Bilten 01 2010stars2/bilten/2010/bilten0110.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 1 / 2010 SijeËanj 7 Dalmaciji i gorskoj Hrvatskoj. Uz oblaËno vrijeme bi-lo je snijega, u Dalmaciji kiπe

12010ISSN 1334-3017god.XXIV

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KI

BILTEN

1 / 2010

GODINA XXIV SIJE»ANJ 2010.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ksenija CindriÊ, dipl.inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

mr. sc. Tanja Likso

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Poplavljeno Kosinjsko polje

Naklada 200 primjeraka

Tisak: ZT Zagraf

DHMZ

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (mr.sc. Tanja Likso) .................................................................................... 8PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .... 13Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ........................................ 16

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 18Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 18Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 21

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 24Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 24OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 25KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 27

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 29

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 31

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 34

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 35

KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 40

PRILOZI

KLIMATSKI ATLAS HRVATSKE(mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ).............................................................................................................................................. 41

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SIJE»NJU 2010. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 43

BILTEN 1 / 2010 SijeËanj

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacijaMarija MokoriÊ, dipl. inæ.

1. i 2. sijeËnja je bilo uglavnom oblaËno s povre-menom kiπom, a snijegom najprije u gorju, te raz-mjerno toplo.

Na vrijeme je utjecala prostrana cikona, a u ju-gozapadnoj visnskoj struji je pritjecao topao zrak. Uzjugo i jugozapadni vjetar obilne je kiπe bilo na Jadranu,a na juænom dijelu je mjestimice bilo i pojave tuËe.Izraæenijih oborina je bilo u Gorskom kotaru, teposebice u Lici.

3. sijeËnja se u veÊini krajeva vrijeme prolaznosmirilo, tako da je uglavnom bilo suho. Na vri-jeme u veÊem dijelu unutraπnjosti i na sjevernomJadranu je kratkotrajno utjecao ogranak anticik-lone iz srednje Europe. Rub ciklonalnog polja uvje-tovao je promjenljivo vrijeme u Dalmaciji.

Od 4. do 11. sijeËnja je bilo obilnih oborina, uunutraπnjosti snijega, zatim i ledene kiπe. Zbog obil-nih oborina i topljenja snijega u Dalmaciji, Lici iPosavini je bilo poplava. Na Jadranu je bilo i po-jave tuËe.

Nad veÊim dijelom Europe, pa i nad podruËjemnaπe zemlje, na vrijeme je utjecalo prostrano ciklonal-no polje. Preko naπe zemlje premjeπtalo se nekolikociklona i atmosferskih fronti u sklopu ciklona. Bilo jeveÊinom oblaËno, u kopnenom podruËju sa snijegom.Snijega je bilo i u unutraπnjosti Istre i u Dalmaciji. Duæobale je padala kiπa, ali je mjestimice bilo i izraæeni-jeg grmljavinskog nevremena, pa i pojave tuËe, πto jeneuobiËajeno za zimski dio godine. U poËetku je povisini pritjecao razmjerno hladan zrak, ali je poËelozatopljavati. Pri tlu je joπ bilo hladno, pa se kiπa koja

Slika 2. Prizemna sinoptiËka situacija 5. sijeËnja 2010. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)


Slika 3. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 5. sijeËnja2010. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

SijeËanj BILTEN 1 / 2010

6

je poËela padati i u unutraπnjosti smrzavala u dodirus tlom, stvarajuÊi opasnu poledicu. NajËeπÊe je ledenakiπa padala u Lici. Zbog porasta temperature zraka sni-jeg, kojeg je bilo i viπe od 50 cm, poËeo se topiti, a uzpovremenu kiπu vodotoci su porasli, te je bilo popla-va. Najugroæenija je bila Lika, Posavina, te posebiceDalmacija.

Od 12. do 16. sijeËnja je bilo uglavnom suho irazmjerno hladno.

Na vrijeme u naπoj zemlji je sve naglaπenije ut-jecao ogranak sibirske anticiklone. Plitke ciklone suse premjeπtale juænije od Hrvatske, pa su samo svojimrubnim dijelom utjecale na vrijeme. Stoga je u unutraπnjostivladalo uobiËajeno zimsko anticiklonalno vrijeme sniskim slojevitim oblacima i mjestimiËnom maglom,tek ponegdje u unutraπnjosti s vrlo slabim snijegom.Na Jadranu je bilo dosta sunËanog vremena, povre-meno s umjerenom, pa i jakom burom. MjestimiËnaslaba kiπa padala je uglavnom na jugu Hrvatske poËetkomrazdoblja.

17. sijeËnja je mjestimiËnog slabog snijega bi-lo i na Kvarneru.

U polju visokog tlaka zraka preko naπe zemlje br-zo se premjestila oslabljena hladna fronta sa sjeveroza-pada kontinenta. Bilo je veÊinom oblaËno, u unutraπnjostimjestimice i maglovito, a bilo je i slabog snijega.Mjestimice je nastao i tanji snjeæni pokrivaË. Malo sni-jega bilo je ujutro i prijepodne i na sjevernom Jadranu.

U Dalmaciji je uz promjenljivu naoblaku bilo malokiπe, a u zaleu ponegdje susnjeæice i snijega. Vjetarje bio veÊinom slab.

Izmeu 18. i 25. sijeËnja je bilo hladno s mini-malnom temperaturom zraka i niæom od -15°C. Uunutraπnjosti je mjestimice palo malo snijega.

Na vrijeme je utjecao ogranak sibirske anticik-lone, a po visini je u sjeveroistoËnoj struji pritjecaohladan, a povremeno i malo vlaæniji zrak. Nad istoËnomEuropom je bila visinska ciklona. Tlak zraka je nadpodruËjem Hrvatske bio uglavnom oko 1035 hPa. Utakvim okolnostima najsunËanije je bilo na Jadranu iu viπem gorju, dok se u nizinama zadræavala maglaili niski oblaci, a osobito je u Slavoniji povremenobilo slabog snijega uz nastanak tanjeg snjeænog pokri-vaËa. Bilo je hladno, sa slabim mrazom ujutro, Ëak ina Jadranu, a uz djelomiËno razvedravanje minimalnatemperatura je i u Slavoniji i Baranji iznosila oko -10°C. Na Jadranu je povremeno puhla umjerena i ja-ka bura

26. i 27. sijeËnja je bilo preteæno oblaËno s mjes-timiËnim snijegom kojeg je bilo i na sjevernom i di-jelu srednjeg Jadrana. U Lici je palo i 30 cm snije-ga. Na sjevernom Jadranu je bilo orkanskih udarabure.

Prizemno je prevladavalo polje visokog tlaka zra-ka, ali se sibirska anticiklona povukla. Duæ Sredozemljase premjeπtala ciklona koja je najviπe oborina donijela


Slika 5. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 27. sijeËnja2010. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)


7

Dalmaciji i gorskoj Hrvatskoj. Uz oblaËno vrijeme bi-lo je snijega, u Dalmaciji kiπe i snijega, a 27. sijeËnjana zadarskom i πibenskom podruËju ledene kiπe, te jebilo velikih problema u prometu. Naime, po visini jepritjecao topao zrak, a pri tlu se zadræavao hladan zraks temperaturom do -5°C, te je ledena kiπa stvarala opas-nu poledicu.

Od 28. do 31. sijeËnja je bilo razmjerno hlad-no, ali je po visini pritjecao malo topliji zrak.

Bilo je umjereno do preteæno oblaËno sa sunËa-nim razdobljima. Prizemno je bilo polje poviπenog tla-ka zraka, a sa zapada i sjeverozapada kontinenta 28.sijeËnja i potkraj razdoblja premjeπtale su se hladne

fronte. U unutraπnjosti je mjestimice bilo snijega, a naJadranu potkraj razdoblja kiπe. Zapuhao je jugozapad-njak i jugo.

30. i 31. sijeËnja je bilo umjereno do preteænooblaËno sa snijegom i kiπom, a mjestimice je bilozrnatog snijega i ledene kiπe. HladnoÊa je malo po-pustila.

Preko naπih krajeva premjestila se ciklona iz za-padnog Sredozemlja te hladna fronta. Ispred nje je povisini poËeo pritjecati topliji zrak. Bilo je mjestimiËnogsnijega, na Jadranu kiπe, a u mnogim dijelovimaunutraπnjosti uz zatopljenje snijeg je preπao u kiπu.Bilo je i opasne pojave kiπe koja se smrzava u dodiru

Slika 6. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 5. sijeËnja 2010. u 12 UTC

(izvor: EUMETSAT)


(izvor: EUMETSAT)


(izvor: EUMETSAT)


(izvor: EUMETSAT)


8

s tlom, odnodno ledene kiπe. Na Jadranu je puhalo um-jereno do jako jugo.

Slika 1 prikazuje prizemnu sinoptiËku situaciju 4.sijeËna 2010. Slike 2 i 3 su prizemna i visinskasinoptiËka situacija 5. sijeËnja 2010., a slike 4 i 5 suprizemna i visinska sinoptiËka situacija 27. sijeËnja2010. (izvor svih slika je NjemaËka meteoroloπka sluæ-ba).

Slike 6, 7, 8 i 9 su satelitske slike oblaka u vidljivomdijelu spektra u 12 UTC od 5. do 8. sijeËnja 2010.godine (izvor EUMETSAT).

Klimatoloπka analizamr.sc. Tanja Likso

Srednje mjeseËne temperature zraka u sijeËnju2010. godine bile su veÊinom niæe od viπegodiπnjegprosjeka (1961.-1990.), osim u Osijeku, SlavonskomBrodu, Sisku, Bjelovaru i Dubrovniku gdje su odstu-panja srednje mjeseËne temperature od viπegodiπnjegprosjeka bila pozitivna.

Temperaturna odstupanja kretala su se od -1.6°Cu Rijeci do 1.1°C u Slavonskom Brodu.

Analiza raspodjele percentila pokazuje kako u naj-veÊem dijelu Hrvatske odstupanja od prosjeËnih mje-seËnih temperatura zraka nisu bila znaËajna, pa suobiljeæena kategorijom normalno, jedino je podruËjeoko Rijeke i Malog Loπinja izdvojeno u kategorijuhladno.

Najviπe dnevne temperature zraka bile su izmje-rene do 9. sijeËnja, veÊinom 1. i 8. sijeËnja. Na posta-jama u unutraπnjosti one su se kretale izmeu 4.6°C(1. sijeËnja, Varaædin) i 8.5°C (1. sijeËnja, SlavonskiBrod), a na priobalnim postajama izmeu 9.0°C (1. si-jeËnja, Rijeka) i 15.9°C (8. sijeËnja, Dubrovnik). UGospiÊu je krajem mjeseca zabiljeæena najniæa sred-nja dnevna temperatura od -11.4°C (28. sijeËnja),dok je na planinskoj postaji Zaviæan 27. sijeËnja naj-niæa srednja dnevna temperatura iznosila -12.4°C.

Usporedba s tridesetogodiπnjim srednjacima pokazu-je da su prvi i drugi dan sijeËnja na analiziranim kon-tinentalnim postajama bili topliji od prosjeka. Potomje uslijedilo kratkotrajno hladnije razdoblje u trajanjuod jedan do Ëetiri dana. Nakon toga je ponovno usli-jedilo toplo razdoblje koje je na veÊini promatranihkontinentalnih postaja potrajalo sve do 21. sijeËnja.Posljednju dekadu sijeËnja karakteriziraju negativneanomalije, odnosno u tom razdoblju srednja dnevnatemperatura zraka bila je ispod viπegodiπnjeg prosje-ka. NajveÊa anomalija u ovom razdoblju je zabiljeæe-na 27. sijeËnja u Ogulinu, gdje je odstupanje odviπegodiπnjeg prosjeka iznosilo -10.8°C. Na priobal-nim postajama u prve dvije dekade sijeËnja izmjenji-vala su se kratkotrajna hladnija i toplija razdoblja.Posljednja dekada sijeËnja bila je kao i na kontinental-nim postajama hladnija od prosjeka, ali su negativnaodstupanja bila izraæenija na kontinentalnim postaja-ma. Izuzetak Ëine 30., odnosno 31. sijeËanj, kada suzabiljeæene pozitivne anomalije u Splitu i Dubrovniku.

Slika 10. MjeseËne koliËine oborine u sijeËnju na Zaviæanu u raspoloæivom nizu 1954.-2010.

izmeu 1.4°C u Rijeci i 6.5°C u Dubrovniku. Nakontinentalnim postajama srednje minimalne tem-perature zraka bile su iznad viπegodiπnjeg prosjeka.Izuzetak su planinske postaje Zaviæan i Puntijarka nakojima je srednja minimalna temperatura bila ispodprosjeka (1961.-1990.). Osim Dubrovnika, na svim os-talim priobalnim postajama srednja minimalna tem-peratura bila je ispod viπegodiπnjeg prosjeka.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske srednje mje-seËne temperature zraka imale su negativne vrijednos-ti, dok su na Jadranu i u zaleu temperature zrakabile pozitivne. Srednje mjeseËne temperature zrakakretale su se od -5.7°C na Zaviæanu do 8.9°C u Dubrovniku.

Maksimalne temperature zraka (apsolutni mak-simumi) uglavnom su prelazile 10.0°C, a dostigle sunajviπih 18.1°C u Dubrovniku (8. sijeËnja). Najniæi ap-solutni maksimum zabiljeæen je 8. sijeËnja i iznosio je3.5°C na Zaviæanu.

Apsolutni minimumi su imali su uglavnom ne-gativne vrijednosti, osim u Komiæi, Lastovu i u Dubrovni-ku, a kretali su se u rasponu od -16.8°C u GospiÊu (28.sijeËnja) do 2.9°C na Lastovu (23. sijeËnja).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperaturazraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivinizovi podataka temperature zraka, tj. za razdoblje1862.-2008. za Zagreb-GriË, te 1948.-2008. za Split-Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperaturezraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπidvije standardne devijacije.

U sijeËnju 2010. godine na postajama Zagreb-GriË,Split-Marjan i Rijeka nisu zabiljeæeni izvanredno topliniti izvanredno hladni dani.

Analiza mjeseËnih koliËina oborine izraæenih u %prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da suveÊinom iznadprosjeËne koliËine oborine glavno obi-ljeæje oborinskih prilika u sijeËnju 2010. godine, osimDubrovnika gdje su koliËine oborine bile jednakeviπegodiπnjem prosjeku. KoliËine oborine iznosile suu odnosu na sijeËanski prosjek od 100 % (130 mm) uDubrovniku do 304 % u Malom Loπinju (266 mm).


9

Najviπa srednja maksimalna temperatura zraka usijeËnju 2010. zabiljeæena je u Dubrovniku i iznosilaje 12.2°C . Izuzevπi Dubrovnik, na svim ostalim posta-jama srednja maksimalna temperatura zraka bila je niæaod viπegodiπnjeg prosjeka. Odstupanja su iznosila od-2.8°C (u Ogulinu) do -0.3°C (u Slavonskom Brodu),dok je u Dubrovniku pozitivno odstupanje iznosilo0.3°C. Na nekim kontinentalnim postajama izmeu 4.i 6. sijeËnja zabiljeæene su negativne maksimalne tem-perature zraka (Karlovac, Varaædin, Krapina, GospiÊi Ogulin). Hladna posljednja dekada sijeËnja odrazilase i na maksimalne temperature zraka, koje su na veÊi-ni kontinentalnih postaja bile negativne u razdoblju od22. do 28. sijeËnja. Najviπa maksimalna temperaturazraka izmjerena je 8. sijeËnja u Dubrovniku i iznosilaje 18.1°C .

Srednje minimalne temperature zraka su na svimkontinentalnim postajama bile negativne. Najhladnijeje u sijeËnju 2010. bilo na Zaviæanu gdje je srednjaminimalna temperatura zraka iznosila -8.3°C. Priobalnepostaje su imale srednje minimalne temperature zraka

Slika 11. Najviπe mjeseËne koliËine oborine u sijeËnju uMalom Loπinju u razdoblju 1961.-2010.

Slika 12. Najviπe mjeseËne koliËine oborine u sijeËnju iznepotpunog niza u GospiÊu u razdoblju 1872.-2010.

Slika 13. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)za SIJE»ANJ 2010. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm OSIJEK

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

RIJEKA

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm

SPLIT MARJAN

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

OGULIN

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

DUBROVNIK

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina


10


11

Slika 14. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961-1990. za SIJE»ANJ 2010. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-12-10-8-6-4-202468

1012141618

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C OSIJEK

-12-10

-8-6-4-202468

1012141618

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-12-10-8-6-4-202468

1012141618

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-12-10-8-6-4-202468

1012141618

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-12-10

-8-6-4-202468

1012141618

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-12-10

-8-6-4-202468

1012141618

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka


12

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

98

PERCENTILI

44

Dubrovnik

-1.6

0.1

53

0.4

-1.1

23

Osijek56

Knin

44

0.2

-0.4

Komiæa

53

-1.5

-0.3

43

27

-0.4

Rijeka19

Varaædin44

47Zagreb Bjelovar

Sisak51

0.1

Sl. Brod1.1

-0.4

Pazin-1.1

Ogulin

Zadar40

-0.7

-0.4GospiÊ

-0.6Split

Daruvar

-1.4

31

Karlovac

-0.8Hvar

28

-0.6Lastovo

31

32

28Zaviæan

66

-0.2

35

PoreË

Senj

©ibenik

38

-0.5

25

-0.8

33

-1.5

M. Loπinj

Slika 15. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SIJE»NJU 2010. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

88

93

171

288

99

169

179

Ogulin183

93

>99

Pazin

Split

Knin

Daruvar87

157

16683

230

205

77

Karlovac

162

M. Loπinj

Rijeka

98Zaviæan

162

Varaædin83

Zagreb Bjelovar

94

202

Zadar

SisakOsijek

144

99

DubrovnikLastovo100

56

10975

Komiæa140

160

82

84 Sl. Brod

63

PoreË

Senj

©ibenik

162

248

GospiÊ

90

195

291

99

180

90

88

84

83

304

191

91

Hvar

Slika 16. MjeseËne koliËine oborine u SIJE»NJU 2010. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

Oborinske prilike svrstane su u kategorije normal-no, kiπno, vrlo kiπno, te ekstremno kiπno (GospiÊ, Senj,Mali Loπinj i Zadar).

Na nekim podruËjima oborine je bilo nezapamÊenopuno.

NajveÊa mjeseËna koliËina oborine izmjerena usijeËnju 2010. bila je na Zaviæanu i iznosila je 329 mm(ili 230 % prosjeËne sijeËanske koliËine). To je najviπakoliËina oborine izmjerena u sijeËnju u raspoloæivomnizu (1954.-2010.).

Rekordno visoke koliËine oborine izmjerene su iu Malom Loπinju te u GospiÊu. Analiza sijeËanjskihkoliËina oborine za GospiÊ napravljena je premaraspoloæivom nizu mjerenja (1872.-2010.) sa nekolikonedostajuÊih podataka. Znatne koliËine oborine izm-jerene su i u Rijeci, Zadru i Senju, a radi se o drugimnajveÊim koliËinama oborine u mjesecu sijeËnju.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske na svim posta-jama zabiljeæeni su dani sa snjeænim pokrivaËem ≥1cm, dok je na Jadranu jedino u Senju zabiljeæen snjeænipokrivaË.

Broj dana sa snjeænim pokrivaËem ≥1cm kretaose od 2 dana u Pazinu i Senju do 31 dan na Zaviæanu.Maksimalne visine snijega iznosile su 126 cm naZaviæanu, slijedi 69 cm na Pargu, 42 cm u Ogulinu, 30cm na Puntijarki, 24 cm u Zagrebu na GriËu itd.

Broj sati sijanja Sunca na veÊini analiziranih posta-ja bio je manji od prosjeka, jedino su u Dubrovniku iLastovu ta odstupanja bila pozitivna, odnosno na tedvije postaje broj sati sijanja Sunca bio je veÊi od pros-jeka. Odstupanja su se kretala od -38.0 sati u Ogulinudo 8.7 sati na Lastovu. Anomalije srednje mjeseËnenaoblake na veÊini postaja bile su pozitivne osimDubrovnika i Knina na kojima su te anomalije imalenegativan predznak (od -0.3 u Dubrovniku do -0.1 uKninu). Negativna vrijednost anomalije srednje mje-seËne naoblake u Dubrovniku je u suglasju s Ëinjeni-com da je broj sati sijanja Sunca u sijeËnju 2010. uDubrovniku bio veÊi od prosjeka. BuduÊi da je naobla-ka meteoroloπki element koji se procjenjuje, tj. ovisanje o subjektivnoj procjeni motritelja, moæe se ponekaddogoditi da negativna anomalija srednje mjeseËnenaoblake nije uvijek praÊena pozitivnom anomalijombroja sati sijanja Sunca.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjetaKsenija CindriÊ, dipl. inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

Suπni i kiπni uvjeti na dnevnoj skali su u sijeËnju2010. na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani pomoÊudvije metode. PraÊene su kumulativne koliËine oborine


13

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862.-2010.) SPLIT - MARJAN (1948.-2010.) RIJEKA (1948.-2010.)

-t+σ

-t-σ

-t+σ

-t-σ

-t-σ

-t-2σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 17. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u SIJE»NJU 2010. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ).


14

od poËetka do kraja sijeËnja i onda su usporeene steorijskim percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjihmjeseËnih vrijednosti koliËine oborine za sijeËanj, iz40-godiπnjeg razdoblja (1961.-2000.). Zatim su ana-lizirani sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËi-nom oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.

Na podruËju kontinentalne Hrvatske vrijednostikumulativnih koliËina oborine u prvoj polovici sijeË-nja upuÊuju na kiπne (percentil 75-91) i ekstremno kiπne(percentili > 98) oborinske prilike, koje su premakraju mjeseca prelazile u kiπne uvjete (percentil 91-98). Najdulji slijed dana s oborinom veÊom od 1 mmtrajao je na svim postajama πest dana, osim u Slavonijigdje je trajao pet dana. Takvo kiπno razdoblje se uKarlovcu moæe oËekivati jednom u 40 godina, dok sena ostalim postajama javlja puno rjee, jednom u 79do 122 godine.

SliËne oborinske prilike su prevladavale u gorskojHrvatskoj. Ipak, najkiπovitije je bilo na podruËju GospiÊai Zaviæana, gdje su kumulativne koliËine oborine ci-jeli sijeËanj bile iznad 98 percentila. Ekstremnim kiπnimprilikama doprinijela je velika koliËina oborine u pr-voj dekadi sijeËnja, dok je druga polovica sijeËnja bi-la uglavnom bez oborine. Tako je na podruËju GospiÊa,nakon ekstremne koliËine uslijedilo 16 dana bez oborine.Takav suπni slijed se u sijeËnju na ovom podruËju moæeoËekivati jednom u 34 godine.

Na obalnom podruËju su tijekom sijeËnja prevla-davale vrlo kiπne oborinske prilike. Jedino su na po-druËju Lastova i Dubrovnika u prvoj polovici mjese-ca zabiljeæene kiπne prilike, dok je druga polovicamjeseca bila u granicama normale. Najkiπovitije je bi-lo na podruËju Malog Loπinja, Senja i Zadra gdje sucijeli mjesec prevladavale ekstremne oborinske prili-ke. Meutim, najdulji kiπni slijed u trajanju od osam

Slika 18. Kumulativne koliËine oborine (mm) u SIJE»NJU 2010., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno


15

Slika 19. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u SIJE»NJU 2010.

1616


dana zabiljeæen je na postaji Hvar, a moæe se oËekivatijednom u 150 godina.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskojskali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U sijeËnju 2010. godine su mjeseËne koliËineoborine na svim analiziranim postajama u RepubliciHrvatskoj bile veÊe od medijana (medijan = 50 per-centil). Umjereno kiπni uvjeti su zabiljeæeni u istoËnomi srediπnjem dijelu Hrvatske. Vrlo kiπni uvjeti su pre-vladavali u Sisku, GospiÊu, Senju, Malom Loπinju,Zadru i Zaviæanu (SPI1; 1.60, 1.97, 1.85, 1.97, 1.68 i1.90). Iz rezultata se moæe opaziti da su najveÊa pozi-tivna odstupanja mjeseËnih koliËina oborina bila nasjevernom Jadranu i u Lici.

Na vremenskoj skali od tri mjeseca (studeni 2009,prosinac 2009 i sijeËanj 2010) su prevladali um-jereno kiπni uvjeti na jugu Hrvatske u Dubrovniku iHvaru (SPI3; 1.07 i 1.04). Umjereno kiπni uvjeti sutakoer zabiljeæeni na postajama Ogulin, Senj, Zaviæan,Sisak i Slavonski Brod (SPI3; 1.03, 1.09, 1.44, 1.21 i1.17). U Pazinu, Rijeci, GospiÊu, Kninu, Zadru i Osijekusu prevladavali vrlo kiπni uvjeti (SPI3; 1.76, 1.73, 1.54,1.52, 1.54 i 1.55). Ekstremno kiπni uvjeti su bili naMalom Loπinju (SPI3; 2.04).

U razdoblju od kolovoza 2009. do sijeËnja 2010.godine su 6-mjeseËne koliËine oborina na veÊini posta-ja bile u granicama normale. U Varaædinu su oborin-ski uvjeti bili na granici izmeu umjereno suπnih uvje-ta i oborinskih uvjeta unutar granica normale (SPI6; -0.98). Pozitivna odstupanja oborina na vremenskojskali od 6-mjeseci su zabiljeæena jedino u Dubrovniku,GospiÊu i Malom Loπinju (SPI6; 1.35, 1.10 i 1.14).

Na vremenskoj skali od 12-mjeseci su na podruËjuHrvatske zabiljeæeni razliËiti oborinski uvjeti. Vrlosuπni uvjeti su bili u Bjelovaru i Daruvaru (SPI12; -1.59 i -1.75). U Osijeku i Slavonskom Brodu su zabi-ljeæeni umjereno suπni uvjeti (SPI12; -1.00 i -1.10), aumjereno kiπni u Pazinu, GospiÊu, Splitu i Dubrovniku(SPI12; 1.01, 1.02, 1.00 i 1.37), dok su na Hvaru pre-vladavali vrlo kiπni uvjeti (SPI12; 1.60).

Na postajama u Hrvastkoj su na vremenskoj skaliod 24 mjeseca zabiljeæena razliËita oborinska odstu-panja od medijana. Umjereno suπni uvjeti su prevla-davali u Bjelovaru i Daruvaru (SPI24; -1.47 i -1.41).

Pozitivna odstupanja (umjereno kiπni uvjeti) su bila naPargu te u Sisku (SPI24; 1.26 i 1.37). Na otokuHvaru su zabiljeæeni vrlo kiπni uvjeti (SPI24; 1.53).

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su zabiljeæenivrlo suπni uvjeti u Bjelovaru i Kriæevcima (SPI48; -1.95 i -1.68). Umjereno suπni uvjeti su prevladali uDaruvaru i Varaædinu (SPI48; -1.37 i -1.07) dok su naveÊini ostalih postaja u protekle Ëetiri godine koli-Ëine oborine bile u granicama normale. Jedino su uSisku zabiljeæeni umjereno kiπni uvjeti (SPI48;1.02).

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata semoæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPIVrijednosti SPI Klase

2.0 i viπe ekstremno kiπno1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

dr. sc. Branka Grbecmag. inæ. Ruæica PopoviÊ

U sijeËnju 2010. godine s izuzetkom nekoliko hlad-nih dana sredinom mjeseca, povrπinska temperaturamora bila je uobiËajenih vrijednosti. No, zbog velikihkoliËina oborine, povrπinski je sloj bio niæeg salinite-ta (http://www.izor.hr/web/guest/virtual-laboratory)πto je bilo uzrokom bræeg odgovora mora na grijanjei hlaenje u kontaktu s atmosferom. Tijekom zime morezagrijavanjem atmosfere gubi toplinu, te se njegovpovrπinski sloj ohlauje. Ovoga sijeËnja, zbog rela-tivno tople atmosfere, povrπinski se sloj manje ohlaivaoπto je za posljedicu imalo pozitivne dnevne anomali-je gotovo na svim mjernim postajama tijekom mjese-ca. Izuzetak je zabiljeæen polovicom mjeseca na posta-ji Split, te krajem mjeseca na postaji Hvar, u razdoblji-ma s nekoliko ekstremnih dana s obzirom na sadræajtopline u povrπinskom sloju mora.

Srednje mjeseËne vrijednosti povrπinske tempera-ture kretale su se od 10.6°C u Rabu do 14.1°C u Komiæi.


17

RAB

6789

101112131415161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-3-2-10123456789

Anomalija (°C) SENJ

6789

101112131415161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

6789

101112131415161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

6

789

1011121314

15161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

-3

-2-1012345

6789

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

6789

101112131415161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

HVAR

6789

101112

131415161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123

456789

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 20. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SIJE»ANJ 2010., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.


181818

Uz obalu je bilo neπto hladnije. U prosjeku je srednjemjeseËno odstupanje temperature mora od klimatoloπkihvrijednosti bilo uobiËajeno, s anomalijma koje su sekretale od -0.40°C u ©ibeniku do +0.39 u Senju.

Analiza izuzetnosti izdvojila je dva razdoblja upodruËju Splita i Hvara s vrlo niskim vrijednostimatemperature mora. U razdoblju od 14. do 17. sijeËnjau Splitu su zabiljeæene vrijednosti temperature moraza Ëak 3 standardne devijacije ispod prosjeka, s mini-mumom od 10.3°C 15. u mjesecu. U Hvaru je ekstrem-no razdoblje s niskim temperaturama povrπinskog slo-ja zabiljeæeno od 23. pa do kraja mjeseca, s minimu-mom od 11.3°C 27. u mjesecu. Na drugim mjernimpostajama nisu zabiljeæene ovako ekstremne temper-ature, te mjesec sijeËanj moæemo, s obzirom na sadræaj

topline u moru, smatrati neznatno hladnijim od pros-jeka.

HIDROLO©KE PRILIKETomislava Boπnjak, inæ.

Povrπinske vodeU sijeËnju su na podruËju Save zabiljeæene velike

i poplavne vode. Dok je u gornjem toku Save zabilje-æen lagani trend opadanja vodostaja i gdje se postup-no ukidaju mjere pripremnog stanja obrane od popla-va, dotle su na srednjem i donjem toku vodostaji rasli.Od poËetka mjeseca postupno se od MaËkovca pa doÆupanje uvode mjere redovne obrane od poplava, akod Jasenovca od 2. pa sve do 13. sijeËnja uvode se imjere izvanredne obrane od poplava. Tek u drugojpolovici mjeseca dolazi do laganog opadanja vodosta-ja, a time i do postupnog ukidanja mjera redovne obraneod poplava. Krajem mjeseca ukidaju se i mjere pripremnogstanja obrane od poplava za cijelo podruËje nizvodni-je od Jasenovca. Vodnost Save bila je veÊa od prosje-ka za sijeËanj. Neπto niæa vodnost bila je u gornjemtoku gdje je kod Zagreba suficit otjecanja iznosiooko 14%, dok je na ostalom toku bio iznimno velik iiznosio izmeu 88 i 113%

Na Dravi su vodostaji bez nekih znaËajnijih os-cilacija imali trend opadanja. Kretali su se unutar grani-ca niskih i srednje niskih vodostaja. Sama vodnostbila je niæa u odnosu na Savu i kretala se unutar pros-jeka za sijeËanj. Na Dunavu su takoer zabiljeæeni vo-dostaji s trendom opadanja. Kretanje vodostaja bilo jeunutar podruËja srednje niskih voda.

Na Kupi su u prvoj polovici sijeËnja zabiljeæenadva vodna vala. Prvi znaËajniji porast bio je poËetkomsijeËnja kada su zabiljeæeni vodostaji bili u domenisrednje visokih voda. PoËetkom druge dekade mjese-ca vodostaji su do kraja mjeseca lagano opadali i kre-tali se u domeni niskih i srednje niskih voda. Dok jevodnost u gornjem toku Kupe bila u granicama pros-jeËnih vrijednosti za sijeËanj, u donjem toku zabiljeæenje suficit otjecanja od 40%.

U sijeËnju su zabiljeæene velike i poplavne vodena podruËju Gacke i Like te u dolini Neretve. VeÊi dioprve polovice mjeseca na Neretvi su bile na snazi mjereobrane od poplava, a najkritiËnije je bilo 10. i 11. si-jeËnja kada je bilo uvedeno izvanredno stanje obrane

Split

9

10

11

12

13

14

15

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

-t+σ

-t-2σ-t-3σ

-t-σ

-t

Slika 21. Srednje dnevne temperature mora za Split za SIJE»ANJ 2010. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ)

Hvar

9

10

11

12

13

14

15

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-t+σ

-t-2σ-t-3σ

-t-σ

-t

Slika 22. Srednje dnevne temperature mora za Hvar za SIJE»ANJ 2010. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ)


19

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

2400

2700

3000


Q (m3/s)

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

4000

4400


Q (m3/s)

Qsred sijeËanj 2010. sijeËanj 1961-2005.

Qmin sijeËanj 2010. sijeËanj 1961-2005.

Qmaks sijeËanj 2010. sijeËanj 1961-2005.

Slika 23. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SIJE»NJU 2010. s primjerom pripadajuÊih karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).


20

-400-300-200-100

0100200300400500600700800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-150

-100-50

050

100150

200250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0400

80012001600

20002400

280032003600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

100

200

300

400

500

600

700

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe

Drava - Donji Miholjac

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje

Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 24. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u SIJE»NJU 2010.

Slika 25. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SIJE»NJU 2010.


21

od poplava. Velike poplavne vode u Lici zadræale suse gotovo veÊi dio sijeËnja.

Minimalni protoci bili su veÊi od srednjih mini-malnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su veÊi od srednjih protoka urazdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili veÊi od srednjih maksi-malnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vodeTijekom sijeËnja na slivnom podruËju rijeke Save

zabiljeæen je znaËajan pad razine podzemne vode. Naobje analizirane mjerne postaje zagrebaËkog vodonos-

nika, MiËevec i Borovje, uoËeno je ujednaËenosniæavanje razine podzemne vode, te su najviπi mje-seËni vodostaji bili na poËetku, a najniæi krajem mjese-ca. Izmjerene minimalne, srednje i maksimalne mje-seËne vrijednosti vodostaja na obje postaje bile su is-pod srednjih vrijednosti u usporedbi s viπegodiπnjimnizom u sijeËnju u razdoblju 1982.-2006.

Dinamika kretanja razine podzemne vode u sijeË-nju na podruËju dravskog sliva razlikovala se u odno-su na savski sliv. Ovdje nije bilo znaËajnijih oscilaci-ja u kretanju razine podzemne vode. Na obje mjernepostaje nakon laganog poËetnog opadanja vodostaja,zabiljeæen je porast vodostaja i to neπto viπi na mjer-noj postaji Gornja ©uma od mjerne postaje Repaπ.Do kraja mjeseca razina podzemne vode lagano je kon-

SIJE»ANJ 2010. SIJE»ANJ 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 140 30.01. 60,7 148 319

SavaJasenovac 669 31.01. 160 466 1107Slavonski Brod 963 31.01. 224 625 1394Æupanja 1236 31.01. 285 804 1978

KupaKamanje 27,1 27.01. 7,6 25,5 48,9JamniËka Kiselica 101 29.01. 18,6 77,1 219

Mura Mursko SrediπÊe 73,3 26.01. 41,9 74,8 131

DravaBotovo - - 80,1 194 316Donji Miholjac 321 22.12. 164 298 457

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 328 86,1 288 672

SavaJasenovac 1688 195 851 1735Slavonski Brod 2266 266 1066 2335Æupanja 2533 357 1346 2857

KupaKamanje 80,6 10,8 77,2 170JamniËka Kiselica 283 26,4 196 411

Mura Mursko SrediπÊe 101 55,6 103 172

DravaBotovo - 167 336 543Donji Miholjac 422 218 400 670

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 665 02.01. 103 758 2348Jasenovac 2321 11.01. 257 1389 2716

Sava Slavonski Brod 3065 12.01. 345 1608 3321Æupanja 3310 12.01. 441 1988 4161

KupaKamanje 417 02.01. 15,0 366 843JamniËka Kiselica 788 03.01. 48,2 513 1056

Mura Mursko SrediπÊe 138 01.01. 79,9 182 503

DravaBotovo - - 289 621 1411

Donji Miholjac 635 01.01. 264 604 1057

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u SIJE»NJU 2010. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

2222


103.8103.9104.0104.1104.2104.3104.4104.5104.6104.7104.8104.9105.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

117.1

117.2

117.3

117.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

100.3

100.5

100.7

100.9

101.1

101.3

101.5

101.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

104.5

104.6

104.7

104.8

104.9

105.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.6

96.7

96.8

96.9

97.0

97.1

97.2

97.3

97.4

97.5

97.6

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 26. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SIJE»ANJ 2010. godine na podruËju Save-MiËevec,Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.


23

tinuirano padala. Minimalne, srednje i maksimalne

mjeseËne vrijednosti vodostaja na obje uzvodne mjerne

postaje bile su iznad srednjih vrijednosti u usporedbi

s viπegodiπnjim nizom u sijeËnju u razdoblju obrade

1988.-2006. Dok je na nizvodnijoj mjernoj postaji

Gornji Miholjac zabiljeæen kontinuirani porast vodosta-

ja tijekom cijelog mjeseca, dotle je na mjernoj posta-

ji »aavica do sredine mjeseca razina podzemne vode

znaËajnije porasla, a nakon toga uslijedio je lagani kon-

tinuirani pad. Minimalne, srednje i maksimalne mje-

seËne vrijednosti vodostaja na obje nizvodne mjerne

postaje bile su ispod srednjih vrijednosti u usporedbi

s viπegodiπnjim nizom u sijeËnju u razdoblju obrade

1988.-2006.

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SIJE»NJU 2010.na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,82 31.01. 103,54 104,67 105,92Zagreb-MiËevec 100,32 31.01. 100,05 101,47 102,74

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 104,47 103,56 105,04 106,47Zagreb-MiËevec 101,00 100,24 101,86 103,66

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,99 01.01. 103,59 105,47 107,56Zagreb-MiËevec 101,70 01.01. 100,54 102,38 105,62

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SIJE»NJU 2010.na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,63 31.01. 115,03 115,55 116,08Gornja ©uma 116,83 31.01. 115,17 115,88 116,76Gornji Miholjac 104,28 01.01. 103,14 104,54 105,79»aavica 96,88 01.01. 96,17 97,37 100,30

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,72 115,04 115,64 116,38

DRAVAGornja ©uma 116,93 115,37 115,99 116,98Gornji Miholjac 104,50 103,16 104,62 105,87»aavica 97,29 96,19 97,47 100,35

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,85 01.01. 115,07 115,74 116,70Gornja ©uma 117,05 13.01. 115,44 116,14 117,16Gornji Miholjac 104,62 29.01. 103,17 104,70 105,96»aavica 97,45 13.01. 96,21 97,61 100,42


24

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristikeDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

Visine sloja mijeπanja tijekom sijeËnja 2010. napostajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i12 UTC su prikazane na slici 27. Na osnovi proraËu-na je vidljivo da je u Zagrebu visina sloja mijeπanja ti-jekom noÊi bila najveÊa 3. sijeËnja (1711 m), a u Zadru9. sijeËnja (1099 m). NajveÊa visina sloja mijeπanja uterminu 12 UTC je u Zagrebu proraËunata 31. sijeËnja(1212 m), a u Zadru 3. sijeËnja (2174 m). ProsjeËnamjeseËna visina sloja mijeπanja je u terminu 00 UTCu Zagrebu iznosila 299 m, dok je u Zadru bila 164 m.U terminu 12 UTC su prosjeËne vrijednosti visine slo-ja mijeπanja iznosile 319 m (Zagreb) i 776 m(Zadar).

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimir prizem-ni sloj atmosfere najËeπÊe bio malo labilan i neu-tralan (C i D klasa stabilnosti; s Ëestinom 27% i 40%,.tablica 4). U terminu 12 UTC su najËeπÊe zabiljeæeneB, C i D Pasquillove klase stabilnosti (38%; 45%; 14%).

SliËno je bilo na podruËju Zadra. Atmosfera je u ter-minu 00 UTC najËeπÊe bila neutralna, umjereno sta-bilna i jako stabilna (D, F i G klase stabilnosti; 48%,7% i 42%). U 12 UTC atmosfera je bila jako labilna(A klasa stabilnosti; 7%), umjereno labilna (B klasastabilnosti; 36%), malo labilna (C klasa stabilnosti;14%) i neutralna (D klasa stabilnosti; 36%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. UZagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 11 sluËaja(20%) s prizemnom, 13 sluËaja s podignutom inverz-ijom (24%) i 27 sluËajeva s visinskom inverzijom(50%). U terminu 12 UTC je visinska inverzija zabi-ljeæena u 22 sluËaja (55%), podignuta inverzija u 15sluËaja (38%) a bila su i 2 sluËaja (5%) bez inverzije.U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske inver-zije (28 sluËajeva, 80%) i situacije sa podignutom tem-peraturnom inverzijom (1 sluËaj; 6%). SliËno je bilo uterminu 12 UTC kada su zabiljeæena 24 sluËaja s visin-skom inverzijom (56%) i 6 sluËajeva sa podignutomtemperaturnom inverzijom (14%).

Koeficijenti provjetravanja su bili poveÊani napostajama Kriæevci (3.6), Pazin (1.3), Senj (29.7), Zadar

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 0 0 0 0 2 7 jako labilno - AB - umjereno labilno 4 13 11 38 0 0 11 36 umjereno labilno - BC - malo labilno 8 27 13 45 0 0 4 14 malo labilno - CD - neutralno 12 40 4 14 15 48 11 36 neutralno - DE - malo stabilno 1 3 0 0 2 7 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 5 17 1 3 13 42 2 7 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 0 0 0 0 1 3 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom SIJE»NJA 2010. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 3 6 2 5 4 11 12 28 ne postojiprizemna 11 20 1 2 2 6 1 2 prizemnapodignuta 13 24 15 38 1 3 6 14 podignutavisinska 27 50 22 55 28 80 24 56 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu iZadru za SIJE»ANJ 2010. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).


25

(1.9), ©ibenik (11.3), Split (1.4) i Dubrovnik (2.4). Naostalim analiziranim postajama u Hrvatskoj su koefi-cijenti provjetravanja zbog niskih srednjih vrijednos-ti modula vjetra bili manji od 1 (slabo provjetravanje).Vektorski s rednjak vje t ra je na posta jama uHrvatskoj bio promjenjivog smjera (slika 29).

U sijeËnju 2010. godine su na postajama u konti-nentalnom dijelu Hrvatske mjeseËne koliËine oborinebile u granicama normale ili su zabiljeæeni umjerenokiπni uvjeti. Zato se moæe pretpostaviti, da je mjeseËnotaloæenje oneËiπÊujuÊih tvari oborinom (mokra depozi-cija) u kontinentalnom podruËju bilo u skladu s pros-jekom. Na sjevernom i juænom Jadranu te u istoËnomdijelu Hrvatske su zabiljeæena znatno veÊa pozitivnaodstupanja mjeseËnih koliËina oborina, tj., zabiljæeni

su umjereno kiπni i vrlo kiπni uvjeti Stoga se moæeoËekivati da je na tom podruËju mokra depozicija uodnosu na prosjeËno taloæenje, bila izraæenija.

OneËiπÊenje zraka i oborinemr. sc. Viπnja ©ojat

Tijekom sijeËnja su koncentracije duπik dioksida— NO2 bile uobiËajene za ovo doba godine i nalazilesu se u granicama propisanih vrijednosti za mjerenjau preteæno ruralnom podruËju (Uredba o graniËnim vri-jednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku, NN broj 133/2005.,str. 2467, GV-graniËna vrijednost je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak, a godiπnji srednjak 40 μg/m3). Srednje

Slika 27. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u SIJE»NJU 2010. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Slika 28. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SIJE»ANJ 2010.

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4

4.5

5

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N


26

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SIJE»ANJ 2010.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 99 14 5.35 4,59-6,21 0.413 0.393 3 6Krapina 100 11 5.12 3,84-6,41 0.38 0.365Bilogora 100 16 5.96 4,31-6,76 0.77 0.498Slavonski Brod 99 15 5.33 4,45-7,06 0.781 0.54 15 42Karlovac 99 14 5.62 3,85-6,81 0.365 0.41Kutjevo 100 13 5.52 4,26-6,41 0.814 0.629Ogulin 100 15 5.25 4,25-6,75 0.397 0.355 11 28GospiÊ 100 12 5.63 4,78-5,99 0.281 0.199 9 21Zaviæan 100 16 5.59 4,93-6,52 0.156 0.168 1 1Pazin 100 11 5.66 5,28-6,80 0.395 0.281Rijeka 100 11 5.35 4,67-6,41 0.348 0.214 7 15Zadar 100 13 6.02 4,78-7,04 0.506 0.256 7 13Dubrovnik 100 15 5.98 4,69-7,00 3.741 0.288

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zaviæan

Split

Krapina

Puntijarka

©ibenik

Zadar

Bilogora

Pazin

Senj

Kriæevci

Daruvar

Sl. Brod

Karlovac

0.479

Komiæa

Varaædin

0.456

sumpor

duπik

0.466

0.629

0.51

0.208

0.340.33

0.377

0.29

0.517

0.7590.703

0.474

0.217

4.889

0.3570.511

0.42

0.729

0.406

0.946

0.488

0.3470.9

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek

0.78

1.09

3.6

1.35

1.12

1.35

1.8

1.89

1.38

29.7

11.31

0.12

2.4

0.30

0.93

Slika 29. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SIJE»ANJ 2010. godine

mjeseËne koncentracije duπik dioksida su iznosile od1 μg/m3 na visinskoj postaji Zaviæan Velebit (EMEP-program) do 15 μg/m3 u Slavonskom Brodu. USlavonskom Brodu je ovaj mjesec ponovo izmjerenanajveÊa 24-satna koncentracija i to 30./31.sijeËnja ko-ja je iznosila 42 μg/m3. SljedeÊa najveÊa 24-satna kon-centracija duπikovog dioksida je izmjerena 29./30. naGMP GospiÊ i iznosila je 28 μg/m3.

SijeËanj je obiljeæila dosta velika koliËina oborine,ali ipak manja nego u prosincu. Na ovdje promatran-im postajama koliËina oborine se kretala od 86.4 mm(L/m2) na Puntijarki (Sljeme-Medvednica) do 304.0mm na visinskoj postaji Zaviæan-Velebit. Oborine subile kiselije nego u prosincu i vrijednosti pH dnevnihuzoraka su iznosile od 3.84 i to u Krapini, 10./11.si-jeËnja do 7.06 u Slavonskom Brodu. Prema dnevnimuzorcima oborine koji se godinama prikupljaju uglavnomotvorenim uzorkovaËem, tzv.bulk metodom, najveÊiudio kiselih kiπa je zabiljeæen u Krapini, 82%, zatimslijede Karlovac, 71%, Ogulin, 67%, Puntijarka (EMEPpostaja) i Rijeka, s po 64%, Slavonski Brod, 60% (pre-ma autom.uzorkovanju-AU, 73%), GospiÊ, 50%, Kutjevoi Pazin, s po 46%, dok je na Zaviæanu-Velebit (1594m n/v, EMEP postaja) zabiljeæen udio od 38%, uDubrovniku je iznosio 28%, na Bilogori, 25% te uZadru, 23%. Ispiranje oneËiπÊenja iz atmosfere je bi-lo znatno, na πto upuÊuje taloæenje sulfata, nitratakao i ostalih komponenata koje se nalaze u bazi ekoloπkihpodataka DHMZ-a. Taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari jepovezano s koliËinom emisije na promatranom po-druËju, s brojnim meteoroloπkim Ëimbenicima kao iutjecajem daljinskog prijenosa oneËiπËujuÊih tvari.

S obzirom na koliËinu kiπe (mm=L/m2) i rezultateanalizom dobivenih koncentracija (mg/L), ukupno mje-seËno taloæenje (kg/ha) sumpora odreenog u oblikusulfata (SO4-S) je u sijeËnju ponovo bilo najmanje uKrapini, 0.217kg/ha uz 57.0 mm kiπe-snijega, a naj-veÊe u Dubrovniku, 4.889 kg/ha (130.1 mm).Taloæenjeanorganskog duπika iz nitrata (NO3-N) je takoer bi-lo najmanje u Krapini i iznosilo je 0.208 kg/ha, dokje najveÊe od 0.629 kg/ha izmjereno u Ogulinu (177.0mm). Tijekom sijeËnja nastavilo se optereÊenje eko-sustava mokrim tj. oborinskim taloæenjem oneËiπÊu-juÊih tvari.

Upozoravamo, da na naπem podruËju ima znatnoviπe kiselih kiπa od ovog na koje upuÊuju podaci do-biveni otvorenim uzorkovaËem tzv. bulk metodom, jerje ova metoda pod utjecajem veÊeg ili manjeg suhog-

gravitacijskog taloæenja lebdeÊih Ëestica - aerosola izatmosfere, ovisno o vremenskim prilikama tijekomdana. Na to ukazuju podaci dobiveni uzorkovanjemautomatskim uzorkovaËem (wet-only) na postajamaGospiÊ i Slavonski Brod. Bolji uvid u optereÊenje naπegpodruËja πtetnim i opasnim tvarima, nadamo se, omogu-Êiti Êe potpuna uspostava nove Dræavne mreæe posta-ja kroz projekt (HR-06-IB-EN-01, Phare 2006.,EU)”Uspostava sustava praÊenja i upravljanja kakvoÊomzraka”.

U ovom Broju biltena prikazani su podaci za 2009.godinu s naπe klimatoloπke postaje koja je smjeπtenau Kutjevu, usred vinograda naπeg poznatog i priznatogvinara gosp.V. Krauthakera. Podaci kemijske analizeoborine, uz brojne meteoroloπke podatke mogu biti odvelikog znaËaja u vinogradarstvu.

KakvoÊa zraka Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.

Mjerenja na automatskoj mjernojpostaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom sijeËnja 2010. dominantni oneËiπÊivaËbile su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakteristiËno zaovo doba godine. Dnevni srednjaci koncentracija oveoneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 13.41 domax. 90, dok je srednja mjeseËna koncentracija bila37.2, a percentil 98 iznosio je 71.91 μg/m3

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da jeoneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujednaËenoza cijeli mjesec sa izuzetkom 25., 27., 29. i 30 sijeËnjakada je zabiljeæeno umjereno oneËiπÊenje zraka.

Indeks kakvoÊe zrakaIz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-

ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec sijeËanj vidljivo jeda je zrak veÊinu dana bio dobre kakvoÊe (indeks man-ji od 50), sa izuzetkom 20., 23., 24., 28. i 29. sijeËnjakada je zrak bio umjerene kakvoÊe (indeks je iznosio56, 66, 51, 60 i 83).

StatistiËka obrada podatakaStatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti

odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o


27


28

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku

(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u sijeËnju ocije-

njen na naËin prikazan u tablici 7.

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV i TV

za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari

odreene Uredbama.

Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za SIJE»ANJ 2010. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NOparametar PM 10Min 13.41 0.23 14.49 2.32 4.31Dana 3. sijeËanj 3. sijeËanj 25. sijeËanj 9. sijeËanj 24. sijeËanjMax 90 1.55 79.86 62.03 51.88Dana 29. sijeËanj 29. sijeËanj 29. sijeËanj 25. sijeËanj 9. sijeËanjSr.vrj. 37.2 0.78 34.15 23.56 18.05Median 36.09 0.71 31.92 18.36 13.07Percentil 98 71.508 1.478 68.628 60.728 51.406Br. dana preko GV za 24 h 5 0 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 0 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

0102030405060708090

100

1.1.

2.1.

3.1.

4.1.

5.1.

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

10.1

.11

.1.

12.1

.13

.1.

14.1

.15

.1.

16.1

.17

.1.

18.1

.19

.1.

20.1

.21

.1.

22.1

.23

.1.

24.1

.25

.1.

26.1

.27

.1.

28.1

.29

.1.

30.1

.31

.1.

Dan

NO2 PM 10 O3

Slika 30. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica, duπiËnog dioksida i ozona za SIJE»ANJ 2010. godine

μg/

m3


29

Koncentracije samo jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari i to lebdeÊih Êestica (PM10) preπle su graniËnuvrijednost 5 (pet puta).

BIOMETEOROLO©KE PRILIKEmr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

SijeËanj 2010. godine je u cijeloj Hrvatskoj biohladan i u usporedbi s prosjeËnim sijeËnjem za raz-doblje 1961.-1990. u granicama normalnih biometeoroloπkihprilika.

Prva je dekada u unutraπnjosti bila uglavnom hlad-na, s nekoliko epizoda svjeæega i vrlo hladnoga. Naobali je osjet ugode varirao ovisno o brzini vjetra, odugodnoga do vrlo hladnoga. Ipak, i ondje je u prosjekubilo hladno. U usporedbi s prosjeËnom prvom dekadomsijeËnja, ova je u Splitu bila u granicama normale, dok

0102030405060708090

100

1.1.

2.1.

3 .1 .

4 .1 .

5 .1 .

6 .1 .

7 .1 .

8 .1 .

9 .1 .

1 0. 1

.1 1

. 1.

1 2. 1

.1 3

. 1.

1 4. 1

.1 5

. 1.

1 6. 1

.1 7

. 1.

1 8. 1

.1 9

. 1.

2 0. 1

.2 1

. 1.

2 2. 1

.2 3

. 1.

2 4. 1

.2 5

. 1.

2 6. 1

.2 7

. 1.

2 8. 1

.2 9

. 1.

3 0. 1

.3 1

. 1.

Dan

PM10 O3

Slika 32. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SIJE»ANJ 2010.

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

1.1.

2.1.

3 .1 .

4 .1 .

5 .1 .

6 .1 .

7 .1 .

8 .1 .

9 .1 .

1 0. 1

.1 1

. 1.

1 2. 1

.1 3

. 1.

1 4. 1

.1 5

. 1.

1 6. 1

.1 7

. 1.

1 8. 1

.1 9

. 1.

2 0. 1

.2 1

. 1.

2 2. 1

.2 3

. 1.

2 4. 1

.2 5

. 1.

2 6. 1

.2 7

. 1.

2 8. 1

.2 9

. 1.

3 0. 1

.3 1

. 1.

Dan

CO NO

Slika 31. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida (μg/m3) za SIJE»ANJ 2010. godine

μg/

m3

je u unutraπnjosti bila preteæno toplija od prosjeka.Popodneva u Zagrebu i Slavonskom Brodu su bila ugranicama normale.

Cijela druga dekada je u unutraπnjosti bila hlad-na, dok se u Splitu osjet ugode opet neπto viπe mije-njao, pa je uz prevladavajuÊi osjet ugodnoga povre-meno bilo svjeæe ili pak zbog vjetra vrlo hladno. Ovaje dekada u Zagrebu, GospiÊu i Splitu bila u granica-ma normale, a u Slavonskom Brodu toplija od pros-jeËne.

Posljednja dekada je bila najhladnija. Prevladavaoje osjet hladnoga, Ëesto je bilo vrlo hladno, a u Splituu nekoliko navrata i iznimno hladno. U usporedbi sprosjeËnom posljednjom sijeËanjskom dekadom, ovaje u veÊem dijelu Hrvatske bila hladnija od normale,dok su u granicama normalnih biometeoroloπkih pri-lika bila jutra u Slavonskom Brodu te popodneva iveËeri u Splitu.


30

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2010. od 1961-1990. Odstupanje 2010. od 1961-1990. Odstupanje 2010. od 1961-1990. Odstupanje 2010. od 1961-1990.

Slika 33. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SIJE»ANJ 2010. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

Prosjek 2010. Prosjek 2010. Prosjek 2010. Prosjek 2010.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3


31

SUN»EVO ZRA»ENJEKrunoslav Premec, dipl. inæ.

Globalna ozraËenostNajmanja sijeËanjska ozraËenost iznosila je oko

8300 J/cm2, a izmjerena je u Zagrebu. Na ostalim mjer-nim mjestima ozraËenosti su bile veÊe od 10000 J/cm2,a najveÊa je bila u Splitu i iznosila je gotovo dvostrukoviπe nego u Zagrebu. Na svim je postajama najmanjeozraËenosti bilo u prvoj dekadi, Ëiji je doprinos u mje-seËnoj ozraËenosti iznosio od 15% u Splitu do 28% uGospiÊu. U kontinentalnom dijelu je najviπe zraËenjabilo u treÊoj dekadi, dok je na Jadranu to bio sluËaj udrugoj dekadi.

Dnevne ozraËenosti su bile u rasponu od 267 J/cm2

u Zagrebu do 530 J/cm2 u Splitu. Maksimalne dnevne

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 267,4 675,1 23,6 8288,4 1866,2 2615,6 3806,6 0Parg 744Rijeka 416,8 840,5 21,6 12919,9 2257,7 5696,2 4966,0 0GospiÊ 344,1 884,3 32,1 10666,7 3027,6 3351,9 4287,2 0Zadar 494,5 936,0 103,2 15329,6 3463,6 5973,7 5892,3 0Split 529,9 983,1 2,1 16427,9 2486,0 7031,7 6910,2 0Dubrovnik 744ZG-Maksimir 227,1 553,6 68,6 7039,5 1420,1 2504,3 3115,1 0Split 177,6 397,8 2,5 5507,0 1173,0 2012,8 2321,2 0

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - SIJE»ANJ 2010.

0102030405060708090

100110120

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 34. Srednja satna globalna ozraËenostu SIJE»NJU 2010. godine

0

5

10

15

2025

30

35

40

45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 ) ZGM

SPL

Slika 35. Srednja satna difuzna ozraËenost, u SIJE»NJU 2010. godine

vrijednosti bile su od 1.9 do 2.6 puta veÊe od srednja-ka, a izmjerene su 3. sijeËnja u Zagrebu, 20. u GospiÊu,te 23. na preostalim postajama.

Prema srednjem dnevnom hodu najmanje satnevrijednosti bile su kroz cijeli dan u Zagrebu, gdje susredinom dana poprimale vrijednosti do 50 J/cm2. UGospiÊu su sredinom dana ozraËenosti iznosile oko 70J/cm2, u Rijeci 77 J/cm2, u Zadru 92 J/cm2, a u Splitunajviπe, 101 J/cm2. Tijekom dana, do 14 sati, najveÊesrednje satne ozraËenosti bile su u Splitu, a poslije 14sati u Zadru. Osim u Splitu, na svim je postajama uprosjeku bilo viπe zraËenja poslijepodne nego prije-podne.

Apsolutni satni maksimumi iznosili su izmeu 137J/cm2 u Zagrebu i 188 J/cm2 u Splitu. Izmjereni su 10.sijeËnja u GospiÊu i Zadru, 25. u Zagrebu, 27. u Rijeci,te 31. u Splitu.


32

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

123

4

56

78

910

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

12

34

5

67

89

10

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

RIJ-G RIJ-S

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

01

23

45

678

910

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

SPL-G SPL-D SPL-S

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

1

23

4

5

6

78

9

10

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

GOS-G GOS-S

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

01

23

45

67

89

10

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

DUB-G DUB-S

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

01

23

456

78

910

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

PAR-G PAR-S

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

01

23

45

67

89

10

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

ZAD-G ZAD-S

Slika 36. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u SIJE»NJU 2010. godine


33

Difuzna ozraËenostSijeËanjska difuzna ozraËenost u Zagrebu je iznosi-

la 7040 J/cm2, πto je Ëak 85% globalne ozraËenosti.Splitska ozraËenost je bila manja, iznosila je 5500 J/cm2,πto predstavlja svega 34% mjeseËnog iznosa. Najmanjedekadne vrijednosti bile su u prvoj dekadi, a najveÊeu treÊoj. U Zagrebu je udio pojedinih dekada u mje-seËnom iznosu bio redom 20%, 36% i 44 %, a u Splitu21%, 37%, 42%.

Dnevno je u prosjeku difuznim putem dozraËeno178 J/cm2 u Splitu, a 227 J/cm2 u Zagrebu, dok sudnevni maksimumi bili veÊi od srednjaka 2.4 puta uZagrebu, a 2.2 puta u Splitu. Najviπe je difuznog zraËe-nja bilo 20. sijeËnja u Zagrebu, a 29. u Splitu.

Srednji dnevni hod pokazuje da su jutarnje ozraËenos-ti do 10 sati bile veÊe u Splitu, a nakon toga u Zagrebu.Sredinom dana srednje su satne ozraËenosti dostizalevrijednost 31 J/cm2 u Splitu, a 41 J/cm2 u Zagrebu. USplitu je viπe difuzne ozraËenosti bilo prijepodne, a uZagrebu poslijepodne.

Apsolutni zagrebaËki maksimum izmjeren je 10.sijeËnja u 15 sati i iznosio je 120 J/cm2. Splitski mak-simum je iznosio 80 J/cm2, a izmjeren je 23. sijeËnjau 12 sati.

Vrlo velik udio difuzne ozraËenosti u globalnojobiljeæio je sijeËanj u Zagrebu. Prilikom izlaska i za-laska Sunca udio je bio veÊi od 0.93, dok je najmanjavrijednost bila sredinom dana i iznosila je 0.82. U Splituje pri izlasku i zalasku Sunca difuzna komponentaiznosila do 40% globalne, dok je najmanji udio bio u13 sati i iznosio je 0.3.

Trajanje sijanja SuncaSijeËanjska insolacija je na zagrebaËkom podruËju

iznosila svega 24 sata. Na Pargu je zabiljeæeno 45 satisijanja Sunca, u GospiÊu 54 sata, a u Rijeci i Zadru oko92 sata. Najviπe je trajanja sijanja Sunca bilo u Dalmaciji,gdje su mjeseËne sume bile oko 125 sati. Najmanjedekadne sume su bile u drugoj dekadi na zagrebaËkompodruËju, u treÊoj na Pargu i u GospiÊu, te u prvoj deka-di na ostalim postajama. U Zagrebu su dekadne sumedruge i treÊe dekade bile manje od maksimalne dnevneinsolacije. NajveÊe dekadne sume bile su u drugoj deka-di u Dalmaciji, u Splitu 57 sati, a u Dubrovniku 65 sati.

ProsjeËno je tijekom sijeËnja u Zagrebu Sunce sja-lo svaki dan tek 8 desetina sata. Na Pargu i u GospiÊuje bilo izmeu 1.4 i 1.8 sati sijanja Sunca, na rijeËkomi zadarskom podruËju oko 3 sata, a u Dalmaciji 4 sa-ta. Maksimalne dnevne sume iznosile su izmeu 8 i 9sati, a najmanja vrijednost u iznosu od 7.3 sata je zabi-

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 38. Srednje satno trajanje sijanja Sunca u SIJE»NJU 2010. godine

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 37. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnihozraËenosti u SIJE»NJU 2010. godine

-60

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 39. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca uSIJE»NJU 2010. godine od viπegodiπnjeg prosjeka


34

ljeæena u Zagrebu. NajsunËanije je bilo 3. sijeËnja uZagrebu, 23. u Rijeci, te 20. na ostalim postajama. UZadru je isti maksimalan iznos zabiljeæen i 19. si-jeËnja, dok je splitski maksimum bio 21. sijeËnja.

Srednji dnevni hod pokazuje da su u Zagrebu satneozraËenosti samo u rano poslijepodne bile veÊe od jednedesetine sata. Na Pargu su u to vrijeme sume bile oko2 desetine, u GospiÊu izmeu 2.5 i 3 desetine, a u Rijecioko 4 desetine sata. Jedino je u Dalmaciji sredinomdana Sunce sjalo viπe od polovice sata svaki sat. Prije-podne je bilo sunËanije u Zagrebu, na Pargu i u Dubrov-niku, dok je na ostalim postajama sunËanije bilo posli-jepodne. NajsunËanije je bilo u 11 sati na Pargu (0.23),u 12 sati u Rijeci (0.44), GospiÊu (0.3), Zadru (0.48)i Dubrovniku (0.53), u 13 sati u Splitu (0.57), te u 15sati u Zagrebu (0.13).

U odnosu na viπegodiπnji prosjek sijeËanj 2010.godine je imao znaËajno manje trajanja sijanjaSunca. Manjak je bio najveÊi u Zagrebu, 54%, i na

Pargu, 40%. U Rijeci, GospiÊu i Zadru je bilo oko 15%manje sijanja Sunca, u Splitu 3%, a jedino je u Dubrovnikubilo tek 1% viπe sijanja Sunca u odnosu na viπegodiπnjiprosjek.

PRIZEMNI OZONKrunoslav Premec, dipl. inæ.

Prve dvije sijeËanjske dekade u Gradiπtu su obilje-æili uglavnom niæi volumni udjeli prizemnog ozona,s vrijednostima medijana uglavnom ispod 20 ppb. Jedinaiznimka su 3. i 4. sijeËnja kada su medijani prekoraËili25 ppb. U treÊoj dekadi su izmjerene najveÊe vrijed-nosti, a medijani su bili veÊi od 30 ppb. NajveÊa sat-na vrijednost i najveÊi medijan izmjereni su 29. sijeË-nja, a isti dan je zabiljeæen i najveÊi dnevni raspon uiznosu od 51 ppb.

PriliËno ujednaËene vrijednosti kroz cijeli mjesecobiljeæile su hod prizemnog ozona u Makarskoj. Medijani

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 0,8 7,3 23,7 10,7 5,8 7,2Parg 1,4 8,6 44,8 15,4 22,9 6,5Rijeka 2,9 8,3 91,3 16,2 46,2 28,9GospiÊ 1,8 8,6 54,3 18,0 19,1 17,2Zadar 3,0 8,5 91,8 18,1 41,6 32,1Split 4,0 8,6 124,1 17,0 57,4 49,7Dubrovnik 4,0 8,8 125,2 17,6 64,6 43,0

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - SIJE»ANJ 2010.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 40. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu u SIJE»NJU 2010.

GRADI©TE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zon a

(pp

b)

Sati

Slika 41. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Makarskoj u SIJE»NJU 2010.

MAKARSKA


35

malo veÊi od 30 ppb bili su u prvoj dekadi i na prije-lazu druge u treÊu dekadu, dok su najmanji medijanibili 17., te od 26. do 28. sijeËnja. Tijekom dana volum-ni udjeli prizemnog ozona najviπe su se mijenjali 6. si-jeËnja, 26 ppb, dok je dan ranije raspon iznosio samo5 ppb.

Prema srednjem dnevnom hodu u Gradiπtu su satnevrijednosti prizemnog ozona bile veÊe od 20 ppb u raz-doblju od 11 do 23 sata, a u ostalim satima manje.Najmanje vrijednosti bile su oko 7 sati i iznosile su 17ppb, dok su najveÊe bile u 14 sati i iznosile su 26ppb. Izraæen dnevni hod vidi se kod maksimalnih sat-nih vrijednosti, koje su u noÊnim i prijepodnevnim sati-ma bile manje od 40 ppb, a u rano poslijepodne veÊeod 60 ppb. Minimalne satne vrijednosti bile su uglavnommanje od 10 ppb.

U Makarskoj je prema srednjem dnevnom hodudnevni raspon iznosio svega 5 ppb. Najmanje vrijed-nosti su bile u 8 i 9 sati, 25 ppb, a najveÊe u rano posli-

jepodne, 30 ppb. Apsolutni satni maksimumi bili su urasponu od 34 ppb u 8 sati, do 39 ppb u 3 i 4 sata.Apsolutni minimumi su iznosili oko 10 ppb izmeu 17i 21 sati, odnosno 11 ppb ujutro u 8 i 9 sati, dok su uostalim satima bili uglavnom oko 20 ppb.

Prema Uredbi o ozonu u zraku, u sijeËnju 2010.godine niti na jednoj lokaciji nisu prekoraËene graniËnevrijednosti.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKEmr. sc. Draæen KauËiÊ

Temperature tlaTijekom sijeËnja je tlo na 5 cm dubine u veÊem

dijelu Hrvatske bilo u klasi normalno. U klasi toploje bilo tlo u Slavoniji, Baranji, ali i πiroj okoliciDubrovnika.

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 34,9 29. 63,2 29. / 15h 0 0 5Makarska 35,2 8. 38,6 8. / 4h 0 0 0

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), SIJE»ANJ, 2010.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

Slika 42. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona uGradiπtu u SIJE»NJU 2010.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 43. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona uMakarskoj u SIJE»NJU 2010.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)


36

Slika 44. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-300

306090

120150180210240270300330

mm

Bilanca vode 68.2

Efekt. oborine 77.5

Evapotranspiracija 9.3

I

Krapina

-300

306090

120150180210240270300330

mm

Bilanca vode 43.4

Efekt. oborine 55.8


I

Ogulin

-300

306090

120150180210240270300330

mm

Bilanca vode 124.3

Efekt. oborine 133.6


I

Dubrovnik

-300

306090

120150180210240270300330

mm

Bilanca vode 28.4



I

GospiÊ

-300

306090

120150180210240270300330

mm

Bilanca vode 143.4



I

SlavonskiBrod

-300

306090

120150180210240270300330

mm

Bilanca vode 53.9

Efekt. oborine 69.4


I

Varaædin

-300

306090

120150180210240270300330

mm

Bilanca vode 51.8

Efekt. oborine 64.2


I

PoreË

-300

306090

120150180210240270300330

mm

Bilanca vode 57.5



I

Srednje mjeseËne temperature tla na 5 cm du-bine su bile viπe od prosjeËnih viπegodiπnjih vrijed-nosti i to u Zagrebu 0.6°C, u Sinju 0.8°C, u Dubrovniku1.4°C te u Osijeku 1.5°C.

Tlo na 20 cm dubine je bilo toplije od tla na 5cm dubine u Istri, Dalmaciji, Slavoniji i Baranji 1.1°Cte u Podravini, Meimurju i Hrvatskom Zagorju 1.3°C.

Na 100 cm dubine je tlo u usporedbi s tlom na 5cm dubine bilo joπ toplije. U Slavoniji i Baranji je bi-lo toplije 4.3°C, dok je u Podravini, Meimurju iHrvatskom zagorju bilo toplije 6.0°C, a u okoliciDubrovnika 1.4°C.

Terminske maksimalne temperature tla na 5 cmdubine su se u prvoj dekadi mjeseca kretale od 7.1°C


37

0

20

40

60

80

100

120

140

160

O_ujakZagreb Varaædin Krapina Slavonski Brod

Osijek Ogulin GospiÊ Zadar

PoreË Dubrovnik Daruvar

m

Slika 46. Efektivne oborine za SIJE»ANJ, 2010.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

Slika 47. Bilanca vode u tlu za SIJE»ANJ, 2010.

OsijekZagreb

Sisak

Sl. BrodOgulin

GospiÊ

Daruvar

OpekeVinkovci

Kriæevci

Varaædin

–akovoRijeka

Slika 45. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za SIJE»ANJ 2010. godine


38

(Kriæevci) do 14.2°C (Dubrovnik). U drugoj dekadi suiznosile od 0.2°C (GospiÊ) do 11.9°C (Komiæa) te utreÊoj dekadi od -0.2°C (GospiÊ) do 11.2°C (Dubrovnik).

U sijeËnju je tlo na 20 cm dubine bilo najtoplijeu Dubrovniku i to u prvoj dekadi mjeseca (13.0°C), anajhladnije u GospiÊu tijekom treÊe dekade, -1.1°C.

Srednje mjeseËne temperature tla na 100 cm du-bine su se kretale od 5.2°C u GospiÊu do 8.1°C u Pazinu.

Bilanca vodeVodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-

rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.Poznato je da biljka koristi samo jedan dio oborina -efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedan dio

se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna evapotran-spiracija (Eto) je definirana kao vrijednost evapo-transpiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jedno-liËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokrivaËa,koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudijeva u vo-di. Evapotranspiracija je izraËunata po metodi Penman-Monteeithu, a efektivne oborine metodom USBR.

Najmanje efektivne oborine izmjereno je u Krapini(55.8 mm), a najviπe u GospiÊu (155.8 mm).

Tijekom sijeËnja su se dnevne vrijednosti evapo-transpiracije kretale od 0.3 mm (Daruvar i Ogulin)do 2.4 mm (Dubrovnik).

MjeseËne vrijednosti bilance vode u tlu su bilepozitivne na svim analiziranim postajama. Najmanjevrijednosti pozitivne bilance vode u tlu zabiljeæene

III

III

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-20.0

-10.0

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

( m

m )

dekada

Slika 48. Bilanca vode u tlu po dekadamaza SIJE»ANJ 2010.

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za SIJE»ANJ 2010. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 8.8 0.8 8.2 2.6 5.6 0.9 4.2 2.4 1.6 -1.4 3.0 0.7Slavonski Brod 10.2 -0.7 8.5 2.6 5.2 0.9 4.7 2.8 3.0 -1.3 3.2 0.6Daruvar 8.6 -0.2 8.4 2.2 4.8 0.3 3.5 2.1 1.5 -0.8 3.0 0.6Kriæevci 7.1 0.0 6.6 1.5 4.4 0.2 3.1 1.3 0.6 -3.4 2.1 -0.8Krapina 7.8 -0.3 6.4 1.8 5.2 0.6 2.5 1.6 0.5 -2.6 2.0 0.0Zagreb 8.1 -0.5 7.6 1.6 5.2 0.5 3.1 1.4 0.6 -3.7 2.2 -0.1Ogulin 8.0 0.9 8.3 1.9 1.4 0.8 2.0 1.5 1.2 0.7 2.0 1.6GospiÊ 8.3 -0.3 7.6 0.8 0.2 -2.8 1.3 0.4 -0.2 -3.6 0.4 -1.1Pazin 9.1 1.1 8.2 3.2 7.3 0.1 5.3 2.5 3.5 -1.0 2.9 1.3Mali Loπinj 11.9 1.8 11.0 5.4 8.3 1.5 9.2 4.9 6.8 0.4 6.0 3.2Zadar 12.0 2.4 11.6 6.2 9.2 1.7 9.0 5.5 8.0 0.8 6.1 3.6Komiæa 13.3 4.2 12.5 7.4 11.9 2.2 9.6 5.7 10.7 1.6 8.7 4.6Dubrovnik 14.2 1.4 13.0 5.8 11.2 2.4 9.7 5.6 11.2 1.0 9.8 4.6

Tablica 12. Srednje mjeseËne temperature tla (°C)na 100 cm dubine u SIJE»NJU 2010. godine

Postaja Srednja mjeseËna temperatura tla na 100 cmOsijek 7.9Daruvar 7.3Kriæevci 5.8Zagreb 7.3Sisak 8.0Ogulin 6.4GospiÊ 5.2Pazin 8.1


39

su na postaji Dubrovnik (28.4 mm), a najveÊe na posta-ji GospiÊ (143.4 mm ).

No, dekadne vrijednosti su tijekom drugedekade ipak bile negativne i to u Zagrebu, Osijeku iZadru.

Dnevno se najmanje vode evapotranspiracijomgubilo na postaji u Daruvaru (0.3 mm ), a najviπe napostaju u Dubrovniku (2.4 mm).


40

Popis tiskovina koje Êe tijekom 2010. godine pris-tizati u knjiænicu DHMZ-a.

Agricultural and Forest MeteorologyAnnales Geophysicae Atmospheric Research Boundary Layer Meteorology Bulletin of the American Meteorological Society Climate Dynamics Climatic Change Europaeischer

Documents

Bilten 01 2010stars2/bilten/2010/bilten0110.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 1 / 2010 SijeËanj 7 Dalmaciji i gorskoj Hrvatskoj. Uz oblaËno vrijeme bi-lo je snijega, u Dalmaciji kiπe