizontalni za puni krug plus za duinu 30s.

    Nastavak spirale izvodi se preklapanjem najmanje oko dvije uzdune ipke, stim

    da preklop ne bude manji od 30s.

    Poetak, zavretak, nastavak spirale mora biti jo usidren blagim lukom u beton za

    duinu od 20s (s je profil spirale).

  • 7/25/2019 Beton1-1

    14/14

    14

    Sl. 1.8 Konstruisanje armature