Bilten 12 2015 - radar.dhz.hrradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2015/bilten1215.pdf · U nizinama unutraπnjosti Ëesto je bilo dugo-trajne magle i niskih oblaka πto je utjecalo na mak-simalnu

2015

12ISSN 1334-3017

god.XXIX

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KI

BILTEN

12 / 2015

GODINA XXIX PROSINAC 2015.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

Borivoj Terek, dipl.inæ.

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ivan BertoviÊ, prof.

mr. sc. Ksenija CindriÊ Kalin

mr. sc. Ivona MajiÊ*

dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*

dr. sc. Ivana Hrga*

Lovro Kalin, dipl.inæ.

mr. sc. Draæen KauËiÊ

dr. sc. Tanja Likso

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Krunoslav Mikec, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

mr. sc. Lidija Srnec

Ivona Igrec, dipl.inæ.

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: BoæiËna bajka obitelji Salaj (snimio Ivan Lukac)

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso) .................................................................................... 7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ Kalin, Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................................... 13Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 16

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 19Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 19Podzemne vode (Ivan BertoviÊ, prof.) .......................................................................................... 22

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 24Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 24OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 25KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 27

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 29

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 29

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 34

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 36

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 37

KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 44

PRILOZI

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U PROSINCU 2015. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 47

ZANIMLJIVOSTI I DOGA–AJI(pripremila SunËica ©vaco, dipl. komp. i etnol.) ............................................................................................................ 49

BILTEN 12 / 2015

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

PoËetkom mjeseca, izmeu 1. i 3. prosinca, je

bilo iznadprosjeËno toplo vrijeme s obzirom na do-

ba godine. Bilo je barem djelomice sunËano.

Na vrijeme je utjecalo polje poviπenog tlaka zra-ka, a uz daljnje pritjecanje toplog zraka po visini ju-tarnja, a posebice dnevna temperatura zraka je bila viπaod prosjeka za poËetak prosinca. Atmosferske frontepremjeπtale su se svojom glavninom sjevernije odHrvatske, te je samo povremeno u unutraπnjosti biloviπe oblaka.

Jutarnje magle i niskih oblaka bilo je ponegdje ina Jadranu, ponajprije na sjevernom, te po kotlinamai dolinama rijeka u unutraπnjosti.

Zatim je od 4. do 9. prosinca najsunËanije bi-

lo u Dalmaciji, te u viπem gorju, dok je mjestimice

na sjevernom Jadranu i u nizinama unutraπnjosti

bilo dugotrajne magle ili niskih oblaka.

Na vrijeme je i dalje utjecao ogranak anticiklones jugozapada, ali su se usljed noÊnog ohlaivanja, tepovremenog pritjecanja malo vlaænijeg zraka magla ilislojeviti oblaci u nizinama unutraπnjosti i mjestimice

na sjevernom Jadranu zadræavali cijeli dan. Ponegdjeje bilo i slabe rosulje. U takvim sinoptiËkim okolno-stima vjetar je uglavnom slab. Ponajprije je zbog ma-nje sunËanog vremena u predjelima s maglom ilistratusom dnevna temperatura zraka bila osjetno niæaod one u viπem gorju. Ugodno toplo bilo je u veÊemdijelu Dalmacije.

U noÊi od 9. na 10. prosinca je uz viπe oblaka

bilo ponegdje malo kiπe, a u gorju Like i slabe sus-

njeæice i snijega. Na Jadranu je bilo djelomice sunËano

i uglavnom suho, a bura je pojaËala. Tijekom dana

10. prosinca naoblaka se i u unutraπnjosti smanji-

la.

Preko naπe zemlje premjestila se hladna fronta ko-ja nije bila osobito izraæena. Stoga je ponegdje biloslabih oborina. Prijepodne je povremeno puhao slab iumjeren veÊinom sjeverni i sjeveroistoËni vjetar, a bu-ra je bila najjaËa na sjevernom dijelu. Bilo je raz-mjerno toplo s obzirom na doba godine.

Zatim je od 11. do 18. prosinca bilo uglavnom

bez znatnijih oborina, te razmjerno toplo. NajsunËanije

je bilo na Jadranu, posebice u Dalmaciji i u viπem

gorju. U nizinama unutraπnjosti Ëesto je bilo dugo-

trajne magle i niskih oblaka πto je utjecalo na mak-

simalnu temperaturu zraka.

Prizemno je bio ogranak snaæne anticiklone veÊi-nom s jugozapada, a po visini je pritjecao topao zrak.

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 31. prosinca 2015.

u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 31. prosin-

ca 2015. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

6

BILTEN 12 / 2015

lo slabe rosulje. Vjetar je bio veÊinom slab ili je bilotiho.

Od 26. do 31. prosinca se zadræalo veÊinom

suho, a krajem razdoblja poËeo je pritjecati malo

hladniji zrak. Bilo je barem djelomice sunËano,

ali je u nizinama mjestimice bilo dugotrajne magle

ili niskih oblaka.

Prizemno je bilo polje malo poviπenog tlaka zra-ka, a visinska situacija se potkraj razdoblja promijeni-la. Stoga je bilo uglavnom suho, pa i djelomice sunËano,te stabilno uz slab vjetar. Na samom kraju periodapoËeo je pritjecati malo hladniji zrak, a bilo je i viπeoblaka. U niæim predjelima kopnenog dijela zemlje, teponegdje na sjevernom Jadranu bilo je dugotrajne ma-gle i slojevitih oblaka. U najveÊem dijelu zemlje biloje toplije od uobiËajenog prosjeka za doba godine.

Za posljednji mjesec u 2015. godini se moæe reÊida je πto se vremena tiËe bio znatno topliji i suπi odprosjeka. Prizemno je prevladavao utjecaj polja poviπenogtlaka zraka, a po visini utjecaj grebena, a s juga Europei Sredozemlja je pritjecao topao zrak.

Slike 1 i 2 su prizemna i visinska sinoptiËka situaci-ja 31. prosinca 2015. (izvor njemaËka meteoroloπkasluæba-DWD). Slike 3 i 4 su satelitske slike oblaka utoplinskom dijelu spektra 14. i 15. prosinca 2015. (izvorEUMETSAT) kada je na sjevernom Jadranu bilo dugo-trajne magle i slojevitih oblaka.

Slika 4. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra

15. prosinca 2015. u 08.30 sati UTC (izvor: EUMETSAT)

Slika 3. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra

14. prosinca 2015. u 08.30 sati UTC (izvor: EUMETSAT)

Atmosferske fronte nad naπim podruËjem nisu bileizraæene, a najËeπÊe su se svojom glavninom premjeπtaledalje od naπih krajeva. U takvim sinoptiËkim okolnos-tima kada je prisutna temperaturna inverzija i slab vje-tar, Ëesta je dugotrajna magla i slojeviti oblaci, najËeπÊeniski oblaci-stratusi. BuduÊi da i na Jadranu vrlo Ëestonije bilo vjetra, na sjevernom i dijelu srednjeg Jadranatakoer je ponegdje bilo magle ili niskih oblaka.Povremeno je bilo i slabe kiπe ili rosulje. NajsunËanijeje bilo u najviπem gorju i na juænom Jadranu, a s povre-menim premjeπtanjem fronti u blizini naπih krajeva ipovremenim umjerenim vjetrom sunËanih razdoblja jeponekad bilo i u nizinama, osobito 13. i 14. prosinca.

I na Jadranu je vjetar bio uglavnom slab, samopovremeno je bilo umjerene, ponegdje i jake bure isjeverozapadnjaka.

I dalje je bilo veÊinom suho i stabilno, te od 19.

do 25. prosinca i sve toplije. Uz sunËana razdoblja

bilo je iznadprosjeËno toplo, pa su tako i Badnjak

i BoæiÊ bili topliji od prosjeka.

Na vrijeme je utjecalo polje visokog ili poviπenogtlaka zraka, a po visini je s juga i jugozapada pritjecaotopao zrak. Stoga oborina uglavnom nije bilo, a oso-bito je na Jadranu i u viπem gorju bilo iznadprosjeËnotoplo. U pojedinim danima bila je prisutna izraæenatemperaturna inverzija, te je stoga u niæim predjelimabilo magle ili slojevitih oblaka, pa je i maksimalna tem-peratura bila niæa. MjestimiËne magle i niskih oblakaje bilo i na sjevernom Jadranu. Samo ponegdje je bi-

BILTEN 12 / 2015

7

Klimatoloπka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Srednja mjeseËna temperatura zraka za prosinac2015. godine na podruËju cijele Hrvatske bila je iznadviπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). Anomalije sred-nje mjeseËne temperature zraka nalaze su u rasponuod 0.5°C (GospiÊ) do 5.1°C (Zaviæan).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike uHrvatskoj za prosinac 2015. godine opisane su sljedeÊimkategorijama: normalno (πire podruËje GospiÊa i Knina),vrlo toplo (dio sjevernog, srednjeg i juænog Jadrana),ekstremno toplo (Zaviæan, πire podruËje Rijeke i diojuænog Jadrana) i toplo (preostali dio Hrvatske).

Prosinac 2015. obiljeæile su pozitivne anomalijesrednje dnevne temperature zraka i to je razdoblje tra-jalo od 7 do 28 dana. Na veÊini analiziranih postajanakon razdoblja pozitivnih anomalija srednje dnevnetemperature zraka uslijedila je izmjena kratkotrajnihrazdoblja negativnih odnosno pozitivnih anomalija.Kraj prosinca 2015. na svim analiziranim postajamaimao je obiljeæje negativnih anomalija srednje dnevnetemperature zraka i to je razdoblje trajalo 1 -3 dana.

Tijekom prosinca 2015. godine najveÊa pozitivnaodstupanja srednje dnevne temperature zraka u odno-su na viπegodiπnji prosjek kretala su se od 4.5°C uDubrovniku (26. prosinca) do 10.6°C u Ogulinu (21.prosinca). NajveÊe negativno odstupanje srednje dnevnetemperature zraka zabiljeæeno je u Rijeci (31. prosin-ca) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 4.3°Cniæa od viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).

Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zrakau prosincu 2015. nalazila se u rasponu od 4.7°C uGospiÊu do 16.8°C u Dubrovniku. U odnosu na viπegodiπnjiprosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne maksimalnetemperature zraka bile su viπe od prosjeka a odstupa-nja su se kretala od 1.2°C (GospiÊ) do 5.6° (Zavi-

æan). Apsolutni temperaturni maksimumi su se kretaliizmeu 12.9°C na Zaviæanu (26. prosinca) i 20.0°C uDubrovniku (3. prosinca).

Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka uprosincu 2015. bile su u rasponu od -3.3°C u GospiÊudo 10.6°C u Lastovu. U odnosu na viπegodiπnji pros-jek 1961.-1990. srednje mjeseËne minimalne tempe-rature zraka bile su viπe od spomenutog prosjeka izuzevπiKnin. Odstupanja srednje mjeseËne minimalne tem-perature zraka prosincu 2015. su se nalazila u rasponuod -2.0°C (Knin) do 5.0°C (Zaviæan). Apsolutni tem-peraturni minimumi bili su u rasponu od -12.7°C naZaviæanu (31. prosinca) do 5.1°C u Malom Loπinju(31. prosinca).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperaturazraka provedena je na podacima postaje Zagreb-GriË.Kao πto je vidljivo iz tablice 1 u prosincu 2015. uZagrebu su bila 2 izvanredno topla dana (1. i 22.) priËemu je srednja dnevna temperatura navedenih danabila niæa od najviπe temperature prema raspoloæivomnizu. Na postajama Rijeka i Split-Marjan nije bilo iz-vanrednih srednjih dnevnih temperatura zraka u pro-sincu 2015. godine.

Analiza koliËina oborine za prosinac 2015. godinekoje su izraæene u postotcima (%) viπegodiπnjeg pros-jeka (1961.-1990.) pokazuje da su koliËine oborine ucijeloj Hrvatskoj bile ispod prosjeka. Usporedba sviπegodiπnjim prosjekom pokazuje da je na Ëak 15 ana-liziranih postaja mjeseËna koliËina oborine iznosila 0%(od 0.0 mm (Senj, ©ibenik, Knin, Split-Marjan, Hvar,Komiæa, Lastovo i Dubrovnik) do 0.3 mm (Parg, MaliLoπinj, Zadar i Zagreb-GriË)), dok je najveÊa koliËi-na oborine za prosinac 2015. godine iznosila 14% (9.0mm) viπegodiπnjeg prosjeka za postaju Daruvar.

Oborinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2015.godine opisane su dominantnom kategorijom ekstrem-

no suπno izuzevπi dio istoËne Hrvatske koji se nalaziu kategoriji vrlo suπno.

Broj dana sa snjeænim pokrivaËem ≥ 1 cm bio jeu rasponu od 1 (Puntijarka) do 26 dana (Zaviæan).Maksimalna visina snjeænog pokrivaËa izmjerena jena Zaviæanu (53 cm), a zatim slijede GospiÊ (14 cm),Parg (10 cm) i Puntijarka (5 cm).

Od svih analiziranih postaja najveÊu maksimalnudnevnu koliËinu oborine imala je postaja Daruvar dana10. prosinca 2015. (5.0 mm), a ta je postaja ujedno

ZAGREB-GRI» izvanredno topli dani u prosincu 2015.

Izvanredno topli dani 1 22

Srednja dnevna temp. (°C) 12.3 11.1

Srednja dnevna temp. (°C), raspoloæivi niz (1861.-2013.)

14.21872.

12.91989.

Tablica 1. Izvanredno topli dani za postaju Zagreb-GriË,

PROSINAC 2015.

8

BILTEN 12 / 2015

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Komiæa

59

Dubrovnik

2.7

1.7

97

2.3

1.6

93

Osijek87

Knin

76

2.4

1.688

5.1

0.7

69

81

1.7

Rijeka99

Varaædin79

91Zagreb Bjelovar

Sisak83

2.0

Sl. Brod2.2

2.3

Pazin1.1

Ogulin

98

2.0

0.5GospiÊ

2.3

Daruvar

2.9

89

Karlovac

1.6Hvar

96

2.3Lastovo

98

99

>99Zaviæan

87

2.8

PoreË

Senj

1.4

95

0.9

77

2.8

M. Loπinj

©ibenik

Split

Zadar

89

98

Parg4.4

99

Slika 5. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za PROSINAC 2015. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak 2

<1

0

0

<1

0

4

Ogulin1

<1

<1

Pazin

Split

Knin

Daruvar3

5

14<1

1

0

1

Karlovac

2

M. Loπinj

Rijeka

<1Zaviæan

0

Varaædin1

Zagreb Bjelovar

<1

3

Zadar

Osijek

2

1

DubrovnikLastovo0

<1

0<1

Komiæa0

0

<1

<1 Sl. Brod

1

PoreË

Senj

©ibenik

7

GospiÊ

<1

0

0

<1

0

<1

1

<1

0

1

<1

Hvar

Parg0

<1

0

<1

Slika 6. MjeseËne koliËine oborine za PROSINAC 2015. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

BILTEN 12 / 2015

9

Slika 7. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961.-1990. za PROSINAC 2015. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C OSIJEK

-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

10

BILTEN 12 / 2015

Slika 8. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za PROSINAC 2015. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-12

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8mm OSIJEK

-12

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8

mm

RIJEKA

-12

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8mm

SPLIT MARJAN

-12

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8

mm

OGULIN

-12

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8

mm

DUBROVNIK

-12

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

1.8

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

BILTEN 12 / 2015

11

imala i najveÊu mjeseËnu koliËinu oborine za prosinac

2015. (9.0 mm).

U prosincu 2015. broj sati sijanja Sunca bio je

iznad viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.) na svim

analiziranim postajama. Odstupanja su se kretala od

15.2 sata u GospiÊu gdje je mjeseËna suma sijanja Sunca

iznosila 64.3 sata do 115.4 sata u Dubrovniku gdje je

mjeseËna suma sijanja Sunca za mjesec prosinac 2015.

iznosila 230.6 sati. Pozitivne anomalije broja sati sija-

nja Sunca u prosincu 2015. u skladu su s negativnim

anomalijama srednje mjeseËne naoblake.

Analiza klimatskih anomalija na podruËju

Hrvatske za 2015. godinu

Srednja godiπnja temperatura zraka za 2015. go-dinu na podruËju Hrvatske bila je iznad viπegodiπnjegprosjeka (1961.-1990.). Anomalije srednje godiπnjetemperature zraka nalaze se u rasponu od 1.0°C (Knin)do 2.2°C (Zagreb-GriË).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike uHrvatskoj za 2015. godinu opisane su dominantnomkategorijom ekstremno toplo, dok je πire podruËjeDaruvara svrstano u kategoriju vrlo toplo.

Slika 9. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku za PROSINAC 2015. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

-10

-8

-6-4

-2

02

4

6

810

12

14

1618

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C ZAGREB-GRI» (1862.-2013.)

-10-8-6

-4-2

02

46

81012

1416

1820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C SPLIT-MARJAN (1948.-2013.)

-10-8-6

-4

-20

24

68

1012

1416

1820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C RIJEKA (1948.-2013.)

t-t+σ

-t+2σ

-t

-t-σ

-t-2σ

y = 0.0102x + 10.793

6.0

8.0

10.0

12.0

14.0

16.0

1862

1868

1874

1880

1886

1892

1898

1904

1910

1916

1922

1928

1934

1940

1946

1952

1958

1964

1970

1976

1982

1988

1994

2000

2006

2012

°C

Godina

Slika 10. Srednja godiπnja temperatura zraka za opservatorij Zagreb-GriË u razdoblju 1862.-2015. godina.

12

BILTEN 12 / 2015

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Komiæa

>99

Dubrovnik

2.0

1.6

>99

1.8

1.7

>99

Osijek>99

Knin

98

2.1

1.2>99

1.8

1.0

99

>99

1.8

Rijeka>99

Varaædin>99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak99

1.7

Sl. Brod2.0

1.6

Pazin1.4

Ogulin

>99

1.2

1.8GospiÊ

1.6

Daruvar

1.9

>99

Karlovac

1.4Hvar

>99

1.6Lastovo

>99

>99

>99Zaviæan

>99

2.2

PoreË

Senj

1.7

>99

1.3

>99

1.8

M. Loπinj

©ibenik

Split

Zadar

>99

>99

Parg2.1

>99

Slika 11. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za 2015. godinu od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak 64

49

67

95

38

97

105

Ogulin90

27

11

Pazin

Split

Knin

Daruvar65

93

10533

91

99

1

Karlovac

110

M. Loπinj

Rijeka

31Zaviæan

93

Varaædin72

Zagreb Bjelovar

86

116

Zadar

Osijek

63

60

DubrovnikLastovo94

42

9181

Komiæa125

109

69

1 Sl. Brod

32

PoreË

Senj

©ibenik

103

GospiÊ

1

66

78

13

122

86

60

34

77

112

78

Hvar

Parg77

1

103

44

Slika 12. MjeseËne koliËine oborine za 2015. godinu izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

BILTEN 12 / 2015

13

Analiza godiπnjih koliËina oborine koje su izraæeneu postocima (%) viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.)pokazuje da je u 2015. godini u Hrvatskoj na veÊembroju analiziranih postaja oborine bilo manje odprosjeka. Usporedba s viπegodiπnjim prosjekom pokazu-je da se koliËine oborine za 2015. godinu nalaze urasponu od 63% (Pazin) do 125% (Komiæa) spomenu-tog prosjeka za ovu godinu. U kategoriji kiπno nalazise dio srednjeg i juænog Jadrana te πire podruËje Karlovcai Siska dok je suπno i ekstremno suπno bio na poje-dinim dijelovima sjevernog Jadrana. Preostali dioHrvatske svrstan je u dominantnu kategoriju nor-

malno.

Osim navedenog, usporedbom vrijednosti sred-njih godiπnjih temperatura zraka za Zagreb-GriË u raz-doblju 1862.-2015., vidljivo je da je uz 2012. godinu2015.-a bila druga najtoplija godina od poËetka mjere-nja (za opservatorij Zagreb-GriË za 2015. godinu sred-nja godiπnja temperatura zraka iznosi 13.7°C). OËigledanje i dalje pozitivan trend srednje godiπnje tempera-ture zraka (1.02°C/100 god) za Zagreb-GriË. Navedenoukazuje na Ëinjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoji dalje prati trend globalnog zatopljenja s izvjesnimmeugodiπnjim kolebanjima.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

mr. sc. Ksenija CindriÊDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U prosincu 2015. godine analizirani su suπni i kiπniuvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj.PraÊene su kumulativne koliËine oborine od poËetkado kraja prosinca i usporeene su s teorijskim percenti-lima, izraËunatim pomoÊu srednjih mjeseËnih vrijed-nosti koliËine oborine za prosinac, iz 40-godiπnjeg raz-doblja (1961.-2000.). Zatim su analizirani sljedovisuπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinom oborine, Rd,manjom i veÊom od 1 mm.

Prema kumulativnoj koliËini oborine, oborisnkeprilike su tijekom prosinca u cijeloj Hrvatskoj postup-no prelazile iz suπnih (percentil 9 do 25) u vrlo suπne(percetnil 2 do 9), dok je u drugoj polovini mjeseca pasve do kraja prosinca bilo ekstremno suho (percentil<2). Naime, na kontinentalnim i gorskim postajama ti-jekom prosinca nije zabiljeæeno ili je zabiljeæeno vrlo

malo oborine. Tako je u Kriæevcima najveÊa zabiljeæe-na koliËina oborine iznosila samo 5 mm. Na obalnimi otoËnim postajama tijekom prosinca nije bilo oborine.Prosinac 2015. je na gorskim i jadranskim postajamabio najsuπniji prosinac od 1961. godine, dok je na kon-tinentalnim postajama bio prvi ili drugi najsuπniji mjesec(nakon 2013.).

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U prosincu 2015. godine zabiljeæeni su ekstrem-no suπni uvjeti na svim postajama u Republici Hrvatskoj.To znaËi da su ekstremno suπni uvjeti zabiljeæeni uBjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, GospiÊu, Hvaru,Karlovcu, Kninu, Kriæevcima, Malom Loπinju, Ogulinu,Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, SlavonskomBrodu, Split Marjanu, ©ibeniku, Varaædinu, Zadru,Zagreb Maksimiru i Zaviæanu (SPI1; -3.76, -2.22, -,-5.59, -, -4.86, -, -2.92, -4.52, -5.50, -3.03, -5.92, -4.13,-5.83, -, -3.87, -2.74, -, -, -4.29, -4.39, -4.82, -4.82; oz-naka "-" oznaËava da nije bilo moguÊe proraËunati vri-jednost SPI-a na postaji jer tijekom referentnog raz-doblja od sijeËnja 1961. do prosinca 2000. godine natim postajama nije zabiljeæen prosinac sa koliËinomoborine od 0 mm; kumulativna vjerojatnost gama raz-diobe nije definirana za vrijednost 0).

Na vremenskoj skali od 3 mjeseca vrlo suπni uvjetiprevladavali su u Pargu (SPI3; -1.57), dok su umjerenosuπni uvjeti bili u Dubrovniku (SPI3; -1.43). Oborinskiuvjeti u granicama normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru,GospiÊu, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Kriæevcima, MalomLoπinju, Ogulinu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku,Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Varaædinu, Zadru,Zagreb Maksimiru i Zaviæanu (SPI3; -0.08, -0.00,-0.13, -0.56, 0.40, 0.34, -0.13, -0.28, -0.51, 0.48, -0.94,-0.76, 0.08, 0.26, 0.42, -0.30, 0.19, 0.31, 0.03 i -0.16).Umjereno kiπni uvjeti su prevladali jedino u ©ibeniku(SPI3; 1.16).

Na vremenskoj skali od 6 mjeseci prevladavali suvrlo suπni uvjeti u Pargu (SPI6; -1.99), dok su umjerenosuπni uvjeti bili u Dubrovniku, Pazinu i Rijeci (SPI6;-1.07, -1.01 i -1.16). Oborinski uvjeti unutar granicanormale zabiljeæeni su u Bjelovaru, Daruvaru, GospiÊu,Hvaru, Karlovcu, Kninu, Kriæevcima, Malom Loπinju,Ogulinu, Osijeku, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu,Split Marjanu, Varaædinu, Zadru, Zagreb Maksimiru

14

BILTEN 12 / 2015

i Zaviæanu (SPI6; -0.52, -0.30, -0.29, -0.25, 0.47, 0.23,-0.79, -0.63, -0.81, 0.29, -0.27, 0.25, -0.24, -0.30, 0.27,0.18, 0.34 i -0.23). Umjereno kiπni uvjeti su prevla-davali u ©ibeniku (SPI6; 1.04).

Ekstremno suπni uvjeti na 12-mjeseËnoj vremen-skoj skali zabiljeæeni su u Pargu, Pazinu i Rijeci (SPI12;-2.46, -2.22 i -2.57). Umjereno suπni uvjeti su bili uMalom Loπinju i Senju (SPI12; -1.27 i -1.28), dok suoborinski uvjeti u granicama normale bili u Bjelovaru,Daruvaru, Dubrovniku, GospiÊu, Hvaru, Karlovcu,Kninu, Kriæevcima, Ogulinu, Osijeku, Sisku, SlavonskomBrodu, Split Marjanu, Varaædinu, Zadru, ZagrebMaksimiru i Zaviæanu (SPI12; -0.48, 0.23, 0.00, -0.36,0.54, 0.88, 0.07, -0.27, -0.57, 0.23, 0.91, 0.15, 0.03,0.68, 0.29, 0.27 i -0.71). Umjereno kiπni uvjeti su pre-vladavali jedino u ©ibeniku (SPI12; 1.13).

Na 24-mjeseËnoj vremenskoj skali oborinski uvjetiunutar granica normale bili su u Dubrovniku, Pargu,Pazinu, Rijeci i Senju (SPI24; 0.96, 0.90, 0.35, -0.04i 0.21). Umjereno kiπni uvjeti su prevladavali u Kninu,

Malom Loπinju, Osijeku i Zaviæanu (SPI24; 1.32, 1.14,1.21 i 1.18), dok su vrlo kiπni uvjeti bili u Daruvaru,GospiÊu, Ogulinu, Slavonskom Brodu i Split Marjanu(SPI24; 1.97, 1.57, 1.93, 1.58 i 1.52). Ekstremno kiπniuvjeti su zabiljeæeni u Bjelovaru, Hvaru, Karlovcu,Kriæevcima, Sisku, ©ibeniku, Varaædinu, Zadru i ZagrebMaksimiru (SPI24; 2.76, 2.80, 3.47, 2.04, 4.09, 2.47,2.42, 2.11 i 2.59).

Oborinski uvjeti na 48-mjeseËnoj vremenskoj skalisu bili u granicama normale u Daruvaru, Kninu, Osije-ku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju i Slavonskom Brodu(SPI48; 0.75, 0.71, 0.71, 0.63, 0.17, 0.92, 0.81 i 0.21).Umjereno kiπni uvjeti su prevladavali u Bjelovaru,Dubrovniku, GospiÊu, Malom Loπinju, Ogulinu, SplitMarjanu, ©ibeniku i Zaviæanu (SPI48; 1.31, 1.37, 1.26,1.21, 1.47, 1.04, 1.47, 1.14,). Vrlo kiπni uvjeti su biliu Kriæevcima i Varaædinu (SPI48; 1.82 i 1.97) a ekstre-mno kiπni uvjeti zabiljeæeni su u Hvaru, Karlovcu,Sisku, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI48; 2.00, 2.99,2.63, 2.06 i 2.30).

Slika 13. Kumulativne koliËine oborine (mm) u PROSINCU 2015., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,

Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno

BILTEN 12 / 2015

15

Slika 14. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u PROSINCU 2015.

16

BILTEN 12 / 2015

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata semoæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

Prosinac 2015. godine nije bio obiljeæen znaËaj-nim promjenama povrπinske temperature mora na is-toËnoj obali Jadrana. S obzirom na 35-dnevno stabil-no anticiklonalno atmosfersko stanje, povrπinske tempe-rature mora pratile su uobiËajeni trend smanjenja shod-no godiπnjem dobu u kojem se nalazimo, ali joπ uvi-jek zadræavajuÊi se iznad viπegodiπnjih prosjeËnih vri-jednosti. Taj trend je iznosio oko 2.0°C prema krajumjeseca.

Analiza srednjih mjeseËnih temperatura povrπin-skog sloja mora za mjesec prosinac 2015. godine pokazu-je da su one iznosile su od 12.9°C u Senju, do 17.6°Cu Hvaru. UsporeujuÊi te vrijednosti s vrijednostimaviπegodiπnjih prosjeka na naznaËenim lokacijamauoËavaju se pozitivna odstupanja na cijelom proma-tranom podruËju, πto je u skladu s visokim temperatu-rama zraka i njihovom utjecaju na povrπinsku tempe-raturu mora u proteklom periodu.

PoËetkom druge dekade mjeseca prosinca na pro-matranim mjernim postajama sjevernog Jadrana dolazido znaËajnog pada povrπinskih temperatura mora. Namjernoj postaji Senj u tom periodu pojavljuju se i nega-tivne anomalije, kao πto se dogaa i na mjernoj postajiRab, ali u blaæem obliku. OpÊa vremenska situacijaje bila takva da se sa sjeverozapada prema Jadranupruæao jak anticiklonalni greben, uzrokujuÊi na dijelusjevernog Jadrana mjestimiËne udare NE vjetra jaËinedo 60 Ëvorova, a samim time i naglo umjereno ohlaiva-nje povrπinske temperature mora na tom podruËju.

Vrijednosti kretanja povrπinske temperature mo-ra prikazane su u tablici 2.

Najviπe terminske vrijednosti povrπinskog slojamora, zabiljeæene su u Komiæi i Hvaru i iznosile su18.6°C, πto je za 2.0°C manje nego proteklog mjese-ca. Najniæa terminska vrijednost maksimalnih dnevnihtemperatura mora zabiljeæena je oËekivano na podruËjuSenja i iznosila je 14.6°C. Raspon maksimalnih ter-minskih vrijednosti temperatura povrπinskog sloja mo-ra iznosio je 4.0°C.

Minimalna terminska vrijednost temperatura povrπin-skog sloja mora u promatranom razdoblju zabiljeæenaje u Senju i iznosila je 11.6°C, πto je za 2.0°C manjenego proteklog mjeseca. Najviπa terminska vrijednostminimalne temperature mora zabiljeæena su u Hvarui iznosila je 16.4°C. Raspon minimalnih terminskihvrijednosti povrπinskog sloja mora je iznosio 4.8°C.

UzimajuÊi u obzir minimalne i maksimalne vri-jednosti povrπinske temperature mora, vidljivo je daje amplituda iznosila najviπe 4.0°C u Rabu do najma-nje 2.4°C u Splitu i Hvaru.

Tablica 2. Srednje mjeseËne, srednje viπegodiπnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM)

na mjernim postajama duæ istoËne obale Jadrana u PROSINCU 2015. godine

TEMPERATURA MORA (°C)

PROSINAC 2015.TMsrmj

(°C)TMsrviπeg

(°C)

Odstupanje odviπegod. prosjeka

(°C)

TMminmj(°C)

TMmaksmj(°C)

amplituda

Senj 12,9 12,4 + 0,5 11,6 14,6 3,0Rab 13,7 12,5 + 1,2 12,1 16,1 4,0©ibenik 17,4 15,2 + 2,2 16,0 18,5 2,5Split 16,4 14,2 + 2,2 15,4 17,8 2,4Hvar 17,6 15,6 + 2,0 16,4 18,6 2,4Komiæa 17,4 16,2 + 1,2 16,1 18,6 2,5

BILTEN 12 / 2015

17

RAB

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-3-2-10123456789

Anomalija (°C) SENJ

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

-3-2-10123456789

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

HVAR

89

1011121314

151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123

456789

Anomalija (°C)°C

Slika 15. Srednje dnevne temperature mora (°C) za PROSINAC 2015., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

18

BILTEN 12 / 2015

©IBENIK

9

10

1112

13

14

1516

17

1819

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C SPLIT

9

10

11

12

13

14

1516

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

RAB

9

10

1112

13

14

15

16

1718

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C SENJ

9

10

11

1213

14

15

1617

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

KOMIÆA

910

11121314

151617

1819

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C HVAR

910

11

1213

14

1516

17

1819

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

Slika 16. Srednje dnevne temperature mora (°C) za PROSINAC 2015. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu i

Hvar u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ

-t+2σ

-t-2σ

-t-σ

-t

temp. mora

BILTEN 12 / 2015

19

UzimajuÊi u obzir dugogodiπnji niz podataka s po-jedinih mjernih postaja, opÊu vremensku situaciju ipravila struke, utvreno je da je na podruËjima Hvara(17.6°C) i ©ibenika (17.4°C) srednja mjeseËna tem-peratura povrπinske temperature mora u mjesecu pro-sincu 2015. godine imala najviπe vrijednosti od kadase na tim podruËjima vrπe mjerenja.

Analiza podataka vrijednosti povrπinske tempe-rature mora u mjesecu prosincu 2015. godine i njiho-va usporedba s viπegodiπnjim prosjekom za svako naz-naËeno podruËje govori u prilog tome da su te vrijed-nosti bile malo iznad viπegodiπnjeg prosjeka. Trebaspomenuti i usporen negativan trend povrπinske tem-perature mora prema kraju mjeseca, πto je u skladu sgodiπnjim dobom.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Tomislava Boπnjak, inæ.

Tijekom prosinca razine vodostaja na veÊini vodoto-ka u Hrvatskoj bile su vrlo niske, a na analiziranimvodotocima bila je zabiljeæena znaËajna malovodnost.

Na Savi je tijekom prosinca bilo relativno mirno.Manji porast vodostaja zabiljeæen je poËetkom mjese-ca, a od sredine prve dekade zabiljeæen je kontinuiranipad vodostaja sve do kraja mjeseca. Vodostaji su sepoËetkom mjeseca joπ kretali unutar granica srednjeniskih voda, ali veÊinu mjeseca bili su unutar niskihvoda. Zabiljeæeno je znaËajno otjecanje. U gornjem di-

PROSINAC 2015. PROSINAC 1961.-2010.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 71,5 26.12. 71,4 164 354

SavaJasenovac 270 31.12. 167 534 1722Slavonski Brod 329 31.12. 228 722 2019Æupanja 384 31.12. 292 867 2331

KupaKamanje 13,3 30.12. 11,1 30,3 68,3JamniËka Kiselica 17,0 31.12. 14,6 82,5 213

Mura Mursko SrediπÊe 63,1 30.12. 39,8 84,6 182

DravaBotovo 78,2 31.12. 72,7 206 389Donji Miholjac 219 25.12. 164 300 476

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 111 115 368 806

SavaJasenovac 456 282 975 2031Slavonski Brod 552 457 1259 2343Æupanja 655 418 1434 2707

KupaKamanje 31,1 29,1 108 228JamniËka Kiselica 68,0 77,6 244 511

Mura Mursko SrediπÊe 75,4 51,9 123 227

DravaBotovo 250 172 402 700Donji Miholjac 273 218 442 738

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 176 04.12. 270 1058 2581Jasenovac 759 04.12. 459 1567 2539

Sava Slavonski Brod 921 05.12. 701 1865 2832Æupanja 1030 06.12. 486 2098 3287

KupaKamanje 125 02.12. 59,6 546 1145JamniËka Kiselica 251 03.12. 204 653 1394

Mura Mursko SrediπÊe 112 05.12. 61,6 242 700

DravaBotovo 468 04.12. 344 780 1685

Donji Miholjac 366 05.12. 278 703 1425

Tablica 3. Minimalni, srednji i maksimalni protok za PROSINAC 2015. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

20

BILTEN 12 / 2015

-400

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-200

-150-100

-500

50

100150

200250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

...

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0100200300400500600700800900

10001100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

020406080

100120140160180200220240

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u PROSINCU 2015.

Slika 18. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u PROSINCU 2015.

BILTEN 12 / 2015

21

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000


Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000

3200

3400

3600


Q (m3/s)

Qsred prosinac 2015. prosinac 1961.-2010.

Qmin prosinac 2015. prosinac 1961.-2010.

Qmaks prosinac 2015. prosinac 1961.-2010.

Slika 19. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u PROSINCU 2015. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961.-2010.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

22

BILTEN 12 / 2015

Tablica 4. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u PROSINCU 2015.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988.-2014.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,41 30.12. 115,07 115,62 116,32Gornja ©uma 116,05 29.12. 115,46 115,97 116,69Gornji Miholjac 105,14 29.12. 103,08 104,54 105,99»aavica 97,45 30.12. 95,88 97,17 98,29

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,53 115,14 115,77 116,53

DRAVAGornja ©uma 116,14 115,51 116,10 116,92Gornji Miholjac 105,19 103,11 104,63 106,05»aavica 97,52 96,06 97,29 98,38

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,66 01.12. 115,19 115,97 116,80Gornja ©uma 116,25 01.12. 115,55 116,25 117,25Gornji Miholjac 105,25 01.12. 103,13 104,70 106,08»aavica 97,59 01.12. 96,19 97,42 98,54

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

jelu toka deficit otjecanja iznosio je oko 70%, dok seu srednjem i donjem dijelu toka kretao oko 55%.

Na Dravi su tijekom mjeseca zabiljeæene neznatneoscilacije vodostaja, ali s trenom laganog opadanja.Vodostaji su se kretali unutar granica niskih voda, azabiljeæena malovodnost dala je deficit otjecanja duætoka oko 40%. Na Dunavu je nakon poËetnog opada-nja vodostaja sredinom prve dekade zabiljeæen manjivodni val pri Ëemu su se vodostaji kretali unutar grani-ca srednje niskih voda. Pred kraj prve dekade vodosta-ji su ponovno poËeli opadati i kontinuirani pad zabi-ljeæen je sve do kraja mjeseca kada su zabiljeæene naj-niæe vrijednosti vodostaja. U tom drugom dijelu mjese-ca vodostaji su se kretali unutar granica niskih voda.

Nakon poËetnog kratkotrajnog porasta, vodostajisu na Kupi tijekom mjeseca imali lagani kontinuiranitrend opadanja i kretali se unutar granica niskih vo-da. Zabiljeæena je izrazita malovodnost Kupe, s defici-tom otjecanja duæ cijelog toka od 70%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mi-nimalnih protoka u prosincu u razdoblju 1961.-2010.

Srednji protoci bili su manji od prosjeËnih proto-ka u prosincu u razdoblju 1961.-2010.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjih mak-simalnih protoka u prosincu u razdoblju 1961.-2010.

Podzemne vode

Ivan BertoviÊ, prof.

Mjerne stanice zagrebaËkog aluvijalnog podruË-ja, Borovje i MiËevec, su tijekom cijelog mjeseca bi-ljeæile kontinuirano opadanje razine podzemne vode.Obje analizirane stanice su zabiljeæile maksimalnu mje-seËnu vrijednost na poËetku, a minimalnu mjeseËnuvrijednost na kraju mjeseca. Mjerna stanica u Borongajuje u prosincu evidentirala i svoj najniæi godiπnji vo-dostaj. MiËevec je svoj najniæi godiπnji vodostaj re-gistrirao u rujnu koji je ipak bio niæi za 1 cm od pro-sinaËkog najniæeg vodostaja. Razlika izmeu ekstrem-nih mjeseËnih vrijednosti je u Borovju iznosila 57 cm,a u MiËevcu 45 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjihi maksimalnih vodostaja na obje mjerne stanice bile suniæe od prosjeËnih vrijednosti u prosincu za razdobljeobrade podataka od 1990. do 2014. godine.

Takoer, na svim mjernim stanicama dravskogaluvijalnog podruËja je zabiljeæeno neznatno koleba-nje vodostaja uglavnom okarakterizirano kontinuira-

BILTEN 12 / 2015

23

103.10

103.20

103.30

103.40

103.50

103.60

103.70

103.80

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.30

115.35

115.40

115.45

115.50

115.55

115.60

115.65

115.70

115.75

115.80

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

115.90

115.95

116.00

116.05

116.10

116.15

116.20

116.25

116.30

116.35

116.40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

100.80

100.90

101.00

101.10

101.20

101.30

101.40

101.50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.95

105.00

105.05

105.10

105.15

105.20

105.25

105.30

105.35

105.40

105.45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

97.25

97.30

97.35

97.40

97.45

97.50

97.55

97.60

97.65

97.70

97.75

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 20. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za PROSINAC 2015. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

24

BILTEN 12 / 2015

nim opadanjem razine podzemne vode. Sve analiziranestanice ovoga podruËja su krajem prosinca evidenti-rale svoje najniæe mjeseËne, ali i najniæe godiπnje razinepodzemne vode, dok su maksimalnu mjeseËnu vrijed-nost zabiljeæile na poËetku mjeseca. Razlike izmeuekstremnih mjeseËnih vrijednosti su iznosile: Repaπ25 cm, Gornja ©uma 20 cm, Gornji Miholjac 11 cm i»aavica 14 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih imaksimalnih mjeseËnih vodostaja na mjernim stani-cama Gornja ©uma, Gornji Miholjac i »aavica su bileviπe od prosjeËnih minimalnih, srednjih i maksimal-nih vodostaja, dok su te vrijednosti na mjernoj stanici

Repaπ bile niæe od prosjeËnih vrijednosti u prosincu zarazdoblje obrade podataka 1988.-2014 godine.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

Visine sloja mijeπanja tijekom studenog 2015. napostajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i12 UTC prikazane su na slici 21. Na osnovi proraËu-

Tablica 5. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u PROSINCU 2015.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1990.-2014.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,21 31.12. 102,80 104,34 106,39Zagreb-MiËevec 100,96 31.12. 100,28 101,85 103,38

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,48 103,12 104,84 107,17Zagreb-MiËevec 101,20 100,52 102,20 103,82

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,76 01.12. 103,57 105,40 108,33Zagreb-MiËevec 101,41 01.12. 100,87 102,58 104,35

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

Slika 21. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u PROSINCU 2015. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

BILTEN 12 / 2015

25

na vidljivo je da je u Zagrebu i Zadru visina sloja mijeπa-nja tijekom noÊi bila najveÊa 30. i 29. prosinca 593 mi 420 m). U Zagrebu i Zadru najveÊa visina sloja mijeπa-nja u terminu 12 UTC proraËunata je 23. i 21. prosin-ca (771 m i 1468 m). ProsjeËna mjeseËna visina slojamijeπanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila je 188m, a u Zadru 35 m. U terminu 12 UTC prosjeËna vri-jednost visine sloja mijeπanja iznosila je 292 m (Zagreb)i 515 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noÊi prizemni sloj at-mosfere najËeπÊe bio je neutralan i umjereno stabilan(B, C, D, F i G klase stabilnosti; s Ëestinom 14%, 31%,17%, 21% i 17%, tablica 7). U terminu 12 UTC naj-uËestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (6%,73%, 37% i 10%). Na postaji Zadar tijekom noÊi jeprizemni sloj atmosfere najËeπÊe bio neutralan i um-jereno stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s Ëesti-nom 16%, 11%, 54% i 19%). U terminu 12 UTC naj-uËestalije bile su klase stabilnosti A, B, C i D (21%,49%, 13% i 10%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno jepovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. UZagrebu su tijekom noÊi najËeπÊe bile visinske inver-

zije (25 sluËaja; 35%), podignute inverzije (24 sluËa-ja; 33%) i prizemne inverzije (22 sluËaja; 31%). U ter-minu 12 UTC zabiljeæeno je 26 sluËajeva s visin-skom inverzijom (41%), 15 sluËaja s prizemnom in-verzijom (24%) i 22 sluËaja s podignutom inverzijom(35%). U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinskeinverzije (24 sluËaja, 65%), podignute inverzije (10sluËajeva; 27%) i prizemne inverzije (3 sluËaja; 8%).U terminu 12 UTC zabiljeæena su 32 sluËaja s visin-skom inverzijom (64%), 1 sluËaj bez temperaturne in-verzije (2%), 15 sluËaja s podignutom inverzijom (30%)i 2 sluËaja s prizemnom inverzijom (4%).

OneËiπÊenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inæ.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-trati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezi-ja). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo oneËiπÊe-nja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekimpodruËjem ovisi i o meteoroloπkim uvjetima.

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 1 1 0 0 0 0 1 2 ne postojiprizemna 22 31 15 24 3 8 2 4 prizemnapodignuta 24 33 22 35 10 27 15 30 podignutavisinska 25 35 26 41 24 65 32 64 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 6. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu

i Zadru za PROSINAC 2015. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 2 6 0 0 6 21 jako labilno - AB - umjereno labilno 4 14 11 37 0 0 14 49 umjereno labilno - BC - malo labilno 9 31 11 37 0 0 4 13 malo labilno - CD - neutralno 5 17 3 10 4 16 3 10 neutralno - DE - malo stabilno 0 0 1 3 3 11 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 6 21 2 7 14 54 2 7 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 5 17 0 0 5 19 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 7. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za PROSINAC 2015. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

26

BILTEN 12 / 2015

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisano,ioni u nju dospijevaju na dva naËina: antropogenimdjelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda..) iliprirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozi-ja tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemoSO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg,morskom aerosolu Cl, Na i Mg.

Meusobnim reakcijama (uz ultraljubiËasto zraËe-nje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve kojimogu formirati Ëestice koje apsorbiraju ili reflektira-ju sunËevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz at-mosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i duπika)stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada,oborina je kisela. Mokrim taloæenjem svi ti spojevioptereÊuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreæi postajaDHMZ-a otvorenim uzorkivaËem (bulk uzorkivaË). U

tablici 8 prikazane su koliËina oborine, udio analiziraneoborine na glavne ione i pH, vrijednosti koncentraci-ja glavnih iona, ukupno mjeseËno taloæenje sumporaiz sulfata i duπika iz nitrata te udio kiselih kiπa s obziromna analiziranu koliËinu oborine.

MjeseËna koliËina oborine za prosinc bila je nasvim postajma neuobuËajeno niska. Maksimalna koli-Ëina oborine je zabiljeæena na Bilogori i iznosila je sve-ga 4.7 mm. U prosjeku je pH vrijednost odreena u49% oborine dok su glavni ioni, izmeu ostalog sumpori duπik, odreeni u 16% oborine. U prosincu je kiseleoborine bilo samo na postaji u Slavonskom Brodu (32%od ukupne koliËine oborine od svega 4.0 mm).

Na slici 22 su prikazane srednje mjeseËne pH vri-jednosti i srednja mjeseËna koncentracija sumpora izsulfata. Koncentracija sumpora utjeËe na pH vrijed-nost, premda to trenutno nije vidljivo zbog izuzetno

0.00.20.40.60.81.01.21.41.61.82.02.22.4

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zaviæan Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

mg/L SO4 - S NO3 - N

.

Slika 23. Srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za PROSINAC 2015.

0

1

2

3

4

5

6

7

8


POSTAJE

mg/L

0.00

0.40

0.80

1.20

1.60

2.00

2.40

2.80

pH S mg/Lkriterij kiselosti pH <5.6 pH

Slika 22. Srednja mjeseËna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata

za PROSINAC 2015. godine (crvena linija oznaËava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

BILTEN 12 / 2015

27

male koliËine oborine. pH vrijednosti za prosinac kre-tale su se od 4.10 ( u Slavonskom Brodu, 10. prosin-ca u 1.3 mm oborine) do 7.69 (na Bilogori 08. pro-sinca u 0.1 mm oborine). Maksimalne dnevne koncen-tracije sulfata od 4.96 mg S/L i nitrata od 2.54 mg N/Lzabiljeæene su u Slavonskom Brodu (10. prosinca u 1.3mm). Zbog male koliËine oborine, i maksimalne mje-seËne koncentracije obje komponente zabiljeæene su uSlavonskom Brodu.

Minimalne mjeseËne koncentracije sulfata (0.537mg S/L) i nitrata (0.865 mg N/L) zabiljeæene su naBilogori.

U prosincu je ukupno mjeseËno taloæenje sumpo-ra iz sulfata i duπika iz nitrata bilo izuzetno nisko zbogmale koliËine oborine.

KakvoÊa zraka

mr. sc. Ivona MajiÊ

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom prosinca 2015. kao glavni polutant iz-mjerene su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakteris-tiËno za hladnije doba godine. Dnevni srednjaci kon-centracija ovih oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min.17.28 do max. 80.34 μg/m3, dok je srednja mjeseËnakoncentracija bila 36.02, a percentil 98 iznosio je 73.95μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da jeoneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujednaËenoza cijeli mjesec (slika 26).

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

7.0

8.0

9.0


POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO3 - N

Slika 24. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za PROSINAC 2015.

Tablica 8. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za PROSINAC 2015.

RR/RR(pH) Cl_

SO42-

-S NO3- -N NH4

+-N Na

+K

+Ca

2+Mg

2+SO4

2--S NO3

- -N

udio

Postaja RR/mm pH pHmin-pHmaxkiselih

RR/RR(Gl) mg/dm3 kg/hakiπa(%)

Puntijarka 0.4 0 / 0 / / / / / / / / / / / / /

Krapina 3.0 70 / 0 6.62 5,92 - 7,19 / / / / / / / / / / /

Bilogora 4.7 100 / 87 6.07 6,01 - 7,69 1.362 0.798 0.625 0.323 0.359 0.290 0.142 1.73 2.9397 3.7505 0

Slav. Brod 4.0 77 / 77 4.58 4,10 - 5,77 0.962 1.233 2.044 0.739 1.091 0.294 0.536 2.27 8.174 4.934 32

Karlovac 1.2 83 / 0 6.12 6,11 - 6,12 / / / / / / / / / / /

Ogulin 0.7 57 / 0 6.88 / / / / / / / / / / / /

Zaviæan 2.1 0 / 0 / / / / / / / / / / / / /

Rijeka 0.1 0 / 0 / / / / / / / / / / / / /

Zadar 0.3 100 / 0 7.36 / / / / / / / / / / / /

Dubrovnik 0.0 0 / 0 / / / / / / / / / / / / /

28

BILTEN 12 / 2015

Tablica 9. StatistiËka obrada i ocjena zraka za PROSINAC 2015. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10

Min 17.28 0.34 24.00 9.80 0.67Dana 25. prosinac 11. prosinac 25. prosinac 19. prosinac 18. prosinacMax 80.34 2.17 71.40 35.52 4.81Dana 28. prosinac 27. prosinac 23. prosinac 1. prosinac 14. prosinacSr. Vrj. 36.02 1.01 41.55 19.25 2.29Median 30.80 1.01 41.50 18.63 2.11Percentil 98 73.95 2.12 60.67 32.06 4.54Br. dana preko GV za 24 h 6 0

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

0.00.51.01.52.02.53.03.54.04.55.0

1.12

.2.

12.

3.12

.4.

12.

5.12

.6.

12.

7.12

.8.

12.

9.12

.10

.12.

11.1

2.12

.12.

13.1

2.14

.12.

15.1

2.16

.12.

17.1

2.18

.12.

19.1

2.2 0

.12.

21.1

2.22

.12.

23.1

2.24

.12.

25.1

2.26

.12.

27.1

2.28

.12.

29.1

2.30

.12.

31.1

2.

Dan

CO

NO

Slika 25. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida u PROSINCU 2015. godine

μg/

m3

0102030405060708090

100

1.12

.2.

12.

3.1 2

.4.

1 2.

5.1 2

.6.

1 2.

7.1 2

.8.

1 2.

9.1 2

.10

.12.

11.1

2.12

.12.

13.1

2.14

.12.

15.1

2.16

.12.

17.1

2.18

.12.

19.1

2.20

.12.

21.1

2.22

.12.

23.1

2.24

.12.

25.1

2.26

.12.

27.1

2.28

.12.

29.1

2.30

.12.

31.1

2.

Dan

O3 PM 10

Slika 26. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i ozona u PROSINCU 2015. godine

μg/

m3

BILTEN 12 / 2015

29

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec prosinac vidljivo jeda je zrak veÊinu dana bio dobre kakvoÊe (indeksmanji od 50), s izuzetkom 15, 16, 19, 27, 28 i 29.prosinca kada je zrak bio umjerene kakvoÊe.

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom orazinama oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN 117/12) zrakje za ovo podruËje u rujnu ocijenjen na naËin prikazanu tablici 9.

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV za24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvariodreene Uredbama.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

U unutraπnjosti prosinac je bio vrlo hladan, a naobali hladan. U usporedbi s prosjeËnim biometeoroloπkimprilikama, prosinac 2015. je u Zagrebu i GospiÊu biou granicama normale, dok je u Slavonskom Brodu iSplitu bio topliji od prosjeËnog.

U prvoj dekadi u unutraπnjosti je prevladavalo vr-lo hladno, ali je u Slavonskom Brodu u popodnevnimsatima povremeno bilo svjeæe, pa Ëak i ugodno. Naobali su uz preteæno hladna jutra i veËeri popodnevnisati bili ugodni ili ugodno svjeæi. U usporedbi s pros-jeËnom prvom dekadom u prosincu, ovogodiπnja je uGospiÊu bila u granicama normale, a u granicama nor-male bila su i popodneva u Zagrebu. Jutra i veËeri uZagrebu, svi ternimi u Slavonskom Brodu te veËeri u

Splitu bili su topliji od prosjeËnih. Od normalnih bio-meteoroloπkih prilika najviπe su odstupala jutra i veËeriu Splitu, koji su bili znatno topliji od prosjeËnih.

U drugoj dekadi su jutra i veËeri bili hladniji negou prethodnoj. Slijedom toga je i u Splitu u jutarnjim iveËernjim satima postalo vrlo hladno, a u kontinental-nom dijelu zemlje je fizioloπka ekvivalentna tempera-tura zraka povremeno bila niæa od -5°C, a u GospiÊui niæa od -10°C. U unutraπnjosti je u popodnevnim sati-ma bilo preteæno vrlo hladno, a u Splitu svjeæe ili ugod-no svjeæe. U usporedbi s prosjeËnom drugom dekadomu prosincu, ova je dekada u Zagrebu i GospiÊu bila ugranicama normale, a u Slavonskom Brodu i Splitutoplija od prosjeËne.

Posljednja dekada bila je najtoplija u ovogodiπnjemprosincu. U nizinskim dijelovima unutraπnjosti su ju-tra i veËeri bili vrlo hladni, povremeno s fizioloπkomekvivalentnom temperaturom zraka niæom od -5°C, alije u popodnevnim satima bilo Ëesto svjeæe, a povre-meno u Slavonskom Brodu Ëak i ugodno. U GospiÊuje bilo vrlo hladno u svim dijelovima dana, a samo jepoËetkom dekade u popodnevnim satima povremenobilo svjeæe ili ugodno svjeæe. U Splitu su jutra bilavrlo hladna, veËeri hladne, a u popodnevnim satima jeprevladavalo svjeæe i ugodno svjeæe. U ovoj su deka-di toplija od normale bila popodneva u Zagrebu te ju-tra i veËeri u Splitu, dok su popodneva u SlavonskomBrodu i Splitu bila znatno toplija od prosjeËnih.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Globalna ozraËenost

Najmanja prosinaËka globalna ozraËenost izmje-rena je u Zagrebu i bila je dvostruko manja od vrijed-

0102030405060708090

1.12

.2.

12.

3.12

.4.

12.

5.12

.6.

12.

7.12

.8.

12.

9.12

.10

.12.

11.1

2.12

.12.

13.1

2.14

.12.

15.1

2.16

.12.

17.1

2.18

.12.

19.1

2.20

.12.

21.1

2.22

.12.

23.1

2.24

.12.

25.1

2.26

.12.

27.1

2.28

.12.

29.1

2.30

.12.

31.1

2.

Dan

PM10

Slika 27. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za PROSINAC 2015.

μg/

m3

30

BILTEN 12 / 2015

Srednjak 1961.-1990.

Odstupanje 2015. od 1961.-1990.

Slika 28. Osjet ugodnosti prema fizioloπkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,

Split-Marjan i GospiÊ za PROSINAC 2015. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31Srednjak 2015.

vrlo hladno

hladno

svjeæe

ugodno svjeæe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruÊe

vrlo vruÊe

izvanredno hladnije od normale

znatno hladnije od normale

hladnije od normale

normalno

toplije od normale

znatno toplije od normale

izvanredno toplije od normale

-5

0

4

8

13

18

23

29

35

41

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

PET (°C)

Dek

ade

Dek

ade

Dek

ade

Dan

i

Odstupanje

BILTEN 12 / 2015

31

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 ) ZGM

SPL

Slika 30. Srednja satna difuzna ozraËenost,

u PROSINCU 2015. godine

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 29. Srednja satna globalna ozraËenost


nosti iz studenog. Oko 12 000 J/cm2 izmjereno je uPargu, dok su podjednake vrijednosti, izmeu 16 000i 17 000 J/cm2 bile u Pargu, Rijeci i Zadru. Na split-skom je podruËju izmjereno malo viπe od 21 000 J/cm2,dok je najveÊi prosinaËki iznos bio u Dubrovniku, a povrijednosti je tek malo manji od iznosa iz studenog.Najmanje je ozraËenosti u GospiÊu, Zadru, Splitu iDubrovniku bilo u prvoj dekadi, u Zagrebu u drugoj,a u Pargu i Rijeci u treÊoj. NajveÊe su pak dekadneozraËenosti bile u Pargu, Rijeci i Zadru u drugoj deka-di, a na ostalim postajama u treÊoj.

ProsjeËne dnevne ozraËenosti iznosile su od 300J/cm2 u Zagrebu, do gotovo 800 J/cm2 u Dubrovniku.Najmanji od dnevnih maksimuma izmjeren 2. pro-sinca u Zagrebu. Iznosio je blizu 600 J/cm2 i bio je Ëakmanji od splitskog i dubrovaËkog dnevnog srednja-ka. Dnevni maksimum u Pargu, Rijeci i GospiÊu izno-

sio je oko 750 J/cm2, dok je na dalmatinskim postaja-ma bio veÊi od 800 J/cm2. NajveÊi dnevni iznos od 887J/cm2 izmjeren je u Dubrovniku, 3. prosinca. Isti danizmjeren je maksimum i u Pargu. Splitski je maksi-mum izmjeren 8. prosinca, dok su 11. prosinca iz-mjereni maksimumi u GospiÊu i Zadru. Zadnji dan umjesecu izmjeren je rijeËki maksimum.

Srednji dnevni hod jasno prikazuje najmanje satneozraËenosti u Zagrebu, koje su sredinom dana doseza-le 60 J/cm2. U GospiÊu je oko podneva prosjeËnomjereno 75 J/cm2, u Rijeci i Zadru oko 100 J/cm2, au Pargu oko 105 J/cm2. Na splitskom je podruËju sredi-nom dana bilo oko 125 J/cm2, dok su najveÊe srednjesatne ozraËenosti bile u Dubrovniku, gdje je podnev-na vrijednost bila Ëak i malo veÊa od 140 J/cm2. U pros-jeku je u Zagrebu i GospiÊu bilo viπe ozraËenosti uposlijepodnevnim nego u prijepodnevnim satima.

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 307,8 596,1 54,1 9541,4 2444,3 2250,3 4846,8 0PARG 538,5 757,8 63,6 16155,9 5319,0 5866,8 4970,1 15RIJEKA 524,9 749,2 58,5 16271,5 5468,1 5688,3 5115,1 0GOSPIΔ 401,1 752,5 112,6 12031,7 2180,7 4827,8 5023,2 35ZADAR 542,8 826,6 89,8 16825,7 4609,6 6367,1 5849,0 0SPLIT 685,6 806,2 239,4 21253,5 5840,5 7256,8 8156,2 2DUBROVNIK 783,7 886,7 446,8 24294,7 7572,0 7880,5 8842,2 0ZG-MAKSIMIR 141,8 256,5 67,4 4395,4 1407,8 1318,3 1669,3 0SPLIT 194,4 335,9 131,9 6025,5 2243,3 1788,6 1993,6 2

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 10. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - PROSINAC 2015.

32

BILTEN 12 / 2015

0

100200300

400

500600

700800

9001000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

123

4

56

78

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0100

200300

400500

600700

800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

45

67

89

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0100

200300

400500

600700800

9001000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

01

23

45

678

910

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

SPL-G SPL-D SPL-S

0

100200

300

400500

600

700

800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

12

3

45

6

7

89

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0100

200300

400500600

700800

9001000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

456

78

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0100

200300400

500600700800

9001000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

234

5678

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

PAR-G PAR-S

0100

200300

400500600

700800

9001000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

456

78

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 31. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u PROSINCU 2015. godine

BILTEN 12 / 2015

33

Apsolutni satni maksimumi iznosili su: 121 J/cm2

u Zagrebu, 137 J/cm2 u GospiÊu, 143 J/cm2 u Pargu,153 J/cm2 u Splitu, 156 J/cm2 u Dubrovniku, 162 J/cm2

u Zadru, 165 J/cm2 u Rijeci. U Zagrebu je satni mak-simum izmjeren 2. prosinca, u Pargu 4., u Splitu 8., uZadru 10., u GospiÊu 11., u Rijeci 25., a u Dubrovniku30. prosinca.

Difuzna ozraËenost

U prosincu 2015. godine difuznim je putem pristiglooko 4400 J/cm2 u Zagrebu te malo viπe od 6000 J/cm2

u Splitu. Udio u globalnoj ozraËenosti iznosio je 46%na zagrebaËkom podruËju, a 28% na splitskom. Na ob-je je postaje najmanje difuzne ozraËenosti bilo u dru-goj dekadi, dok je najviπe u Zagrebu bilo u treÊoj deka-di, a u Splitu u prvoj.

Srednje dnevne ozraËenosti na obje su postaje bilemanje od 200 J/cm2. Splitski je srednjak iznosio 194J/cm2, a zagrebaËki 142 J/cm2. Apsolutni dnevni mak-

simumi bili su oko 1.8 puta veÊi od srednjaka. Splitski,koji je iznosi 336 J/cm2, izmjeren je 13. prosinca,dok je zagrebaËki maksimum od 257 J/cm2 izmjeren24. prosinca.

Kao i u studenom, i u prosincu su sve srednje satnedifuzne ozraËenosti bile veÊe u Splitu nego u Zagrebu.Razlike su u jutarnjim i kasnim popodnevnim satimaiznosile i do 8 J/cm2, dok su sredinom dana bile oko 3J/cm2. Na zagrebaËkom je podruËju prosjeËno najviπedifuzne ozraËenosti bilo u 12 sati, 27 J/cm2, a u Spli-tu u 13 sati, 31 J/cm2. Apsolutni satni maksimum je uZagrebu iznosio 54 J/cm2 i izmjeren je zadnji dan pro-sinca u 13 sati. Splitski je maksimum iznosio 73 J/cm2,a izmjeren je 13. prosinca u 12 sati.

Prilikom izlaska i zalaska Sunca na zagrebaËkomje podruËju u globalnom zraËenju bilo viπe od 60% di-fuznog zraËenja, dok je u Splitu bilo viπe od 40%.Najmanji udio difuzne komponente u globalnoj bioje u Splitu u 12 sati, 24%, a u Zagrebu u 14 sati, 41%.

0.00.10.20.30.40.50.60.70.80.91.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 33. Srednje satno trajanje sijanja Sunca u

PROSINCU 2015. godine

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 32. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u PROSINCU 2015. godine

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 2,4 7,1 75,0 13,2 11,4 50,4PARG 5,0 7,7 156,1 47,9 55,4 52,8RIJEKA 4,6 7,8 141,8 46,2 53,4 42,2GOSPIΔ 2,1 7,2 64,3 2,2 32,5 29,6ZADAR 4,0 7,8 124,8 27,9 55,7 41,2SPLIT 6,5 8,0 202,2 50,1 70,0 82,1DUBROVNIK 7,4 8,5 230,4 67,1 76,3 87,0

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 11. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - PROSINAC 2015.

34

BILTEN 12 / 2015

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks

Sred

Min

Vol

umni

ud

i o o

z on a

( pp

b)

Sati

Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Gradiπtu u PROSINCU 2015.

GRADI©TE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 36. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Makarskoj u PROSINCU 2015.

MAKARSKA

Trajanje sijanja Sunca

Najmanje trajanje sijanja Sunca izmjereno je uprosincu 2015. godine u GospiÊu, 64 sata, i Zagrebu,75 sati. Te vrijednosti bile su manje od veÊine dekad-nih suma u Splitu i Dubrovniku. Na zadarskom po-druËju zabiljeæeno je 125 sati, na rijeËkom 142, a napodruËju Parga 156 sati. MjeseËne sume veÊe od 200sati bile su u Splitu, 202 sata, te Dubrovniku 230 sati.Na veÊini je postaja najmanje insolacije bilo u prvojdekadi, u kojoj je u GospiÊu izmjereno tek 2.2 sata.U Zagrebu je najmanje ozraËenosti bilo u drugoj deka-di, a u Rijeci u treÊoj. NajveÊe su dekadne insolacijezabiljeæene u Pargu, Rijeci, GospiÊu i Zadru u drugojdekadi, a na ostalim postajama u treÊoj.

Dnevni srednjaci bili su u rasponu od 2.1 sati uGospiÊu do 7.4 sati u Dubrovniku, dok su maksimumina veÊini postaja bili izmeu 7 i 8 sati. NajveÊi mak-simum izmjeren je 3. prosinca u Dubrovniku u izno-su od 8.5 sati. GospiÊki je maksimum izmjeren 11.

prosinca, a zadarski 17. U Zagrebu je najveÊih 7.1 satiizmjereno 3. i 22. prosinca. Maksimum od 7.7 sati iz-mjeren je u Pargu Ëak u 4 dana i to 18., 26., 27. i 28.prosinca. RijeËkih 7.8 sati zabiljeæeno je 11. i 30. pro-sinca, dok je splitskih 8 sati bilo 17. i 20. prosinca.

Prema srednjem dnevnom hodu najmanje satneozraËenosti bile su u GospiÊu, s najveÊom vrijednoπÊuod 0.40 sati u 15 sati. Jednak oblik ima i dnevni hodzagrebaËkih vrijednosti Ëiji je najveÊi srednjak tek nez-natno veÊi od gospiÊkog, a nastupio je u isto vrijeme.U Zadru, Rijeci i Pargu najsunËanije je bilo sat vreme-na ranije, a vrijednosti su redom iznosile 0.64, 0.68 i0.72 sata. U Splitu su izmeu 10 i 14 sati vrijednostibile oko 0.86 sati, a najveÊi iznos od 0.87 sati bio je u13 sati. Na dubrovaËkom je podruËju najsunËanijebilo u 10 sati s prosjekom od 0.96 sati, a u razdobljuod 10 do 15 sati svi su srednjaci bili veÊi od 0.9 sati.

Prosinac 2015. godine bio je sunËaniji od viπegodiπnjegprosjeka na svim postajama. Najmanji porast od 20%zabiljeæen je u Zadru. U GospiÊu je iznosio 30%, a uRijeci 46%. Na splitskom je podruËju Sunce sijalo 67%viπe od prosjeka, a na zagrebaËkom 74%. Dvostrukoviπe od viπegodiπnjeg prosjeka iznosilo je trajanje si-janja Sunca u Dubrovniku, dok je u Pargu bilo Ëak135% viπe sijanja Sunca nego pokazuje viπegodiπnjiprosjek.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

U Gradiπtu su u prosincu 2015. godine najveÊevrijednosti prizemnog ozona izmjerene u prva dva dana,

0

20

40

60

80

100

120

140

160

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 34. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

PROSINCU 2015. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

BILTEN 12 / 2015

35

kada su medijani iznosili oko 24 ppb. VeÊinom su medi-jani bili manji od 10 pbb, a jedino je 17. prosinca medi-jan bio blizu 20 ppb. Dnevni rasponi bili su uglavnommanji od 15 ppb. NajveÊi rasponi zabiljeæeni su 2. pro-sinca, 26 ppb, te 23. prosinca 27 ppb. Mali dnevnirasponi bili su u prvoj dekadi. Iznosili su 8 ppb, a izmje-reni su 5., 6. i 9. prosinca, dok je najmanja mjeseËnadnevna varijabilnost od 7 ppb izmjerena 15. prosin-ca.

U Makarskoj su najveÊi volumni udjeli prizemnogozona bili sredinom mjeseca, kada je medijan iznosio38 ppb. VeÊinom su medijani imali vrijednosti izmeu30 i 35 ppb. Najmanji medijani bili su veÊi od najveÊegmedijana u Gradiπtu, iznosili su 26 ppb, a zabiljeæenisu 9. i 28. prosinca. Dnevna promjenjivost iznosila jeuglavnom oko 15 ppb. NajveÊi dnevni raspon iznosioje, kao i u Gradiπtu, 26 ppb, a izmjeren je 21. prosin-ca. Najmanje su se vrijednosti mijenjale 11. prosinca,9 ppb, te 20. i 26. prosinca, 10 ppb.

Prema srednjem dnevnom hodu u Gradiπtu su ti-jekom noÊi vrijednosti bile manje od 10 ppb, a najma-njih 7 ppb bilo je izmeu 6 i 8 sati. NajveÊih 17 ppbbilo je u 14 i 15 sati. Apsolutni satni maksimumi su ti-jekom noÊi bili uglavnom izmeu 20 i 25 ppb, dok suizmeu 11 i 17 sati iznosili izmeu 30 i 35 ppb. Minimumisu pak tijekom noÊi bili manji od 2 ppb, a poslijepodnesu dosezali 7 ppb.

Srednji dnevni hod u Makarskoj pokazuje 2minimuma, prvi od 26 ppb u 9 sati, te drugi od 28ppb u 17 sati. Tijekom noÊi su srednjaci iznosili oko33 ppb, dok je najveÊi srednjak od 36 ppb bio u 14 sati.SliËan hod nazire se i kod apsolutnih satnih maksimu-ma Ëija je najmanja vrijednost od 35 ppb izmjerena kadi najmanji srednjak, dok je najveÊih 44 ppb izmje-reno u 15 sati. Apsolutni minimumi bili su priliËno vi-soki, uglavnom izmeu 20 i 25 ppb. Ujutro u 8 satiizmjeren je najmanji prijepodnevni minimum od 15ppb, dok je najmanji poslijepodnevni minimum od11 ppb izmjeren u 16 sati.

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 23.7 1. 35.0 2. / 15 h 0 0 0Makarska 37.1 16. 43.9 18. / 15 h 0 0 13

Tablica 12. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), PROSINAC, 2015.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

Slika 38. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u PROSINCU 2015.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 37. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u PROSINCU 2015.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

36

BILTEN 12 / 2015

Knin

0.4

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik3.2

2.6

Osijek

2.2

2.0

1.9

Varaædin

ZagrebBjelovar

Sisak

1.4

Sl. Brod2.4Pazin

2.1

Ogulin

0.5GospiÊ

Daruvar2.3

2.4

PoreË2.3

Zadar2.8

Slika 39. Odstupanje srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5cm dubine za PROSINAC 2015.

od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

U prosincu 2015. godine nije bilo prekoraËenjagraniËnih vrijednosti.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Prema raspodjeli percentila tlo na 5 cm dubine, alina kojem nema vegetacije, bilo je u klasi normalno

samo u Lici, te u jednome dijelu unutraπnjosti Dalmacije.Vrlo toplo tlo bilo je u istoËnoj, srediπnjoj i gorskojHrvatskoj, Istri i sjevernoj Dalmaciji. Ekstremno top-

lo bilo je u srednjoj i juænoj Dalmaciji.

Odstupanje srednje mjeseËne vrijednosti tempe-rature tla od viπegodiπnjeg prosjeka, a na veÊ spomenu-toj dubini bilo je najmanje u Kninu (0.4°C), a naj-veÊe u Dubrovniku (3.2°C). Vrijedno je istaknuti kakoje terminska maksimalna temperatura narasla ti-jekom prve dekade u istoËnoj i srediπnjoj Hrvatskoj do

11.5°C (Krapina), a u juænoj Dalmaciji i do 15.6°C(Dubrovnik). Spomenuto golo tlo smrzavalo se tijekomposljednje dekade mjeseca na svim glavnim klimato-loπkim postajama srediπnje i gorske Hrvatske, a tekponegdje u istoËnoj Hrvatskoj. Terminska minimalnatemperatura tla spustila se u Varaædinu na -1.9°C.

Snijega na tlu bilo je u prvoj dekadi, ali samo uLici, te ponegdje u Gorskome kotaru. Kako je oborinebilo vrlo malo, tlo je ovog mjeseca bilo suho, a ponegdjena lakim tlima i vrlo suho. I upravo zato, ozime ratarskekulture trpjele su na prostoru istoËne, a dijelom i srediπnjeHrvatske od nedostatka vode u tlu. No, zbog navedenogjoπ uvijek se mogla obavljati duboka obrada tla.

Procesom evapotranspiracije iz tla se na dan u pr-voj dekadi mjeseca prosjeËno gubilo u Osijeku 3.6 mm,Zagrebu 3.9 mm, a u Zadru 9.3 mm vode po Ëetvornommetru. Kako je efektivne oborine bilo vrlo malo, bi-lanca vode u tlu bila je negativna. Tako je bilo u dru-goj i treÊoj dekadi mjeseca.

BILTEN 12 / 2015

37

Dakle, srednje mjeseËne temperature tla na 5 cmdubine u veÊem dijelu Hrvatske veÊe od viπegodiπnjegprosjeka, te suho tlo, jedna je od karakteristika vre-mena tijekom prosinca.

OBRANA OD TU»E

Damir Peti, dipl. inæ.

Saæetak

U pripremnom periodu sezone obrane od tuËe2015., od sijeËnja do poËetka sezone 1. svibnja, oba-vljani su uobiËajeni tehniËki poslovi osposobljavanjaopreme svih postaja obrane od tuËe (nadalje postaja)i radarskih centara (nadalje RC) za rad u sezoni obraneod tuËe. Nastavljen je proces obnavljanja zahtjeva i iz-davanja odobrenje za koriπtenje privremenih skladiπtaraketa na lansirnim postajama (nadalje LP) sustavaobrane od tuËe (nadalje OT).

Operativno djelovanje sustava obrane od tuËe natuËoopasne oblake provodilo se od 1. svibnja do 30.rujna. Branjeno podruËje OT je kako po povrπinitako i tehniËko organizacijski bilo na nivou prethod-nih godina. U veÊem dijelu sezone djelovalo se sa 586generatorskih postaja (nadalje GP) od kojih je 348 radi-lo i sa meteoroloπkim protutuËnim raketama (nadaljeraketama).

U sezoni je bilo ukupno 54 dana sa nestabilnos-tima na branjenom podruËju ili u neposrednoj blizini,od kojih je u 30 bilo potrebe za djelovanjem OT. U 20dana je bilo pojava sugradice ili tuËe u 218 sluËajeva.U 9 dana bilo je i πteta na ukupno 56 postaja. Veli-

kim πtetama su bile zahvaÊene manje povrπine negoprijaπnjih godina.

U djelovanjima OT utroπeno je 1.483 komada rake-ta i 50.202 litre meteoroloπke otopine za prizemne gene-ratore (nadalje - otopine). Utroπak otopine bio je zna-Ëajno ispod prosjeka posljednjih deset godina kao iutroπak raketa.

Uvod

Poslovi priprema operativne obrane od tuËe 2015.godine obavljeni su poËev od sijeËnja pa sve do svib-nja. Uz uobiËajene tehniËke poslove koji su se obav-ljali svake predsezone (sanacija opreme na postajamaobrane od tuËe i radarskim centrima, obuka novih rake-tara i posluæitelja prizemnih generatora te opskrbapostaja sredstvima djelovanja) ove godine, po revizijitehniËke zaπtite skladiπta LP i otklanjanu nedostatakanastavljen je proces obnavljanja djela zahtjeva za iz-davanje odobrenje za koriπtenje privremenih skladiπtaraketa na LP. Po obilascima LP od strane inspektoraMUP-a dobivena su odobrenja za sve traæene LP, takoda ih je ukupno dobiveno 348.

Operativno djelovanje na tuËoopasne oblake provodi-lo od 1. svibnja do 30. rujna. Radom postaja uprav-ljalo se preko 8 radarskih centara (RC Sljeme, Varaædin,Trema, Bilogora, Struæec, Gorice, Gradiπte i Osijek).

Djelovanje obrane od tuËe se provodilo na povrπiniod 26800 km2 u sjevernom dijelu Hrvatske sa 586 GP,od kojih je 348 radilo i kao LP. PodruËje Baranje i ovegodine ostalo je branjeno samo prizemnim generatori-ma.

12

3

-12-10-8-6-4-202468

101214

ZAGREB prosinac 2015.

dekada

mm

12

3

-12-10-8-6-4-202468

101214

OSIJEK prosinac 2015.

dekada

mm

12

3

-12-10-8-6-4-202468

101214

ZADAR prosinac 2015.

Bilanca vode u tlu

KoliËina efektivne oborine

Referentna evapotranspiracija

dekada

mm

Slika 40. Bilanca vode u tlu, tj. razlika izmeu referentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine


38

BILTEN 12 / 2015

PoËetkom sezone je na raspolaganju bilo 53.670l otopine za prizemne generatore i 6.696 komada rake-ta za obranu od tuËe. Postaje OT su u startu sezone bileopskrbljene sa 60 l otopine i 10 ili 9 komada raketa,ovisno o tipu.

Sezonu OT 2015. godine obiljeæile su sljedeÊekarakteristike:

U meteoroloπkom pogledu:• IspodprosjeËna nevremenska aktivnost. • Potreba za djelovanjima je bila ispodprosjeËna

u nizu od posljednjih 30 godina (tablica 13) kaoi po pokazateljima desetogodiπnjeg niza od 2005.-2014. godine (tablica 14)

• Najintenzivnija razdoblja nestabilnosti i naj-uËestalije pojave tuËoopasnih kumulonimbusabila su ove sezone u svibnju i srpnju. Tih mjese-ci bilo je i najviπe pojava sugradice i tuËe te πteta.

• πtete od tuËe na branjenom podruËju bile su ma-nje i na manjim povrπinama u odnosu na prijaπnjegodine.

• Srpanj i rujan bili su karakterizirani duæim pe-riodima suπnog vremena, a intenzitet nevreme-na u kolovozu i rujnu bio je neuobiËajeno slab.

U organizacijsko, operativnom pogledu:

• Djelovanja su provedena s operativno dovolj-nim koliËinama otopine kao i dovoljnom koliËi-nom raketa tijekom cijele sezone zahvaljujuÊiredovnoj popuni sredstvima djelovanja LP-a iGP-a.

• Proces obnavljanja zahtjeva prema MUP-u i do-bivanja odobrenja za koriπtenje privremenih skla-diπta raketa na LP privedeno je kraju i dobivenoje odobrenje za 348 skladiπta.

• Nastavljen je proces tuæenja æupanija za nadok-nadu dugovanja po financijskoj obvezi za funkcioni-ranje OT, u πto su ukljuËena æupanijska dræav-na odvjetniπtva. Ovaj proces je poËeo davatirezultate tako da su ove godine pristizala prvasredstva po osnovi dugovanja, Ëime je omoguÊenokontinuirano i homogeno funkcioniranje OT uznabavu novih koliËina raketa.

• Kadrovsko stanje sluæbi koje provode operativneposlove OT postalo je nepovoljno zbog prirodnogodljeva sluæbenika (odlasci u mirovinu, zapoπlja-vanje 1 za 2), zbog Ëega se u zadnjim godinamakoriste usluge agencija za povremeno zapoπlja-

vanje, a koje raspolaæu, veÊinom, nestruËnimosobljem.

• VeÊi dio tehniËkih sredstava i opreme koja sekoriste u obrani od tuËe (radari, vozila, agre-gati...) star je i podloæna Ëestim kvarovima, nounatoË toga nije bilo zastoja u radu jer su kvarovi,uz izuzetan napor tehniËkih ekipa, redovno otk-lanjani.

Vremenske situacije i djelovanje OT

Tijekom sezone obrane od tuËe 2015. godine u 54dana bilo je nestabilnosti na branjenom podruËju ili uneposrednoj blizini. U 20 dana je bilo pojava sugradiceili tuËe na postajama OT u 218 sluËaja, a u 9 dana iπteta na ukupno 56 postaja.

U svega 30 dana sezone bilo je potrebe za djelo-vanjem obrane od tuËe od kojih u 29 prizemnim gene-ratorima i u 18 raketama. U djelovanjima je utroπeno1.483 komada raketa, od kojih su 4 bile neispravne.Utroπeno je i 50.202 l otopine. Ovogodiπnja sezonaje po utroπku otopine ispod prosjeka u nizu od posljed-njih 10 godina, 66 % prosjeka, a po utroπku raketa jeznaËajno ispod prosjeka navedenog perioda, 39 % pros-jeka. Ovo je posljedica ispodprosjeËne nevremenskeaktivnosti na branjenom podruËju i u neposrednoj blizi-ni, kako po uËestalosti tako i po intenzitetu.

U tablici 14 je usporedni pregled pokazatelja ak-tivnosti OT po mjesecima sezone 2015. godine s pros-jecima za prethodnih 10 godina, a u tablici 13 i na slika-ma 41 i 42 prikazane su sumarne godiπnje vrijednostipokazatelja aktivnosti OT u periodu od 1986. do 2015.godine.

Slijedi saæeti pregled vremenskih situacija i djelo-vanja po mjesecima u sezoni OT 2015. godine.

Svibanj

Pojava nestabilnosti u svibnju ove godine biloje, na branjenom podruËju i u neposrednoj blizini, uukupno 10 dana, od Ëega 8 dana u prve dvije dekade.Nestabilnosti su najËeπÊe bile vezane uz prolazak ilipribliæavanje hladnih fronti za zapada i pritjecanjevlaænog i nestabilnog zraka na branjeno podruËje. Poja-ve sugradice je bilo u 7 dana na 45 postaja OT, a tuËeu 5 dana na 67 postaja. ©teta od tuËe je bilo u 3 danana 19 postaja. ©tete su se po procjeni posluæitelja posta-

BILTEN 12 / 2015

39

A 77 71 64 86 81 71 54 67 65 96 77 87 74 72 58B 50 42 32 56 35 39 13 21 45 66 57 70 65 60 44C 28 24 27 54 37 27 26 30 36 41 36 46 42 41 28D 27 21 10 29 15 14 12 7 15 22 16 27 18 15 10G 446 451 463 468 464 438 139 138 341 413 481 482 488 491 491H 520 334 317 641 359 294 130 198 149 371 244 359 262 321 262I 184 190 99 151 82 85 63 51 169 139 87 201 195 228 111J 107 138 67 103 49 55 35 31 116 97 50 152 111 105 54K 25.2 25.2 25.2 25.2 25.2 25.2 11.0 11.0 22.0 23.8 23.8 23.8 23.8 23.8 23.8L 29860 19200 18500 34400 17660 24550 1229 3068 1486 9946.61 10587.29 24518.87 29007.51 12024.68 8932

M 23.7 18.2 23.0 24.4 20.0 25.0 8.6 13.3 1.5 6.3 7.8 14.7 18.8 8.4 8.51. 41.8 38.6 34.8 46.7 44.0 46.1 29.3 36.4 38.7 56.8 43.3 48.9 41.6 46.8 37.92. 27.2 22.8 17.4 30.4 19.0 25.3 9.9 16.0 26.8 39.1 32.0 39.3 36.5 39.0 28.83. 15.2 13.0 14.7 29.3 20.1 17.5 14.1 16.3 21.4 24.3 20.2 25.8 23.6 26.6 18.34. 14.7 11.4 5.4 15.8 8.2 9.1 6.5 3.8 8.9 13.0 9.0 15.2 10.1 9.7 6.55. 116.6 74.1 68.5 137.0 77.4 67.1 55.6 85.0 43.7 89.8 50.7 74.5 53.7 65.4 53.46. 41.3 42.1 21.4 32.3 17.7 19.4 26.9 21.9 49.6 33.7 18.1 41.7 40.0 46.4 22.67. 24.0 30.6 14.5 22.0 10.6 12.6 15.0 13.3 34.0 23.5 10.4 31.5 22.7 21.4 11.0

Tablica 13. Pregled pokazatelja aktivnosti OT od 1986. do 2015. godine.

GO

D.

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

NAPOMENE! Koriπteni podaci su iz mreæe postaja obrane od tuËe (OT). Do 1994. godine postaje su bile samo lansirne a od1994. uvedene su i generatorske postaje. Sezona obrane od tuËe redovno traje od 15.04. do 15.10. tj. 184 dana.Godina 1991, 1992 i 1993. sezona obrane od tuËe trajala je kraÊe (154, 131 i 153 dana). Tih godina obrana od tuËese provodila samo na podruËju Sjeverne i Sjeverozapadne Hrvatske. Godine 1994. radilo se sa generatorima nacijelom branjenom podruËju izuzev UNP-a i okupiranih podruËja. Sezona je trajala 107 dana. U sezoni 1995. godineuz generatore na podruËju Sjeverne i Sjeverozapadne Hrvatske ponovno su uvedene rakete. Od sezone 1999. pado danas radilo se od 01.05. do 30.09. (153 dana). U 2004. godini rakete se nisu upotrebljavale do 25.08. Radilo sesamo prizemnim generatorima.

LEGENDA:

A Broj dana s grmljavinom.B Broj dana s tuËoopasnim kumulonimbusima i akcijama obrane od tuËe.C Broj dana sa sugradicom ili tuËom.D Broj dana sa πtetama od sugradice ili tuËe.G Broj aktivnih lansirnih postaja.H Broj pojava sugradice na lansirnim postajama.I Broj pojava tuËe na lansirnim postajama.J Broj pojavljivanja πtete od sugradice ili tuËe na lansirnim postajama.K Ukupna branjena povrπina u 1000 km2.L Ukupno isijano jezgri zaleivanja /1015.M Isijano jezgri zaleivanja /1012 po km2 u danu s akcijom obrane od tuËe .1. Relativna Ëestina dana s grmljavinom. A/t)*1002. Relativna Ëestina dana s tuËoopasnim kumulonimbusima i akcijama. (B/t)*1003. Relativna Ëestina dana s tuËom ili sugradicom. °C/t)*1004. Relativna Ëestina dana sa πtetom. (D/t)*1005. »estina sugradice na lansirnim postajama. (H/G)*1006. »estina tuËe na lansirnim postajama. (I/G)*1007. »estina pojave πtete od sugradice i tuËe na lansirnim postajama. (J/G)*100

t - broj dana trajanja sezone OT

40

BILTEN 12 / 2015

ja OT kretale od 5 do 80%. Po broju dana sa pojava-ma tuËe ovogodiπnji svibanj je ispod prosjeka posljed-njih 10 godina, a po broju dana sa πtetama je u okvir-ima prosjeka, kao i po broju postaja sa pojavom tuËei πtetama.

Najintenzivnija nevrema zabiljeæena su 14., 19. i20. svibnja.

U 7 dana svibnja provedeno je djelovanje sustavaobrane od tuËe. Prizemnim generatorima u sve dane sdjelovanjima, a u 4 dana raketama. Utroπeno je 11.614l otopine meteoroloπkog reagensa za prizemne gene-ratore i 491 komada protugradnih raketa, uz 1 neis-pravnost. Potreba za djelovanje OT bila je ispod pros-jeka posljednjih deset godina.

Lipanj

U 14 dana lipnja na branjenom podruËju ili u blizi-ni bilo je pojava kumulonimbusa.

Najintenzivnije nestabilnosti dogodile su se 09. i20. lipnja. Tih dana nestabilnosti su bile uglavnomposljedica utjecaja visinske doline ili ciklone i uznjih vezanih hladnih fronti.

Sugradica je zabiljeæena na 22 postaje u 4 dana,tuËa na 31 postaji u 6 dana, a πteta na 18 postaja u 2

dana. Prema dojavama raketara πtete su se kretale od5% do 80% na podruËju Varaædinske i VirovitiËko-po-dravske æupanije. UËestalost pojava sugradice ili tuËete πteta ovogodiπnjeg lipnja, kao i lanjskog, je bilaznaËajno ispod prosjeka posljednjih 10 godina.

Djelovanje OT provedeno je u 9 dana prizem-nim generatorima, a u 4 dana i raketama. Utroπeno je17.632 l otopine za prizemne generatore i 314 raketauz dvije neispravne. Broj dana s djelovanjima prizem-nim generatorima je ispod prosjeka posljednjih 10 go-dina kao i broj dana s djelovanjima raketama. Ovo jeuglavnom posljedica smanjenja uËestalosti i intenzite-ta nevremena tijekom lipnja u odnosu na predhodnegodine.

Srpanj

U 12 dana srpnja, na branjenom podruËju ili u blizi-ni, bilo je pojava kumulonimbusa. Nevremena su ËeπÊezahvaÊala istoËni i srediπnji dio branjenog podruËja.NajËeπÊe su bila vezana uz prolazak hladnih fronti iprisustvo visinskih ciklona. Nestabilnosti su najjaËi in-tenzitet imale u treÊoj dekadi.

Sugradice je bilo u 2 dana na 4 postaje, a tuËe u4 dana na 32 postaje. U 3 dana je zabiljeæena πteta odtuËe na ukupno 14 postaja. πtete su bile od 10% do

Nastavak tablice 13. Pregled pokazatelja aktivnosti OT od 1986. do 2015. godine. 20

01

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2015

SR

ED

NJA

K

2014

GO

D.

A 79 87 83 70 69 90 91 77 79 59 68 64 59 70 54 73.3B 41 61 61 50 61 55 70 52 57 44 51 42 50 61 30 49.4C 35 39 36 40 37 50 51 43 41 32 33 29 39 37 20 36.2D 18 15 16 19 18 20 27 24 21 20 17 14 16 19 9 17.7G 489 494 528 528 582 585 587 588 588 588 586 585 584 584 586 489.2H 264 179 169 186 156 174 217 169 116 135 107 96 112 132 76 235.0I 263 111 289 361 339 240 411 411 250 242 195 194 251 199 142 197.8J 117 37 99 125 134 70 150 173 75 83 62 56 64 50 56 87.4K 23.8 23.8 24.1 24.1 26.8 26.8 26.8 26.8 26.8 26.8 26.8 26.8 26.8 26.8 26.8 24.3L 24568.45 22507.2 19925 28057.25 22378.23 58486.5 71223 54089.2 62306 56210.2 51395.2 50827 46964.4 38870.4 36037.2 29627.2

M 25.2 15.5 13.6 23.3 13.7 39.7 38.0 38.8 40.8 47.7 37.6 45.2 35.0 23.8 44.8 23.51. 51.6 56.9 54.2 45.8 45.1 58.8 59.5 50.3 51.6 38.6 44.4 41.8 38.6 45.8 35.3 45.02. 26.8 39.9 39.9 32.7 39.9 35.9 45.8 34.0 37.3 28.8 33.3 27.5 32.7 39.9 19.6 30.83. 22.9 25.5 23.5 26.1 24.2 32.7 33.3 28.1 26.8 20.9 21.6 19.0 25.5 24.2 13.1 22.34. 11.8 9.8 10.5 12.4 11.8 13.1 17.6 15.7 13.7 13.1 11.1 9.2 10.5 12.4 5.9 10.95. 54.0 36.2 32.0 35.2 26.8 29.7 37.0 28.7 19.7 23.0 18.3 16.4 19.2 22.6 13.0 50.86. 53.8 22.5 54.7 68.4 58.2 41.0 70.0 69.9 42.5 41.2 33.3 33.2 43.0 34.1 24.2 38.87. 23.9 7.5 18.8 23.7 23.0 12.0 25.6 29.4 12.8 14.1 10.6 9.6 11.0 8.6 9.6 17.9

BILTEN 12 / 2015

41

100% na podruËju Meimurske, VirovitiËko-podravskei Brodsko-posavske æupanije. Najintenzivnija nevre-mena su bila 08., 23. i 25. srpnja. InaËe, ovog srpnjaprevladavalo je dugo suπno razdoblje tako da su πteteod suπe puno veÊe nego od tuËe. Po svim pokazatelji-ma aktivnosti OT srpanj je bio ispod prosjeka posljed-njih 10 godina.

Djelovanje sustava obrane od tuËe je provedenou 5 dana, svih dana raketama, a u 4 prizemnim gene-ratorima. Utroπeno je 570 raketa i 9.539 l otopine.

Kolovoz

U kolovozu ove godine kao i prethodnog mjese-ca vrijeme je bilo preteæno suπno. Nevremena su u veÊi-ni sluËajeva bila posljedica rijetkih prolazaka hladnihfronti sa zapada ili sjeverozapada.

Na branjenom podruËju ili u neposrednoj blizinibilo je u 10 dana nestabilnosti od kojih je pojave tuËebilo u 2 dana na 11 postaja, a sugradice u jednom danuna 4 postaje. ©tete, do 10% po procjeni raketara, suzabiljeæene u jednom danu na 5 postaja na podruËjimaKrapinsko-zagorske i Poæeπko-slavonske æupanije.

Najintenzivnija nevremena bila su 2. i 15. kolovoza.

U 7 dana kolovoza bilo je potrebe za djelovanjemsustava obrane od tuËe prizemnim generatorima, a u 4dana djelovanje je provedeno i raketama. U djelova-njima je utroπeno svega 97 raketa uz jednu neisprav-nu. Uz ovo utroπeno je 10.710 l otopine za prizemnegeneratore.

Rujan

Vrijeme je u rujnu bilo preteæno stabilno. U 8 danabilo je tuËoopasnih oblaka, na branjenom podruËju iliu neposrednoj blizini. Oni su bili slabijeg intenzitetai lokalnog karaktera. Pojave sugradice ili tuËe su zabi-ljeæene u 1 danu na svega 2 postaje. ©teta od tuËe, nabranjenom podruËju, nije bilo.

Djelovanje sustava je provedeno u 2 dana rujna,u oba prizemnim generatorima a u 1 protugradnim rake-tama. U djelovanjima je utroπeno 707 l otopine i 11komada raketa, πto je znaËajno ispod prosjeka posljed-njih deset godina.

Aktivni dio sezone obrane od tuËe je zavrπio 30.rujna.

Tab

lica 1

4. P

regle

d p

ok

azate

lja a

kti

vn

ost

i O

T p

o m

jese

cim

a u

2015. god

ini

i u

spored

ba s

a s

red

nja

kom

preth

od

nih

10 g

od

ina.

Mje

sec

Svi

ban

jLi

pan

jS

rpan

jK

olo

voz

Ruj

anS

ezo

na

2015

Sr

ednj

ak20

15

Sred

njak

2015

Sr

ednj

ak20

15

Sred

njak

2015

Sr

ednj

ak20

15Sr

ednj

ak

Par

amet

ar05

-14

05-1

405

-14

05-1

405

-14

05-1

4

Bro

j dan

a sa

akc

ijam

a g

ener

ato

rim

a7.

011

.39.

012

.24.

013

.87.

09.

02.

03.

929

50.2

Bro

j dan

a sa

akc

ijam

a ra

keta

ma

4.0

7.4

4.0

9.2

5.0

9.5

4.0

5.5

1.0

1.7

1833

.3

Bro

j dan

a sa

sug

rad

ico

m7.

09.

44.

08.

72.

06.

61.

04.

81.

02.

115

31.6

Bro

j dan

a sa

tuË

om

5.0

8.2

6.0

7.7

4.0

8.5

2.0

5.1

1.0

1.5

1831

.0

Bro

j dan

a sa

πte

tom

3.0

3.0

2.0

5.2

3.0

5.5

1.0

3.1

0.0

0.9

917

.7

Bro

j LP

sa

sug

rad

ico

m45

.058

.322

.037

.04.

020

.84.

018

.21.

07.

276

141.

5

Bro

j LP

sa

tuËo

m67

.082

.231

.084

.132

.054

.111

.049

.11.

06.

714

227

6.2

Bro

j LP

sa

πtet

om

19.0

19.7

18.0

33.6

14.0

21.7

5.0

15.1

0.0

1.6

5691

.7

Utr

oπa

k o

top

ine

(l)11

,614

.017

,817

.617

,632

.020

,730

.49,

539.

021

,842

.510

,710

.011

,521

.770

7.0

3,96

8.6

50,2

0275

,880

.8

Utr

oπa

k ra

keta

uku

pno

(ko

mad

a)49

1.0

845.

431

4.0

1,24

1.6

570.

088

6.6

97.0

766.

711

.064

.11,

483

3,80

4.4

42

BILTEN 12 / 2015

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014

Godina

Bro

j poj

ava

na p

osta

ji O

T/uk

upan

bro

j pos

taja

OT

(%)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Isija

no A

IN/h

a u

dan

e s

dje

lova

njem

(*10

10)

sugradice tuËe πtete isijano AIN/ha

Slika 42. Relativne Ëestine pojavljivanja sugradice, tuËe i πtete na postajama OT i koliËine isijanih jezgara

zaleivanja (AIN) na hektar branjene povrπine po danu djelovanja od 1986. do 2015. godine.

Relativne Ëestine se odnose na ukupan broj postaja OT koje su motrile pojave.

Nadalje je nastavljen posao na konzervaciji opremena postajama i pospremanju sredstava djelovanja u cen-tralna skladiπta, pripremnim poslovima modernizaci-je meteoroloπkog radara, WSR 74, na RC Puntijarkate na izradi godiπnjih izvjeπtaja.

ZakljuËak

Po praÊenim pokazateljima aktivnosti obrane odtuËe sezona 2015. godine na branjenom podruËju bila

je ispodprosjeËna. ZnaËajnijih posljedica πteta od tuËena branjenom podruËju ove godine nije bilo.

U operativnom smislu, djelovanja sustava obraneod tuËe tijekom cijele sezone realizirana su s do-voljnim operativnim koliËinama otopine i raketa. Sezonaje uspjeπno privedena kraju, uz povoljne statistiËkepokazatelje o utroπku sredstava djelovanja i pojava kru-tih oborina te o zabiljeæenim πtetama od tuËe na bra-njenom podruËju.

0

10

20

30

40

50

60

70

1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014

Godina

Bro

j dan

a s

poj

avom

/uk

upno

dan

a m

otre

nja

(%)

kumulonimbus (Cb) tuËoopasnim Cb i djelovanjem OT tuËom ili sugradicom πtetom

Slika. 41. Relativne Ëestine broja dana s pojavom kumulonimbusa (Cb-a), tuËoopasnih Cb-a i djelovanjem OT, tuËom

ili sugradicom i πtetom na branjenom podruËju od 1986. - 2015. g.

BILTEN 12 / 2015

43

Ova godina nastavljeno je sa dva procesa zapoËe-ta proπle godine a koji su omoguÊili korektno funkcioni-ranje OT.

Pri zavrπetku je viπegodiπnji proces sanacije ob-jekata i opreme LP sa svrhom usklaivanja s novimzahtjevima sigurnosti rada i privremenih skladiπta rake-ta na LP koji je rezultirao dobivanjem odobrenja za rad348 LP πirom branjenog podruËja.

Proces tuæbi za nadoknade dugovanja, po zakon-skoj obvezi æupanija za financiranje funkcioniranja OTpoËeo je davati pozitivne rezultate.

Zbog krize zadnjih godina financijska sredstva subila nedostatna baπ iz razloga neplaÊanja zakonskih

obveza od strane æupanija te smanjenja sredstava izdræavnog proraËuna, a koji trend je nastavljen i u 2015.Stoga je neophodno razrjeπenje problema nepravovre-menih i neodgovarajuÊih uplata æupanija i Grada Zagrebapo obvezi sufinaciranja OT, tj. jasnog definiranja opse-ga poslova djelatnosti i financijskih potreba, teiznosa sufinanciranja rada od strane zainteresiranihstrana πto je dano, rjeπenjem Ministarstva poljoprivrede,u zadatak novo oformljenoj Radnoj skupini.

Bez razrjeπenja navedenog problema funkcioni-ranje OT i izvrπenje plana rada nadalje Êe biti riziË-no.

44

BILTEN 12 / 2015

KNJIÆNICA DHMZ-a

mr. sc. IvanËica MihoviliÊTiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom prosinca 2015.

Pobijedite internet [(ili Êe internet pobijediti vas) : praktiËan vodiËza pametno digitalno komuniciranje] - Ana PenoviÊ ... [et al.]

Zagreb : Jasno i glasno, 2014. ([Zagreb] : Cerovski), 342 str. : ilustr. ubojama ; 22 cm.

Prva hrvatska knjiga o digitalnom marketingu pristupaËnim rjeËnikomobjaπnjava kako odabrati i sluæiti se onim digitalnim alatima i kanalimakoji Êe najbolje prezentirati tvrtku u digitalnoj sferi i donositi joj najboljerezultate. (Autori)

Klima : 30 pitanja za razumijevanje Konferencije u Parizu - PascalCanfin, Peter Staime ; s francuskoga prevele Sanda KataleniÊ i Jasna Skala

Zagreb : TIM press, 2015., 200 str. ; 22 cm

SuoËeni s klimatskim promjenama, moæe li tehnologija spasiti klimu?

Dok Francuska Ëeka UN-ovu Konferenciju o klimi (COP21) zakazanuza prosinac 2015., ova knjiga nudi rjeπenja za razumijevanje prednosti inedostataka takvih konferencija.

Autori, koji prate pregovore i sudjeluju u njima, deπifriraju geopolitiËkeprobleme, ekonomsko i financijsko okruæenje ovog summita kljuËnog zanaπu buduÊnost. ”Bitka za Pariz” joπ nije ni dobivena ni izgubljena, ali setrenutno vodi u sluæbenim krugovima ekonomskog i financijskog svijeta,kao i putem neophodne mobilizacije graanstva. (IzdavaË)

Menadæment ESI fondova 2014. - 2020. : priruËnik s viπemedijskimmaterijalima o pripremi i provedbi projekata koji se financiraju sredstvimaiz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskoj perspektivi2014. - 2020. - Ariana Vela

Zagreb : ©kolska knjiga, 2015., 172 str. ; 26 cm

PriruËnik Ariane Vele uspjeπno pouËava Ëitatelje koriπtenju sredstvimaiz fondova EU-a, toËnije ESI fondova (Europski strukturni i investicijskifondovi) „povezujuÊi toËke” od kljuËnih europskih politika, preko nacional-nih strategija, sve do krajnjega korisnika iz javnog, civilnog i poslovnog sek-tora. Stoga je svojevrsna enciklopedija fondova EU-a od A do Æ i, suklad-no tomu, nezaobilazno πtivo za sve koji prijavljuju projekte za nepovratnupotporu ili pak samo traæe informacije o ESI fondovima.

PiπuÊi vrlo detaljno, konkretno i jasno, nesebiËno dijeleÊi brojne prim-jere, Ariana Vela donosi nam ne samo priruËnik i udæbenik nego i obveznu

BILTEN 12 / 2015

45

literaturu za svakog malog poduzetnika. Ono za Ëime stalno æudimo: sve informacije o neËemu na jednom mjes-tu. Meutim, ovo nije samo priruËnik za poduzetnike nego i za studente, lokalnu zajednicu i zapravo sve kojisudjeluju u pisanju, odobravanju i provoenju EU projekata... (IzdavaË)

Leksikon mjernih jedinica - Zvonimir JakoboviÊ

Zagreb : ©kolska knjiga, 2008. (Zagreb : GrafiËki zavod Hrvatske), 145str., [6] listova s tablama u bojama : graf. prikazi ; 19 cm

”Leksikon mjernih jedinica” struËno je leksikografsko djelo s podruË-ja mjeriteljstva.

Uvodni dio donosi prikaz osnovnih mjeriteljskih pojmova koji se odnosena mjerne jedinice. Leksikonski dio donosi abecedni opis oko 600 mjernihjedinica: zakonite mjerne jedinice (jedinice Meunarodnoga sustava i iznim-no dopuπtene jedinice), jedinice koje su se upotrebljavale do uvoenjaMeunarodnoga sustava, neke strane mjerne jedinice te povijesne mjernejedinice koje su se upotrebljavale na tlu danaπnje Hrvatske.

O svakoj su jedinici dani osnovni podaci: naziv jedinice, znak jedinice,definicija, veza s drugim jedinicama, podruËja primjene i druge napomene.U tabliËnom dijelu pregledno su navedene mjerne jedinice prema pojmov-

nim skupinama. Abecedni poredak, grafiËko oznaËavanje vrste jedinica te tabliËni pregledi omoguÊuju jednos-tavno i brzo pronalaæenje podatka o mjernoj jedinici.

U ”Leksikonu mjernih jedinica” prikaz suvremenih mjernih jedinica usklaen je s najnovijim preporuka-ma Meunarodnoga ureda za utege i mjere, meunarodnim i hrvatskim normama (ISO i HRN), SmjernicamaEuropske unije za mjerne jedinice te s hrvatskim Pravilnikom o mjernim jedinicama. (IzdavaË)

»asopisi - meunarodni

Climatic Change vol.133 (2015) No. : 3, 4.

International Journal of Biometeorology vol.59 (2015) No. : 12.

International Journal of Climatology vol. 35 (2015) No. : 13, 14.

International Journal of Wildland Fire vol. 24 (2015) No. : 7.

Meteorological Applications vol. 22 (2015) No. : 4.

Meteorologische Zeitschrift vol. 24 (2015) No. : 6.

Naπe okolje (2015) No. : 10.

»asopisi - domaÊi

Acta Adriatica vol. 56 (2015) No. : 2.

Bug (2015) : 12.

Hrvatski planinar vol. 107 (2015) : 12.

Hrvatske πume (2015) : 12.

Hrvatske vode (2015) : 7-9.

Naπe more (2015) : 5.

©umarski list (2015) : 9-10.

46

BILTEN 12 / 2015

Zanimljivosti

Modernizacija propisa EU o autorskim i srodnim pravima

Europska komisija je u prosincu objavila dokument o poduzimanju prvih koraka u πirenju pristupa onlinesadræajima u u kojemu je sadræana vizija modernizacije EU propisa kojim se reguliraju autorska i srodna pra-va.

Dokument je dostupan na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6261_en.htm

Meunarodna knjiæniËarska udruæenja IFLA (International Federation of Library Associations) i EBLI-

DA (European Bureau of Library, Information and Documentation Associations) odmah su u svojim priopÊe-njima podræale dobru namjeru Europske komisije, ali su upozorile i na specifiËne probleme knjiænica kojimau dosadaπnjim raspravama nije bilo posveÊeno dovoljno prostora.

Dokument je dostupan na: http://goo.gl/1886Un

BILTEN 12 / 2015

47

toplo, Slobodna Dalmacija, 23.12.15., graani πiromHrvatske su πetali u kratkim rukavima, pojavile su setratinËice, drveÊe pupa, u Zagrebu je mjereno 15°C,VeËernji list, 24.12.15., proljetno vrijeme vlada i uSlavoniji, Glas Slavonije, 24.12.15., maksimalna tem-peratura zraka u Rijeci u prosincu nije pala ispod 11°C,u pojedinim danima toplije je bilo na Platku nego uRijeci, pa je Platak bio pun izletnika, Novi list, 29.12.15.,

Zagreb

Platrak Zadar

ProljeÊe u prosincu

Prosinac 2015.

Vrijeme sliËno proljetnom, nad naπim krajevimastacionira anticiklona koja donosi pozitivne tempera-ture zraka, iako smo u prosincu, niti snijega, niti ikakvihoborina nema, jedino su jutarnje magle pojava kojapodsjeÊa na zimu, Du list, 16.12.15., dnevne tempera-ture zraka su i do 18°C, s puno sunca, pa je ugodno

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U PROSINCU 2015. GODINE

Sljeme

Pula

48

BILTEN 12 / 2015

nad Istrom su Ëeste magle, Glas Istre, 29.12.15., GlasIstre, 29.12.15., tek za staru godinu temperature su paleispod 0°C, Zadarski list, 30.12.15., ispodprosjeËna jepotroπnja plina za grijanje, pa se oËekuje da Êe i raËu-ni za energiju biti manji, Glas Istre, 31.12.15.,

Temperatura mora doseæe i do 18°C, SlobodnaDalmacija, 19.12.15.,

Pored svega, kiπa nije pala viπe od mjesec dana,pa se pojavljuju znaci suπe, 24 sata, 19.12.15., prosinacje dobio ocjenu ekstremno suπno, i bio je najsuπniji naJadranu odkako postoje mjerenja, Slobodna Dalmacija,29.12.15.,

Pred kraj mjeseca na Sljemenu je izmjereno 9°C,a pri toj temperaturi se ne moæe raditi umjetni snijeg,to je dovelo u pitanje odræavanje natjecanja u Svjetskom

skijaπkom kupu na Sljemenu - Snjeæne kraljice, a ukonaËnici natjecanje je otkazano zbog nedostatka sni-jega, Jutarnji list, 23.12.15., Jutarnji varaædinski,24.12.15., u zadnje tri godine, u dvije je natjecanjeotkazano, jer naprosto snijega, niti temperatura kodkojih topovi za snijeg mogu raditi, nema, VeËernji list,29.12.15., oprema se nalazi u blatu, Glas Istre, 29.12.15.,Sportske novosti, 29.12.15.,

22. prosinca 2015.

Potres, dogodio se u 22 sata i 16 minuta, s epicen-trom 18 km sjverno od Zadra, u moru kod Paga,magnituda je iznosila 2.0, a intenzitet je procijenjen naII do III stupanj MCS ljestvice, osjetio se na uæem epi-centralnom podruËju na dijelovima otoka, Zadarskilist, 24.12.15.,

Magla nad Istrom TratinËice u parku Ribnjak u Zagrebu

kao kongresno-insentiv destinacije za uspjeπnu orga-nizaciju 42. sjednice Meuvladinog panela o klimatskimpromjenama (IPCC) u Dubrovniku na kojoj je sudjelo-valo 420 sudionika iz 144 dræave. Kongresno-insentivturizam obuhvaÊa vrstu kongresnih putovanja i kon-gresa u koja je, uz rad, ukljuËena i doza odmora i zabavete upoznavanja s ljepotama odrediπta na kojem se bo-ravi.

Nagradu je, u ime ravnatelja DHMZ-a, preuzeladr. sc. Branka IvanËan-Picek, naËelnica Sektora zameteoroloπka istraæivanja i razvoj koja je prilikom pre-uzimanja nagrade istaknula: "Atmosfera nema granicete je meunarodna suradnja u meteorologiji nuænost.»esto smo sudionici meunarodnih skupova i radioni-ca od kojih se dosta njih organizira u Hrvatskoj i tadadobivamo pohvale vezane uz realizaciju, gostoljubivost,profesionalnost turistiËkih djelatnika i, naravno, ljepo-tu Hrvatske."

SunËica ©vaco, dipl. komp. i etnol,mr.sc. Kornelija ©poler »aniÊ

Uloga Svjetske meteoroloπke organizacije

na COP-21 i CMP-11

U Parizu se od 30.studenoga do 11. prosin-ca 2015. odræala 21. kon-ferencija stranaka Okvirnekonvencije Ujedinjenihnaroda o klimatskimpromjenama (COP-21)

BILTEN 12 / 2015

49

Kakva nas zima oËekuje?

Kao πto je studeni bio u veÊini krajeva iznadpros-jeËno topao, sliËno se nastavilo i u prvih desetak da-na prosinca. To odmah nameÊe i pitanje kakva Êe nambiti zima koja prema klimatoloπkoj raspodjeli zapoËi-nje danas, 1. prosinca.

Prema sezonskoj prognozi Sluæbe za vremenskeanalize i prognoze DHMZ-a, pred nama je joπ jedna,πto se temperature tiËe, najvjerojatnije iznadprosjeËnotopla zima. To ne znaËi da neÊe biti kraÊih razdobljahladnog vremena, odnosno razdoblja s ispodprosjeËnomtemperaturom.

©to se oborine tiËe, oËekuje se koliËina oko uo-biËajene ili malo veÊa od toga. To takoer ne znaËida ponegdje nije moguÊa koliËina manja od prosjeËne,ali i razdoblja s lokalno izraæenijim viπkom oborine.Pritom se u hladnom dijelu godine u sezonskim prog-nozama ne moæe precizirati tip oborine (kiπa, snijeg,susnjeæica, kiπa koja se smrzava na tlu) veÊ samo prog-nozirati koliËina.

Ova prognoza u skladu je sa sezonskom progno-zom Klimatskog foruma za jugoistoËnu Europu (SEECOF)Ëiji je Ëlan i Hrvatska. Na sastanku odræanom od 25.do 26. 11. 2015. predstavnici nacionalnih meteoroloπkihsluæbi zemalja jugoistoËne Europe sloæili su se gledeizgleda za nadolazeÊu zimu. Za podruËje Hrvatskepredvia se iznadprosjeËno topla zima uz veÊe pozi-tivno odstupanje srednje temperature od viπegodiπnjegprosjeka u kopnenom dijelu. KoliËina oborina oËeku-je se u granicama prosjeka, uz malo veÊu koliËinu oduobiËajene ponajprije u sjevernim kopnenim krajevi-ma.

Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl. inæ.Krunoslav Mikec, dipl. inæ.

DHMZ ambasador kongresnog turizma

Prestiæno priznanje Hrvatske udruge profesionala-ca kongresnog turizma (HUPKT) pod nazivom Ambasa-dor kongresnog turizma ove je godine dodijeljenoDræavnom hidrometeoroloπkom zavodu (DHMZ) na4. forumu hrvatske kongresne industrije odræanom 3.prosinca 2015. u Zagrebu.

DHMZ je nagradu dobio u kategoriji Pojedinci/in-stitucije iz javnog sektora zasluæni za promociju Hrvatske

ZANIMLJIVOSTI I DOGA–AJI

Dodjela priznanja

50

BILTEN 12 / 2015

kao i 11. sastanak zemalja potpisnica Kyoto protoko-la (CMP-11). Cilj je ovih skupova na vrhu donoπenjenovog meunarodnog sporazuma koji Êe zamijenitiKyoto protokol [1] i uspjeπno odgovoriti na izazovepred kojima se ËovjeËanstvo nalazi, osobito onaj diosvijeta koji je najjaËe pogoen klimatskim promjena-ma.

Na COP-21 i CMP-11 kao i svim popratnim sas-tancima Ujedinjenih Naroda (UN) Ëije su teme povezanes klimom aktivno sudjeluju upravna tijela Svjetskemeteoroloπke organizacije (WMO) te, πto je osobitovaæno, mnogi stalni predstavnici Ëlanica WMO-a i Ëel-nici nacionalnih meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi(NHMS) zemalja Ëlanica WMO-a. Znanstvene infor-macije i procjene kljuËni su elementi za voenje poli-tika i donoπenje odluka na osnovi kojih se treba postiÊikonsenzus i koje trebaju biti sastavni dio sporazumaOkvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskimpromjenama (UNFCCC) [2]. Stalni predstavnici i Ëel-nici NHMS-a zemalja Ëlanica WMO-a aktivno pomaæusvojim nacionalnim delegacijama u Parizu u inter-pretaciji znanstvenih Ëinjenica i artikuliranju te-hniËkih podruËja i usluga na kojima rade NHMS, po-dræane od strane WMO-a i svih srodnih programa (npr.IPCC), kako bi pomogle implementaciju UNFCCC-a.

KljuËne odrednice koje definiraju ulogu NHMSunutar radnih procesa i tijela UNFCCC-a su:

• NMHS su odgovorni za mjerenje, obradu i pohranurelevantnih podataka te imaju kompetencijepotrebne za podrπku istraæivanjima iz podruËjaklimatskih promjena i klimatskih usluga. Oveusluge podupiru prilagodbu klimatskim prom-jenama na nacionalnim razinama jednako kao iglobalno praÊenje koncentracija stakleniËkih

plinova u atmosferi i ostalih indikatora klimatskihpromjena. U tu je svrhu nuæno da NHMS dobi-ju svu potrebnu financijsku, ljudsku, tehniËku iinstitucionalnu podrπku kao jedan od najvaæni-jih priloga u radu UNFCCC-a.

• ZakljuËci 5. izvjeπÊa IPCC-a, informacije sadræaneu glavnim WMO-ovim godiπnjim i viπegodiπnjimpublikacijama kao πto su Bilten stakleniËkihplinova, Bilten ozona i Godiπnje izvjeπÊe o sta-nju klime u svijetu pokazuju da je znanost o kli-mi dovoljno konkretna kako bi bila efikasna iisplativa u oblikovanju i primjeni politiËkih od-luka. Istovremeno, neophodan je daljnji razvojklimatskih modela te komunikacije i edukacijeo klimatskim rizicima.

• Nakon 3. svjetske konferencije UN-a o smanje-nju rizika (Sendai, Japan, oæujak 2015.) teUN-ovog samita o odræivom razvoju (New York,SAD, rujan 2015.) klima je postavljena u srediπterazvojnih planova nakon 2015. godine. Ovostvara nove potrebe i prilike za NMHS kako biuËvrstile suradnju i privukle potrebne resurse zaproπirenje odgovarajuÊih kapaciteta.

• WMO i NHMS njezinih zemalja Ëlanica imajugoleme koliËine znanja, moguÊnosti, podatakai alata relevantnih za planiranje prilagodbe kli-matskim promjenama koji se mogu koristitiputem vlada, programa, tehniËkih komisija,ekspertnih timova i partnerskih organizacija.Izmeu donositelja odluka, ranjivih zajednica,razvojnih struËnjaka i klimatskih znanstvenikaprisutan je jaz u komunikaciji, prije svega u zem-ljama u razvoju te slabije razvijenim zemljama,uzimajuÊi u obzir znanje i moguÊnosti koji suna raspolaganju kao podrπka prilagodbi. Ovo

[1] Protokol iz Kyota (ili Kyotski protokol), na snazi od 2005., trenutno je jedini pravno obvezujuÊi meunarodni instrument za smanjenje stak-leniËkih plinova. Amandmanom iz Dohe njegova je primjena produæena do 2020. godine. Tada bi trebao stupiti na snagu sporazum koji treba biti do-govoren u Parizu. Kyotski protokol je prihvaÊen na 3. konferenciji stranaka UNFCCC-a u Kyotu 11. prosinca 1997. Godine, kojim industrijaliziranedræave svijeta postavljaju cilj smanjenja emisije stakleniËkih plinova ukupno za 5 %, u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na baznu 1990.godinu. Republika Hrvatska je potpisala Kyotski protokol 11. oæujka 1999. godine kao 78. potpisnica, ali ga nije ratificirala do 2007. zbog pregovoraoko bazne godine. Hrvatski sabor je 27. travnja 2007. godine donio Zakon o potvrivanju Kyotskog protokola kao i Okvirnu konvenciju Ujedinjenihnaroda o promjeni klime (NN, Meunarodni ugovori, broj 5/2007).

[2] Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) temeljena je na znanstvenim Ëinjenicama i otkriÊima. Cilj UN-FCCC-a, usvojene 1992. godine na samitu u Riju, ograniËavanje je emisija stakleniËkih plinova uzrokovanih ljudskim aktivnostima na razinu koja bisprijeËila bilo kakav negativan uËinak na klimu. Tijekom godina postignut je znanstveni konsenzus, potaknut radom IPCC-a (Nobelova nagrada za mir2007.), kojim se utvrdilo da je globalno zagrijavanje potrebno zadræati ispod 2°C do 2100. godine u odnosu na 1750. godinu, odnosno predindustrijskorazdoblje. Konvencija je stupila na snagu 21. oæujka 1994. godine, a danas ima 196 Ëlanica (195 dræava i 1 regionalnu ekonomsku meunarodnu inte-graciju). Republika Hrvatska postala je stranka UNFCCC-a 1996. godine, donoπenjem zakona o njezinom potvrivanju u Hrvatskom saboru (NN,Meunarodni ugovori, broj 2/96). Istim zakonom Republika Hrvatska je, u skladu s toËkom 22. Konvencije, kao zemlja koja prolazi proces prelaska natræiπno gospodarstvo, preuzela opseg svoje odgovornosti u okviru Priloga I. Konvencije.

BILTEN 12 / 2015

51

ukljuËuje i procese razvoja i ukljuËivanjaNacionalnih planova za prilagodbu (NAP).Zagovaranje i dostupnost odgovarajuÊe tehnologi-je, odræivog razvoja, savjetodavnih sluæbi i is-traæivanja mogli bi pridonijeti smanjivanju ovogjaza i stvaranju specifiËnih operativnih klimatskihsluæbi kao podrπke prilagodbi.

• Primjena Globalnog okvira za klimatske usluge(GFCS) [3] na nacionalnom nivou Ëini polaznutoËku za ukljuËivanje NHMS-a u πiroku skupinuinteresnih grupa u pitanjima koja su direktnopovezana s provedbom UNFCCC-a. UkljuËivanjeklimatskih sluæbi omoguÊuje pristup NMHS-aklimatskim financijskim resursima ukljuËujuÊiFond za zelenu klimu [4] te ostalim meunarod-nim financijskim institucijama.

• WMO sa svojom 191 Ëlanicom i globalnommreæom postaja NHMS-a, slijedi globalno pri-hvaÊene standarde i protokole koji podræavajuimplementaciju inicijativa povezanih s prilagod-bom na klimatske promjene. Tu su osobito vaænisljedeÊi dionici pod okriljem WMO-a: tehniËkekomisije, meunarodni programi, Globalni sus-tav za obradu podataka i prognoze (GDPFS),Informacijski sustav WMO-a (WIS), Globalnitelekomunikacijski sustav (GTS) i regionalni kli-matski centri (RCC), koji omoguÊuju nacional-nim meteoroloπkim i hidroloπkim sluæbama dapridonose radu Centra i mreæe za klimatskutehnologiju (CTCN) Ëiji je rad u sluæbi UNFC-CC.

• Donositelji odluka, struËnjaci za razvoj, poljopri-vrednici, lijeËnici kao i drugi djelatnici u soci-jalnom i ekonomskom sektoru trebaju pravodob-ne, pouzdane i jasne informacije o klimi. Primjetnanepovezanost izmeu raznih sustava za nadzorklime, prije svega u Africi, mora biti uklonjenakako bi navedeni sustavi bili od πto veÊe koristiznanosti i odluËivanju. Nedostatak adekvatnihsustava za podatke i motrenje znatno umanjujusposobnost znanstvenika za procjenu proπlog i

trenutnog stanja klime i provedbu istraæivanja oklimatskim rizicima i utjecajima te mjerama pri-lagodbe.

• Kako bi se spoznali regionalni aspekti klimatskihpromjena i varijacija potrebna su daljnja istraæi-vanja i potpunije informacije na detaljnijoj vre-menskoj i prostornoj ljestvici nego πto su sadadostupne. Ovakve su informacije potrebneznanstvenicima u disciplinama u kojima suklimatske informacije nuæne (npr. hidrologiji)kao i politiËarima, ostalim donositeljima odlu-ka te nadleænima za procjenu utjecaja klimatskihpromjena i razvoj mjera prilagodbe.

• Potrebno je uloæiti odreeni napor kako bi seunaprijedila dosadaπnja motrenja nuæna za naπerazumijevanje klimatskog sustava - ukljuËujuÊihidrosferu, biosferu i kriosferu.

• Dugi nizovi motrenja nuæni su za dokumenti-ranje i analizu klimatskih varijacija na viπedekad-skoj pa i stogodiπnjoj vremenskoj ljestvici te ta-ko pribavljaju reference za trenutne i buduÊeprocjene klime Zemlje. WMO-ov mehanizamza postaje sa stogodiπnjim nizovima svjestanje vaænosti postaja koje raspolaæu takvim po-dacima kao i vaænosti njihovog oËuvanja.

• WMO-ove smjernice za meunarodnu razmjenuklimatskih podataka usmjerene su veÊoj dostup-nosti, pristupaËnosti i uporabi boljih klimatskihusluga za sve zemlje. Ove smjernice podræava-ju besplatnu i otvorenu razmjenu podataka vaænihza klimu, alata i znanstvenih metoda poπtujuÊinacionalne i meunarodne smjernice.

• WMO pomaæe NHMS-ove u raznim podruËji-ma vezanim uz zakljuËke 42. sjednice PomoÊnogtijela za znanstvene i tehnoloπke savjete (SBS-TA 42), a koji se tiËu poljoprivrede (FCCC/SB-STA/2015/L.2). Prioriteti ukljuËuju: a. Razvoj sustava ranog upozoravanja i plano-

va za nepredviene situacije koji se odnoseprvenstveno na ekstremne vremenske i kli-matske uvjete i njihove posljedice, kao πto su

[3] Globalni okvir za klimatske usluge (GFCS) je meunarodno partnerstvo za jaËanje pouzdanih, znanstveno utemeljenih klimatskih usluga Ëijije cilj potpora odræivom razvoju i izgradnja otpornosti na klimatske promjene. Predvodi ga Svjetska meteoroloπka organizacija. GFCS pruæa platformuza dijalog izmeu dræavnih meteoroloπkih i drugih struËnih sluæbi s jedne strane i kreatora politika i drugih korisnika meteoroloπkih i klimatoloπkihsaznanja s druge strane πto osigurava da klimatske usluge budu relevantne i pristupaËne, naroËito korisnicima u prioritetnim, klimatski osjetljivim sek-torima.

[4] Fond za zelenu klimu osigurava sredstva za sudjelovanje NMHS-a u provoenju UNFCCC-a, te mjerama za ublaæavanje i prilagodbu kli-matskim promjenama.

52

BILTEN 12 / 2015

suπe, dezertifikacija, poplave, odroni zemlje,erozija tla, nagla podizanja morske razine iprodora morske vode u izvore pitke vode.

b. Procjena ranjivosti i rizika za poljoprivreduodreenog podruËja prema razliËitim predvia-njima klimatskih promjena na nacionalnom,regionalnom i lokalnom nivou.

• Integrirano upravljanje vodnim resursima nuænoje za prilagodbu, smanjivanje smrtnosti i uniπta-vanja dobara uslijed poplava i suπa. Takvo vod-no upravljanje zahtijeva objedinjavanje prog-nostiËkih, klimatskih i hidroloπkih usluga. GFCSi trenutni globalni napori za smanjivanjem rizikaod hidroloπkih nepogoda, predstavljaju snaæanzamaπnjak u ukljuËivanju integriranog upravlja-nja vodnim resursima u prilagodbu klimatskimpromjenama.

• NMHS se potiËu da nastave svoju aktivnu i sav-jetodavnu ulogu u UNFCCC-ovoj ekspertnojgrupi za slabije razvijene zemlje kako bi ih pripre-mili i ukljuËili u NAP te uËeπÊe u drugim poslovi-ma programa za slabije razvijene zemlje. OËekujese da Êe NAP-ovi u buduÊnosti doprinijeti alokaci-ji znaËajnih financijskih sredstava.

• Mnogi NMHS su razvili i Ëuvaju povijesne pre-glede ekstremnih dogaaja. Na 17. kongresuWMO (Cg-17) odluËeno je da se standardizira-ju informacije o vremenskim, hidroloπkim, kli-matoloπkim i drugim okoliπnim opasnostima irizicima kao i onima svemirskog vremena, terazviju identifikatori za katalogizaciju ekstrem-nih dogaaja. Ove mjere Êe olakπati zemljamaËlanicama praÊenje gubitaka i πteta izazvanihklimatskim utjecajima i razvoj meuoperativno-sti u bazama podataka.

• Mnoge zemlje su veÊ uspostavile ili uspostav-ljaju sustave za izraËun gubitaka i πteta, kojiukljuËuje smrtnost, πtete i gubitke u kuÊanstvi-ma, zdravlju, objektima za obrazovanje, infra-strukturi itd., a koji su izazvani ekstremnim iopasnim vremenskim i klimatskim prilikama.NMHS imaju vitalnu ulogu u stvaranju i osi-guravanju kvalitete ovakvih podataka. SpecifiËnedjelatnosti NMHS-a ukljuËuju sluæbene opise ivrednovanje ekstremnih dogaaja kao i proc-jenu kljuËnih klimatskih indikatora, arhiviranjepodataka o dogaaju te sastavljanje popisa sm-jernica za potrebe nacionalnih ili regionalnihsustava za izraËun gubitaka i πteta.

• Izgradnja kapaciteta za potrebe UNFCCC-a za-htijeva odluËni dogovor meu ukljuËenim insti-tucijama. Na Cg-17 odluËeno je da se pokreneProgram za izgradnju kapaciteta kako bi osi-gurao, kroz zajedniËke napore zemalja Ëlanica,poboljπanje i razvoj moguÊnosti NMHS.

DHMZ je, kao nacionalna meteoroloπka i hidroloπkasluæba, dio svjetske mreæe nacionalnih meteoroloπkihi hidroloπkih sluæbi, predstavnik Republike Hrvatskeu WMO-u. Na konferenciji u Parizu sudjelovali su Ivan»aËiÊ, ravnatelj DHMZ-a i predsjednik WMO RegijeVI (Europa) te Kreπo PandæiÊ, zamjenik ravnateljaDHMZ-a i kontakt osoba IPCC-a za Republiku Hrvatsku.

mr.sc. Kornelija ©poler »aniÊ

Unaprijeen sustav mjerenja

protoka rijeke Save

Na ulaznom profilu rijeke Save u Hrvatsku kodSavskog Marofa, na hidroloπkoj postaji DHMZ-a Sava-Jesenice 2, instaliran je i puπten u rad novi sustav odre-ivanja protoka rijeke Save u realnom vremenu. Radise o sustavu SIMK®, jednom od postupaka odreiva-nja protoka na vodotocima primjenom metode refer-entne brzine (engl. Velocity index method). To je prvitakav sustav mjerenja instaliran u Hrvatskoj, a ostvarenje kroz suradnju DHMZ-a i Hrvatskih voda.

Metoda SIMK® je hibridna metoda odreivanjaprotoka. Protok se odreuje neposrednim mjerenjemkontrolnih veliËina: vodostaja (H) i referentne, in-

Slika 8 - Izgradnja betonskog temelja s montaæom nosivog

ËeliËnog stupa kao priprema za instalaciju sustava SIMK®

BILTEN 12 / 2015

53

deksne, brzine (Vi), uz prethodni proraËun protokaprimjenom hidrauliËkog numeriËkog modela metodomkonaËnih elemenata.

Osnovne podloge za pripremu numeriËkog mo-dela su podaci o konfiguraciji terena na temelju kojihse potom, numeriËkim proraËunom, simulira tok vodo-toka (konfiguracija terena). Istovremeno se, na dijeluvodotoka na kojemu Êe se protok naknadno odreivatiu naravi, proraËunavaju i vrijednosti protoka, ovisnoo simuliranim uvjetima teËenja. Prilikom takvih nu-meriËkih simulacija u modelu se prate kontrolne veliËinevodostaja (H) i neke, odabrane, referentne brzine (Vi).Kako je veÊ reËeno, ove se kontrolne veliËine naknad-no mjere u naravi i pomoÊu njih se, povratno, u naraviodreuje stvarni protok na vodotoku.

Slijedom navedenog, metoda SIMK® za ulazneparametre traæi samo podatke o konfiguraciji terena.Snimka terena treba biti neπto preciznija na mjestu gdjeÊe se naknadno mjeriti vodostaj (H) i referentna brzi-na (Vi), dok Êe na ostalim dijelovima toka biti dostat-ni i kartografski podaci u nekoj niæoj, odgovarajuÊojrezoluciji.

BuduÊi da je sustav SIMK® izveden i namijenjenza odreivanje protoka pri razliËitim reæimima toka,ukljuËivo i pri onim najviπim, oËekuje se da Êe senajvrjedniji rezultati mjerenja poluËiti osobito kod po-jave visokih voda - u kojim uvjetima se, na konkret-noj lokaciji, mjerenja protoka gotovo i ne mogu provestistandardnim mjernim postupcima.

Podaci protoka dobiveni SIMK® sustavom bitÊe ujedno i jedan od glavnih ulaznih parametara za sus-tav hidroloπkih prognoza - za veÊ postojeÊi (podruËjeSava i Kupa do Siska) i za buduÊi (za podruËje rijekeSave u cjelini). Podaci mjerenja vodostaja i protoka shidroloπke postaje Sava-Jesenice 2 prosljeuju se sva-kih 30 minuta FTP protokolom na server DHMZ-a.Nakon toga ulaze u Hydras, DHMZ-ov sustav za priku-pljanje hidroloπkih podataka. Preliminarni rezultatimjerenja protoka, za vodni reæim koji trenutno vladana terenu, variraju u pojasu vrijednosti od ±2% u odno-su na referentnu vrijednost (postojeÊu konsumpcijskukrivulju).

Kako je veÊ spomenuto instalacija sustava rea-lizirana je kroz suradnju DHMZ-a i Hrvatskih voda.DHMZ je pritom financirao izradu hidrauliËkog nu-meriËkog modela i nabavku potrebne mjerne hard-verske i softverske opreme, dok su HV financirale ge-

odetsko snimanje terena u inundacijskom pojasu duætoka rijeke (ukupne duljine oko 400 m i πirine oko 1km), batimetrijsko snimanje profila u rijeËnom koritu,kao i izgradnju betonskog temelja s montaæom nosivogËeliËnog stupa.

dipl. ing. Borivoj Terek

Temperatura zraka u Zagrebu

u razdoblju 2011. - 2014.

Prema izvjeπtaju Svjetske meteoroloπke organi-zacije razdoblje 2011.-2015. je globalno najtoplijepetogodiπnje razdoblje od poËetka mjerenja koje je bi-lo najtoplije na svim kontinentima osim Afrike.

Sukladno tome i u Zagrebu su, na meteoroloπkojpostaji Zagreb-GriË, u razdoblju 2011.- 2014. zabi-ljeæene najviπe temperature zraka u cijelom razdobljuod 1861. godine od kada postoje motrenja. Od poËet-ka 20. stoljeÊa najtoplijih 14 godina zabiljeæeno jenakon 1991. godine, a meu njima su i sve godine izposljednjeg razdoblja 2011.-2014. (slika 1).

Visoke temperature zraka od kraja 20. stoljeÊa ut-jecale su na ubrzanje trenda srednjih godiπnjih tempe-ratura zraka (slika 2, tablica 1). Tako je od poËetka sto-ljeÊa do 2014. godine trend srednje godiπnje tempe-rature zraka iznosio 0,1°C na 10 godina (0,1°C/10 go-dina), a u posljednjem 25-godiπnjem razdoblju (1990.-2014.) porastao je na 0,5°C na 10 godina (0,5°C/10godina).

Zatopljenje je uzrokovalo i promjene u uËestalostihladnih i toplih dana i noÊi (slika 3) te ubrzanje nji-

Slika 1. Rangovi odstupanja srednje godiπnje temperature

zraka od srednjaka 1961. - 1990. poredani od najviπeg do

najniæeg za posljednjih 50 godina (velika slika)

i za razdoblje 1901-2014 (manja slika).

54

BILTEN 12 / 2015

hovih trendova, koje je osobito izraæeno za tople danei tople noÊi. Tako se broj toplih dana od 1901. do 2014.godine poveÊavao za 2,7 dana na 10 godina, a u posljed-njem 25-godiπnjem razdoblju 1990.-2014. Ëak 16 danana 10 godina. SliËno, broj toplih noÊi za cijelo je raz-doblje rastao brzinom od 4,4 dana na 10 godina, a uposljednjem razdoblju za 19,5 dana na deset godina.

Ubrzanje trenda smanjenja uoËava se i u broju hladnihdana i hladnih noÊi. U cijelom razdoblju hladni danismanjivali su se za 2 dana a hladne noÊi za 2,8 danana 10 godina, dok su u posljednjem 25-godiπnjem raz-doblju ti trendovi iznosili 4,3 odnosno 5 dana na 10godina.

dr. sc. Ksenija GaÊeπa-ZaninoviÊ

Godina 2015. vjerojatno najtoplija

od kada postoje mjerenja

Kako bi informirao sudionike pregovora na UN-ovoj pariπkoj konferenciji o klimatskim promjenama,Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) objavilaje 25. 11. 2015. svoje privremeno izvjeπÊe o stanjuklime u 2015. godini, kao i dodatnu petogodiπnju ana-lizu za razdoblje od 2011. do 2015. godine. U ovomtekstu donosimo najznaËajnije zakljuËke iz dvajuspomenutih izvjeπÊa.

ProsjeËna globalna povrπinska temperatura u 2015.godini vjerojatno Êe biti najviπa od poËetka meteoroloπkihmjerenja i dosegnut Êe simboliËki i znaËajni prag od1°C iznad one u predindustrijskom razdoblju. Posljedi-ca je to zajedniËkog djelovanja snaænog El Niña i glo-balnog zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima,tvrdi WMO. Globalna prosjeËna temperatura iznadkopna zabiljeæena u razdoblju od sijeËnja do listopa-da sugerira da Êe 2015. iznad kopna biti jedna od naj-toplijih ikad zabiljeæenih godina. Juæna Amerika up-ravo biljeæi najtopliju godinu od poËetka motrenja, is-to kao i Azija (gdje je 2007. bila sliËna). Afrika i Europabiljeæe svoju drugu najtopliju godinu.

Razina stakleniËkih plinova u atmosferi doseglaje nove rekordno visoke vrijednosti, a prosjeËna trom-jeseËna globalna koncentracija CO2 na sjevernoj polukugli

Slika 2. Trendovi odstupanja srednje godiπnje temperature

zraka od srednjaka 1961.-1990. u razdoblju 1901.-2014.

na meteoroloπkoj postaji Zagreb-GriË.

Slika 3. Trendovi toplih i hladnih dana i noÊi na

meteoroloπkoj postaji Zagreb-GriË.

RazdobljaT °C/10g

od

Topli dani

dani/10g od

Tople noÊi

dani/10g od

Hladni dani

dani/10g od

Hladne noÊi

dani/10g od

1901. - 2014. 0,12 0,13 0,23 0,45 0,51

1915. - 2014. 2,7 3,1 5,9 16,2 16,0

1940. - 2014. 4,4 4,1 6,5 13,3 19,5

1965. - 2014. -2,0 -2,2 -3,6 -4,9 -4,3

1990. - 2014. -2,8 -2,5 -4,2 -3,7 -5,0

Tablica 1.Trendovi odstupanja srednje godiπnje temperature zraka, T i toplih i hladnih dana i noÊi za razdoblje 1901.-2014.

BILTEN 12 / 2015

55

u proljeÊe 2015. godine prvi je put preπla prag od 400ppm.

I povrπinska temperatura oceana bit Êe najviπa odpoËetka mjerenja. Globalna prosjeËna povrπinska tem-peratura mora, koja je proπle godine oborila rekord,vjerojatno Êe izjednaËiti ili nadmaπiti taj rekord2015. godine.

Razdoblje od 2011. do 2015. bilo je najtoplijepetogodiπnje razdoblje od poËetka mjerenja, s mnogoekstremnih vremenskih dogaaja, posebice toplinskihvalova, na koje su utjecale klimatske promjene - kaæese u WMO-ovoj petogodiπnjoj analizi. ProsjeËna jetemperatura u tom razdoblju bila za oko 0,57°C viπaod prosjeka u standardnom referentom razdoblju od1961. do 1990. godine. Bilo je to najtoplije zabiljeæenopetogodiπnje razdoblje u Aziji, Europi, Sjevernoj iJuænoj Americi kao i Oceaniji. WMO je sastaviopetogodiπnju analizu upravo zato πto bolje ukazujena dugoroËne klimatske promjene nego godiπnji izvjeπtaj.

Najvaænije u 2015. godini:

El Niño: Snaæan uËinak El Niña na globalnu tem-peraturu 2015. godine, vjerojatno Êe se nastaviti i posli-je kulminacije El Niña.

Porast povrπinske temperature i razine oceana: Uprvih devet mjeseci 2015. godine, globalna koliËinatopline u oceanima, kako u gornjih 700 metara, tako iu gornjih 2000 metara, dosegnula je rekordnu razinu.Najnovije procjene globalne morske razine ukazuju nato da je globalna prosjeËna morska razina u prvoj polovi-ci 2015. bila najviπa od poËetka satelitskih promatra-nja 1993. godine.

Regionalne temperature: Temperature znatno viπeod prosjeka zabiljeæene su iznad veÊine promatranihdijelova kopna, posebice na zapadu Sjeverne Amerikei u velikim dijelovima Juæne Amerike, Afrike te juænei istoËne Euroazije.

Toplinski valovi: Toplinski valovi pogodili suEuropu, sjever Afrike i Bliski istok u kasno proljeÊe iljeto, pri Ëemu su zabiljeæeni mnogi novi temperaturnirekordi. Veliki toplinski val pogodio je Indiju u svib-nju i lipnju, pri Ëemu su prosjeËne maksimalne tem-perature u mnogim podruËjima prelazile 42°C, a u neki-ma i 45°C. Srpanj je donio toplinske valove velikompodruËju od Danske na sjeveru do Maroka na jugu iIrana na istoku. VruÊina je potrajala i u rujnu i nastavi-la se πiriti po istoËnoj Europi.

Oborine i suπa: Obilnih oborina bilo je u juænimdijelovima SAD-a, Meksiku, Boliviji, juænom Brazilu,jugoistoËnoj Europi i dijelovima Pakistana i Afganistana.Meksiko je imao najkiπniji oæujak od poËetka mjere-nja (od 1941.) dok je SAD imao najkiπniji ikad zabi-ljeæeni svibanj, a to je ujedno bio i najkiπniji mjesecu 121-godiπnjoj povijesti mjerenja.

Suπa je pogodila Srednju i Juænu Ameriku (ukljuËu-juÊi Brazil), dijelove srednje Europe i Rusije, dijelovejugoistoËne Azije, Indonezije i juæne Afrike. Na za-padu Sjeverne Amerike nastavila se dugotrajna suπa.PorjeËja na zapadu ovisna su o snjeænim oborinamakao vodnom resursu. Meutim, 1. travnja ekvivalentvode nastale topljenjem snijega iznosio je svega 5 pos-to od uobiËajenog. Suhi i topli uvjeti opaæeni u veÊemdijelu zapadnog SAD-a pogodovali su nastajanju ja-

kih poæara.

Tropski cikloni: Od poËetka godine do 10. stu-denog, u svijetu su se formirala ukupno 84 tropska cik-lona, u usporedbi s godiπnjim prosjekom od 85 ciklonau razdoblju od 1981. do 2010. Poplave i odroni Ëestasu posljedica ovakvih jakih oluja. Kinu je pogodilo πesttajfuna, a procjenjuje se da su njih tri zajedno izaz-vali gospodarske gubitke od 8 milijarda USD.

Arktik i Antarktik: Otkad je krajem 1970-ih poËe-lo redovito satelitsko motrenje, u arktiËkom moru dolazido opÊeg smanjivanja povrπine morskog leda tijekomsezonskog ciklusa. Maksimalna dnevna povrπina morskogleda, koja je u 2015. zabiljeæena 25. veljaËe, bila je naj-manja od poËetka motrenja dok je minimalna povrπinamorskog leda, zabiljeæena 11. rujna, Ëetvrta najniæavrijednost od poËetka satelitskog motrenja.

Dnevna maksimalna povrπina na Antarktiku zabi-ljeæena je kao πesnaesta najviπa vrijednost od poËetkasatelitskog motrenja dok je minimalna povrπina bilaËetvrta najniæa od poËetka mjerenja.

Uzroci klimatskih promjena

Znanstvenim procjenama ustanovljeno je da se urazdoblju od 2011. do 2015. godine vjerojatnost po-jave mnogih ekstremnih meteoroloπkih pojava, naroËi-to onih vezanih uz ekstremno visoke temperature, znat-no poveÊala uslijed klimatskih promjena uzrokovanihljudskim aktivnostima - u nekim sluËajevima i 10 iliviπe puta.

Od 79 studija objavljenih u Biltenu AmeriËkogmeteoroloπkog druπtva od 2011. do 2014. godine, u

56

BILTEN 12 / 2015

viπe od polovice njih utvreno je da su antropogeneklimatske promjene doprinijele ekstremnim meteoroloπkimpojavama. Taj se utjecaj najdosljednije odraæavao uvidu ekstremnih vruÊina, pri Ëemu su neke studije us-tanovile da je vjerojatnost opaæene pojave porasla 10ili viπe puta.

Slika 1. Globalne anomalije godiπnje prosjeËne povrπinske

temperature, od HadCRUT4.4.0.0 (crna crta i sivo podruËje

predstavljaju raspon nesigurnosti od 95%), GISTEMP-a

(plavo) i NOAAGlobalTemp-a (naranËasto). Prosjek za

2015. privremena je vrijednost temeljena na razdoblju od si-

jeËnja do listopada 2015. Izvor: Centar Hadley Britanske

nacionalne meteoroloπke sluæbe

Slika 2. Globalne anomalije godiπnje prosjeËne temperature

(u odnosu na razdoblje od 1961. do 1990.) temeljene na pros-

jeku tri skupine podataka o globalnoj temperaturi

(HadCRUT.4.4.0.0, GISTEMP i NOAAGlobalTemp) iz raz-

doblja od 1950. do 2014. Prosjek za 2015. temelji se na po-

dacima iz razdoblja od sijeËnja do listopada. StupiÊi su obo-

jani prema tome je li godina klasificirana kao godina El

Niña (crveno), La Niñe (plavo) ili ENSO-neutralna (sivo).

Napominjemo da rasponi nesigurnosti nisu prikazani, ali

iznose oko 0,1 °C.

Slika 3. Anomalije prosjeËne temperature za razdoblje od si-

jeËnja do listopada 2015., iz podataka HadCRUT.4.4.0.0.

KriæiÊi (+) predstavljaju temperature koje prelaze 90. per-

centil i znaËe neuobiËajeno tople uvjete a minusi (-) pred-

stavljaju temperature ispod 10. percentila i znaËe neuobiËa-

jeno hladne uvjete. Veliki kriæiÊi i veliki minusi znaËe tem-

perature izvan raspona izmeu 2. i 98. percentila. Izvor:

Centar Hadley Britanske nacionalne meteoroloπke sluæbe.

Slika 4. KoliËina topline u oceanima do dubine od 700 m

(lijevo) i 2000 m (desno). Prikazani su tromjeseËni (crveno),

godiπnji (crno) i 5-godiπnji (plavo) prosjek.

Izvor: NOAA NCEI

BILTEN 12 / 2015

57

Neke dugotrajnije meteoroloπke pojave u skladusu s predvianjima kratkoroËnih i dugoroËnih klimatskihpromjena. Meu njima su poveÊana uËestalost viπegodiπnjihsuπa u suptropskim podruËjima, a bilo je i pojava po-put neobiËno dugotrajnih, iznimno vruÊih suπnih se-zona u amazonskom porjeËju u Brazilu 2014. i 2015.godine. Iako se ovakve sezone joπ ne mogu pouz-dano smatrati dijelom dugoroËnog trenda, izazivajuznatnu zabrinutost u kontekstu potencijalnih "toËakapreokreta" u klimatskom sustavu, onako kako ih iden-tificira Meuvladin panel o klimatskim promjenama.

WMO-ovi izvjeπtaji o Stanju svjetske klime teme-lje se na prilozima 191 zemlje Ëlanice WMO-a. Analizaglobalne temperature uglavnom se temelji na tri kom-

plementarne skupine podataka koje vode Centar HeadleyBritanske nacionalne meteoroloπke sluæbe i Odsjek zaklimatoloπka istraæivanja SveuËiliπta East Anglia(zajedniËki); Nacionalni centar za klimatske podatkeameriËke Nacionalne administracije za oceane i at-mosferu (NOAA); te Goddardov institut za svemirskestudije (GISS) kojim upravlja NASA. Globalne pros-jeËne temperature procjenjuju se i uz pomoÊ sustavaponovljene analize (reanalize) koji se sluæe najnapred-nijim sustavima vremenskih prognoza da bi spojili viπeizvora podataka te tako omoguÊili kompletniju slikuglobalnih temperatura. WMO se sluæi podacima iz rea-nalize Europskog centra za srednjoroËne vremenskeprognoze i Japanske meteoroloπke agencije.

priopÊenje WMO-a

Documents

Bilten 12 2015 - radar.dhz.hrradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2015/bilten1215.pdf · U nizinama unutraπnjosti Ëesto je bilo dugo-trajne magle i niskih oblaka πto je utjecalo na mak-simalnu