Biblija - Upoznajte se s njenom porukom

8/11/2019 Biblija - Upoznajte se s njenom porukom

1/32

Biblija

U P O Z N A J T E S E S N J E N O M P O R U K O M


2/32

5 2009WATCH TOWER BIBLE AND TRACT SOCIET Y OFPENNSYLVANIA Sva prava pridr zana

Biblija upoznajte se s njenom porukom

Izdava ciWATCHTOWER BIBLE ANDTRACT SOCIETY OF NEWYORK, INC.Brooklyn, New York, U.S.A.

Tiskano 2012.

Ova bro sura nije za prodaju.Izdana je u sklopu svjetskogbiblijskog obrazovnogprograma koji se financiradobrovoljnim prilozima.

Ako nije druga cije nazna ceno,biblijski reci citirani suiz suvremenog prijevodaNovi svijet.

The BibleWhat Is Its Message? Croatian ( bm -C)

Made in BritainTiskano u Velikoj Britaniji

1 Stvoritelj priprema rajza covjeka [stranica 4]

2 Raj je izgubljen [stranica 5]3 Ljudi pre zivljavaju potop

[stranica 6]

4 Bog sklapa savezs Abrahamom [stranica 7]

5 Bog blagoslivlja Abrahamai njegovu obitelj [stranica 8]

6 Job ostaje vjeran Bogu[stranica 9]

7 Bog izbavlja sinove Izraelove[stranica 10]

8 Izraelski narod ulaziu Kanaan [stranica 11]

9 Izraelci tra ze kralja[stranica 12]

10 Mudri kralj Salamun[stranica 13]

11 Utje sne i pou cne pjesme

nadahnute od Boga[stranica 14]

12 Mudri Bo zji savjetiza svakodnevni zivot[stranica 15]

13 Dobri i lo si kraljevi[stranica 16]

14 Bog govori preko svojihproroka [stranica 17]

15 Prorok u izgnanstvudobiva vizije o budu cnosti[stranica 18]

16 Dolazak Mesije[stranica 19]

17 Isus pou cava o Bo zjemKraljevstvu [stranica 20]

18 Isus cini cuda [stranica 21]19 Isusovo proro canstvo

o svjetskim doga ajima[stranica 22]

20 Isus Krist je ubijen[stranica 23]

21 Isus je ziv! [stranica 24]22 Apostoli neustra sivo

propovijedaju [stranica 25]

23 Dobra vijest se siri[stranica 26]

24 Pavao pi se skup

stinama

[stranica 27]

25 Savjeti o vjeri, ispravnompostupanju i ljubavi[stranica 29]

26 Obnovljeni raj[stranica 30]

BiblijaU P O Z N A J T E S E S N J E N O M P O R U K O M

S A D R Z A J

Poglavlje Poglavlje


3/32

PRIJE nego sto uzmete u ruke Bibliju i po cnete je citati, bilo bi dobro saznati nekoliko osnovnih

podataka o njoj. Biblija, koja se naziva i Sveto pismo,zapravo je zbirka od 66 knjiga. Prva knjiga zove se1. Mojsijeva (Postanak), a posljednja Otkrivenje (Apo-kalipsa).

Tko je autor Biblije? To je zaista zanimljivo pitanje.Bibliju je pisalo cetrdesetak ljudi u razdoblju od otpri-like 1 600 godina. No va zno je napomenuti da ti lju-di nisu tvrdili da su autori Biblije. Jedan od njihnapisao je: Sve je Pismo nadahnuto od Boga (2. Ti-moteju 3:16). Drugi je rekao: Duh Jehovin govorioje preko mene, rije c Bo zja bila je na mojemu jeziku(2. Samuelova 23:2). Dakle pisci su jasno rekli da jeautor Biblije Jehova Bog, Vrhovni Vladar svemira.Otkrili su nam da Bog zeli pomo ci ljudima da mu sepribli ze.

Jo s je ne sto va zno znati da bismo razumjeli Bibliju.Glavna je tema Biblije opravdanje Bo zjeg prava da vla-da ljudima, sto ce se posti ci putem nebeskog Kraljev-stva. U nastavku cete vidjeti kako se ta tema provla cikroz cijelu Bibliju, od 1. Mojsijeve do Otkrivenja.

Imaju ci na umu sve navedeno, upoznajmo se sadas porukom zapisanom u Bibliji, najpoznatijoj knjizina svijetu.

Za sto istra ziti Bibliju? Jeste li upoznati s Biblijom? To jedinstveno djelonedvojbeno je najra sirenija knjiga u ljudskoj povijesti.Ljudi svih kultura prona sli su u njoj utjehu, nadui korisne savjete za svakodnevni zivot. No mnogi ne znajupuno o njoj. Bez obzira na to jeste li religiozni ili vasreligija uop ce ne privla ci, mo zda vas zanima sto pi seu Bibliji. Ova bro sura mo ze vam pomo ci da dobijeteop cu sliku o Bibliji.

Pisana je u razdoblju od 1 610 godi-na, od 1513. pr. n. e. do 98. n. e. 1

Prvih 39 knjiga uglavnom je pisanona hebrejskom, a jedan manji diona aramejskom jeziku. Te knjigepoznate su kao Stari zavjet.

Preostalih 27 knjiga pisano jena gr ckom jeziku i poznato je

kao Novi zavjet. Biblija je podijeljena na poglavlja

i retke. Naprimjer Matej 6:9, 10 uka-zuje na Evan elje po Mateju, 6. po-glavlje, 9. i 10. redak.

1 Vremenska razdoblja ozna cavaju se na ra-zli cite na cine. U ovoj bro suri kratica n. e. zna cinova era, a pr. n. e. zna ci prije nove ere. Te kratice koriste se na vremenskoj crti koja senalazi na dnu svake stranice.

KORISNE INFORMACIJE O BIBLIJI

3


4/32

4

UPO

CETKU stvorio je Bog nebo i

zemlju (1. Mojsijeva 1:1). Nekismatraju da su te rije ci najpoznatiji uvodu neko knji zevno djelo. Ta jednostavna iupe catljiva re cenica upoznaje nas s oso-bom koja zauzima sredi snje mjesto u Bi-bliji, sa Svemogu cim Bogom Jehovom.Prvi redak Biblije otkriva da je Bog stvo-rio beskrajan svemir i planet na kojem zivimo. U narednim recima izvje stava seda je Bog kroz niz duga ckih razdoblja,

slikovito nazvanih danima, stvarao svo-ja cudesna djela i tako pripremao Zem-lju da postane na s dom.

Najve ce Bo zje stvarala cko djelo naZemlji bio je covjek. Stvoren je na Bo z-ju sliku, sto zna ci da mo ze odra zavatiBo zje osobine, naprimjer ljubav i mu-drost. Bog je na cinio covjeka od pra-ha zemaljskog. Dao mu je ime Adami smjestio ga u raj, odnosno u edenski vrt. Sam Bog zasadio je taj vrt i dao daiznikne mno stvo prekrasnog, plodnogdrve ca.

Bog je vidio da covjek treba dru zicu.Stoga je Adamu uzeo rebro i na cinio zenu, koja je kasnije dobila ime Eva.Ona je postala Adamova supruga. Adamje bio toliko ushi cen da je poetski rekao:Evo napokon kost od kostiju mojih imeso od mesa mojega. A Bog je rekao:Zato ce covjek ostaviti oca svojega imajku svoju i prionut ce uza zenu svo-ju i njih dvoje postat ce jedno tijelo(1. Mojsijeva 2:22-24; 3:20).

Bog je dao Adamu i Evi dvije zapovi-jedi. Kao prvo, rekao im je da ure ujusvoj zemaljski dom, brinu se o njemute da ga napune potomcima. Kao dru-

go, zabranio im je da jedu plod s jed-nog od mnogih drveta u tom ogrom-nom vrtu, s drveta spoznaje dobra izla (1. Mojsijeva 2:17). Rekao im je da ce umrijeti ako prekr se tu zapovijed.Daju ci im te zapovijedi, Bog je omogu- cio covjeku i zeni da poka zu prihva cajuli ga za svog Vladara. Svojom poslu sno- s cu mogli su pokazati da ga vole i da sumu zahvalni. Imali su dovoljno razlogada prihvate njegovu dobru vlast. Ti sa-

vr seni ljudi nisu imali nikakvu manu.U Bibliji stoji: Bog je zatim pogledao

sve sto je na cinio, i gle, bilo je vrlo do-bro (1. Mojsijeva 1:31).Na temelju 1. Mojsijeve, poglavlja 1 i 2.

Kako Biblija opisuje stvaranje prvih ljudi i nji-hovog zemaljskog doma? Kakav je zivot Bog omogu cio prvim ljudima? Koje je zapovijedi Bog dao prvom ljudskomparu?

1 Stvoritelj priprema raj za covjekaBog stvara svemir i zivot na Zemlji; stvara savr senog mu skarcai zenu, smje sta ih u prekrasan vrt i daje im zapovijedikoje trebaju slu sati

1. Mojsijeva2. Mojsijeva3. Mojsijeva4. Mojsijeva5. MojsijevaJo suaSuciRuta1. Samuelova2. Samuelova1. Kraljevima

2. Kraljevima1. Ljetopisa2. LjetopisaEzraNehemijaEsteraJobPsalmiMudre izrekePropovjednikPjesma

nad pjesmamaIzaijaJeremija Tu zaljkeEzekijelDanijelHo seaJoelAmosObadijaJonaMihejNahumHabakukSefanijaHagajZaharijaMalahijaMatejMarko

LukaIvanDjela apostolskaRimljanima1.Korin canima2. Korin canimaGala canimaEfe zanimaFilipljanimaKolo sanima1. Solunjanima2. Solunjanima1. Timoteju2. Timoteju Titu

FilemonuHebrejimaJakov1. Petrova2. Petrova1. Ivanova2. Ivanova3. IvanovaJudaOtkrivenje

Boga se u Bibliji oslovljavarazli citim titulama, naprimjer Stvoritelji Svemogu ci Bog. Neke titulenagla savaju njegova svojstva, kao sto susvetost, mo c, pravednost, mudrost iljubav. No Bog je sam sebi daojedinstveno ime, koje glasi Jehova.U izvornom tekstu Biblije Bo zje se imespominje otprilike 7 000 puta, prvi put u 1. Mojsijevoj 2:4. Ime Jehova zna cionaj koji cini da postane. Utje sno jeznati zna cenje Bo zjeg imena jer onopokazuje da Bog mo ze ostvariti sve stonaumi i ispuniti sve sto obe ca.

BO ZJE IME

U po cetku... stvaranje Adama 4026. pr. n. e.


5/32

Adamova smrt 3096. 2500. pr. n. e.

5

PUNO prije nego sto je stvorio ljude,Bog je stvorio mnoga nevidljiva du-

hovna stvorenja, an ele. Jedan od njihpobunio se protiv Boga i postao poznatkao Sotona avo. On je u Edenu pod-muklo nagovorio Evu da uzme plod sdrveta s kojeg im je Bog zabranio jesti.

Sotona se poslu zio zmijom kako bi naveo ljude na pomisao da im Bog uskra- cuje ne sto dobro. Taj je an eo rekao Evida ni ona ni njen mu z ne ce umrijeti ako

budu jeli zabranjeni plod. Na taj je na cinoptu zio Boga da la ze svojoj zemaljskoj

djeci. Taj je varalica prikazao neposlu s-nost Bogu kao po zeljan na cin postu-panja koji ce ljude prosvijetliti i oslobo-diti. No to je bila velika la z prva la zkoja je ikada bila izgovorena na Zemlji.Sotona je ustvari time doveo u pitanjeBo zju vrhovnu vlast, odnosno izazvao jesumnju u to ima li Bog pravo vladati teje li njegova vlast pravedna i dobra za

njegove podanike.Eva je povjerovala Sotoninoj la zi. Dr-

vo joj se cinilo sve po zeljnijim, te je nakraju ubrala plod s njega i okusila ga.Kasnije je dala plod i svom mu zu, pa ga

je i on okusio. Tako su postali gre s-nici. Taj naizgled bezna cajan postupakzapravo je predstavljao pobunu. Time sto su namjerno prekr sili Bo zju zapovi-jed, Adam i Eva odbacili su vlast Stvori-telja koji im je dao sve, pa tako i savr sen zivot.

Bog je buntovnike pozvao na odgo- vornost zbog njihovih postupaka. Pro-rekao je dolazak obe canog Potomka,odnosno Izbavitelja, koji ce uni stiti So-

tonu, kojeg je predo cavala zmija. Bogje na neko vrijeme odgodio izvr senje

smrtne kazne nad Ada-mom i Evom i tako is-kazao milosr e njihovimnero enim potomcima.Njihovi potomci imali surazloga nadati se boljojbudu cnosti jer je Bog od-lu cio poslati nekoga tko ce poni stiti tra-gi cne posljedice pobune u Edenu. Kakoje pisanje Biblije napredovalo, tako sepostupno otkrivalo tko ce biti prore- ceni Spasitelj i kako ce Bog ispuniti svojnaum u vezi s njim.

Bog je istjerao Adama i Evu iz raja. Tre-bali su proliti puno znoja da bi pre zivje-li obra uju ci zemlju izvan edenskog vr-ta. Eva je potom zatrudnjela i rodilanjihovo prvo dijete, Kajina. Adam i Evaimali su jo s sinova i k ceri. Jedan od njih

zvao se Abel, a jedan Set.

Set je bio Noinpredak.

Na temelju 1. Mojsijeve, poglavlja 3-5; Otkrivenja12:9.

Kako je glasila prva la z i tko ju je izrekao? Za sto su Adam i Eva bili istjerani iz raja? Kakvu je nadu pru zio Bog kad je odlu cio kaznitibuntovnike?

2 Raj je izgubljenBuntovni an eo navodi prve ljude, Adama i Evu, da odbaceBo zju vlast; zbog toga na svijet dolaze grijeh i smrt

On ce ti zdrobitiglavu, a ti ce s muraniti petu(1. Mojsijeva 3:15)

1. Mojsijeva 2. Mojsijeva3. Mojsijeva4. Mojsijeva5. Mojsijeva

Jo suaSuci

Ruta1. Samuelova2. Samuelova1. Kraljevima

2. Kraljevima1. Ljetopisa2. Ljetopisa

EzraNehemija

EsteraJob

PsalmiMudre izrekePropovjednik

Pjesmanad pjesmama

IzaijaJeremija Tu zaljke

EzekijelDanijelHo sea

MalahijaMatej

MarkoLukaIvan

Djela apostolskaRimljanima

1.Korin canima2. Korin canima

Gala canimaEfe zanima

FilipljanimaKolo sanima

1. Solunjanima2. Solunjanima

1. Timoteju2. Timoteju

Titu

FilemonuHebrejimaJakov

1. Petrova2. Petrova1. Ivanova2. Ivanova3. Ivanova

JudaOtkrivenje

Bog je Adama i Evu stvoriosavr senima i pru zio im mogu cnost da vje cno zive u raju. Pobuniv si se

protiv Boga, oni su sagrije sili. Zbog

toga su izgubili savr senost i prekinuliodnos s Izvorom zivota, Jehovom.Otada ni oni ni njihovi nesavr senipotomci nisu mogli izbje ci grijeh ina koncu smrt (Rimljanima 5:12).

NESAVR SENOST I SMRT


6/32

2500. pr. n. e. po ceo potop 2370.

SVREMENOM su se ljudi namno zili,a grijeh i zlo brzo su se sirili Zem-

ljom. Prorok Henok upozoravao je ljudeda ce Bog jednog dana uni stiti zle. U toje vrijeme on jedini slu zio pravom Bogu.Ljudi se nisu obazirali na njegova upo-zorenja, pa je zla bilo sve vi se. Neki su sean eli pobunili protiv Jehove te napusti-li svoje pravo obitavali ste na nebu, utje-lovili se i do sli na Zemlju te si uzimali zene, i tako zadovoljavali svoje sebi cne zelje. Iz tih neprirodnih veza ra ali su sehibridni potomci, nasilni divovi koje Bi-blija naziva nefilima. Oni su izazivali jo s ve ce nasilje i krvoproli ce. Bog je bio du-boko povrije en vidjev si kako su se nje-gova zemaljska stvorenja iskvarila.

Nakon Henoka zivio je jo s jedan covjek koji se razlikovao od zlih ljudi svog vremena. Zvao se Noa. On i njegova obi-telj trudili su se ciniti ono sto je Bogsmatrao ispravnim. Kad je Bog naumio

uni stiti zle ljude onda

snjeg vremena,odlu cio je sa cuvati Nou i zivotinjski svi-

jet. Stoga je zapovjedio Noi da sagradiogromno pravokutno plovilo, koje se uBibliji naziva arka. U arku su se trebaliskloniti Noa, njegova obitelj i brojne zi- votinjske vrste kako bi pre zivjeli predsto-je ci op ci potop. Noa je poslu sao Boga.Desetlje cima je gradio arku, a usto jei propovijedao, pa se u Bibliji za njega

ka ze da je bio propovjednik pravedno-sti (2. Petrova 2:5). Upozoravao je ljudeda dolazi potop, no oni se na to nisuobazirali. Napokon je do slo vrijeme daNoa, njegova obitelj i zivotinje u u u ar-ku. Kad je Bog zatvorio vrata arke, po ce-la je padati ki sa.

Ki sa je plju stala 40 dana i 40 no ci, svedok voda nije preplavila cijelu povr sinuZemlje. Zli su bili uni steni. Nakon neko-liko mjeseci voda se povukla, a arka se

zaustavila na jednoj gori. Noa i njegovaobitelj napokon su mogli iza ci na sigur-no. U arci su proveli godinu dana. Noa jeu znak zahvalnosti prinio zrtvu Jehovi.Bog je obe cao Noi i njegovoj obitelji da vi se nikada ne ce potopom uni stiti zivotna Zemlji. Kao vidljivi podsjetnik na toutje sno obe canje, Jehova je dao dugu.

Nakon potopa Bog je ljudima daoneke nove zapovijedi. Dopustio im je dajedu zivotinjsko meso. No zabranio im

je da jedu krv. Osim toga zapovjedio jeNoinim potomcima da se nasele po svojZemlji, ali neki nisu poslu sali tu zapovi-jed. Pod vodstvom covjeka koji se zvaoNimrod ljudi su se ujedinili i po celi gra-diti visoku kulu u gradu Babelu, koji jekasnije dobio ime Babilon. Nisu se htjelipokoriti Bo zjoj zapovijedi da se naselepo cijeloj Zemlji. No Bog je osujetio na-mjere tih buntovnika i pomije sao im je-zik. Budu ci da su po celi govoriti raznimjezicima, vi se se nisu razumjeli, pa suprestali graditi kulu i raselili su se poZemlji.Na temelju 1. Mojsijeve, poglavlja 6-11; Jude 14, 15.

Kako se zlo pro sirilo po Zemlji? Kako je Noa pokazao da je vjeran Bogu?

Sto je Bog zabranio ljudima nakon potopa?

3 Ljudi pre zivljavaju potopBog uni stava zao svijet, ali ostavlja na zivotu Noui njegovu obitelj

1. Mojsijeva2. Mojsijeva3. Mojsijeva4. Mojsijeva5. MojsijevaJo suaSuciRuta1. Samuelova2. Samuelova1. Kraljevima2. Kraljevima1. Ljetopisa2. LjetopisaEzraNehemijaEsteraJobPsalmiMudre izrekePropovjednikPjesma

nad pjesmamaIzaijaJeremija Tu zaljke

EzekijelDanijelHo seaJoelAmosObadijaJonaMihejNahumHabakukSefanijaHagajZaharijaMalahijaMatejMarkoLukaIvanDjela apostolskaRimljanima1.Korin canima2. Korin canimaGala canimaEfe zanimaFilipljanimaKolo sanima1. Solunjanima2. Solunjanima1. Timoteju

Ve cina potomaka Adama i Eve odbacila je Jehovinuvlast. No bilo je i iznimaka. Prvi je bio njihov sin Abel,koji je bio vjeran Bogu. U Bibliji se ka ze da su Henoki Noa hodili s Bogom, sto zna ci da su zivjeli poJehovinoj volji (1. Mojsijeva 5:22; 6:9). Mnogi biblijskiizvje staji govore o mu skarcima i zenama koji sutako er izabrali Boga za svog vladara.

HODILI SU S BOGOM


7/32

ro en Abraham 2018. 1943. savez s Abrahamom 1800. pr. n. e.

7

OTPRILIKE 350 godina nakon po-topa u naprednom je gradu Uru,

na podru cju dana snjeg Iraka, zivio pa-trijarh Abraham. Imao je izuzetno jaku vjeru. No njegova se vjera na sla na is-pitu.

Jehova je rekao Abrahamu da napu-sti svoju domovinu i preseli se u stranuzemlju, u Kanaan. Abraham je poslu saobez oklijevanja. Sa sobom je poveo svo-ju zenu Saru, ne caka Lota i ostalu obi-

telj. Nakon duga ckog putovanja stigli suu Kanaan i ondje podigli satore. Sklapa-

ju ci savez s Abrahamom, Jehova mu jeobe cao da ce od njega na ciniti velik na-rod, da ce preko njega biti blagoslovlje-ni svi narodi na Zemlji i da ce njegovipotomci zaposjednuti kanaansku zem-lju.

Abraham i Lot su se obogatili ste-kli su ogromna stada sitne i krupne sto-

ke. Abraham je nesebi cno dao Lotuprednost da izabere podru cje koje god

zeli. Lot je izabrao plodno podru cje uzrijeku Jordan i nastanio se u bliziniSodome. Me utim stanovnici Sodomebili su vrlo nemoralni, silno su grije sili Jehovi.

Jehova Bog kasnije je Abrahamu po-novio obe canje da ce njegovi potomcibiti brojni kao zvijezde na nebu. Abra-ham je vjerovao tom obe canju. No nje-gova voljena zena Sara nije imala djece.Kad je imao 99 godina, a Sara skoro 90,Bog mu je rekao da ce on i Sara dobitisina. Bo zje su se rije ci ispunile i Sara jerodila Izaka. Abraham je imao jo s djece,no Izbavitelj obe can jo s u Edenu trebaoje do ci preko Izaka.

Lot i njegova obitelj zivjeli su u So-domi, no pravedni Lot nije se pona saokao nemoralni stanovnici toga grada.Kad je Jehova odlu cio kazniti Sodomu,poslao je an ele da upozore Lota napredstoje ce uni stenje. An eli su po zu-rivali Lota i njegovu obitelj da napusteSodomu. Rekli su im da se ne obaziruza sobom. Bog je potom pustio na So-domu i na obli znju Gomoru ki su vat-re i sumpora. Tako je uni stio sve sta-

novnike tih pokvarenih gradova. Lot injegove dvije k ceri uspjeli su se spasiti.No Lotova se zena obazrela za sobom,mo zda zato sto je zalila za onim sto jeostavila. Svoju je neposlu snost platila zivotom.Na temelju 1. Mojsijeve 11:1019:38.

Za sto se Abraham preselio u Kanaan? Koji je savez Jehova sklopio s Abrahamom? Za sto je Jehova uni stio Sodomu i Gomoru?

4 Bog sklapa savez s AbrahamomAbraham je poslu san Jehovi Bogu jer ima jaku vjeru;Jehova mu obe cava da ce ga blagosloviti i dati mumnogo potomaka

1. Mojsijeva 2. Mojsijeva3. Mojsijeva4. Mojsijeva5. Mojsijeva

Jo suaSuci



EzraNehemija

EsteraJob


Pjesmanad pjesmama



JoelAmos

ObadijaJona

MihejNahum

HabakukSefanija

HagajZaharijaMalahija

MatejMarko

LukaIvan







Titu



JudaOtkrivenje

U biblijska vremena savez jeimao ulogu ugovora ili sporazuma.Jehova je putem cijelog niza saveza,koji su imali jednaku vrijednost kaoi cvrsta obe canja, postupno otkrivaokako ce se ispuniti njegov naumu vezi s Izbaviteljem obe canimjo s u Edenu. Savez sklopljen

s Abrahamom ukazivao je na toda ce obe cani Izbavitelj do ci prekoAbrahamovog potomstva. Kasnijisavezi pomogli su da se to cno utvrditko je taj Izbavitelj.

BOG KOJI JE SKLOPIO MNOGE SAVEZE


8/32

1800. pr. n. e. Josip prodan u ropstvo 1750.

8

JEHOVA je znao da ce njegov najdra zi

Sin jednoga dana morati puno trpjeti ina kraju umrijeti. Proro canstvo zapisano u1. Mojsijevoj 3:15 nagovijestilo je da ce seto dogoditi. Je li Bog mogao do carati ljudi-ma sto bi za njega zna cilo dopustiti da nje-gov ljubljeni Sin umre? U Bibliji je zapisanjedan doga aj koji nam poma ze da to bo-lje razumijemo. Bog je zatra zio od Abraha-ma da zrtvuje svog ljubljenog sina Izaka.

Abraham je imao jaku vjeru. Kao stosmo ve c spomenuli, Bog mu je obe caoda ce prore ceni Izbavitelj, odnosno Poto-mak, pote ci od Izaka. Abraham je vjerovao da ce Bog, ako bude potrebno, uskr-snuti Izaka. Zato je bio spreman poslu satiBoga i zrtvovati svog sina. No Bo zji an eona vrijeme ga je sprije cio u tome. Bogje tog vjernog patrijarha pohvalio zbogspremnosti da zrtvuje ono sto mu je bilonajdra ze i ponovio mu je svoja obe canja.

Kasnije je Izak dobio dva sina, Ezava i Jakova. Za razliku od Ezava, Jakov je cije-nio duhovne stvari i zbog toga je bio na-gra en. Bog je Jakovu promijenio ime uIzrael. Izraelovih dvanaest sinova postalisu poglavari izraelskih plemena. No kakoje od te obitelji nastao velik narod?

Sve je po celo kad je ve cina Jakovljevihsinova postala ljubomorna na svog mla-

eg brata Josipa. Prodali su ga u roblje ibio je odveden u Egipat. Iako je taj vjernii hrabri mladi c do zivio stra sne nevolje,

Bog ga je blagoslovio. Egipatski vladar, fa-raon, na koncu mu je dao velike ovlasti.To se dogodilo u pravom trenutku. Budu- ci da je zavladala velika glad, Jakov je po-slao nekoliko svojih sinova u Egipat dakupe hranu. Ispostavilo se da je Josip za-du zen za prodaju hrane. Tako su se Josipi njegova bra ca ponovno sreli. Bio je to

uistinu dirljiv susret! Bra ca su se iskreno

pokajala zbog onoga sto su u cinila Josipu,a on im je oprostio i organizirao da se cije-la obitelj preseli u Egipat, gdje su dobilinajbolju zemlju. Ondje su zivjeli u blago-stanju i bili su sve brojniji. Josip je shvatioda je Bog vodio doga aje kako bi ispuniosvoja obe canja.

Ostarjeli Jakov zivio je do smrti u Egip-tu, okru zen obitelji koja se sve vi se pove cavala. Na samrti je prorekao da ce obe caniPotomak, odnosno Izbavitelj, biti mo can vladar koji ce se roditi u obiteljskoj lozinjegovog sina Jude. Mnogo godina kasni-je Josip je prije svoje smrti prorekao da cejednog dana Bog izvesti Jakovljevu obiteljiz Egipta.Na temelju 1. Mojsijeve, poglavlja 20-50; Hebrejima11:17-22.

Sto je Bog tra zio od Abrahama i sto je time zelio

predo citi ljudima? Kako se Josip na sao u Egiptu i sto se na koncu do-godilo?

Sto je Jakov prorekao prije svoje smrti?

5 Bog blagoslivlja Abrahamai njegovu obiteljAbrahamovi potomci u svemu napreduju; Bog stiti Josipau Egiptu







9/32

Jobove ku snje prije 1613. 1600. pr. n. e.

9

HO

CE li ijedan covjek ostati vjeran

Bogu ako bude isku san do krajnjihgranica i ako se cini da mu poslu snostne ce donijeti materijalnu korist? To je pi-tanje bilo postavljeno za zivota covjekapo imenu Job, koji je na njega i odgovo-rio.

Dok su Izraelci jo s uvijek bili u Egiptu, Abrahamov daleki ro ak Job zivio je napodru cju dana snjeg Arapskog poluotoka.U to su se vrijeme an eli skupili pred Bo-gom, a me u njima je bio i buntovnikSotona. Jehova je pred tim nebeskim sku-pom izrazio povjerenje u svog vjernogslugu Joba. Ustvari, rekao je da nijedan covjek nije tako cestit kao Job. No Soto-na je izjavio da Job slu zi Bogu samo zato sto ga Bog blagoslivlja i stiti. Tvrdio jeda ce Job prokleti Boga ako ostane bezsvega.

Bog je dopustio Sotoni da Jobu najpri-je oduzme bogatstvo i pobije djecu te da

mu potom oduzme i zdravlje. Budu ci da

nije znao da iza svega toga stoji Sotona, Job nije mogao shvatiti za sto Bog dopu- sta da mu se doga aju tako stra sne nevo-lje. Usprkos tome nije se odvratio odBoga.

Nakon toga Joba su posjetila trojica la z-nih prijatelja. U nizu govora koji su zapi-sani na mnogo stranica biblijske knjigeo Jobu ti su ljudi poku savali uvjeriti Jobada ga Bog ka znjava zbog skrivenih grije-ha. Cak su tvrdili da se Bog ne raduje svo-jim slugama i da nema povjerenja u njih. Job se nije slo zio s njihovim krivim na ci-nom razmi sljanja. Odlu cno je izjavio da ce ostati vjeran Bogu sve do smrti.

No Job je pogrije sio jer je postao previ- se zaokupljen dokazivanjem svoje pra-

vednosti. Cijelu je raspravu slu sao mla i

covjek po imenu Elihu i na koncu je od-lu cio progovoriti. Elihu je prekorio Jobajer Job nije razmi sljao o tome da je oprav-danje Jehovinog prava vladanja daleko va znije od opravdanja bilo kojeg covjeka.Elihu je strogo ukorio i Jobove la zne pri-jatelje.

Jobu se potom obratio Jehova Bog iispravio njegov na cin razmi sljanja. Na-brojiv si mnogobrojna djela stvaranja,podsjetio ga je na to koliko je covjek ne-znatan u usporedbi s Bo zjom veli canstve-no s cu. Job je ponizno prihvatio Bo zjiukor. Budu ci da je Jehova pun samilo-sti i milosrdan, vratio je Jobu zdravlje,udvostru cio mu bogatstvo koje je bio iz-gubio i blagoslovio ga s desetero djece(Jakov 5:11). Time sto je ostao vjeran Je-hovi u te skim ku snjama, Job je pobio So-toninu optu zbu da ljudi ne ce ostati vjer-ni Bogu ako budu isku sani.

Na temelju Knjige o Jobu. Za sto je Sotona optu zio Joba?

Sto je Job dokazao time sto je ostao vjeran Je-

hovi?

6 Job ostaje vjeran BoguSotona dovodi u pitanje Jobovu vjernost Jehovi Bogu,no Job dokazuje svoju odanost

1. Mojsijeva2. Mojsijeva3. Mojsijeva4. Mojsijeva5. Mojsijeva

Jo suaSuci



EzraNehemija

EsteraJob


Pjesmanad pjesmama



JoelAmos

ObadijaJona

MihejNahum

HabakukSefanija


MatejMarko

LukaIvan







Titu



JudaOtkrivenje

U to vrijeme nijedan covjek na Zemljinije bio tako cestit i bogobojazan kao Job. Tvrde ci da takav covjek slu zi Jehovi Bogusamo iz sebi cnih poticaja, Sotona je zapra-vo neizravno rekao da sva inteligentnastvorenja slu ze Jehovi iz istog razloga. Ta-ko je postavio sporno pitanje: Ho ce li ljudiostati vjerni Jehovi? To je pitanje dio naj-va znijeg spornog pitanja, koje je Sotonapostavio jo s u Edenu: Ima li Jehova pravobiti Vrhovni Vladar i je li njegova vlast pra-vedna? Knjiga o Jobu pokazuje da Bo zjastvorenja mogu doprinijeti opravdanju Je-hovinog prava vladanja tako da mu osta-nu vjerna.

VA ZNA SPORNA PITANJA


10/32

1600. pr. n. e. izlazak iz Egipta 1513.

SINOVI Izraelovi mnogo su godinaproveli u Egiptu.

Zivjeli su u blago-

stanju i bilo ih je sve vi se. No na vlast jedo sao novi faraon, koji nije poznavao Jo-sipa. Taj zao tiranin bojao se Izraelaca ko-ji su se sve vi se mno zili, pa ih je pretvoriou robove. Zapovjedio je da se svako nji-hovo mu sko novoro en ce baci u rijekuNil. No jedna je hrabra majka za stitilasvog novoro enog sina sakriv si ga u ko- saru koju je polo zila u trsku. Dijete je pro-na sla faraonova k ci, dala mu ime Mojsijei odgojila ga na egipatskom dvoru.

Kad je Mojsije imao 40 godina, upaoje u nevolju. Brane ci jednog izraelskogroba, ubio je nadzornika, koji je bio Egip- canin. Mojsije je pobjegao u daleku zem-lju i ondje je ostao zivjeti. Kad je imao 80godina, Jehova ga je poslao natrag u Egi-pat da do e pred faraona i zatra zi od nje-ga da oslobodi Bo zji narod.

Faraonjetoodrje sitoodbio.Stoga jeBog

nanio Egiptu deset nevolja. Svaki put kadjeMojsije do sao pred faraona i dao mu pri-liku da izbjegne sljede cu nevolju, faraon jebio prkosan i s prezirom je odbio zahtjev Jehove Boga koji mu je prenio Mojsije. Po-sljednja, deseta nevolja izazvala je smrtsvih prvoro enaca u Egiptu. Bile su po ste-

ene jedino obitelji kojesu poslu sale Jeho- vu i obilje zile dovratnike krvlju zrtvova-nog janjeta. Bo zji an eo koji je izvr savao

presudu pro sao je pored tih ku ca. Izraelcisu se nakon toga svake godine prisje- cali tog veli canstvenog izbavljenja slave ciblagdan koji su nazvali Pasha.

Izgubiv si vlastitog prvoro enca, fara-on je zapovjedio Mojsiju da sa svim Izra-elcima napusti Egipat. Stoga je odmahorganiziran izlazak ogromnog mno stvaljudi. No faraon se predomislio i krenuou potjeru za njima. Poveo je veliku vojskui mnogobrojna bojna kola.

Cinilo se da

su Izraelci uhva ceni u klopku na obaliCrvenog mora. No Jehova je razdvojio vode Crvenog mora i Izraelci su pro sli su-him morskim dnom, izme u vodenih zi-dova. Kad su Egip cani pojurili za njima,Bog je zapovjedio da se vode vrate i po-tope faraona i njegovu vojsku.

Kad su se kasnije Izraelci utaborili upodno zju gore Sinaja, Jehova je s njimasklopio savez. Posrednik tog saveza bio jeMojsije. Bog im je dao zakone da ih vode

i stite na gotovo svakom podru

cju

zivota. Jehova im je obe cao da ce biti s njima sve

dok budu vjerno prihva cali njegovu vlasti da ce preko njih blagoslivljati sve drugenarode.

Na zalost, ve cina Izraelaca nije vjerova-la Bogu. Zbog toga je Jehova odlu cio dataj nara staj 40 godina luta pustinjom.Mojsije je imenovao pravednog Jo suu zasvog nasljednika. Izraelci su na koncu bi-li spremni u ci u zemlju koju je Bog obe- cao Abrahamu.Na temelju 2. Mojsijeve; 3. Mojsijeve; 4. Mojsijeve;5. Mojsijeve; Psalma 136:10-15; Djela apostolskih7:17-36.

Kako je Bog izabrao Mojsija da izbavi Izraelce? Za sto se slavila Pasha? Kako je Jehova oslobodio Izraelce iz ropstva uEgiptu?

7 Bog izbavlja sinove IzraeloveJehova nanosi nevolje Egiptu, a Mojsije izvodi sinove Izraeloveiz te zemlje; Bog posredstvom Mojsija daje Zakon izraelskomnarodu

1. Mojsijeva 2. Mojsijeva 3. Mojsijeva 4. Mojsijeva 5. Mojsijeva

Jo suaSuciRuta1. Samuelova2. Samuelova1. Kraljevima



LukaIvanDjela apostolskaRimljanima1.Korin canima2. Korin canimaGala canimaEfe zanimaFilipljanimaKolo sanima1. Solunjanima2. Solunjanima1. Timoteju

Bog je preko Mojsija dao zakon koji se sastojaood pribli zno 600 odredbi. Vjerojatno najpoznatiji diotog zakona jesu Deset zapovijedi, koje su zapisaneu 2. Mojsijevoj 20:1-17. No kad su Isusa Krista upitalikoja je Bo zja zapovijed najva znija, rekao je: LjubiJehovu, Boga svojega, svim srcem svojim i svomdu som svojom i svim umom svojim i svom snagomsvojom! (Marko 12:28-30; 5. Mojsijeva 6:5).

NAJVA

ZNIJA ZAPOVIJED


11/32

1473. Izrael pod Jo suinim vodstvom u sao u Kanaan

1467. osvojen ve ci dio Kanaana 1200. pr. n. e.

11

STOLJE

CIMA prije nego sto su Izraelci

u sli u Kanaan, Jehova je tu zemljuobe cao Abrahamovim potomcima. Pod Jo suinim vodstvom Izraelci su krenuli uosvajanje Obe cane zemlje.

Bog je odlu cio uni stiti Kanaance jer sunapunili zemlju krajnje izopa cenim sek-sualnim postupcima i okrutnim krvo-proli cem. Zbog toga su Izraelci trebalipotpuno uni stiti kanaanske gradove kojesu osvojili.

Prije nego sto su u

sli u Kanaan, Jo

suaje poslao dvojicu uhoda da izvide zem-

lju. Oni su preno cili u gradu Jeriho-nu, kod zene po imenu Rahaba. Iako jeznala da su Izraelci, primila ih je u svojdom i za stitila. Rahaba je vjerovala uizraelskog Boga jer je cula kako je izbavio svoj narod. Tra zila je od uhoda da jojse zakunu da ce po stedjeti nju i njenuobitelj.

Kad su Izraelci kasnije u sli u Kanaan ikrenuli u osvajanje Jerihona, Jehova jeprouzro cio da se na cudesan na cin sru segradske zidine. Jo suina je vojska upala ugrad i uni stila ga, no po stedjeli su Raha-bu i njenu obitelj. Za samo sest godina Jo sua je osvojio velik dio Obe cane zem-lje. Zemlja je potom bila razdijeljena iz-raelskim plemenima.

Pretkraj svoje dugogodi snje slu zbe Bo-gu Jo sua je sazvao narod. Ponovio jepred njima kako je Jehova postupao snjihovim precima i potaknuo ih da slu- ze Jehovi. No nakon smrti Jo sue i njego-

vih bliskih suradnika Izraelci su ostavili Jehovu i po celi slu ziti la znim bogovi-ma. Otprilike 300 godina narod se nijedosljedno dr zao Jehovinih zakona. Ti-jekom tog vremena Jehova je dopustio

da ih tla ce neprijatelji, naprimjer Filistej-ci. No kad su Izraelci prizvali Jehovuu pomo c, on je imenovao suce kako biih izbavio. Sudaca je bilo ukupno dvana-est.

Razdoblje sudaca o kojem govori Knji-ga o sucima zapo celo je s Otnielom, a zavr silo sa Samsonom, najja cim covjekomkoji je ikad zivio. U toj se zanimljivoj bi-blijskoj knjizi uvijek iznova provla ci jed-na temeljna istina: poslu snost Jeho-

vi donosi blagoslove, a neposlu snostprokletstvo.

Na temelju Jo sue; Sudaca; 3. Mojsijeve18:24, 25.

Za sto je Jehova po stedio Rahabu injenu obitelj?

Sto su Izraelci cinili nakon Jo suine

smrti? Kako glasi temeljna istina koja seisti ce u Knjizi o sucima?

8 Izraelski narod ulazi u KanaanJo sua vodi Izraelce u osvajanje Kanaana; Jehova postavlja suceda izbavljaju njegov narod od tla citelja


Jo sua Suci



EzraNehemija

EsteraJob


Pjesmanad pjesmama

Izaija

K

A

N

A

A

N

F E

N I

C I J

A

F I

L

I S T

E J

A

Jerihon

Jeruzalem

Ulazak u KanaanPodru cje koje su Izraelci osvojili


12/32

1200. pr. n. e.

Saul pomazan za kralja 1117.

12

N AKON Samsonove smrti Samuel je

slu zio kao prorok i sudac u Izrae-lu. Izraelci su mu stalno govorili da zeleimati kralja poput drugih naroda. Iakosu svojim zahtjevom vrije ali Jehovu,on je rekao Samuelu da udovolji njiho- voj zelji. Bog je za kralja izabrao poniz-nog covjeka koji se zvao

Saul. No kralj

Saul s vremenom se uzoholio i postaoneposlu san Bogu. Zato ga je Jehova od-bacio i zapovjedio Samuelu da postavi

novog kralja mladi- ca po imenu David. Nopro sle su godine prijenego sto je David po ceokraljevati.

David je vjerojatnojo s bio tinejd zer kad je

jednom prilikom posjetio svoju bra cukoja su bila u

Saulovoj vojsci. Cijela je

vojska bila u strahu od diva Golija-ta, neprijateljskog ratnika koji se rugaoi njima i njihovom Bogu. To je Davi-da jako razljutilo, pa je prihvatio Goli-jatov poziv na borbu. Naoru zan samopra ckom i kamenjem, mladi c je iza- sao pred svog protivnika, diva viso-kog gotovo tri metra. Kad mu se Goli-jat narugao, David mu je rekao da jebolje naoru zan od njega jer se boriu ime Jehove Boga. Oborio je Golija-ta jednim jedinim kamenom, a zatimje uzeo njegov ma c i odrubio mu gla- vu. Filistejska se vojska u strahu razbje- zala.

Saul je u po cetku bio odu sevljen mla-di cevom hrabro s cu i postavio ga je na celo svoje vojske. No s vremenom je po-stao stra sno ljubomoran zbog njegovih

uspjeha. David je morao pobje ci kako bispasio zivot. Godinama je bio u bijegu.Usprkos tome ostao je odan kralju kojiga je poku savao ubiti. Znao je da je Je-hova Bog postavio

Saula za kralja.

Saul

je naposljetku poginuo u bici. David jeubrzo postao kralj, kao sto je Jehova iobe cao.

Kralj David zarko je zelio sagraditihram Jehovi. Me utim Jehova mu je re-kao da cetou ciniti njegov potomak. Bioje to Davidov sin Salamun. No Bog jenagradio Davida tako sto je s njim sklo-pio zna cajan savez obe cao mu je da ce od njega pote ci kraljevska dinastijakoja ce se razlikovati od svih ostalih.Iz nje ce na koncu pote ci Izbavitelj, od-nosno Potomak, koji je bio obe can jo su Edenu. On ce biti Mesija, sto zna ci po-mazanik. Jehova je obe cao da ce njegapostaviti za vladara u Kraljevstvu koje ce

trajati vje cno.

David je bio neizmjerno zahvalan Je-hovi, pa je sakupio ogromnu koli ci-nu gra evinskog materijala i plemeni-tih kovina za izgradnju hrama. Usto jepod Bo zjim nadahnu cem napisao mno-go psalama. Pretkraj svog zivota re-kao je: Duh Jehovin govorio je prekomene, rije c Bo zja bila je na mojemu je-ziku (2. Samuelova 23:2).Na temelju 1. i 2. Samuelove; 1. Ljetopisa; Izaije9:7; Mateja 21:9; Luke 1:32; Ivana 7:42.

Za sto je Jehova odbacio Saula i postavio Davida

za kralja? Koje je osobine David pokazivao jo s i prije nego sto je postao kralj? Tko je obe cani Potomak, odnosno Izbavitelj,koji je trebao do ci iz Davidove loze?

9 Izraelci tra ze kraljaPrvi izraelski kralj

Saul neposlu san je Bogu; nakon njega

na prijestolje dolazi David, s kojim Bog sklapa savezza vje cno kraljevstvo

Ja cu utvrditiprijestolje kraljevstvanjegova dovijeka(2. Samuelova 7:13)

1. Mojsijeva2. Mojsijeva3. Mojsijeva4. Mojsijeva5. MojsijevaJo suaSuciRuta

1. Samuelova 2. Samuelova

1. Kraljevima2. Kraljevima

1. Ljetopisa2. LjetopisaEzraNehemijaEsteraJobPsalmiMudre izrekePropovjednikPjesma

nad pjesmamaIzaijaJeremija

HagajZaharijaMalahijaMatejMarko

LukaIvanDjela apostolskaRimljanima1.Korin canima2. Korin canimaGala canimaEfe zanimaFilipljanimaKolo sanima1. Solunjanima2. Solunjanima1. Timoteju2. Timoteju TituFilemonuHebrejimaJakov1. Petrova2. Petrova1. Ivanova2. Ivanova3. IvanovaJudaOtkrivenje


13/32

1070. Bog sklopio s Davidom savez za Kraljevstvo

Salamun postao kralj 1037. 1027. sagra en hramu Jeruzalemu

oko 1020. zavr sena Pjesma nad pjesmama

1000. pr. n. e.

K AKO bi bilo zivjeti u zemlji gdje cije-

li narod zajedno sa svojim vlada-rem prihva ca Jehovinu vrhovnu vlast idr zi se njegovih zakona? Odgovor na topitanje pru zila je 40-godi snja vlast kraljaSalamuna.

Prije smrti David je za svog nasljedni-ka imenovao svog sina Salamuna. Bog jeu snu rekao Salamunu da zatra zi od nje-ga sto god zeli. Salamun je zatra zio mu-drost i znanje kako bi mogao pravedno i

mudro suditi narodu. Jehovi je to bilopo volji, pa mu je dao mudrost i razum-nost. Usto mu je obe cao bogatstvo, slavui dug zivot ako mu bude poslu san.

Salamun je postao poznat po mud-rom prosu ivanju. Jednom prilikomdvije su se zene sva ale. Svaka je tvrdilada je majka istog dje ca ci ca. Salamun jezapovjedio da se dijete rasije ceidasepo-lovica da jednoj, a polovica drugoj zeni.Prva se zena slo zila s tim, no prava jemajka preklinjala da se dijete da drugoj zeni. Salamun je shvatio da je suosje- cajna zena djetetova majka, pa joj je daodijete. Ubrzo je cijeli Izrael cuo za tu pre-sudu i svi su shvatili da je Salamun do-bio mudrost od samoga Boga.

Jedno od najva znijih Salamunovih po-stignu ca bila je izgradnja Jehovinog hra-ma veli canstvenog zdanja u Jeruzale-mu koje je postalo sredi ste obo zavanjapravog Boga u Izraelu. Prilikom sve ca-nog otvaranja hrama Salamun se molio:Evo, ni nebesa ni nebo nad nebesima nemogu te obuhvatiti, a kamoli ovaj dom sto samgasagradio!(1. Kraljevima 8:27).

Glas o Salamunu pro sirio se u drugezemlje i dopro je cak do Sabe u Arabiji.

Kraljica od Sabe doputovala je u Jeruza-lem kako bi vidjela Salamunovu slavui bogatstvo te saznala koliko je mudar.Salamunova mudrost i blagostanje kojeje vidjela u Izraelu ostavili su toliki do-jam na nju da je po cela hvaliti Jehovuzbog toga sto je postavio na prijestoljetako mudrog kralja. Salamun je doistau zivao Jehovin blagoslov, pa je tijekomnjegovog kraljevanja vladao mir i bla-gostanje kakvoga nije bilo u povijesti

starog Izraela.Na zalost, Salamun nije cijeli zivotpostupao u skladu s mudrosti kojuje dobio od Jehove. Nije poslu sao Bo z-ju zapovijed, nego se o zenio stotina-ma zena. Budu ci da su mnoge od njihobo zavale la zne bogove, s vremenomsu ga odvratile od Jehove i navele gada obo zava idole. Jehova mu je rekaoda ce mu se zato odu-zeti ve ci dio kraljevstva.Njegovoj ce obitelji osta-ti samo jedan dio, i tozbog njegovog oca Davi-da. Premda je Salamunprestao obo zavati Jehovuna ispravan na cin, Jeho- va je ostao vjeran save-zu za Kraljevstvo koji jesklopio s Davidom.Na temelju 1. Kraljevima, poglavlja 1-11; 2. Ljetopisa, poglavlja 1-9; 5. Mojsijeve 17:17.

Kako je Bog reagirao na Sala-munovu molbu? Kako je Salamun pokazaomudrost? Kako se Salamun udaljio od Jehove i do cega je to dovelo?

10 Mudri kralj SalamunJehova daje kralju Salamunu mudro srce; tijekomSalamunovog kraljevanja Izraelci zive u potpunom mirui blagostanju


Jo suaSuci



EzraNehemija

EsteraJob


Pjesmanad pjesmama



JoelAmos

ObadijaJona

MihejNahum

HabakukSefanija

HagajZaharija


14/32

1000. pr. n. e. 997. Izrael podijeljen na dva kraljevstva

14

N AJDU

ZA knjiga u Bibliji zapravo

je zbirka vjerskih pjesama. Cijelaknjiga nastala je u razdoblju od otpriliketisu cu godina. Psalmi sadr ze neke odnajsna znijih i najupe catljivijih rije ci ko-jima su Bo zji sluge izra zavali svoju vjeru.U tim hvalospjevima izra zeno je mno s-tvo ljudskih osje caja od radosti i zahvalnosti do zalosti, duboke tuge i poka-janja. O cito je da su pisci psalama imalipovjerljiv i blizak odnos s Bogom. Raz-

motrit cemo neke teme obra ene u timpjesmama.

Jehova je zakoniti i jedini VrhovniVladar, vrijedan stovanja i svake hva-le. U Psalmu 83:18 stoji: Jedino si ti,kojemu je ime Jehova, Svevi snji koji jenad svom zemljom! U nekoliko psa-lama odaje se hvala Jehovi zbog nje-govih djela stvaranja, naprimjer zvjez-danog neba, cudesnih zivotnih oblikana Zemlji te prekrasnog ljudskog tijela(Psalam 8, 19, 139, 148). Drugi psalmislave Jehovu Boga jer spa sava i stiti one

koji su mu odani (Psalam 18, 97, 138).U nekima se pak veli ca njegova praved-nost, koja ga poti ce da poma ze potla- cenima i da ka znjava zle (Psalam 11,68, 146).

Jehova poma ze onima koji ga ljubei tje si ih. Dvadeset i tre ci psalam vjero-jatno je najpoznatiji. U njemu David opi-suje Jehovu kao bri znog Pastira koji sebrine za svoje ovce, vodi ih i stiti. Psalam65:2 podsje ca Bo zje sluge da Jehova slu- sa molitvu. Mnogi koji su napravili te- zak grijeh prona sli su veliku utjehu u 39.i 51. psalmu. U njima se David iskrenokaje zbog svojih te skih grijeha i izra zava vjeru u to da ce mu Jehova oprostiti.Psalam 55:22 poti ce nas da se uzdamou Jehovu i da na njega bacimo bremesvoje.

Jehova ce promijeniti stanje u svi-jetu putem Mesijanskog Kraljevstva.Brojni stihovi u psalmima odnose sena Mesiju, prore cenog Kralja. U 2. psal-mu prore ceno je da ce on uni stiti zlenarode koji mu se protive. U 72. psal-mu stoji da ce taj Kralj odstraniti glad,nepravdu i ugnjetavanje. Psalam 46:9ukazuje na to da ce Bog preko Mesi-janskog Kraljevstva prekinuti sve rato- ve i uni stiti sve oru zje. U 37. psalmu ci-tamo da ce zli biti uni steni, dok cepravednici u miru i slozi zauvijek zivje-

ti na Zemlji.Na temelju Psalama.

Kako Psalmi podupiru Jehovino pravo da budeVrhovni Vladar? Koji psalmi govore o tome da Bog poma ze onimakoji ga ljube i da ih tje si? Kako ce, prema Psalmima, Jehova promijenitistanje u svijetu?

11 Utje sne i pou cne pjesmenadahnute od BogaDavid i drugi Bo zji sluge skladaju pjesme koje se koriste u vjerskojslu zbi; u biblijskoj knjizi Psalmi sa cuvano je 150 takvih pjesama


2. Kraljevima1. Ljetopisa2. LjetopisaEzraNehemijaEsteraJob


Pjesmanad pjesmama

IzaijaJeremija Tu zaljkeEzekijelDanijelHo seaJoelAmosObadijaJonaMihejNahumHabakukSefanijaHagajZaharijaMalahijaMatejMarko



U Pjesmi nad pjesmama kraljSalamun otkriva da mu ni ogromnobogatstvo nije pomoglo da osvojisvaku zenu koju je po zelio. U tojpjesmi opisao je kako je poku saoosvojiti prekrasnu mladu djevojkukoja je ve c bila zaljubljena u jednogpastira. Ta nadahnuta pjesmapokazuje da se mu skarac i zena kojiosje caju sna znu fizi cku privla cnost mogu oduprijeti isku senju da senedoli cno pona saju. Mladi je par pokazao izuzetno samosvladavanje,moralnu cisto cu i vjernost.

PJESMA NAD PJESMAMA


15/32

zavr seno pisanje Mudrih izreka oko 717. 700. pr. n. e.

JE LI Jehova mudar vladar? Da bismo

dobili odgovor na to pitanje, najboljeje razmotriti njegove savjete. Jesu li djelo-tvorni? Postaje li zivot kvalitetniji i smi-sleniji ako ih covjek primjenjuje? Mudrikralj Salamun zapisao je stotine izreka,koje se odnose na gotovo svako podru cje zivota. Razmotrit cemo neke od njih.

Pouzdanje u Boga. Da bismo imalidobar odnos s Jehovom, moramo se uz-dati u njega. Salamun je zapisao: Uzdajse u Jehovu svim srcem svojim i ne osla-njaj se na vlastiti razum. Na svim putevi-ma svojim imaj ga na umu i on ce ispra- viti staze tvoje (Mudre izreke 3:5, 6).U Boga se uzdamo tako sto tra zimo njegovo vodstvo i slu samo njegove savjete, a tona sem zivotu daje pravi smisao. Takvimna cinom zivota mo zemo razveseliti Jeho- vu Boga i omogu citi mu da odgovori nasporna pitanja koja je postavio njegovprotivnik Sotona (Mudre izreke 27:11).

Mudrost u opho enju s drugima.Bo zji savjeti upu ceni mu zevima, zenamai djeci danas su aktualniji nego ikada pri-je. Bog mu zevima savjetuje: Raduj se sa zenom mladosti svoje, sto zna ci da mu ztreba biti vjeran svojoj zeni (Mudre izreke5:18-20). Udane zene mogu u Mudrim iz-rekama prona ci prekrasan opis sposobne zene koja zaslu zuje duboko po stovanjesvog mu za i djece (Mudre izreke, poglav-lje 31). A djeci se savjetuje da slu saju rodi-

telje (Mudre izreke 6:20). Osim toga ovaknjiga pokazuje da su nam prijateljstvaprijeko potrebna i upozorava da je opasnoosamljivati se jer se tako razvija sebi cnost(Mudre izreke 18:1). Prijatelji mogu nanas utjecati i dobro i lo se, pa ih zato mo-ramo mudro birati (Mudre izreke 13:20;17:17).

Mudro se brinuti za sebe. Mudre izre-

ke sadr ze dragocjene savjete o umjerenomkonzumiranju alkohola, o tome kako razvi-jati osje caje koji dobro djeluju na nas, asvladavati one koji su razorni te o tome ko-liko je va zno biti marljiv (Mudre izreke 6:6;14:30; 20:1). Ta nas biblijska knjiga upozo-rava da je jako opasno uzdati se u ljudskusposobnost prosu ivanja koja se ne temeljina Bo zjim savjetima (Mudre izreke 14:12).Poti ce nas da stitimo svoje srce od lo sihutjecaja koji nas mogu iskvariti, jer iz [sr-ca] izvire zivot (Mudre izreke 4:23).

Milijuni ljudi u cijelom svijetu uvjerilisu se da im je zivot postao kvalitetniji ot-kad zive u skladu s tim savjetima. Zbog to-ga imaju mnogo razloga prihvatiti Jeho- vu za svog vladara.Na temelju Mudrih izreka.

Sto mo zemo nau citi iz Mudrih izreka?

Koje mudre savjete o pouzdanju u Boga, opho e-nju s drugima te o tome kako se brinuti za sebe mo- zemo prona ci u Mudrim izrekama?

12 Mudri Bo zji savjetiza svakodnevni zivotBiblijska knjiga Mudre izreke ustvari je zbirka nadahnutih savjetaza svakodnevni zivot; ve cinu tih poslovica izrekao je Salamun


Jo suaSuci

Ruta1. Samuelova2. Samuelova1. Kraljevima2. Kraljevima

1. Ljetopisa2. Ljetopisa

EzraNehemija

EsteraJob

PsalmiMudre izreke Propovjednik

Pjesmanad pjesmama



JoelAmos

ObadijaJona

MihejNahum

HabakukSefanija


MatejMarko

Sto zivotu daje smisao i zadovoljstvo? Salamun je

bio u jedinstvenoj prilici da potra zi odgovor na topitanje. Budu ci da je bio izuzetno bogat, mudar i mo can, mogao je ispitati ho ce li mu sve to donijetiistinsku sre cu. U zivao je u materijalnim stvarima,o zenio se s mnogo prekrasnih zena i priu stio sinajbolju zabavu. Gradio je veli canstvena zdanja iprou cavao mudre spise svog vremena. I sto je otkrio?

Rekao je: Sve je ispraznost. Osim toga shvatio jene sto vrlo va zno: Zaklju cak je svemu sto si cuo: boj sepravoga Boga i dr zi zapovijedi njegove. Jer to je svadu znost covjeku (Propovjednik 12:8, 13).

PROPOVJEDNIK


16/32

700. pr. n. e. Jeruzalem razoren; odlazak u babilonsko ropstvo 607.

K AO sto je Jehova prorekao, Izrael se

razdijelio nakon sto je Salamun pre-stao slu ziti pravom Bogu. Njegov sin i na-sljednik Roboam tla cio je narod. Stoga sedeset izraelskih plemena pobunilo i osno- valo sjeverno kraljevstvo Izrael. Dva ple-mena ostala su vjerna kralju koji je vladaona Davidovom prijestolju u Jeruzalemu.Ona su osnovala ju zno kraljevstvo Judu.

Povijest oba kraljevstva bila je vrlo bur-na i to uglavnom zato sto su njihovi kraljevi bili nevjerni i neposlu sni Bogu. Situaci-ja u Izraelu bila je gora nego u Judi jer suizraelski kraljevi od samog po cetka potica-li narod na stovanje la znih bogova. Prem-da su proroci poput Ilije i Elizeja cinilimnoga cuda njih su dvojica cak uskrsa- vala umrle Izraelci su se uvijek iznova vra cali svom bezbo znom na cinu postu-panja. Na koncu je Bog dopustio Asiriji dauni sti sjeverno kraljevstvo.

Judino kraljevstvo postojalo je stotinjak

godina du ze od sjevernog kraljevstva, noi ono je na koncu osjetilo Bo zju kaznu. Sa-mo je nekoliko Judinih kraljeva poslu saloupozorenja Bo zjih proroka i poku salo vra-titi narod obo zavanju Jehove. Naprimjerkralj Jo sija po ceo je cistiti Judu od idolo-poklonstva i obnovio je Jehovin hram.Tomje prilikomu hramu bio prona enpri-mjerak Zakona koji je Bog dao preko Mojsi-ja. Ono sto je Jo sija pro citao ostavilo je takodubok dojam na njega da je jo s odlu cnije

nastavio provoditi vjersku reformu.Na zalost, Jo sijini nasljednici nisu opo-na sali njegov dobar primjer. Stoga je Jeho- va dopustio Babiloncima da osvoje Judute razore Jeruzalem i njegov hram. Pre ziv-jeli su bili odvedeni u babilonsko zaroblje-ni stvo. Bog je prorekao da ce ondje ostati70 godina. Cijelo to vrijeme Judina je zem-lja bila pusta. Nakon toga narodu je bilodopu steno da se vrati u svoju zemlju, kao sto je bilo i prore ceno.

No na prijestolju vi se nije bio nijedankralj iz Davidove loze. Tako je trebalo biti

sve dok ne zavlada obe cani Izbavitelj, pro-re ceni Mesija. Ve cina kraljeva koji su sjedilina Davidovom prijestolju u Jeruzalemu po-tvrdila je da nesavr seni ljudi nisu sposobni vladati. Jedino Mesija mo ze biti uistinu do-bar vladar. Stoga je Jehova rekao posljed-njem kralju iz Davidove loze: Odlo zi kru-nu! (...) Ona ne ce biti ni cija dok ne do eonaj koji po zakonu ima pravo na nju, i nje-mu cu je dati (Ezekijel 21:26, 27).Na temelju 1. i 2. Kraljevima; 2. Ljetopisa, poglavlja10-36; Jeremije 25:8-11.

Za sto se Izrael podijelio i sto se dogodilo s dva no- vonastala kraljevstva?

Sto se dogodilo s Davidovom kraljevskom lozom

i za sto?

Sto mo zemo nau citi o Jehovi iz onoga sto je do zi-

vio Jona? (Vidi okvir.)

13 Dobri i lo si kraljeviIzrael je razdijeljen; izraelskim narodom vladajumnogi kraljevi, a ve cina njih nevjerna je Bogu;Jeruzalem razaraju Babilonci

1. Mojsijeva2. Mojsijeva3. Mojsijeva4. Mojsijeva5. MojsijevaJo suaSuciRuta1. Samuelova2. Samuelova

1. Kraljevima 2. Kraljevima

1. Ljetopisa 2. Ljetopisa

EzraNehemijaEsteraJobPsalmiMudre izrekePropovjednikPjesma

nad pjesmamaIzaijaJeremija Tu zaljkeEzekijelDanijelHo seaJoelAmosObadija

JonaMihejNahumHabakukSefanijaHagajZaharijaMalahija

U vrijeme kad je kraljevstvo bilo razdijeljenoBog je dao Joni zadatak da ode u daleku Ninivu iobjavi upozorenje nasilnim stanovnicima toga grada.No umjesto da ode u Ninivu, Jona se ukrcao na brodkoji je i sao u suprotnom smjeru. Tada je Bog u cinio cudo Jonu je progutala velika riba. Dok je biou utrobi ribe, Jona se molio Jehovi, koji je prouzro cioda ga riba izbaci na kopno. Jona je tada oti saou Ninivu izvr siti svoj zadatak.

Nakon sto je Bog pou cio Jonu da treba biti poslu san,

pojavio se jo s jedan problem. Jona je propovijedao

stanovnicima Ninive, ali bio je jako razo caran sto jeBog bio milostiv prema njima. Naime Ninivljani su sepokajali, pa je Bog odlu cio da ih ne kazni. Pro citajteovu izuzetno zanimljivu knjigu i saznajte kako je Bogpomo cu jo s jednog cuda pou cio Jonu da budesuosje cajniji.

JONA


17/32

539. Kir osvojio Babilon

537. Zidovi se vratili u Jeruzalem 455. pr. n. e.obnovljene jeruzalemske zidine;

po celo 69 godi snjih tjedana

17

T IJEKOM vladavine kraljeva u Izraelui Judi pojavila se posebna skupina

ljudi. Bili su to proroci. Ti su hrabri lju-di imali izuzetno jaku vjeru i prenosili suBo zje objave. Razmotrit cemo cetiri va z-ne teme o kojima su govorili Bo zji pro-roci.

1. Uni stenje Jeruzalema. Bo zji proro-ci, posebno Izaija i Jeremija, po celi sumnogo godina unaprijed upozoravati nato da ce Jeruzalem biti razoren i napu- sten. Na slikovit su na cin objavili za sto jetaj grad navukao na sebe Bo zji gnjev. Nje-govi stanovnici tvrdili su da zastupaju Je-hovu, no svojim su idolopoklonstvom,pokvarenim postupcima i nasiljem jas-no pokazali da to nije istina (2. Kralje- vima 21:10-15; Izaija 3:1-8, 16-26; Jeremi-ja 2:13:13).

2. Obnova prave religije. Proroci suobjavili da ce nakon 70 godina za-robljeni stva Bo zji narod biti oslobo en

iz Babilona i da ce se vratiti u svojuopustjelu domovinu te obnoviti Jeho- vin hram u Jeruzalemu (Jeremija 46:27; Amos 9:13-15). Izaija je otprilike 200 go-dina unaprijed prorekao da ce se osvaja ckoji ce poraziti Babilon zvati Kir te da cedopustiti Bo zjem narodu da obnovi pra-

vu religiju.

Cak je naveo neke pojedino-sti Kirove neobi cne vojne strategije (Iza-ija 44:2445:3).

3. Dolazak Mesije i va zni doga aji iznjegovog zivota. Bilo je prore ceno da cese Mesija roditi u Betlehemu (Mihej 5:2).Proroci su rekli da ce biti ponizan i da ceujahati u Jeruzalem na magarcu (Zahari-ja 9:9). Prorekli su da ce ga usprkos nje-govoj dobroti i blagosti mnogi prezretii odbaciti (Izaija 42:1-3; 53:1, 3). Objavi-li su da ce biti okrutno ubijen. No je li totrebao biti Mesijin kraj? Nije, jer svojomje zrtvom trebao omogu citi da mnogi-ma budu opro steni grijesi (Izaija 53:4, 5,9-12). To se moglo posti ci jedino ako us-krsne.

4. Mesijina vlast nad Zemljom. Ne-savr seni ljudi ne mogu upravljati kora-cima svojim niti mogu uspostaviti mir.Mesijanski Kralj sasvim je druga ciji i sto-ga s pravom nosi titulu Knez Mira (Iza-

ija 9:6, 7; Jeremija 10:23). Pod njegovom ce vla s cu svi ljudi zivjeti u miru,a bit ce i u miru sa zivotinjama (Iza-ija 11:3-7). Vi se ne ce biti bolesti (Iza-ija 33:24).

Cak ce i smrt biti zauvijek

uni stena (Izaija 25:8). Tijekom Mesijine vlasti na Zemlji ce uskrsavati umrli (Da-

nijel 12:13).Na temelju Izaije, Jeremije, Dani- jela, Amosa, Miheja i Zaharije.

Sto su objavljivali Bo

zji pro-roci?

Sto su proroci objavili o razo-

renju Jeruzalema i obnovi pravereligije?

Sto su Jehovini proroci rekli

o Mesiji i njegovom zivotu? Kako su proroci opisali Mesiji-nu vlast nad Zemljom?

14 Bog govori preko svojih prorokaJehova imenuje proroke kako bi prenosili njegove osudei upute o tome kako mu slu ziti na ispravan na cin te objavljivalidolazak Mesije i uspostavu Mesijanskog Kraljevstva


Jo suaSuci



EzraNehemija

EsteraJob


Pjesmanad pjesmama

Izaija Jeremija Tu zaljke


JoelAmos

Obadija Jona

MihejNahum

Habakuk Sefanija

HagajZaharija Malahija

MatejMarko

LukaIvan







Titu



JudaOtkrivenje


18/32

455. pr. n. e.

nakon 443. pr. n. e. Malahija zavr sio svoju proro cansku knjigu

po celo 69 godi snjih tjedana

18

D ANIJEL je imao izuzetno jaku vjeru. Jo s kao mladi c, prije razorenja Je-

ruzalema, bio je odveden u Babilon. Oni jo s neki

Zidovi tako er izgnanici iz

pora zenog Judinog kraljevstva dobilisu od svojih osvaja ca odre ene slobode.Tijekom svog dugog zivota koji je proveou Babilonu, Danijel je do zivio velike bla-goslove. Naprimjer Bog ga je izbavio odsigurne smrti u lavljoj jami i dao mu vi-zije o dalekoj budu cnosti. Danijelova

najva znija proro

canstva odnosila su sena Mesiju i njegovu vlast.

Danijel saznaje kad treba do ci Mesi-ja. Danijelu je bilo otkriveno kad Bo zjinarod mo ze o cekivati dolazak Mesi-janskog Vo e. Od casa kad bude izdanazapovijed da se obnove zidine Jeruzale-ma pa do dolaska Mesije trebalo je pro ci69 godi snjih tjedana. Obi can tjedan tra-je sedam dana, dok godi snji tjedan trajesedam godina. Spomenuta je zapovijedbila izdana 455. pr. n. e., dakle mnogogodina nakon Danijelove smrti. Od te jegodine po celo te ci razdoblje od 69 tje-dana, odnosno 483 godine, a zavr silo je29. n. e. U nastavku bro sure vidjet cemo sto se dogodilo te godine. Danijel je ustoprorekao da ce Mesija biti pogubljenkako bi se u cinio kraj grijehu i o cistilakrivnja (Danijel 9:24-26).

Mesija ce postati Kralj na nebu.U veli canstvenoj viziji samog neba Dani-jel je vidio kako Mesija, odnosno netkokao sin covje cji, prilazi prijestolju sa-mog Jehove. Jehova mu je dao vlast, cast i kraljevstvo. To Kraljevstvo bit ce

vje cno. Danijel je saznao jo s jednu za-nimljivu pojedinost o Mesijanskom Kra-

ljevstvu. Naime Kralj ne ce vladati sam,nego ce imati suvladare, koje je Danijelnazvao sveti sluge Najvi sega (Danijel7:13, 14, 27).

Kraljevstvo ce uni stiti sve vladavineovoga svijeta. Bog je dao Danijelu spo-sobnost da protuma ci san koji je zbunji- vao babilonskog kralja Nebukadnezara.Kralj je vidio golem kip koji je imao gla- vu od zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh ibedra od bakra, noge od zeljeza te stopa-

la dijelom od zeljeza, a dijelom od gline.

Od jedne se gore odvalio kamen, udariou krhka stopala te potpuno satro kip. Da-nijel je objasnio da dijelovi kipa pred-stavljaju niz svjetskih sila. Prva od njihbio je Babilon, opisan kao glava od zla-ta. Danijel je prorekao da ce u vrijeme vladanja posljednje politi cke sile ovogasvijeta Bo zje Kraljevstvo poduzeti odlu- cuju ce korake. Uni stit ce sve vladavine

ovoga svijeta, a zatim ce vladati zauvijek(Danijel, poglavlje 2).

Danijel je u dubokoj starosti do ziviopad Babilona. Kralj Kir razorio je grad,kao sto su proroci i najavili. Nedugo na-kon toga

Zidovi su napokon bili oslobo-

eni iz zarobljeni stva. Njihova je domovi-na bila pusta to cno 70 godina, kao sto jebilo i prore ceno.

Zidovi su pod vodstvom

vjernih namjesnika, sve cenika i proroka

naposljetku obnovili Jeruzalem i Jehovinhram. No sto se trebalo dogoditi nakonprore cenog razdoblja od 483 godine?Na temelju Danijela.

Sto je Danijel saznao o Mesiji i Bo zjem Kraljev-

stvu?

Sto ce Bo zje Kraljevstvo u ciniti s vladavinama

ovoga svijeta?

15 Prorok u izgnanstvu dobiva vizijeo budu cnostiDanijel prori ce o Bo zjem Kraljevstvu i dolasku Mesije;pad Babilona



Ezra Nehemija

EsteraJobPsalmiMudre izrekePropovjednikPjesma

nad pjesmamaIzaijaJeremija Tu zaljkeEzekijel

DanijelHo seaJoelAmosObadijaJonaMihejNahumHabakukSefanijaHagajZaharijaMalahijaMatejMarko




19/32

Isusovo ro enje oko 2. pr. n. e.

1. pr. n. e. 1. n. e.napomena:

nema nulte godine

29. n. e.Isusovo kr stenje

JE LI Jehova pomogao ljudima da pre-poznaju obe canog Mesiju? Da. Po-

gledajmo kako je to u cinio. Bilo je tootprilike cetiri stotine godina nakon zavr setka pisanja Starog zavjeta. U Naza-retu, gradu u pokrajini Galileji, mladu zenu Mariju posjetio je vrlo neobi cangost. Bio je to an eo Gabrijel koji joj jekazao da ce, iako je djevica, uz pomo cBo zjeg svetog duha za ceti i roditi sina.Rekao je da ce to dijete biti davno obe ca-

ni Kralj, koji ce vladati zauvijek. Obja-snio je da ce Bog s neba prenijeti zivot

svog Sina u njenu utrobu. Zato ce to di-jete biti Bo zji Sin.

Marija je ponizno prihvatila taj izuzet-no va zan zadatak. Njezin zaru cnik, tesar Josip, o zenio se s njom nakon sto je Bogposlao an ela koji ga je uvjerio da je Ma-rija cudom zatrudnjela. Prema proro- canstvu Mesija se trebao roditi u Betle-hemu (Mihej 5:2). No Betlehem je bioudaljen od Nazareta otprilike 140 kilo-metara. Kako se onda to proro canstvo is-punilo?

Rimski je car zapovjedio da se napravipopisstanovni stva. Ljudi su se trebali pri-javiti u mjestu iz kojeg je potjecala njihova obitelj. Izgleda da su i Josip i Marijabili porijeklom iz Betlehema. Zato je Jo-sip otputovao onamo sa svojom trud-nom zenom (Luka 2:3). Marija je rodilau obi cnoj staji, a dijete je polo zila u jasle.Bog je nakon toga poslao an ela da javiskupini pastira koji su pasli stada naobroncima brda da je dijete koje se upra- vo rodilo obe cani Mesija, odnosno Krist.

I drugi su posvjedo cili da je Isus obe- cani Mesija. Prorok Izaija prorekao je da

ce se pojaviti jedan covjek koji ce pripre-miti put Mesiji i najaviti njegov va zanzadatak (Izaija 40:3). Taj covjek bio jeIvan Krstitelj. Kad je vidio Isusa, uzvik-nuo je: Evo Janjeta Bo zjeg koje odno-si grijeh svijeta! Neki Ivanovi u ceniciodmah su po sli za Isusom. Jedan odnjih je rekao: Na sli smo Mesiju! (Ivan1:29, 36, 41).

Bilo je i drugih svjedo canstava da jeIsus Mesija. Kad je Ivan krstio Isusa, sam

Jehova javio se s neba. Svojim je svetimduhom pomazao Isusa za Mesiju te re-kao: Ovo je Sin moj, ljubljeni, koji mi jepo volji! (Matej 3:16,17). Davno obe ca-ni Mesija je stigao!

Kada se to dogodilo? Godine 29. n. e.,to cno kad je zavr silo razdoblje od 483godine koje je prorekao Danijel. To jesamo dio uvjerljivih dokaza da je IsusMesija, odnosno Krist. O cemu je on go-

vorio dok je bio na Zemlji?Na temelju Mateja, poglavlja 1-3; Marka, poglav-lje 1; Luke, poglavlje 2; Ivana, poglavlje 1.

Kako je Jehova preko an ela dao do znanja da jeIsus Mesija? Kako je Bog preko Ivana Krstitelja jasno pokazaoda je Isus doista Mesija? Kako je sam Jehova objavio da je njegov Sin Me-sija?

16 Dolazak MesijeJehova objavljuje da je Isus iz Nazareta davno obe cani Mesija


Jo suaSuci



EzraNehemija

EsteraJob


Pjesmanad pjesmama



JoelAmos

ObadijaJona

MihejNahum

HabakukSefanija


MatejMarko

Luka Ivan





1. Solunjanima

Jehova je Isusov Otac. Me utim on nije otac u istomsmislu u kojem covjek postaje otac. Prije nego sto je ro-

en na Zemlji, Isus je zivio na nebu. Nije bio za cet spol-nim odnosom, nego ga je stvorio Bog. Ustvari, on je bioprva osoba koju je Jehova stvorio (Kolo sanima 1:15-17).Budu ci da je Jehova stvaranjem dao Isusu zivot, mo ze sere ci da je on Isusov Otac. Nakon sto je stvorio tog duhov-nog Sina, Jehova ga je koristio kao vje stog graditeljakako bi stvorio svemir i sve ostalo (Mudre izreke 8:30).

U KOM JE SMISLU ISUS BO ZJI SIN?


20/32

29. n. e. Isus po ceo propovijedatio Bo zjem Kraljevstvu

Isus izabrao 12 apostola; Propovijed na gori

20

Z A

STO je Isus do sao na Zemlju? On je

o tome rekao: Moram objaviti do-bru vijest o kraljevstvu Bo zjem, jer samradi toga poslan (Luka 4:43). Razmo-trit cemo cetiri va zne pojedinosti kojeje Isus nau cavao o Kraljevstvu, glavnojtemi o kojoj je propovijedao.

1. Isus je postavljenza Kralja. Isus je jasnorekao da je on prore ceniMesija (Ivan 4:25, 26).

Osim toga dao je doznanja da je on Kralj ko-jeg je prorok Danijel vi-dio u viziji. Rekao je svo-

jim apostolima da ce jednog dana sjestina slavno prijestolje te da ce i oni sje-diti na prijestoljima (Matej 19:28). Tuskupinu vladara, koja se sastoji od apo-stola i jo s nekih vjernih Bo zjih slugu,nazvao je malo stado. No rekao je da

ima i druge ovce, koje nisu dio te sku-pine (Luka 12:32; Ivan 10:16).2. Bo zje Kraljevstvo donijet ce is-

tinsku pravdu. Isus je nagovijestio da ceKraljevstvo ukloniti najve cu nepravdutako sto ce posvetiti ime Jehove Boga io cistiti ga od sve sramote koju mu Soto-na nanosi jo s od pobune u Edenu (Matej6:9, 10). Osim toga Isus je pokazao da jenepristran jer nije pravio razliku me uljudima, pa je svakodnevno pou cavaomu skarce i zene, bogate i siroma sne.Premda je prvenstveno do sao pou citi Iz-raelce, pomagao je i Samari canima i ne-znabo scima, odnosno ne-

Zidovima. Bio

je potpuno druga ciji od vjerskih vo asvog vremena jer kod njega nije bilo nitraga predrasudama ili pristranosti.

3. Bo zje Kraljevstvo nije dio svijeta.

U vrijeme Isusova zivota bilo je mnogopoliti ckih nemira. Njegovom domovi-nom vladala je strana sila. No kad su gasunarodnjaci poku sali uklju citi u poli-ti cka zbivanja, on je to odbio (Ivan6:14, 15). Jednom je politi caru rekao:Mojekraljevstvo nije dio ovoga svijeta(Ivan 18:36). Svojim je sljedbenicimarekao: Vi niste dio svijeta (Ivan 15:19).Nije im dopustio da koriste oru zje, cak

ni kad su htjeli njega obraniti (Matej26:51, 52).

4. Kristova vlast temeljit ce se naljubavi. Isus je obe cao da ce okrijepi-ti ljude i olak sati im teret (Matej11:28-30).

Zivio je u skladu s tim obe ca-

njem. S ljubavlju je davao korisne savje-te o tome kako se nositi sa zivotnimbrigama, kako pobolj sati me uljudskeodnose, oduprijeti se materijalizmu i

prona ci sre

cu (Matej, poglavlja 5-7). Po-kazivao je ljubav i bio je pristupa can.

Zato su k njemu dolazili ljudi iz svihdru stvenih slojeva, cak i oni najpotla- ceniji. Bili su sigurni da ce se s njima op-hoditi blago i s po stovanjem. Isus ce do-ista biti divan Vladar!

Isus je pou cavao o Bo zjem Kraljevstvuna jo s jedan upe catljiv na cin cinio jemnoga cuda. Za sto je to radio? O tome cemo govoriti u nastavku.Na temelju Mateja, Marka, Luke i Ivana.

Kako je Isus pokazao da je Mesijanski Kralj? Kako je Isus pokazao da ce pravedno vladati? Kako je dao do znanja da njegovo Kraljevstvonije dio svijeta? Kako je pokazao da ce se njegova vlast temeljitina ljubavi?

17 Isus pou cava o Bo zjem KraljevstvuIsus pou cava svoje u cenike o mnogo cemu, no glavna je temanjegovog propovijedanja Bo zje Kraljevstvo

Po sao je (...) od selado sela, propovijedaju cii objavljuju ci dobru

vijest o kraljevstvuBo zjem (Luka 8:1)

1. Mojsijeva2. Mojsijeva3. Mojsijeva4. Mojsijeva5. MojsijevaJo suaSuciRuta1. Samuelova2. Samuelova

1. Kraljevima2. Kraljevima1. Ljetopisa2. LjetopisaEzraNehemijaEsteraJobPsalmi

MihejNahumHabakukSefanijaHagajZaharijaMalahija

Matej Marko Luka Ivan

Djela apostolskaRimljanima1.Korin canima2. Korin canimaGala canimaEfe zanimaFilipljanimaKolo sanima1. Solunjanima2. Solunjanima1. Timoteju2. Timoteju TituFilemonuHebrejimaJakov1. Petrova2. Petrova1. Ivanova2. Ivanova3. IvanovaJudaOtkrivenje


21/32

32. Isus uskrsnuo Lazara 1. nisana 33. n. e.

21

BOG je dao Isusu mo c da cini ono stodrugi ljudi nisu mogli. Isus je ci-

nio mnoga cuda, cesto pred mno stvomsvjedoka. Ta su cuda pokazala da Isusima vlast nad neprijateljima i da mo zesvladati prepreke koje nesavr seni ljudinisu u stanju nadvladati. Razmotrimonekoliko primjera.

Isus je ljudima davao hranu i pi ce.Isusovo prvo cudo bilo je pretvaranje vode u odli cno vino. Osim toga u dva je

navrata sa samo nekoliko kruhova i ribanahranio tisu ce gladnih ljudi. U oba jeslu caja bilo vi se nego dovoljno hrane zasve.

Isus je lije cio bolesne. Lije cio je sva-ku bolest i svaku nemo c u narodu (Ma-tej 4:23). Na cudesan je na cin lije cio slje-po cu, gluho cu, gubu i epilepsiju. Lije cioje i hrome i sakate. Nije bilo bolesti kojunije mogao izlije citi.

Isus je kontrolirao prirodne sile.Kad su jednom prilikom Isus i njegoviu cenici plovili Galilejskim morem, izbi-la je velika oluja. U cenici su se jako up-la sili. Isus je jednostavno zaprijetio olu-ji, rekav si: Umiri se! Umukni! Nato jenastala potpuna ti sina (Marko 4:37-39). Jednom drugom prilikom hodao je pomoru dok je bjesnila zastra suju ca oluja(Matej 14:24-33).

Isus je imao vlast nad zlim du-hovima. Zli duhovi puno su mo cnijiod ljudi. Mnogi ljudi nisu u stanjuosloboditi se utjecaja tih opakih Bo zjihneprijatelja. Isus je mnogo puta istje-rao demone iz ljudi, pa oni vi se nisuimali vlast nad svojim zrtvama. Nije ihse bojao. Naprotiv, oni su se bojali nje-

ga jer su znali koliko jemo can.

Isus je uskrsavao mr-tve. Smrt se s pravom na-ziva posljednjim nepri-jateljem kojeg ne mo zepobijediti nijedan covjek(1. Korin canima 15:26).Me utim Isus je uskrsavao mrtve. Tako je napri-mjer vratio jednog mla-

di ca njegovoj majci koja

je bila udovica i jednudjevoj cicu njenim o za-lo s cenim roditeljima. Nojedno je uskrsnu ce posebno zanimljivo.Naime Isus je pred mno stvom o zalo s- cenih uskrsnuo svog dragog prijateljaLazara, koji je bio mrtav gotovo cetiridana.

Cak su i najve ci Isusovi neprijate-

lji priznali da je u cinio to cudo (Ivan

11:38-48; 12:9-11).Za sto je Isus cinio sva ta cuda? Zar lju-di kojima je pomogao nisu na koncuipak umrli? Jesu, no Isusova cuda doni-jela su trajnu dobrobit. Dokazala su dase s pravom mo zemo nadati ispunjenjusvih upe catljivih proro canstava o vlastiMesijanskog Kralja. Ne trebamo ni naj-manje sumnjati u to da Kralj kojeg jepostavio Bog mo ze iskorijeniti glad, bo-lesti, prirodne katastrofe, zle duhove,pa cak i smrt. Ve c je dokazao da mu jeBog dao mo c da to u cini.Na temelju Mateja, Marka, Luke i Ivana.

Kako je Isus pokazao da mo ze iskorijeniti glad?bolest? prirodne katastrofe? zle duhove? smrt?

Sto Isusova cuda govore o njegovoj budu coj

vlasti nad Zemljom?

18 Isus cini cudaIsusova cuda pokazuju kako ce koristiti svoju kraljevsku mo c


Jo suaSuci

Ruta

JonaMihej

NahumHabakukSefanija


MatejMarko

Luka

Ivan Djela apostolska

Rimljanima1.Korin canima2. Korin canima





TituFilemonu

HebrejimaJakov


JudaOtkrivenje


22/32

1. nisana 33. n. e. (nisan odgovara krajuo zujka i po cetku travnja)

Isus pribijen na stup 14. nisana 16. nisanaIsus uskrsnuo

22

JEDNOM prilikom Isus se s cetvori-com svojih apostola nalazio na Ma-

slinskoj gori, s koje se pru zao prekrasanpogled na Jeruzalem i hram. Apostolisu ga ispitivali o onome sto je prije to-ga rekao. Naime rekao je da ce jeruza-lemski hram biti razoren. Osim togajednom drugom prilikom ve c im je govorio o svr setku ovoga poretka (Ma-tej 13:40, 49). Zato su ga sada apostoliupitali:

Sto ce biti znak tvoje prisutno-

sti i svr setka ovoga poretka? (Matej24:3).

Isus im je rekao sto ce se doga atiprije razorenja Jeruzalema. No njegove se rije ci nisu odnosile samo na tajdoga aj. To se proro canstvo trebalo ubudu cnosti ispuniti u svjetskim raz-mjerima. Prorekao je razne doga aje iokolnosti koje ce vladati u svijetu. Sveto sa cinjavat ce znak po kojem ce ljudi

mo ci prepoznati da je on postao Kraljna nebu. Drugim rije cima, taj ce znak

pokazati da je Jehova Bog postavio Isu-sa za Kralja davno obe canog Mesijan-skog Kraljevstva. Pokazat ce i da ce Kra-ljevstvo uskoro odstraniti zlo i donijetipravi mir na Zemlju. Dakle doga ajikoje je Isus prorekao obilje zavaju po-sljednje dane starog svijeta, odnosnosada snjeg vjerskog, politi ckog i dru s-tvenog poretka, i po cetak novog svi-jeta.

Isus je objasnio da ce po cetak njegovog nebeskog kraljevanja obilje ziti ra-tovi svjetskih razmjera, glad, veliki po-tresi i bolesti. Bezakonje ce biti sve ve ce. Njegovi pravi u cenici propovije-dat ce dobru vijest o Bo zjem Kraljev-stvu po cijeloj Zemlji. Svi ti doga ajidose ci ce vrhunac u velikoj nevoljikakve jo s nije bilo (Matej 24:21).

Kako ce Isusovi sljedbenici znati daje ta nevolja blizu? Isus je rekao:U cite iz usporedbe o smokvi (Matej24:32). Kad smokva prolista, zna ci daje blizu ljeto. Sli cno tome kad se uodre enom razdoblju po cne doga atisve sto je Isus prorekao, zna ci da je bli-zu kraj. Isus je rekao da samo njegovOtac zna to can dan i cas po cetka veli-ke nevolje. Stoga je poticao svoje u ce-nike: Budite budni, jer ne znate kadaje vrijeme da se to dogodi! (Marko13:33).Na temelju Mateja, poglavlja 24 i 25; Marka, poglavlje 13; Luke, poglavlje 21.

Sto je zanimalo Isusove apostole?

Na sto ukazuje znak o kojem je govorio Isus i odkojih se doga aja sastoji? Na sto je Isus poticao svoje u cenike?

19 Isusovo proro canstvoo svjetskim doga ajimaIsus prori ce doga aje po kojima ce se prepoznati da on vladakao Kralj i da je blizu svr setak ovog poretka



nad pjesmamaIzaijaJeremija Tu zaljkeEzekijelDanijelHo seaJoelAmosObadijaJonaMihejNahumHabakukSefanijaHagajZaharijaMalahija

Matej Marko Luka

Ivan

Isus je prorekao znak na temelju kojeg ce se mo cizaklju citi da ce Bog uskoro uni stiti ovaj pokvareni svijet.Po cev si od Prvog svjetskog rata, pred na sim se o cimaodvijaju doga aji koje je prorekao Isus. Promjene nasvjetskoj politi ckoj, vjerskoj i dru stvenoj sceni odvijajuse jako brzo i nezadr zivo vode prema kraju ovog

poretka. Isus je u cio svoje sljedbenike da ce pre zivjetiako budu budni i ako odlu cno stanu na Bo zju stranuu spornom pitanju o pravu vladanja 1 (Luka 21:36;Matej 24:3-14).

1 Ne sto vi se o tom Isusovom proro canstvu mo zete pro citatiu knjizi

Sto Biblija doista u ci?, stranice 86-95. Knjigu su objavili

Jehovini svjedoci.

ZNAK POSLJEDNJIH DANA


23/32

30. nisana33. n. e.

N AKON tri i pol godine propovije-danja i pou cavanja Isus je znao da

se pribli zava kraj njegovog zivota naZemlji.

Zidovski vjerski vo e kovali su

urotu kako bi ga ubili, no bojali su sepobune jer ga je narod smatrao proro-kom. U me uvremenu je Juda Iskariot,jedan od dvanaestorice apostola, podSotoninim utjecajem postao izdajica.Vjerski vo e ponudili su Judi 30 srebr-njaka da izda Isusa.

Isus se posljednje ve ceri sastao s apo-stolima kako bi proslavili Pashu. Kad jeotpustio Judu, uveo je novu sve canost,Gospodinovu ve ceru. Uzeo je kruh, po-molio se i razdijelio ga jedanaestoriciapostola. Rekao je: Ovo predstavlja ti-jelo moje koje ce se dati za vas.

Cinite

ovo meni na spomen! Isto je u cinioi s ca som vina, govore ci: Ova ca sapredstavlja novi savez na temelju mojekrvi (Luka 22:19, 20).

Isus je te ve ceri zelio puno toga re cisvojim apostolima. Dao im je novu za-povijed da nesebi cno ljube jedni dru-ge. Rekao im je: Po tome ce svi znatida ste moji u cenici, ako budete ljubilijedan drugoga (Ivan 13:34, 35). Hrab-rio ih je da se ne ra zaloste zbog tu znihdoga aja koji su se trebali zbiti. Usrdnose pomolio za njih. Otpjevali su hvalo-spjeve i oti sli u Getsemanski vrt.

Bila je no c. Isus je kleknuo i usrdnose molio Bogu. Ubrzo je stigla naoru- zana svjetina kako bi ga uhvatila. Me umno stvom vojnika, sve cenika i drugihljudi bio je i Juda. Pri sao je Isusu i po-ljubio ga. Tako je neprijateljima poka-

zao tko je Isus. Kad su vojnici vezali Isu-sa, apostoli su se razbje zali.

Isus je pred zidovskim vrhovnim su-dom rekao da je Sin Bo zji. Sud ga jeproglasio krivim za bogohuljenje i osu-dio na smrt. Potom je bio odvedenrimskom upravitelju Ponciju Pilatu. Pi-lat je uvidio da Isus nije po cinio nika-kav zlo cin, no ipak ga je predao svjeti-ni koja je tra zila njegovu smrt.

Isus je bio odveden na Golgotu, gdjesu ga rimski vojnici pribili na stup.Premda je bilo podne, odjednom je cudom nastala tama. Kad je kasnijetog poslijepodneva Isus umro, dogo-dio se sna zan potres. Njegovo su tijelopolo zili u grob isklesan u stijeni. Sutra-dan su sve cenici onemogu cili pristupgrobu i postavili stra zu. Je li Isus ostaou grobu? Nije. Dogodilo se najve ce cudo.Na temelju Mateja, poglavlja 26 i 27; Marka, poglavlja 14 i 15; Luke, poglavlja 22 i 23; Ivana, poglavlja 12-19.

Koju je sve canost uveo Isus? Koji su doga aji prethodili Isusovoj smrti?

20 Isus Krist je ubijenIsus uvodi novu sve canost; izdan je i pribijen na stup


Jo suaSuci



EzraNehemija

EsteraJob


Pjesmanad pjesmama



JoelAmos

ObadijaJona

MihejNahum

HabakukSefanija


MatejMarko

Luka Ivan




Isusova smrt jako je va zna za ispunjenje Jehovinognauma. Budu ci da je Isus bio za cet Bo zjim svetim

duhom, ro en je kao savr sen

covjek i nije morao

umrijeti zbog naslije enog grijeha. No dao je svoj zivot kako bi ljudi dobili priliku zivjeti vje cno. Na taj na cinispravio je nepravdu koju je neposlu sni Adam naniosvojim potomcima 1 (Matej 20:28; Luka 1:34, 35;Ivan 3:16, 36; 2. Petrova 3:13).

1 Ne sto vi se o vrijednosti Isusove zrtvene smrti mo zete pro citatiu knjizi

Sto Biblija doista u ci?, stranice 47-56.

ISUSOVA VA ZNA ULOGA


24/32

30. nisana33. n. e.

6. sivana 33. Pedesetnica;izliven sveti duh (sivan odgovarakraju svibnja i po cetku lipnja)

36. Kornelijepostao kr s canin

T RE

CEG dana nakon Isusove smrti

nekoliko njegovih u cenica do slo jena njegov grob i vidjelo da je kamen sulaza u grob odvaljan. Grob je bio pra-zan.

Pojavila su se dva an ela. Jedan je re-kao: Vi tra zite Isusa Nazare canina. Us-krsnuo je, nije ovdje (Marko 16:6).

Ze-

ne su smjesta otr cale kako bi to javileapostolima. Na putu su srele Isusa, kojiim je rekao: Ne bojte se! Idite, javite

bra ci mojoj da po u u Galileju! Ondje ce me vidjeti (Matej 28:10).

Ne sto kasnije tog istog dana dvojicau cenika putovala su iz Jeruzalema uEmaus. Pridru zio im se nepoznat covjeki upitao ih o cemu razgovaraju. To je us-tvari bio uskrsnuli Isus koji se pojaviou drugom obli cju, pa ga isprva nisuprepoznali. Tu znih lica rekli su mu dasu razgovarali o Isusu. Neznanac im je

po ceo obja

snjavati dijelove nadahnutihspisa koji su govorili o Mesiji. Isus je do-

ista ispunio mesijanska proro canstva donajsitnijih detalja. 1 Kad su u cenici shva-tili da je neznanac zapravo Isus koji jeuskrsnuo kao duh, on je nestao.

1 Neka mesijanska proro canstva koja je ispunioIsus mo zete prona ci na stranicama 17-19 ove bro- sure i na stranicama 199-201 knjige

Sto Biblija dois-

ta u ci?

Dvojica u cenika odmah su se vratilau Jeruzalem. Prona sli su apostole kojisu se okupili u jednoj ku ci i zaklju ca-li se zbog straha od

Zidova. Dok su

im pri cali sto se dogodilo, pojavio seIsus. Svi su bili toliko zapanjeni danisu mogli vjerovati svojim o cima. Isusih je upitao: Za sto se sumnje javljajuu srcima va sim? Zatim im je rekao:Tako je napisano, da ce Krist trpje-ti i tre ci dan ustati iz mrtvih (Luka

24:38, 46).Isus se nakon svog uskrsnu ca jo s 40dana u raznim prilikama javljao svojimu cenicima. Jednom prilikom pojavio sepred vi se od 500 u cenika. Vjerojatno imje tada dao ovaj va zan zadatak: Idite ina cinite u cenike od ljudi iz svih naro-da, (...) u ce ci ih da dr ze sve sto sam vamzapovjedio! I evo, ja sam s vama u svedane do svr setka ovoga poretka (Matej

28:19, 20).Kad se posljednji put sastao s jedana-estoricom vjernih apostola, Isus im jeobe cao: Primit cete snagu kad svetiduh do e na vas i bit cete mi svjedoci(...) sve do kraja zemlje (Djela apo-stolska 1:8). Potom je bio podignut prednjihovim o cima i oblak ga je zakloniodok je uzlazio na nebo.Na temelju Mateja, poglavlje 28; Marka, poglavlje16; Luke, poglavlje 24; Ivana, poglavlja 20 i 21;

1. Korin canima 15:5, 6.

Kako su Isusovi u cenici saznali da ga je Bog us-krsnuo?

Sto je Isus obja snjavao dvojici svojih u cenika na

putu za Emaus? Koji je zadatak Isus dao svojim u cenicima prijenego sto je uza sao na nebo?

21 Isus je ziv!Isus se javlja svojim sljedbenicima kako bi imdao upute i ohrabrio ih



nad pjesmamaIzaijaJeremija Tu zaljkeEzekijelDanijelHo seaJoelAmosObadijaJonaMihejNahumHabakukSefanijaHagajZaharijaMalahija

Matej Marko Luka Ivan

Djela apostolskaRimljanima1.Korin canima2. Korin canimaGala canimaEfe zanimaFilipljanimaKolo sanima1. Solunjanima2. Solunjanima1. Timoteju

Bo zji sveti duh najmo cnija je sila u svemiru. JehovaBog koristio je svoj duh pri stvaranju neba i Zemlje,a njime je vodio i pisanje Biblije. Pomo cu tog duhaizvr sena su sva cuda o kojima smo dosad govorili. Tim je duhom Bog u cinio najve ce cudo uskrsnuo jeIsusa Krista u nebeski zivot kao mo cno duhovnostvorenje (1. Mojsijeva 1:2; 2. Samuelova 23:2; Djelaapostolska 10:38; 1. Petrova 3:18).

SVETI DUH


25/32

oko 47-48.Pavlovo prvo

propovjedni cko putovanje

oko 49-52.Pavlovo drugopropovjedni cko putovanje

oko 52-56.Pavlovo tre cepropovjedni cko putovanje

60. n. e.

25

GODINE 33, deset dana nakon Isu-sovog uzlaska na nebo, na zidovski

blagdan Pedesetnicu u Jeruzalemu seokupilo oko 120 njegovih u cenika. Izne-nada je huka kao kod naleta jakog vjetraispunila ku cu u kojoj su se nalazili. Do-godilo se

Documents

Biblija - Upoznajte se s njenom porukom