Poštarina plaćena u gotovom. Ciena 3 Kune "BILOGORA" POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 97. Bjelovar, 17. travnja 1943. Godina III.

UZ DRUGU OBLJETNICU Poglavnik ic primio čestitke

državnih poglavara i državnika prijateljskih i savezničkih zemalja povodi m druge obl clnice uzpo-stave Nezavisne Države Hrvatske i to: od piihrera njemačkog na-roda i poglavara Njemačkog Rei-eha Adolfa llillera, Ni. Vel. cara i Kralja Italije Vik'ora Emanuela III.. Nj. Kr. Vis. Vojvode od Aoste Aimonea di Savoja, dezigniranog Kralja Hrvalske, Duce-a fašističke Italije benitta Mussolinia, bugarskog cara Borisa, dra losefa Tisa, pred-sjednika Slovačke republike, na-mjcslnika Kraljevine Mađarske Ni-kole Horthy-a, conducatorula ru-munjske države maršala Anto-nescua, Pracisca I-ranca Bohamon-dea-catidilla Španjolske, Rista Rv-ti-a predsjednika finske republike, prof. Mihaela Antonescua, pod-predsjednika vlade i ministra vanj-skih poslova Kraljevine Rumunj-ske, generala Viltoria Ambrosia, glavara glavnog stožera talijanske .Vmate, Šanje Macha, podpred-sjednika slovačke vlade i glavnog zapovjednika Hlinkine garde.

Ove brzojavne čestitke kao i izmjena istih od strane Poglavnika Nezavisne Države Hrvalske savez-ničkim državnim poglavarima i državnibima najboljim su doka-zom da je Nezavisna Država Hr-vatska važan čimpenik u novom pravedniiem europskom poredku.

Poglavnikovom odlukom o p o m i l o v a n j u povodom dru-ge godišnjice obnove Nezavisee Dižave Hrvalske na priedlog Mi-nistra pravosudja i bogoštovlja pcdieljena su putem milosti Po-glavnika medju ostalim sljedeća pojedinačna pomilovanja:

dru Svetozaru Begiću iz Bje-lovara oproštena je kazna gubitka častnih prava izrečena osudom pokretnog priekog suda u Bjelo-varu od 8. listopada 1942. br. Pps 664-42 :

Jarmili Kratochvili Radovanu Kraljiću iz Bjelovara oprošten je ostatak kazne i sve posljedice iz osude pokretnog priekog suda u Bjelovaru od 10. listopada 1942. br. Pps 629-42.

Veličanstvena proslava druge obljetnice državne

nezavisnosti BJELOVAR, dne 1S. travnja 19*3. Proslava druge oblietnice državne nezavisnosti u našem gradu,

koju su upriličile zajednički sve postrojbe l/slatkog pokreta u gradu Bjelovaru obavljena je na naročito svečan način.

Već S. travnja t. g. započela je ta proslava posebnom izvedbom na mjestnej razgtasnoj postaji, koju je izvedbu priredila Izpostava Glav-nog ravnateljstva za promičbu. Dne $ travnja na mjesnoj razgtasnoj postaji uz sviranje državne i ustaške Himne, prigodnih koračnica, kra-snoslova rodoljubnih pjesama održao je prcmičbeni izvjestitelj govor o »«, travnju 1941."

U petak dne P. IV. t.j. u oči obljetnice državne nezavisnosti ustaška, mladež priredila je u „.Zora" slikckazti, i ; s sati na večer svečanu pri-redbu s liepim razporcdom. Priredbi su prisustvovali predstavnici hr-vatskih i njemačkih oružanih snaga te predstavnici talijanske vojne mi-sije, zatim dužnostnici ustaškog pokreta, predstavnici državnih i samo-upravnih oblasti i mnogobrojno gradjanstvo. Budući da mnogi nijesu mogli prisustvovati toj priredbi, jer je posjet bio prevelik, ponovljena je ista priredba u nedjeliu dne u. I. mj. ooel u dvorani ».Zora* slikofaza posebno za pripadnike hrvatskih oružanih snaga. Na priredbi u petak govorio je stožernik Ustaške mladeži Rudolf Srnak, a na priredbi u ne-djelju Dr. Ante Cividini iz .Zagreba.

Na sam dan obljetnice državne nezavisnosti t. /. dne 10-OQ t. mj. održane su svečane sv. mise u obim župnim crkvama i to: u rimoka-toličkoj u 10 sati a u grkokatoličkoj u pola 10 sali. Kod mise u rimo-katoličkoj crkvi prisustvovale su postrojbe hrvatskih i njemačkih oruža-nih snaga, postrojbe ustaškog pokreta, hrvatska družtva, brojno činov-ničtvo, gradjanstvo i setjačtvo. Iza S7 misa pred rimokatoličkom crkvom održao je stožernik Dr. Jurčić značajni govor o borbi hrvatskog naroda s unutarnjim i vanjskim neprijateljem, kojem je uz pomoć naših save-zoika zadan smrtni udarac. Nakon toga je glasba Hrvatskih oružanih snaga odsvirala hrvatsku državnu i ustašku himnu, koju je prisutno mnoštvo saslušalo uzdignute desnice. Nakon toga stiedio je mimohod hrvatskih i njemačkih oružanih snaga, postrojbi ustaškog pokreta igra-djanskih. društava pred predstavnicima hrvatskih i savezničkih oružanih snaga, ustaškim dužnostnicima i državnim odličnicima.

.Na sam dan obljetnice državne nezavisnosti bio je grad iskićen hrvatskim zastavama a mnogi su trgovci i ustanove vanredno liepo uredili izloge. Mnogi su državni odličnici i posebnici uresili svoje do-move odnosno prozore svojih domova Poglavnikovom slikom, cviećem i sagovima. Naročito je bio. liepo ukrašen prozor na stanu g. velikog žu-pana, zatim izlozi Ustaškog Stožera i Ispostave glavnog ravnateljstva za promičbu, te Prve Hrvatske Štedionice, zatim su vrlo ukusno s lie-pim ukrasipia uresili svoje izloge još sliedeće ustanove i trgovci i obrt-nici: gradska štedionica, Domagoj Ružičić, Narodna kavana, Stjepan Lojen, Matilda Anhalcer, Slikokas „Dom", Milan Ivančević, Eduard Sto-žir, Stjepan Car, te ljekarnik Nikola Segedi.

Rodoljubno gradjanstvo grada Bjelovara i seljačlvo is okolice svo-jim brojnim sudjelovanjem kod svih priredaba dokazali su svoju ustašku i hrvatsku sviest

Pobjeda je naša Ustaša se bori sada za slobodu i za dom krvca vrela teče neka teče neka boli ranu neka peče. za slobodu i za dom lahko sad se mrije Domovino! Poglavniče, srdee naše samo za vos bije. Poglavniče tebi zavjet sveli jesmo dali. tebi jesmo obećali sve do zadnje kapi krvi branit ovu grudu svetu i dokazat cielom svietu da je svaka žrtva baklja sjajr.a i da u njoj leži jedna tajna.

Ustaše smo sinovi smo domovine ove svete krv se lije. svježi humak žrtvu krije. Pobjeda je naša, ustaški se barjak vije

Duro Hajduković, seljak

Pozdrav seljačkoj mladeži

Zdravlje, sreću želim, Mila moja braćo, Mili omladinci Naših liepih sela dični vjerni sinci!

Čujte pozdrav topli. Pozdrav srca moga, O d hrvatskoga sina, Brata seljačkoga! S kojim svima vama Zdravlje, sreću želim Pravu, Božju sreću! Vama se veselim.

Seljačkoga roda V i ste djeca prava, Domovini vjerni I njezina slava.

Znate pravdu držat. Ljubit brata svoga, Štititi nam vjeru, -Molit dobrog Boga.

Mladeži! Primi Pozdrav brata svoga! Za tebe ću radit. Za tebe molit Boga.

Gjuro Šinjor, seljak

hwatoicv_ f S V E U O .

Broj 97

Mi idemo putevima, koje nam je poviest i Providnost namienila

(Govor stožernika dra Jurčića na dan obljetnice . državne nezavisnosti)

Od svoga osnutka do danas Hrvatski Crveni Križ učinio je nebrojena dobra

djela.

U d i o H r v a t s k e u b o r b i E u r o p e .

Upravo se završava druga godina našeg nezavisnog života, naše samostalne hrvatske države.

O v a godina bila ie izpuniena najtežim i najogorčenijim borba-ma s našim unutarnjim i vanjskim neprijateljem. U njoj smo zaista, pokazali svoju životnu sposob-nost i neslomljivost, pokazali smo svoj idealizam i sviest.

Danas na svršetku druge go-dišnjice možemo mirno i zado-vol jno kazati, da se ta krvava borba završava. Naš unutrašnj i nepri jate l j na laz i s e u rasulu. Težki poraz i , b o j e j e d o ž i v i o u Bosn i h r a b r o š ć u h r v a t s k e - V r a ž -je divizi je- n e ć e mu više o m o -gućiti, d a s e o p o r a v i . Uz hrabre mlade i poletne naše domobrane i ustaše bore se s nama rame uz rame naši saveznici. Sviestni smo, da ćemo morati i u ovo j godini nastaviti borbu, no nema opasno-sti za našu samostalnost.

U s p j e h e ove borbe m o ž e m o zahvalit i n a š e m d r ž a v n o m P o -glavaru P o g l a v n i k u (poklici: Po-glavnik—Poglavnik) koji ie u dru-goj godini osobno preuzeo zapo-vjedništvo nad oružanim snaga-ma i proveo nad njima velike reforme, kojih posljedke sve više opažamo. U njima se očituje je-dinstvo vol je naših oružanih sna-ga. domobrana, ustaša i oružnika.

U tim dosadašnjim borbama hrvatski je narod pokazao .koliko voli svoju državu, za kojom je težio kroz v jekove. Koliko je ta borba važna i za naše saveznike, dokazuje obilata podpora. koju su nam pružili.

boreći se za svoju samostal-n ist sviestni smo, da da jemo svoj ulog i u b o r b i E u r o p e , ko jo j kulturno i gospodarski pripadamo. Sviestni smo. da o budućnosti Europe ovisi i naša budućnost. U toj spoznaji pridonieli smo dosto-janstvenim mirom težku i krvavu žrtvu na dalekim poljanama Ru-sije i u Staljingradu. O v e žrtve stvaraju hrvatskom narodu jaku glavnicu, no ne glavnicu zlata ne-go glavnicu krvi i duha. Znamo, d a o t o j ! glavnici, o veličini tog uloga ovisi budućnost hrvatskog naroda i hrvatske države.

Družtvovne i političke pre-obrazbe hod nas

Dok je prva godina naše sa-mostalnost bila u znaku revolu-ci je i prevrata u drugoj smo una-toč izvanrednih prilika pristupili ve l ik im d r u ž t v o v n i m i po l i t i č -

kim r e f o r m a m a . U z ustaški p o -kret veza le su s e s v e s tvara lač -k e n a r o d n e s n a g e . tUpjcsi se opažaju, široki narodni slojevi prikupljaju se sve čvršće o k o Ustaškog Pokreta sviestni, da samo organiziran narod može imati organiziranu I d o b r o vodjenu dr-žavu. Prolazeći selima i gradovi-ma osjetili smo, da svagdje že-stoko bije hrvatsko srdee za hrvat-sku domovinu, osietili smo, ko-liko su načela Ustaškog Pokrcla obuhvatila težnje svih narodn h slojeva, seljaka, gradjana i radni-ka. Ustaška Mladež, uzdanica i budućnost Hrvatske, odgajana u hrvatskom duhu, stvara temelje, nove, snažne i mlade naše države. Ljubav Poglavnika prema svoj djeci naše domovine očitovala se u zakonskoj odredbi o osnivanju Hrvatske pravoslavne crkve.

U prošloj godini pristupili smo p o s t r o j a v a n j u stal iških p o s t r o j b i i kod loga smo naročitu pažnju posvetili h r v a t s k o m r a d n i k u i s e l j a k u . Brojne družtvovne odre-d b e dale su puno priznanie žulje-vima onih, koji rade. Postrojba hrvatskog sela u obliku Hrvatskog Saveza seljaka poslat ć e ono. što j e tražilo naše seliačlvo kroz 40 godina svoie družtvovnc borbe pod duhovnim vodstvom blago-pokojnih Antuna i Stiepana R a -dića. (Slava im). O r a n a š a postroj-ba postat će čuvar hrvatskih na-rodnih. ćudorednih i vojničkih vr-lina. što ie naše hrvatsko sel jačtvo kroz vjekove bilo. Uz vojničke i političke uspiehe, ko je smo imali postigli smo i vani-ske političke uspiehe. Dovolino ie pratiti europski tisak, na da se vidi d a si ie hrvatsk i n a r o d uz-p i o u dvi je g o d i n e o b s t a n k a s v o j e d r ž a v e stvorit i i z v a n r e d a n ugled u č i tavo j Europi .

T a j ugled smo postigli, jer smo pokazali, da znamo, što ho-ć e m o i da to provodimo s neslo-mljivom upornošću, t a j ugled m o -ž e m o zahvalit i snaz i i sviesti h r -v a t s k o g n a r o d a i g e n i j a l n o g s p o -s o b n o s t i m a n a š e g P o g l a v n i k a . Prema izjavama vodećih europ-skih vodećih državnika vidimo da je naša država smatrana važnim čimbenikom na o v o m području Europe.

Vedra čela gledamo u budu-ćnost hrvatskog naroda i naše težko stečene države, a tako mo-ž e m o gledati ier os jećamo, d a u n a m a živi duh naš ih p r e đ a , d a u nama živi duh velikog državni-ka i utemeljitelja hrvatske državne misli O c a Domovine dr. Ante Star-

Ličnost novog BJELOVAR, 14. travnja. Novi gradski načelnik u Bje-

lovaru g. Slavoljub Kolesarić, pu-kovnik u miru potječe iz stare bje-lovarske gradjanske Hrvatske obi-telji, ie je u nizu mnogi/i načelni-ka, koje je grad Bjelovar imao, jedan od riedkifi načelnika, koji je domaći sin, rodjen u našem gra-du i kojemu je Bjelovar zavičajan. Kuća Kolesarić poznata ie u na-Sem gradu kao sljeciSle uglednifi lirvalskilj ličnosti. Ta lu je odsje-dao i učitelj Hrvatskog naroda Stjepan Radić.

.7a vrienie diktature, dok su mnogi znali klonuli i zapadati u maloduSje, pukovnik Slavoljub Ko-lesarić je svojim borbenim nacio-nalizmom uviek izlicao svojini su-gradianima, gdje se nalazi sreća i oslobodjenje Hrvatskog naroda: Ra-

Biclovar dne 15. travnja. U prošlom broju smo u uvod-

niku našeg tjednika donieli letimi-čan pregled dicla d o g a đ a j a iz bje-lovarskog ustanka, u kojem je dr. luliie Makanec. tadanii gradski na-čelnik u Bjelovaru bio središtnja ličnost.

Danas javl jamo našim čitate-ljima, da je dr. Julije Makanec odredbom Poglavnika Nezavisne. Države Hrvatske imenovan izvan-rednim sveučilištnim profesorom na filozofskom fakultetu u Zagre-bu. Mnogi od nas posebno mladih ljudi upoznali smo dr. Makanca u Bjelovaru za vrieme njegovog služ-bovanja na bjelovarskoj gimnaziji, gdje je i u najtežim vremenima diktature bio lučonoša hrvatskog nacionalizma. U Bjelovaru je on napisao i jednu dramu iz grčke poviesti (imena se drame trenuta-č n o ne mogu sjetiti), u ko jo j kao da proročanskom vldovitošću pred-

čevića, to možemo reći, j e r i d e m o p u t e v i m a , k o j e n a m j e povies t i p r o v i d n o s t namieni la , to mo-ž e m o reći, j e r i m a m o n a s v o m č e l u V e l i k o g S i n a n a š e D o m o -P o g l a v n i k a Nezavisne D r ž a v e H r v a t s k e dr. A n t u P a v e l i ć a .

Danas na drugu godišnjicu Nezavisne Države Hrvatske svi, koji želimo u svojo j Domovini i

načelnika diti vlastitim snagama, oslonili se na vjekovnu odlučnost i utdržlji-vost Hrvatskog naroda uz oslon na Njemačku. To ie jedini put do ko-načne pobjede Hrvatskog nareda protiv neprijatelia, koji nas jc po versaillcskoj tvorevini zarobio.

I'o uzpostavi Nezavisne Drža-ve Hrvatske stavlja pukovnik Ko-lesarić svoje snage i znanje na razpolaganje oblikovanju mlade Hrvatske vojske i u najtežim da-nima vrSi veoma odgovornu služ-bu u Petrinji. .Za svoj uzpjeSan rad na vojničkom polju stekao je po-sebno priznanje te jc odredbom Poglavnika odlikovan visokim odli-kovanjem. Nakon umirovljenja vra-tio se u svoj rodni grad, da u nje-mu radi na dobrobit nesamo rod-noga grada vcc t ciete nam drage oslobodienc domovine. .?. M.

viđa ustanak hrvatskog naroda. Tuđinski režim nije m o g a o

mirno trpjeti rad dra lulija Makan-c a i on je bio najprije premješten iz Bjelovara u Viroviticu, a o n d a daleko u jedno mjesto u Srbiju. Daleko o d domovine u tuđini nie-g o v o je srdee krvarilo za izpaće-nom i zarobljenom domovinom Hr-vatskom, te on daje maha svojim o -sjećajima u pjesmama, (izuzevši par njih, koje su izašle l 9 4 l . u b j e l o v a r -skoj »Nezavisnoj Hrvatskoj«) nijesu objavljene. Iz tog razdobl ja pot ječu i divne njegove pjesme, ko je dono-simo u današnjem broju našega tjednika.

»Matica Hrvatska« izdala je u Mladoj knjižnici dvie n jegove značajne razprave i to : » O drža-vi« i »Marksistička filozofija priro-de«. K a o odjelni upravitelj za du-hovni o d g o j ustaške mladeži u upravnom zapovjedničtvu ustaške mladeži u Zagrebu j ć napisao niz publikacija i č lanaka.

svome narodu sreću zbi jmo se još j a č e u redove, neka nas vodi u radu i- borbi l jubav i zanos za hrvatsku audućnost i budimo za

Poglavnika- i .Dom spremni! Neka živi Poglavnik!

Neka živi Nezavisna Država Hr-vatska!

Dr. Milutin jurčić

Važna obaviest predplatnicima Obavješćujemo predplatnike da s e novine p l a -

ćaju unapried i z a t o sve o n e koji su zaostali p l a -ćanjem pozivamo da predplatu najkasnije d o s l je -dećeg broja podmire. UPRAVA

Imenovanje dra Julija M a k a n c a sveučilištnim profesorom

S t r a n a 2 . "BILOGORA"

Broj 97 "BILOGORA" S t r a n a 3 ,

Širom Bilogore Z a d u š n i c o za p o l t , v i f c z . i

( u r u F r a n c c t i ć o

B je lovar I I . travnja II župnoj crkvi sv. Terezi je

odslužio j e preč . dekan i župnik Milan Horvat uz asistenciju ve lcč . gg. V l a h o v c a i lurića sv. misu za p o k o j duše p o k jure vi leza Pran-cet ića . S v e t o j misi prisustvovali su brojni odl ičnici predstavnici ustaš-kih i državnih oblasti te rodol ju-b n o građanstvo .

Kopr ivnica 11. travnja U p o n e d j e l j a k 5. travnja 1943.

u 8 sati u jutro o d r ž a n e su sve-č a n e zadušnice za p o k o j n o g usta-škog pukovnika juru vi leza Pran-c e l i ć a legendarnog junaka, hrvat-skog b o r c a i rodol juba u župnoj crkvi sv. Nikole u Koprivnici .

Na z a d u š n i c a m a su prisustvo-vali predstavnici ustaškog logora i tabora sa svim dužnostnicima le glavari vojnih i građanskih oblasti sa svim službenicima, školska mla-dež i velik b r o j rodol jubnog gra-đanstva.

Kulturni pregled ZNANJE I RADOST

E n c i k l o p e d i j s k i z b o r n i k u 10 k n j i g a

U p o s v e n o v o m obl iku i b o -gato j opremi izdaje I11BZ djelo , š i o ć e ga zac ie lo s na jveć im za-nimanjem d o č e k a l i hrvatski č i ta -oc i sviju d o b a i starosti, a p o g o -t o v o naša mladež. Pod n a s l o v o m Z n a n j e i r a d o s t izlazi deset knjiga, k o j e ć e u clelostl sač in ja -vati pravu enciklopedi ju s v e g a l judskog znanja , umieća i d j e lova-n ja ; godišn je ć e izlaziti p o d v i e knjige, s v a k a s preko stotinu ra -zličnih č l a n a k a i prikaza i s ne-kol iko stotina slika, o d kojih je jedan d i o u boji.

Z n a n j e i r a d o s t s a d r ž a v a bogat i raznolik sadrža j , prikazi-van p ' e m a latinskoj izreci l u d e n -d o d i s c i m u s — „ i g r a j u ć i s e u č i m o " . Na zoran i lak na-čin, s obi l jem slika i c r teža bit ć e o b r a d j e n a na jvažni ja i na jzanim-ljivija g r a d j a iz svih područ ja l jud-skog s tvaran ja . Ta grad ja ni je ukalupl jena u k a k a v krut znan-stveni sustav, v e ć se pojedini č lan-ci n e v e z a n o izmjenju ju ' i pruža ju živahnu i šaroliku sliku l judskoga znan ja i umjetničkog s tvaran ja .

U nizu č l a n a k a i u s tot inama slika o b r a đ e n o je b lago, što g a j e č o v j e k s tvor io u područ ju umjet-nosti u svim d o b a m a i z e m l j a m a . Pri tom je, d a k a k o , p o s v e ć e n a osobi ta p a ž n j a hrvatskoj umje tno-sti, i t o svima njezinim g r a n a m a : graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu. Či taoc i ć e upoznat i u opisu i sli-k a m a sva na jznača jn i j a d je la sv je -tovne i c r k v e n e umietnosti o d najdavni j ih davnina p a d o d a n a s . U poglavl j ima o g l a s b i bit ć e prikazan život i sudbine svih skla-date l ja i glasbenika te r a z v o j p u č k e glume i umjetne g l a z b e u pojedinim razdobl j ima i s redinama. P o t a n k o ć e biti izložen r a z v o j k a z a l i š t a , a p o g o t o v o hrvat -skog, uz ž ivotopise slavnih glu-m a c a , pr ikaz kazal išne tehnike, scenograf je , glume i si.

Iz p o d r u č j a z n a n o s t i bit ć e o b r a d j e n a naša Zemlja i sve p o -

j a v e na n j o j : ta jnovi to i gd jekad strašno d j e l o v a n j e prirode, potresi, vulkani, obor ine , k l i m i , p o s t a n a k kanlinenta i o c e a n a , pa beskrajni svemirski svijet p lanela , zvi jezda, kometa i meteora . R a z v o j i pri-kaz svih grana tehnike — stro jar-stvo. grad jev inars tvo . elektrotehni-ka . mostogradnje , p lovidbe zra-k o m i v o d o m — postat ć e iasan i pregledan s p o m o ć u brojnih cr-teža i grai .čki l i pr ikaza.

Z n a n j e i r a d o s t prikazat ć e nadal je sve d r a g o c j e n o bla< o k n j i ž e v n o s t i č i t a v o g svieta da jući pri tom d o l i č n o mjesto hr-vatsko j knj iževnosti . U i ž ivotopise i pr ikaze diela pojedinih slavnih pisaca nalazit ć e se i bogat izbor njihovih najbol j ih pr ipov jedaka i p jesama, i to u p r v o m redu o n a -kvih. k o j e su p o s t a l e o b ć e d o b r o č i t a v o g č o v j e č a n s t v a .

P o d r u č j e ž i v o t i n i s t v a , b i-l i n s t v a i r u d a r s t v a prikazat ć e s v a v j e č n a i č e s t o n e o b i č n a zbivanja u carstvu prirode, a o n -da i d j e l o v a n j e č o v j e k a u prirodi svim n jegovim sluphjevima kul ture i ul judbe. Razmotr i t ć e se č o v j e k o v a br iga za z d r a v l j e , b o r b a prot iv bolesti , a s tim u vezi prošlost i sadašn jos t š p o r t a i t je lovježbe.

Liepa naša d o m o v i n a d o b i v a u kn j igama Z n a n j e i r a d o s t novu živu, b o g a t u i šaroliku sliku u opis ima svih hrvatskih kra eva , narodnih nošn ja i o b i č a j a . Stot ine strana p o s v e ć e n o ie poviesti i zemljopisu Hrvatske u opisu, sli-k a m a i zeml jovidima. S e l a i gra-dovi , pr irodne l jepote, znameni-tosti i kulturne spomenike obradi t ć e brojni prvi hrvatski s tručnjaci z a po jed ina pi tan ja .

P o s e b n o ć e se prikazati s v a o n a dje la , k o j a vežii č o v j e k a s B o g o m , a k o j a se oči luju u cr -kveno j znanosti , umjetnosti i k a -ritativnosti. Kršćanstvo , islam i i s točn jačke v j e r e bit ć e op isane u svojim temel jnim z a s a d a m a i po-sl iedcima na s tvaran je pojedinih kultura.

O v o jedinstveno d je lo hrvat-skogakul turnog ž ivota ; u v e z a n o

u platno i ukusno opreml jeno , značit ć e ukras za svaku knjižni-cu, a sigurno ć e postali najmili je i najkorisni je š l ivo s v a k o g d o m a , gd je ć e g a s vesel jem čitati d j e c a , mladež i roditelji , c r p e ć i iz njega znanje i radost .

Ministarstvo n a r o d n e prosv je -te preporuči lo j e p o d br. 1124S — 1942. Z n a n j e i r a d o s t svim državnim i posebničk im gimnazi-j a m a , učileliskim i gradjanskim školama. U Z n a n j u i r a d o s t i tom jedinstvenom djelu hrvatsko-ga kulturnog s tvaran ja , suradjuju stotine pisaca, te velik broi hr-vatskih likovnih umietnika sl ikara, i i lustratora.

C i c n a : C i e l o d j e l o o d 1 0 s v e z a k a : T k o n a j e d n o m plot*: 2 500 Kn; na mjesečnu otplatu : 2 7 5 0 Kn (na jmanja otplata 5 0 Kn). S v a k i svezak u proda j i stoji 4 0 0 Kn.

Onaj ko j i misl i , da ć e u H r -vatsko j državi ž iv je l i , a ž i d o v -skom bol j ševizmu 1 Moskvi s l u -žili mora znal i , d a ć e mu glava past i .

POGLAVNIK

Pjesma prognanika U domovin i m o j o j S a d a je p r o l j e ć e : Njene su šume zelene, I bistre v o d e teku. S v u d a kroz d u b r a v e n jene Prolazi n o v a svježina.

G r a d e m o j e mladost i ! 1 tebe sada Prol je tno sunce grije. Ali ja sam d a l e k o I ne ču jem više Ž a g o r ulica ivoj ih I ne ču jem više u suton Bru jan je tvojih zvona .

Samoća O p e t si došla 1; meni. S a m o ć o davnih d a n a ! O p e t je sve tiho u m o m gaju 1 stari r ibnjak sniva S n i v a svo j zeleni san. O p e t se nešto g o r k o Budi u mojim grudima, K a d suton p a d a Na samotne staze I sivim velom pokr iva Umorni sviet.

Julije Makanec

Gospodarstvo Krumpir

Krumpir je b i l jka stranog p o d -rietla, p o t j e č e iz južne A m e r i k e s v isokog gor ja A n d a .

U E v r o p u j e o v a bi l jka pre -nešena pred koj ih 500 godina, o d a k l e se je kasni je razširila p o č i t a v o m e svietu.

U p o č e t k u se j e krumpir u p o -t reb l j avao s a m o k a o ukrasno bil je u p a r k o v i m a vel ikaša , posli je k a o poslast ica na velikaškim stolovima, d o k nije kasmje p o s t a o g lavnom hranom svih s lo jeva l judskog druž-tva a n a r o č i t o sirotinje.

O s i m za Iju Isku hranu, krum-pir se vr lo m n o g o upotrebl java i za s točnu krmu te za proizvodnju škroba i žeste.

U p o r a b a krumpira je t a k o d a n a s raznol ika i v a ž n a , d a se prehrana n a r o d a , j e d n o g diela sto-ke te o b s t a j a n j a j ednog izviesln.>g pr irada na n a j v e ć e m di' lu e v r o p -skog kontinenta i A m e r i k e b e ; te korislne bi l jke ne bi m o g l o niii zamislili.

Krumpir j e n a r o č i t o v a ž a n u današn je ra tno vr ieme u k o j e m nedosta je u potrebnim kol ič inama žitarica i t o radi s v o j e raznol ike upotrebe i radi v e ć e rodnosti ne-g o li za ostalu ljudsku i s točnu hranu potrebnih ostalih hraniva. D o k kukuruz naša na j rodni ja ži-tar ica p o t kat. jutru m o ž e roditi najviše d o 25 met. centi zrna, krumpir k a o n j ivska kultura m o ž e dati i d o 2 0 0 met. cent i d o č i m k a o povrtna d a l e k o više. R a č u n a m o li, d a je krumpir četiri p: ; !a m a n j e

vr iedan k a o hranivo n e g o li ku-kuruz, izilazi. d a krumpir ,daje na j e d n a k o j površini d v a puta više hraniva , što ie n a r o č i t o v a ž n o u d a n a š n j e ra tno d o b a . O m j e r i p r o -izvod n j e hraniva izmedju krumpira i pšenice jesu za krumpir još p o -voljni j i te krump'r d a d n e i d o če-tiri puta više hranivih jedinica n e g o li pšenica.

K a k o je u p o r a b a krumpira u domać ins tvu raznel ika te se m o ž e upotrebl javat i d j e l o m i č n o i k a o žitaricu, to je naša sveta dužnost, d a s a d i m o što više krumpira, k a -k o bi se narod m o g a o š to lakše p.-chraniti.

Krumpir se m o ž e gajiti u svi-m a predjel ima naše d o m o v i n e s uspjehom, p r e m d a mu n a j b đ j e p o g o d u j e planinska t. j . v lažni ja i bez velikih sunčanih pr ipeka kli-ma.

Na jveće i najstalni je pr irode d a j e na s jevernom područ ju naše d o m o v i n e k a o i na planinama, ali m o ž e o d l i č n o roditi i u nizin-skim predjel ima D a l m a c i j e i Her-cegovine , gd je je vr lo j a k a sunča-n a pripeka, s a m o a k o u p o t r e b n o v r i e m e ima d o v o l j n o obor ina . U tima se predjel ima radi iskorišća-v a n j a zimske i radi nestašice ljet-n e v l a g e s a d e s a m o r a n e vrste, p o š t o t a k o v e n a j b o l j e t a m o i uspje-va ju . Nijesu riedki primjeri d a i t a m o k a o vrtna kuliura rodi i d o dvadese t puta više n e g o li je p o -sad jeno , što iznaša o k o 4 0 0 met. centi p o 1 kat. jutru.

Ing. Rudolf Doršner

Gradsko poglavarstvo u Bjelovaru Broj: 4465-43 Bjelovar, 15. travnja 1943.

SUGRAĐANI I SUGRAĐANKE! Imenovan načelnikom grada Bjelovara, po-

zdravljam sve svoje clenjene sugradjane i su-gradjanke najsrdačnije.

Os jećam potrebu, da Vam se ovim putem obratim sa nekoliko rieči, jer držim, da imate pravo saznati, kako mislim o pitanjima, koja nas danas najviše zanimaju.

Svlestan sam si velike odgovornosti i te-žine zadaće, koje sam se primio. Ali u ovo sudbonosno doba sveta je dužnost svakog ro-doljuba Hrvata, da prema svojim duševnim i tjelesnim sposobnostima učini sa svoje strane sve za očuvanje težko stečene slobode svog naroda i za procvat domovine.

S toga sam se evo odazvao pozivu, da se primim dužnosti načolnika.

Odgovornosti se ne bojim, a i ljubavi za ovaj grad ne može imati nitko više od mene kao n jegovog rodjenog sina i člana starosjedi-lačke i sada najstari je obitelji grada Bjelovara, za dobrobit kojeg ću rado uložiti sve svoje sile.

Mnogo sam razmišljao, kako bi sa u da-našnjim težkim vremenima moglo što više do. bra učiniti za zajednicu, ali uza šve to i naj-bolja volja ne će biti dovoljna, ako ne budem naišao na snažnu podporu cjelokupnog gradjan-stva, jar mani s amome ne će biti moguće us-pješno izvršiti glavnije zadaće koje se u ovo izvanredno doba nameću gradskom poglavarstvu, a to s u : da na bi smjelo biti u gradu gladnih, golih i bosih, kao i bližnjega koji nema krova nad glavom, a od ovih zadaća je opet najglav-nija ona p rva : prehrana.

Gradsko poglavarstvo no može naravno utjecati na količinu živežnih namirnica, koje se u okviru državnog gospodarstva dodieljuje gra-du Bjelovaru, ali ono može i mora prvo: stro-g o paziti, da od dodialjene količina svatko do-bije razmjerno jednaki dio i d rugo : da izkorlsti svaki komadić za obradbu prikladnog zemljišta. Osim toga nastojat ća gradsko poglavarstvo proširiti svoje vlastito gospodarstvo u korist za-jednice, osobito onih najpotrebnijih. Napokon molim svakog tko posjeduje na području grada bilo kako maleno obradivo zemljište, da ga iz vlastite pobude obradi ne čekajući tek, da bude u smislu izdatih odredaba na to prisiljen.

U savezu sa spomenutim zadaćama jest i pitanje prosjačenja i brige oko djece, koja su prepuštena ulici. Novi družtvovni poredak, a još više naša savjest traže, da sa ovo bolno pitanje već jednom rieši. Pros jačenje je nedostojno čo-vjeka, a od djece prepuštene sama sebi, ne mogu postati vriedni članovi ljudske zajednice. Stoga smatram jednom od mojih najprečih du-žnosti; da ovo pitanje odmah, već evo ovime, pokrenem. Uz malo dobre volje i uz neznatnu žrtvu onih kojima je Bog dao dosta, a i onih kojima je dao manje, ali još uviek više nego li onima koji nemaju ništa, moći ćemo ovo krasno djelo kršćanske ljubavi naprama bližnjemu oži-votvoriti na čast i diku grada Bjelovara. J a ću u tu svrhu svakom gradjaninu i svakoj samo-stalnoj grodjanki, koji stalno borave na području grada Bjelovara, dostaviti poziv i molbu, da se pismeno obvežu, da će u korist ustanove, koju ćemo nazvati »ZA BLIŽNJEGA«, a koja će obuhvatiti cjelokupnu družtvovnu skrb za potreb ne, doprinositi mjesečno stanovitu svotu novaca — već prema svojim mogućnostima — pa bila to i saino jedna kuna.

Pomislite, d r fg i sugradjani i sugradjanke, da je to što se u tu svrhu od Vas moli i oče-kuje, vrlo, vrlo malo naprama žrtvama, koje su mnogi naši sunarodnjaci podnieli i dnevno pod-nose u obrani našeg doma, da bismo mi ostali mogli mirno živjeti.

J o š jedno bolno pitanje postoji, a to je stanbeno pitanje. Sa gradnjom novih stanbenih zgrada ne može se, naravno, iz poznatih razlo-ga računati. Gradsko će poglavarstvo doduše nastojati, da u svom djelokrugu, kao i u spora-zumu sa ostalim vlastima u gradu, osi . bjdit i je-dan dio sada zauzetih prostorija. Ali ja ovime molim posjednike većih stanova, da se malo skuće i iz vlastite uvid;avnosti s tave gradskom poglavarstvu na razpolaganje dielove svojih prostorija, koji im nisu neobhodno potrebni i kao što je gore rečeno glede obradivog zem-ljišta — ne čekajući, da budu na to prisiljeni.

Postoje još mnoga druga važna pitanja, koja treba riešiti, kao na pr . zmija 1 repovi pred dućanima. Kada je Njemačka mogla Ovu nezgodnu pojavu ukloniti, zar to ne bismo mogli

i mi? Ili zar smo mi manje sposobni za t o? I Tužimo se, da nam ne dostaje radna snaga . A koliko dragocjenog vremena gubimo čekajući besposleno satove i sa tove pred dućani-m a ? O v o kao i sva ostala pitanja, koja su već na dnevnom redu i druga, koja će vreme-nom uskrsnuli, najprije ćemo temeljito proučiti, a onda ćemo svom _energijom pristupiti njiho-vom rješavanju, odnosno nastojati, da budu r ješena. Kadkada ćemo možda i pogriešiti, ali ćemo biti toliko odvažni, da pogrješku otvoreno priznamo, te da je odmah izpravimo. Ta, svatko tko radi, može pogrješiti. S a m o onaj^naravno ne, tko ništa ne radi. Ali su ovi bezposličari obično najoštriji kritičari, koji znadu s a m o sme-tati i rušiti, pa su zato oni pravi griešnici.

Da bismo mogli uspješno izvršiti sve po-slove, bez kojih ne bi bilo moguće ostvarenje ovdje u osnovnim crtama izloženih namjera, bit ćc potrebne radne sile, kojima gradsko pogla-varstvo ne razpolaža u dovoljnoj mjeri. S toga molim sve sugradjane i sugradjanke, koji imaju dobru volju i želju suradjivati u ovim izvanred-nim poslovima, napose u ustanovi »ZA BLIŽ-NJEGA«, da stave svoje slobodno vrieme grad-skom poglavarstvu na razpolaganje bilo posve bezplatno kao častna služba, bilo uz nagradu.

N a kraju još nešto: Ima ljudi medju na-ma — hvala Bogu malo — koji ne samo što nisu zadovoljni, što ne mogu danas živjeti kao što su živjeli u mirno doba, nego bi oni htjeli i još bolja živjeti. Takovima kao i onima koji se, izkorišćujući postojeću nesradjenost u nekim granama života, žele čak i obogatiti na štetu zajednice, ja se ovima ne obraćam, jer nisu vriedni nazivati se Hrvatima. J a bih samo molio one druge nešto malodušna, ali inače dobre 1 izpravne sugradjane I sugradjanke, da ae strpe i nastoje snaći se što bolje u neprilikama, koje nuždno proživljavamo, jer nije u našoj moći, da ih uklonimo.

Strpite se dakle još malo, dragi sugradjani i sugradjanke. Konačna pobjeda nije viša daleko i onda će sv« krenuti na bolja. A do onda po-mažimo si medjusobna i povežimo s e što viša možemo u dobru za zajednicu i budimo uviek

ZA POGLAVNIKA I DOM - SPREMNI! Gradonačelnik

SLAVOLJUB KOLESARIĆ pukovnik u m.

Tisak: S. ŠKALEC, BJELOVAR 316

Strana 4 "BILOGORA"

SUNCOKRET Usljed ratnih prilika nastao ie

manjak na masti, te da |u se na-doknadi treba što više sllall ul|a-rice, a u prvom redu suncokret koii sadrži 2 4 - 3 0 % ulja.

Suncokret (llellanlhus annu-ris) je poriieklom iH Sieverne Ame-rike, a dobio ie ime od toga, što mu se glava uviek okreće prema suncu.

Suncokret je jednogodišnja biljka, spada u porodicu glavo-čika.

Ima uspravnu 2—3 m. visoku stabljiku, koja ima malo grana, listove jajolike, dugoljasto zaši-ljene, nejednako pllaste i hrapave.

Suncokreta ima tri vrsti: t) S krupnim sjemenkama, du-

gačkima I S — T S cm, koje se gris-haju (u Rusiji).

2) S a silnim, dugačkim O'o— O'S cm., koje se upotrebljavaju za preradu ulja.

2) Koji daje mnogo zelenila za silos.

Po boji dieli se suncokret na: bijeli, crni, prugasto-šari (crno-bleli)

(.Ispjeva gotovo svagdje. Dosta je odporan proti bole-

stima, štetočinama i suši. Sjetva se obavl ja rukom, u

kućice ili strojem u redove. Si je li se sam (čista kultura)

tada u razmaku 50x80 ili 60x50 cm.

Vegetacijski prostor mora biti izmedju 2.000—3.000 crn*. Najpo-voljnija dubina sjetve je 4—5 cm.

Na jedno jutro treba 6 - s k g . sjemena.

Suncokret se sije u travnju i kao nuzusjev po krumpiru, ili na rubovima kukuruza na razmak 3 — 4 m. i tad se sadi pod motiku po 2 zrna.

Klije kod 6—10 cm. no ma-nje je osjetljiv na mrazove, nego li kukuruz.

O k o p a v a se 2 — 3 puta prema potrebi,

Prvo okopavan je i proredji-vanje vrši se kada je biljka stara 14 dana.

Prilikom proredjivanja treba ostaviti samo jednu biljku.

Suncokret se ne ogrće, jer ogrtavanjem se povećava povr-šina za ishlapljivanje vlage.

A k o se na stabljici sa strane pojuvi više glavica, to ih se tre-ba odkinuti prije cvatnje, da se omogući što bol je razvitak glavne glavice.

K berbi se pristupa, kad je sieme zrelo, kad glavice počmu žutiti, a sjemenke su tvrde.

Tada se režu glavice, koje se sa šest usporednih redova nataknu na stabljike šestog reda.

Glavice se smještavaju na stabljici na nekom razmaku, jedna nad drugom, da se bol je suše.

Kad su glavice suhe, stabljike se zajedno s glavicama režu i meću u kola, ko ja se voze uzduž redova.

Drugi način berbe suncokreta sastoji se u tome, da se glavice

režu sa diclom stabljike .radi bo-ljeg prenosa, te se slažu na njivi u hrpe po 29-25 kom.

Ako je vrieme povoljno, gla-vice se osuše u hrpama za 10-15 dana.

Manje količine sjemena otre-saju rukom, mlate c jepama, a ve-će količine vrše na posebnoj vr-šilici.

Suncokret daje po jutru 1 0 1 5 mtc. sjemena, a ostaje i stabljika, koja je Izvrsno gorivo.

Upotreba suncokreta S t a b l j i k a : l ) za ogriev, 2)

za kolce, 3) za industriju. 4) za silos.

Imenovanje novog načelnika i savjetodavnog odbora

Ministarstvo unutarnjih poslo-va. Glavno ravnateljstvo za unu-tarnju upravu imenovalo je novim načelnikom obćine si. i kr. grada Bjelovara g. Slavoljuba Kolesar i ća , pukovnika u miru, a za 1. dona-čelnika Matu B e l o b r b a , seliafca iz Velikih Sredica, za II. donačelnika Gjuru V o j n o v i ć a , sudb. v i e ć n k a u miru. Savjetodavnim odbornici-ma imenovani su: Franjo K o š t e b radnik. Miroslav S v o b o d a , tvor-ničar. St 'epan Puret ić , trgovac, Ivan Ivančeb , postolar, svi iz Bje-lovara, losip Đ u r e k o v i ć , seljak iz Hrgovljana, Gustav Š o b e c , učitelj u miru, ing. Cvjetko Ivančan , šu-marski savjetnik, D j r o Štef inec , krojač, Mato P o ž g a j , radnik svi. iz Bjelovara, Franjo Ha jdubović , seljak iz lvanovčana. St jepan V u k -m a n o v i ć , seljak iz Mlinovca i Adam Fr iedl , seljak iz Novih Plavnica.

Istodobno je razriešen od slu-žbe dosadašnji gradski načelnik dr. Marko F a b i j a n i ć s dosadašnjim savjetodavnim odborom.

Novi načelnik je s članovima savjetodavnog odbora položio dne 14. t. mj. pred izaslanikom velike župe g. Marinom Šol janom piisegu i nastupi svoju dužnost.

t Ustaše I. vlakopratnog sata •

P. Z. U. V.

ŠIMUN ŠPANIĆ, PETAR OPANČAR, RUDOLF KRPIĆ i

SLAVKO SINKOVIĆ položili su svoje živote na oltar Domovine u borbi sa odmetni-cima 13. travnja 1943. g. kod Paulovca.

Smrtni ostatci sahranjeni su u četvrtak 15. travnja t. g. u 4 sa-ta poslije podne. Ustaše Šimun Španić, Petar O -pančar, Ruđolf Krpić i S lavko

Sinković 's nama su I

L i s t : l) za prehranu stoke, 2) za silos.

C v i e t : 1) za pašu pčela. S j e m e : 1) za ulje, 2) za po-

gače. Suncokret podnaša stajski gnoj

a u slučaju pomanjkanja istog mogu se upotricbitl umjetna gno-jiva K A S i Amonfoska 2-3 mtc. p o jutru.

S jetvom suncokreta gospodar si osigurava ne samo potrebnu

Oproštaj dra Marka Fa-bijanića. Dosadašnji gradski n a - 1

čelnik g. dr. Marko Fabijanić se dne 14. t. mi. oprostio od svih gradskih činovnika kraćim govo-rom. U ime gradskih činovnika oprostio se od njega i zahvalio mu se gradski senator g. Robert V a g n e r .

Proslava hrvatskog držav-nog blagdana hod ranjenih

legionara u Bjelovaru Ženska loza hrv. ust. pokreta

posvećuje mnogo pažnje našim ranjenim borcima. Članice Ženske loze hrvatskog ustaškog pokreta pomažu svojski pri održanju či-stoće u bolničkoj zgradi. O n e posjećuju često bolnicu, a svake sriede darivaju ranjene borce ko-lačima, cigaretama, časopisima, knjigama i t. d.

Na dan državnog blagdana nastojala je Ženska loza hrvat-skog ustaškog pokreta, da naši legionari, koii su se lani u to do-ba junački borili * o d Harkova, i koii su o v e godine prvi put sla-vili u domovini godišnjicu uspo-stave Nezavisne Države Hrvatske, što ljepše provedu taj naš najveći narodni blagdan.

Kod sv. mise zahvalnice imali su ranjeni legionari počastna mje-sta, Poslije sv. mise i govora sto-žernika Velike župe Bilogora, Dra lurčića, te svećenika vlč. Jurića, posjetili su zapovjednik divizije pukovnik Zgaga, stožornik Velike župe Bilogora, Dr. Iurčić, zapo-vjednik mjesta bojnik Fngerhut, povjerenica Ženske Uoze hrvatskog ustaškog pokreta sa članicama, te stožernik i stožernica Ustaške mla-dež'._ranjene junake.

Ženska loza hrvatskog ustaš-kog pokreta pobrinula se za obi-lan i izvrstan ručak, te obdarila sve borce vinom i cigaretama.

Tko daje Hrvatskom Cr-venom Križu — daje hr-

vatskom narodu

količinu ulja, već i dobru novča-nu zaradu, jer odkupna ciena sje-mena suncokreta odredjena je kuna 15 p o kg.

Ugovorni saditelji suncokreta pored novca dobiju šećer, ulje za jelo i pogače za prehranu stoke.

S jeme suncokreta može se nabaviti izravno od Zajednice pre-radjivaća uljarica, Zagreb, lioško-vićeva ul. S i.

Ing. Kurdjumov.

Zahvala Ženska loza hrvatskog ustaš-

kog pokreta zahvaljuje srdačno slastičaru Smoliću. šio je i spekao kolače za sve riinjene borce od živežnih namirnica, koje su daro-vala braća seljaci iz bjelovarske okolice.

Nadalje zahvaljuje g. 1 gdji Šminderovac na vinu, koje su po-klonili ranjenicima.

Zahvaljuje I sviestnim učeni-čama stiučne škole, k a o i njiho-vim cienjenim majkama na daro-vima, koje su radostna srdea dale za naše junake.

MAJČIN DAN proslavit ć e ove godine Ženska losa hrvatskog ustaškog pokreta osobito liepim razporedom. ledan od naših najiztaknutijih i omiljelih mladih umjetnika pjevača, član hrvatskog državnog kazališta u Zagrebu, odazvao se ljubezno po-sivu i odpjevat će nekoliko pje-sama na proslavi. Osim ove ima još i drugih vrlo dobrih točaka na rasporedu

U sliedećem broju objavit će-m o c'eli raspored.

Karl Kratky bojnik u miru preminuo je dne 11. t. mj. Sprovod je obavljen dne 1 2 t. mj. uz veliko prisustvovanje brojnog gradjanstva. Pokojni Kar-lo Kratbv se uviek os jećao Hrva-tom i radfo kao najbolji Hrvat. Sveta misa zadušnica bit ć e danas u 8 sati prije podne. Neka mu bu-de lahka hrvatska gruda, koju je mnogo volio.

Hrvatski lovci za "Pomoć" Hrvatsko lovačko družtvo za

grad i kotar Bjelovar dalo je prošli mjesec iznos od 2 000 Kn u svrhe »Pomoći" i ta j iznos upla-tilo u Gradskoj štedionici u Bje-lovaru.

H. P. Đ, »Dvojnice* naše najstarije p jevačko družtvo u Bje-lovaru, poziva sve prijatelje pje-vanja, d a se upišu u družtvo. U-pise prima član upravnog odbora g. G juro Pondelak, trgovac, Ulica 8. travnja 1941.

Jaka proizvodnja temelj je nezavisnosti naroda.

Gradske viesti

Broj 97

Broj 97 "BILOGORA"

ŠAKANJE ZAGREB—BJELOVAR

Nedjelja 18. travnja 1943. „Zora" slikokaz

Ciepljenje protiv tifusa U Domu narodnog zdravlja

(Starčevićeva ulica IS) vrši se dnevno (osim blagdana) od 10 d o to -rali bezplatno ciepljenie proliv trbušnog tifusa.

Ciepili se treba tri puta u razmacima od osam dana.

CiepHenje nije obavezno, ali se preporuča.

Za Dom spremni! Bjelovar. 12 travnja 1943.

Upravitelstvo Doma narodnog zdravlja:

Dr. BUNTU: I.IĆ v. r.

Franjo Jocif. Ugledni i dugogodišnji redoviti član I I. P. D. »G.i'ub« soboslikarsbi obrtnih Fra-njo iocif preminuo je dne S. trav-nja t. g. Sprovod je obavljen dne 9. :ravnja t. g. Na sprovodu je uz mnogobrojno gradjanslvo prisu-stvovalo i H. P. D. »Golub«, te svom članu odpjevalo nadgrob-nic.i. Pokojnih se izlicao bao bor-ben i neustrašiv Hrvat naročito u vrienie diblature. bad je bilo težbo radili u hrvatshom duhu.

Natječaj za računarsko-blagajničkog činovnika. — Gradsko poglavarstvo u Bjelova-ru razpisalo je natječaj za raču-narsbo-blagajničbog činovniba.boji je natječaj odlisnut u »Narodnim Novinama« od 12. travnja t. g. s potanjom uputom, koje priloge treba priložiti molbi. Prvenstvo kod natječaja imadu oni, boji se već nalaze u službi bod gradshe

MI1 tf"uiM • 1111 ii 1 i"i i Tr 'i

Š p o r t s k a pros lava d a n a d r ž a v n e nezavisnosti

U okviru športske proslave dana državne nezavisnosti, vidjeli smo tri zanimljive utakmice 11 Bje-lovaru. Prvoga dana sastale su se momčadi .Graničara" i Ustaške mladeži. Nakon žive, ponešto gru-be igre, pobiedila je momčad . G r a -ničara" s posliedkom 1 : 0 . Nabon toga sastale su se momčadi BGŠK. i Predstavpičlva Domobranstva. Posliedab 3 : 3 odgovarao je igri. Kockom je odlučen pobjednib BGŠK.-a.

Drugoga dana sastali su se pobjednici „Graničar" i B G Š K . .Graničar" je cielo prvo poluvri-eme bio znantno premoćan no nije uspio tu premoć ostvariti. U drugom poluvremenu obrenula se sreća i BGŠK.-a je ostala pobje-dnib sa posljedbom 2 : 0 .

obćlne u Bjelovaru, a glavni uvjet za natječaj je podpuna srednjo-šbolsba naobrazba.

Nabavljačka zadruga dr-žavnih službenika s o. j. održaje dne IS. t! mj. u 10 sati prije podne u gradsboj viećnici svoju redovitu glavnu godišnju skupštinu, na boju se pozivaju svi zadrugari.

Rodoljubna sviest hrvat-s k i h s e l j a k a naše obolicc našla je odraza u brojnim darovima li naravi za hrvatsbe ranjenike, boje s i darove sami seljaci,donosili iz bližili i daljih sela žcnsboi loz: ustašbog pokreta u Bjelovaru. Žensba loza zahvaljuje toplo svoj dragoj braći i svim dragim sestra-ma na selima: Ciglena, Dautan, Farbaševac, Gudovac, Ivanjska. Kobinac, Kovačica, Marbovae. Doljnji Mosti, Predavec, Purićani, Severin, Sbucani, Š'ptari i Troj-stvo. boji su na poziv velikog žu-pana župe Bilogora, dra Sabolića obdarili naše ranjene borce većim boličinama masti, brašna, jaja, oraha, suhog mesa i dr.

Vi ste, draga braćo i sestre, vašom toplom povezanosti sa za-jednicom dali najljepši primjer sviestnog hrvatstva!

Zahvala Žensba loza hrvatsbog usta-

šbog pobreta ovime se najljepše zahvaljuje g. Slavbu Pavloviću trg. pomoćniRu boji je darovao za ra-njenike 300 komada cigareta.

Naiboli' igrači oba dana bili su vratar Ustaške mladeži Tot i desni branič BGŠK.-a Stilinović. Sve utakmice pokazale su izvjestnu živost i polet babov već dugo nismo vidjeli u Bjelovaru. Šporlsbi dužnostnici (naročito Graničara) morali bi više Daziti na stegu me-du igračima i strogo bažnjavati onabove neubusne i nešportsbe ispade, babove su pobazali nebi igrači Graničara. '

Z A G R E B : BJELOVAR U nedjelju 1S. o. mj. bit će u

bjelovarskom . Z o r a " slibobazu održano prvo natiecanje većih raz-mjera u šakanju. Borit će se mla-de momčadi Zagreba i Bjelovara, a u oglednom natjecanju nastupit će šakači c d zvanja jurišić i Štelcer.

Medu športašima vlada veliko zanimanje za o v a natjecanja, jer će sada prvi puta imati prilike vi-

djeti svoje nadarene šabaće u ve-liboj borbi.

Za ovu zgodu bili će pozor-nica .Zora" slibobaza pretvorena u borilište i uz to će se izvršiti sve potrebne tehničke preinabe.

Naljecanje će početi u 10 sali prije podne, a priređuje ga Usta-ška mladež. U.

Narodna zaštita R a d

pojedinih dužnosfnika U nife navedenim odredbama

sadržane su upute za rad pojedi-nih dužnostniba i to prvo SADA, zatim za vrieme UZBUNI: i, bo-načno, POSLIIE uzbune. I. Nadzornik kućne zaštite

a ) sada

I. Proučite točno buću, da bi se mogli snalaziti i u mraku.

2 Brinite sc za izvršenje svih naredaba NZ (zamračenje, čišćenje tavana i t. d ).

3. Upoznajte sva mjesta, s ko-jih se obustavlja električna struja, plin ili voda za čitavu buću.

4. Ubućane, boji se he drže propisa NZ, prijavliujte ustmeno ili pismeno Nadzorničlvu NZ, jer ćete u protivnom i Vi odgovarati.

b) za vr ieme u z b u n e 5. Uvjerite se, da su svi ubu-

ćani obaviešteni o uzbuni i upu-tite ih u sblonište (aboga ima).

6. Podsjetite ubućane, da sva-ki u svom stanu zatvori plin i ugasi vatre.

7. Sačuvajte potpuni mir me-dju stanarima.

S. Noću se uvjerite, da li je buća podpuno zamračena.

9. Čestim obilascima za vrie-me uzbune pazite, da pristupite odmah uništavanju požarne bom-be, abo padne na Vašu buću, od-

nosno obaviestile susjede, abo pri-mjetile pad bombe na susjednu kuću.

10. U slučaju nesreće, u koli-bo su snage kućne samozaštilnc zajednice preslabe, zatražite od nadzornika-čuvara susjedstva po-moć susjeda,

c ) posli je pres tanka uzbune

U. Obiđite čitavu kuću i a k o više nema opasnosti dajte dozvo-lu ukućanima, da napuste sklonište.

12. Po danom znaku prestan-ka opasnosti obaviestile nadzor-nika, čuvara susjedstva osvim šte-tama, ako ih je bilo.

Iz Obskrbnog ureda Izgubljena je potrošačka izkaznica br. 97-K na ime Kolar Blaž, br. 23'A na ime Antolić Anton.

Moli sc nalaznik da ih preda ovom uredu, a u slučaju da se ne pronadje, 14 dana nabon ovog oglasa gubi svoju vriednost te vriedi samo duplikat,

Ponovno se obavješćuje cif. gradjanslvo koji još nije produžio svoju potrošačku izkaznicu, za god. 1943., da to čim prije učini, jer ni jedna neproduliena izkaz-nica poslije 1. svibnja ne će vrie-diti. Na svakoj produljenoj izbaz-nici stoji na prednjoj strani , V i -d i l o g r a d s k o p o g l a v a r -s t v o . "

TRAŽI S E

naučnik sa trgovinu mješovite robe

Srbić F r a n k o p a n s h a ul. 20.

Povodom prerane smrti premilog nam pokojnika

IVANA T R T A N J starog 27 godina

manipulat ivnog v ješbenika k o t a r s k e oblast i zahvaljujemo se svima prijateljima i znancima boji su izpra-tili na v ječno počivalište našeg dragog pobojniba. Isto tabo se od srca zahvaljujemo i svima boji su nam izrazili sućut.

• MARIJA TRTANI, mati FERDO TRTANI, stric

G r a d s k o p o g l a v a r s t v o u B j e l o v a r u

Broj 3862-1943. U Bjelovaru, dne 3. travnja 1943. Predmet: Masti razpodjela —

za II. tromjesečje 1943.

OGLAS Budući da se je ustanovilo, da jedan dio građanstva nije

bio upućen o dielenju doznaba za mast, to se pozivaju svi oni, koji za drugo tromjesečje 1943. bilo s kojeg razloga nijesu podigli doznaku za mast, na dan 19. IV. 1943. dođu u svrhu podignuća doznake za mast na gradsko poglavarstvo, soba broj 14 od S do 13 odnosno 15 d o 17 sati.

/ Gradski načelnik: ~ Dr. FABIJANIĆ, v. r.

Šport

S t r a n a 3 .

Strana 6 "BILOGORA"

KUPUJEM kosu rezanu i ispalu, bočice od par-fema i kolonjske vodice, teglice i ku-tije od krema za lice. Primam naučnika i naučnicu.

B r i j a č i v l a s u l j a r ROBERT BASARIČEK

Njemačka izvidnica u borbi s razštrkanim boljevi-cima a nekoj šumi u Kareliji. (ES)

Vlasnik i izdavač: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIČBU.— Glavni i odgovorni urednik: IVAN ŠESTAK, Ulica 8 trainja <1 bt. 8/1. Tisak STJEPKO ŠKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara Stjepko Škalec. Poglavnike v;tig 17. — CIENA LISTU: Pojedini br..j 3 Kn., četvrtgodišnja'"

predplata % Kn., polugodišnja 72 Kn., a gt diSnja i44 Kt .

Slovaci na Istočnom bojištu

B E R L I N . 15. t ravnja O d s v o j e g pos tanka p o v e z a -

na je S l o v a č k a najtiesnijc s nje-mačkim R e i c h o m . Bilo je s loga p o s v e pr i rodno d a je i s l o v a č k a vo jska ušla u rat protiv S o v j e l s k e Unije z a j e d n o s n j e m a č k o m , le se i d a n a s još bor i r a m e o r a m e s n jom. Svi d o s a d a n j i uspjesi, tež-k o ć e i žrtve d o s a d a š n j e borbe , u j e d n o m e dielu pr ipada ju i S l o v a -cima. O z n a č a j n o j nam je ulozi s l o v a č k e vo j ske u ralu na iztoč-nom bojištu d a o nekol iko zanim-ljivih iz java s l o v a č k i vojni izasla-nik u Berlinu general -bo jnik Malar. koji je k a o z a p o v j e d n i k s l o v a č k e . B r z e divizi je" u s iečnju 19-13. b i o odl ikovan vitežkim redom Žel je-znog križa. Oenera l -bo in ik Malar iz javio je o svo j im doživ l ja j ima, te o ulozi s l o v a č k e vo j ske na Izloku medju os ta l im:

22. l ipnja 1941. krenula j e p o d mojim z a p o v j c d n i č l v o m d r u g a s lo-v a č k a divizi ja u rat protiv S o -vje lske Unije. P o v j e r e n a n a m j e bila z a d a ć a čistiti boj ište i os igu-rati čete , k o j e su u njemu n a p r e -dovale . U p r v o m s m o naletu p r o -drli u pros tor k o d Žitomira g d j e se je naša d je latnost č i šćen ja i os iguravan ja v e z a proteza la na područ je , k o j e j e b i lo d v o s t r u k o v e ć e o d č i t a v e S l o v a č k e . O d lipnja d o s tudenoga 1941. prošli smo, moj i vo jnic i i ja . p ješ ice pre-k o 1.000 kim. U studenom mi j e p o v j e r e n o z a p o v j e d n i č l v o s l o v a č -ke »Brze divizi je«, k o j a j e o n d a p o d v o d s t v o m generala bo jn ika Turanca u sk lopu n j e m a č k e v o j -ske, nastavi la s v o j p o h o d p r e k o Kieva i Mariupola , sve d o o b a l e A z o v s k o g m o r a . Meni je b io p o -vjeren o d s j e č a k fronte na ricei Mius, g d j e su se i n e d a v n o v o -dile borbe , a g d j e su nas u on im zitnshim m j e s e c i m a bol jševici stal-n o napadal i . Bol jševički napada j i , koj i č e s t o p o č i t a v e d a n e nisu prestajali bili su na j j ač i za vr ieme božičnih praznika izmedju 22 . i 26 . pros inca , k a d j e S o v j e t i m a uspio i mjestimični p r o d o r u naše redove . P o j a č a n j i m a , k o j a s m o b r z o dopremil i , izbaci l i s m o m e -djutim n a k o n nekol iko d a n a bol j -ševike, te o p e t uzpostavil i naše pri jašnje postave . Čete , k o j e su se nalazi le p o d m o j i m z a p o v j e d n i č - .

Ivom. bor i le su se u o v i m b o j e -v ima vr lo h r a b r o , te je za o - o -bilu hrabrost bi lo o d l i k o v a n o Že-ljeznim križem više častnika i voi -nika. Borili s m o se p ^ d najtežim uvjet ima, k o d studeni k o j a je č e -s t o dos iza la i 4 9 s tupnjeva i s p o d ništice, te g o t o v o s l a l n o izloženi l edenom s l c v c r o i z l o č n j j k u M n o g o n a m b o l j e ni je b i lo ni kasnije, kad j e snieg p o č e o kopnil i , te se nikak-v a o b s k r b a ni je m o g l a p o r.-z k v a š e n o m terenu d o p r e m a l i bol -ma . Obskrbl j ival i su nas j e d i n o t a k o , d a su ljudi prenosili š to nam )e bi lo na jpotrebni j e Bol i š»v ičke če te . s k o j i m a s m o se bori l i , tukle su se u p r a v o divl ja-č k i m l'anlizmom. te su imale i vr-l o težke gubitke. Sov je t sk i častni-ci , p o s v e mladi ljudi b e z v e ć e g v o j n i č k o g izfcuslva, na laku su ru-ku žrtvovali s v o j e vo jn ike , k o j e su slali u b o r b u podie l j ene u m a n j e od je le , a p o d zašt i tom množine t o p o v a i b a c a č a granata . Sov je t -ski su vojnici p o k a z a l i v r lo velik smi sao za s a k r i v a n j e i ratne varke . Uviek bi se k r o z n o ć šuljali pre-m a našim p o s t a v i m a , d a bi nas u jutro mogli iznenaditi n a v a l o m . Morali s m o biti nepres tano budni i oprezni . K a m o s m o g o d na s v o -j em p o h o d u došli p r i m a l o nas j e s t a n o v n i č t v o u zapos jednutim se-l ima s b a r j a c i m a i radostnim p o -klicima, te n a s p o z d r a v l j a l o k a n o o s l o b o d i o c e c d b o l j š e v i č k o g j a r m a .

Jeste li već postali članom Hrvatskog Crvenog Križa

Njemački vojnici tumače svom rumunjskom drugu pojedine znakove putokaza. ( ES )

U blizini grada Gera (Njemački Reich) nedavno je oboren ogromni hrast nazvan "hrast tata«. Hrast je

bio star 560 godina. (ES )

Broj 97