7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 1/33

BIOLOGIJA

1. Ćelija?

 Ćelija je osnovna i funkcionalna jedinica svakog organizma. Sve ćelije imaju opštu šemugrađe: ćelijsku opnu, citoplazmu i jedro. S obzirom na opći stupanj organizacijerazlikujemo prokariotske i eukariotske ćelije.Prkariotske su u pogledu građe znatno jednostavnije, nemaju pravo jedro, već je jedrovmaterijal raspršen u citoplazmi i zove se nukleoid. akođer nemaju organizovane nicitoplazmatske organele. Prokariotski organizmi se razmno!avaju prostim dijeljenjemćelija na dvije jedinke. "vdje spadaju bakterije, aktinomicete i modrozelene alge.#ukarotska ćelija ima jasno izdefinirano jedro, citoplazmu i organele. "blik i veli$inaćelije su razli$ite, ne smao u jednom organizmu već i unutar istog tkiva. Postoje ćelije

promjenjivog oblika i relativno stalnog oblika. Po obliku mogu biti loptaste, prizmati$ne,zvjezdaste.. postoje krupne ćelije koje se mogu vidjeti golim okom. %eli$ina ćelije nezavisi od veli$ine datog organizma. %eli$ina ćelije se mijenja sa starošću organizma, što

 je vezano za njeno fizi$ko stanje i uticaj vanjski& uvjeta. Postoji podjela ćelija na biljne i!ivotinjske. 'azlika imeđu nji& je ta što biljna ima ćelijski zid, a u unutrašnjosti&loroplaste i vakuolu, dok !ivotinjska ćelija ne posjeduje ove strukture.

2. Metabolizam ćelije-enzimi?

Pod pojmom metabolizam se ozna$ava sveukupnost &emijski& i biološki& procesa kojiodr!avaju i osiguravaju !ivotne procese. (io&emijski procesi kod koji& se iz prosti& vršisinteza slo!eni& spojeva, naziva se )*)("+-) ili asimilacija. / ovim procesima setroši energija. (io&emijski procesi u kojima se razgradnjom slo!eni& komponenata !ivi&sistema stvaraju prostije materije nazivaju se 0))("+10 ili disimilacijski procesi. /ovim procesima se oslobađa energija. *ajzna$ajnija i tipi$na primjena anaboli$ki&procesa u !ivotnoj sredini je fotosinteza. Primjena kataboli$ki& procesa je varenje &anekod $ovjeka.#nzimi su katalizatori biološkog porijekla, visokomolekularni &emijski spojevi. Proste ilislo!ene bjelan$evine, specifi$ne biološke aktivnosti. (iokatalizatori ubrzavaju &emijske

procese, ali ne mijenjaju nji&ov krajnji is&od. #nzimi su bjelan$evine koje u svomsastavu imaju posebnu strukturu koja se sastoji od tzv. aktivnog centra2apoenzim, iaktivne grupe2koenzim. "ne zajedno $ine &oloenzim. *a enzimsku aktivnost uti$u ifaktori vanjeske sredine. %ećina enzima je osjetljiva na temperaturu veću od 34st.c. pri$emu im se aktivnost nepovratno gubi.0ategorije enzima su:-oksidoreduktaze, transferaze, &idrlaaaze, liaaaze, izomeraaze, ligaze.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 2/33

3. Tkiva?

kivo je grupa ćelija iste vrste, koje obavljaju određeni zadatak. Postoji na primerkoštano tkivo, mišićno tkivo itd. kiva su udru!ena da bi obavljala određeni posao5 takvagrupa tkiva zove se organ.zu$avanjem tkiva bavi se posebna biološka znanstvena disciplina 6 &istologija./ ljudskom telu postoje $etiri osnovne vrste tikva:2 pokrovno ili epitelno2 vezivno ili potporno

2 mišićno2 nervno tkivo

Pokrovno ili epitelno tkivo 2 "snovna uloga ovog tkiva je zaštita jer ono spolja pokrivapovršinu tela i obla!e telesne duplje iznutra. Ćelije su zbijene i između nji& postoji uzanmeđućelisjki prostor. "ne su po obliku naj$ešće plo$aste, kockaste, cilindri$ne ilicilindri$no 2 trepljaste.%ezivna tkiva 2 "va tkiva grade osnovu, odnosno potporu neki& organa, ispunjavajuprostor između nji& i povezuju ostala tkiva. *eka od nji& obavljaju posebne funkcije.'azlikuju se $etiri vrste vezivnog tkiva: vezivno tkivo u u!em smislu , &rskavi$avo,

koštano i krvno tkivo.išićno tkivo 2 Ćelije ovog tkiva su naj$ešće vretenaste ili cilindri$ne. "ne grade mišiće ipod uticajem razli$iti& dra!i mogu da se skupljaju i opru!aju . / ljudskom telu serazlikuju tri vrste mišićnog tkiva: glatko, popre$noprugasto i sr$ano.*ervno tkivo 2 "vo tkivo sastoji se od dve vrste ćelija 2 nervni& i potporni&.*ervne ćelije su nosioci nervne delatnosti. "ne imaju mnogobrojne kraćenastavke, dendrite, kojima se među sobom dodiruju, kao i po jedan nastavak ili ređe,više veoma duga$ki& nastavaka, neurita, koji se granaju po telu. "d ovog tkiva suizgrađeni mozak, ki$mena mo!dina, nervi i ganglije.

4. Biosistematika?

7e biološka diciplina koja se bavi prou$avanjem raznovrsnosti u uzrocima raznovrsnosti!ivi& bića. -adaci:

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 3/33

2vrši klasifikaciju !ivi& bića u određene grupe2imenuje i& i određuje nji&ovu taksonomsku kategoriju0arl +ine je tvorac binarne nomenklature. Svaka vrsta se imenuje sa 8 rije$i: prva rije$ozna$ava ime roda kojem vrsta pripada, a drugom rije$i je opisano ime vrste i to nalatinskom jeziku. 9Salvia Pratensis 2 poljska kadulja.

*a$ela biosistemtike:;. 'azvrstavanje !ivi& bića na osnovu nji&ovog srodstva8. Primjena razli$iti& metoda prou$avanja<. menovanje vrsta po pravilima nomenclature=. mena se daju na latinskom jeziku>. Sva imena sistematski& jedinica viši& od vrste pišu se velikim slovom3. ?iva bića se razvrstavaju u taksonomske kategorije koje su poredane &ijerar&ijski

etode prou$avanja:2 orfološka 6 prou$ava spoljašnju i unutrašnju građu organizma

2 Paleontološka 6 dobijaju se podacu o osobinama fosila2 #mbriološka

%rsta je osnovna taksonomska kategorija i predstavalja skup organizama srodnogporijekla, sli$nog izgleda tjelesne građe, funkcija, a koje se međusobno pare i dajuplodno potomstvo. 9vrsta, rod, porodica, red, klasa, razred, carstvoSistem klasifikacije !ivog svijeta:

;. "*#') 6 prokarioti2bakterije8. P'"S) 6 eukarioti<. @/*A 6 gljive

=. P+)*)# 6 biljke>. )*)+) 6 !ivotinje

Populacija je grupa jedinki iste vrste koje naseljavaju određeno podru$je, razvijaju se,&rane, razmno!avaju i daju plodno potomstvo.ndividua predstavlja cjelinu sistema organa koja raste, razvija se, razmno!ava i umire.

5. Prokarioti?

(akterije su prokariotski organizmi mikroskopske i submikroskopske veli$ine.'azli$itog su oblika, glavni od nji& su: koki, diplokoki, inkapsulisani diplokok, streptokok,

stafilokok, kokobacil, bacili, štapičaste bakterije, spirulum, treponema. *a površini bakterijske stanice nalaze se razli$ite vrste izraslina , naj$ešće bi$evi9kretanje i fimbrije 9prijanjanje na podlogu. Aenetski materijal B*0 koji izgrađujunukleoid raspoređen je slobodno u citoplazmi, molekula B*0 je zatvorena u prsten.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 4/33

Stanica bakterije ima citoplazmatsku membranu zašti$enu stani$nim zidom. *ekebakterije imaju kapsulu ili sluzavi omota$, ili oboje.(akterije se razmno!avaju dijeljenjem stanica.*eke bakterije posjeduju specfi$ne fotosinteti$ke pigmente bakterioflorofil i

bakterodopsin i vrše proces fotosinteze.

Bruge za svoj !ivot koriste &emijsku energiju dobivenu oksidacijom organski& ineorganski& tvari 6 &emotrofni organizmi./gljik neop&odan za sintezu stani$ni& komponenti, bakterije dobivaju na 8 na$ina:

;. 'edukcijom ugljik2dioksida 9autotrofi8. 0oriste organske supstance kao njegov izvor 9&eterotrofi

S obzirom na to koju upstancu koriste, razlikuju se:2 Saprofitske 9koriste organske tvari uginuli& organizama2 Parazitske 9koriste organske supstance !ivi& stanica biljaka, !ivotinja i $ovjeka2 Simbiotske 9vode zajedni$ki !ivot s nekim drugim organizmom, a taj odnos je

obostrano koristan

(akterije se dalje dijele na :2 )erobne 6 koriste kisik za !ivotne aktivnosti2 )naerobne 6 !ive bez prisustva kisika

%eliki broj bakterija je korstan za $ovjeka: dobiva se kiselo mlijeko, sirevi, ocatnakiselina,, antibiotici.../la!enje bakterije u stanice naziva se infekcija, a period ispoljavanja bolesti 6inkubacija. 'azli$ite bolesti su uzrokovane prisustvom bakterija kod $ovjeka9tuberkuloza, crijevna oboljenja i lije$e se antibioticima, ali također i kod !ivotinja ibiljaka.

odrozelene alge 9cCanobacteria*eke su jednostani$ne, a neke kolonijalne i nitaste. Periferni slon je obojen zbogprisustva &lorofila ). "sim &lorofila prisutni su fikocijan i fikoeritrin, pigmentimodrozelene alge od koji& poti$e njena boja. 'azmno!avaju se diobom stanica.*ajbrojnije su one koje se &rane autotrofno, ali ima i oni& koje su &eterotrofne imiksotrofne. ?ive uslanim i slatkim vodama.

6. !karioti?

#ukarioti su organizmi odnosno stanice kod koji& je nasljedni materijal smješten u jezgriobavijenoj posebnom jezgrinom membranom. / eukariotskoj stanici razvile su se ibrojne stani$neorganele koji& nema kod prokariotski& organizama, među kojima su:endoplazmatiski retikulum, Aolgijev aparat, lizosomi i dr.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 5/33

?ivotinje, $ovjek, biljke, gljive i protisti su eukarioti, dok su bakterije i modrozelenealge prokarioti. zuzev protista, svi drugi eukarioti su višestani$ni

Struktura

#ukariotske stanice su većinom puno veće od oni& od prokariota. "ne imaju nizunutrašnji& membrana i struktura, zvani& organeli, i citoskeleton sastavljenodmikrotubula koji igraju va!nu ulogu u definiranju organizacije i oblika stanice.#ukariotska B*0 je podijeljena u nekoliko kromosoma, koji su odvojeni mikrotubularnomvretenom tijekom razdiobe nukleusa. /z dodatak aseksualne stani$ne diobe, mitoze,većina eukariota ima nekakav proces seksualnog razmno!avanja uz pomoć fuzijestanica, mejoze, koji se ne nalazi u prokariota.

ito&ondriji i plastidi 

ito&ondriji su organele koje se nalaze u gotovo svim eukariotima. "bavijeni sudvostrukom membranom, od koje se unutrašnja savija u cristae, gdje se odvijaaerobi$no disanje. "ni sadr!e svoju vlastitu B*0

(iljke imaju i plastide, koji pak imaju svoju vlastitu B*0. "ni obi$no zauzimaju oblikkloroplasta, koji poput cijanobakterija sadr!e klorofil i stvaraju energiju putemfotosinteze.

nogi eukarioti imaju flagele. "ni su sastavljeni većinom od tubulina i silija, koji suuklju$eni u pokret, &ranjenje i osjet. "ni se potpuno razlikuju od prokariotski& flagela.*ji& podupire skupina mikrotubula koji izlaze iz centriola.

". #l$e?

/ eukariote spadaju crvene alge 9rodofita, silikatne alge 9bacilofita, smeđe alge9feofita, zelene alge 9&lorofita.Drvene alge: nji&ov talud je nitast, listast ili korast. maju stani$ni zid od celuloze i

pektina, a nekima je zid pro!et i kalcij2karbonatom. 'azmno!avaju se vegetativnodiovom ćelija, sporulativno i spolno. maju pigmente: &lorofil a i d, keratin, ksantofil,crveni fikoeritrin i plavi fikocijanin. Predstavnici: koralina, deleseria, porfira..-elene alge: u &loroplastima im se nalaze pirenoidi u kojima se odla!e rezervna tvar2škrob. Stani$na stijenka je celuloznog sastava. )utotrofni na$in is&rane.'azmno!avaju se: vegetativno, bespolno, spolno. Sadr!e pigmente: &lorofil a i b, karotini ksantofil. Predstavnici: klosterium, acetabularia, &lorela, &ara...

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 6/33

Silikatne alge: nji&ov protoplast se nalazi u $a&uri koja se sastoji od 8 nejednaka dijelakoji se poklapaju. *a ljušturi se nalazi otvor preko kojeg uspostavlja vezu sa spoljašnjomsredinom, osim otvora kod velikog broja ovi& algi se nalazi šav.'azmno!avaju se: vegetativno diobom stanice i spolno. Sadr!e pigmente: &lorofil a i c,dijatomin. Predstavnici: tabelaria, koscinidiscus, bidulfia..

Smeđe alge: talud im je kon$ast, plo$ast ili grudolik. ma slo!enu anatomsku građu.'azmno!avanje: vegetativno dijelovima talusa, sporulativno i spolno. maju pigmente:&lorofil a i c, karotin i ksantofil. Predstavnici: laminario &iperborea, laminaria samarina,&imentalia lores.

%. &ljive?

o su jednostani$ni i višestani$ni organizmi.*ji&ovo tijelo se sastoji od cjevasti& niti koje izgrađuju micelij. Stani$ni zid je od &itina, arjeđe od celuloze. "ni su &eterotrofni organizmi koji koriste uginulu organsku supstancu9saprofiti i napadaju !ive organizme 9paraziti ili se udru!uju sa drugim organizmima uzobostranu korist 9simbioti.one se nalaze u slatkim i slanim vodama, ali najveći broj jeprilagođen !ivotu na kopnu. /z pomoć gljiva vrši se razlaganje uginuli& organizama.1ovjeku slu!e kao &rana jer su bogate bjelan$evinama. Posebno je va!na gljivaPenicillium, koju je kao veliki doprinos medicini otkrio )leksandar @leming.*i!e gljive 6 @ikomicete

*ji&ov talud je mikroskopske veli$ine, razgranat u vidu dugi& isprepleteni& niti kojeizgrađuju micelij. Sadr!e više jezgara i cjevaste su. 'azmno!avaju se bespolnozoosporama.Aljive mješinarke 6 )skomicete"ni su ili saprofiti ili paraziti. 'azmno!avaju se vegetativno, bespolno i spolno.0vascio su jednostani$ne gljivice askomiceta koje se razmno!avaju vegetativno pupljenjem.maju široku upotrbu u pre&rambenoj industriji.Aljive stapi$arke 6 (azidomiceteBijele se u 8 odjeljka:

2 *i!e stapi$arke2 %iše stapi$arke

*eke od poznati& stapi$arki: vrganji, rujnica, poljski šampinjon, pupavka, ludara.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 7/33

'. (i)ajevi?

/ izgradnju lišajeva ulaze jednostani$ne modrozelene alge, zelene alge i gljiveaskomicete i bazidomicete.S obzirom na izgled, lišajevi se dijele na:

2 0orasti2 +istasti2 Armasti

/ talusu lišaja alge imaju ulogu proizvodnje &rane, jer posjeduju &lorofil i mogu vršitifotosintezu. 'azmno!avaju se vegetativno pomoću dijelova talusa, pomoću soredija iliakrospora.. %eoma su osjetljive na zagađenost zraka, te i& zbog toga u gradskimsredinama nema. *eki lišajevi se koriste za is&ranu: slandski lišaj.

1*.Ma+ovine?

o su autotrofni organizmi u $ijim se stanicama nalaze &lrofil a i b i karotinoidi, astani$na stijenka je građena od celuloze. 0od jednostavniji& ma&ovina postoji talus, akod ostali& stabalce, listići i rizoidi. +istići vrše fotosintezu, rizoidi upijaju vodu i u$vršćujubiljku, a stabalce provodi organske i neorganske supstance.'azmno!avaju se: vegetativno, bespolno i spolno./ razvojnom ciklusu ma&ovina postoje polne generacije 9gametofiti i bespolne

generacije 9saprofiti. / !ivotu ma&ovine gametofit du!e traje od saprofita. a&ovine9Briofite se dijele na :2 7etrenjarke 9-den$arka2 +isti$ave 9nium

11. Pa,ratnjae?

Pteridofite su biljke koje su se vjerovatno razvile od algi. 'azmno!avanje papratnja$a sevrši bespolnim i polnim putem uz smjenu dvije po izgledu razli$ite generacije saprofita igametofita. Pteridofite imaju nekoliko razreda:

;. Pre$ice 9+ikopodiate 6 su papratnja$e s nadzemnom stabljikom i vrlo malimlistovima.

8. 'astavići 9#kvisitate 6 imaju $lankovitu stabljiku, a listovi su mali, tako dastavljika preuzima ulogu fotosinteze.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 8/33

<. Paprati 9@ilikate 6 one su najbronjija skupina papratnja$a. +istovi su im veliki,sporangije se nalaze sa donje strane lista i naj$ešće su pokriveni ko!icom 6induzij, i ima zaštitnu ulogu. 9papratka, oštra paprat, jelenjak, slatka paprat

'asprostranjene su u svim klimatskim pojasevima, ali su najbrojnije u tropima. *ajbolje

im odgovaraju polusjenovita i vla!na mjesta."d izumrli& vrsta va!no je spomenuti Riniju to je prva kopnena biljka. Spada u grupuizumrli& papratnja$a psilofita od koji& su se razvile savršenije papratnja$e.

12. jemenjae?

Spadaju u najraznovrsniju skupinu biljaka. Slo!eni provodni sistem, dobro razvijenotkivo, mogućnosti sekundarnog rasta u debljinu stabljike i korjena doprinosi dasjemenja$e $esto posti!u velike tjelesne dimenzije i višegodišnji !ivot.Saprofit je raš$lanjen na vegetativne organe: korjen, stabljiku i list. *a kratkim izdancimaograni$enog rasta nalaze se sporofiti koji grade cvijet, organ koji slu!i spolnom raspolu./ cvijetu se razvija sjemenka, a u unutrašnjosti klica, tj. zametak. 0od sjemenja$a navišoj razvojnoj razini ulogu rasprostiranja ima plod.Spermatofite se dijele na < pododijeljka:

;. 0oniferofitina 2 9igli$asteBvodomna biljka lepezasti& listova sa rašljastom nervaturom. "ne su drvenste biljke s

listovima u vidu iglica koje zimi ne opadaju. Dvjetovi su im uvijek jednopolni. uški secvjetovi sastoje od većeg broja prašnika, a !enski cvjetovi se nalaze u svatu koji sesastoji od velikog broja sjemeni& ljuski. Bijele se na porodice:

2 Pinace 9borovi 6 smr$a, jela, omorika.2 0upresace 9$empresi 6 $empres, smreka.2 aksace 9tise 6 svi dijelovi ove biljke osim ovoja su otrovni i crvene su boje.

8. Dikadofitina 6 9perastolisne golosjemenja$e<. agnoliofitina 6 9skrivenosjemenja$e

o su drvenaste ili zeljaste biljke. *a tijelu biljke razlikujemo vegetativne organe: korijen,stabljika i list. "sim toga postoji i generativni organ 6 svijet, koji slu!i za razmno!avanje.

Dvijet je reproduktivni organ sjemenja$a.Arađa cvijeta:

2 u$ak, prašnik29u$estvuju u razmno!avanju, latice i lapovi. u spadaju još ivjen$ić i $aška, koji zajedno grade ocvjeće.

+istovi ocvijeća mogu biti: pojedina$ni, slobodni ili međusobno srasli. Arađa svijeta semo!e predstaviti cijetnim dijagramom ili cijetnom formulom.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 9/33

Bijele se na:2 onokotiledone 6 jednosupnice

u spadaju: +ilace 9ljiljani, Poace 9trave5 ra! pšenica2 Bikotiledone 6 dvosupnice

u spadaju: 'osace 9ru!e, @abace 9ma&unarke, 0rucifere 9krstašice, +aminace

9usnatice, Solanace 9pomoćnice i )steracee 9glavo$ike.

-ajedni$ke odlike prva dva odijeljka jesu da su im sjemeni zameci, na plodnim listovimasmješteni otvoreno, zbog toga spadaju u grupu golosjemenja$a. 0odskrivenosjemenja$a sjemeni zameci su skriveni i zaštićeni u zatvorenoj plodnici nastalojod plodni& listova.

13.Pra/ivotinje?

Protozoe su najsitnije jednoćelijske !ivotinje. ijelo im nema nikakvi& organa, sastoji seod protoplazme s jednim ili više jedara. / protoplazmi e vrše svi !ivotni procesi. -aobavljanje ovi& funkcija slu!e organele. 0od mnogi& je protoplazma nezaštićena pa supromjenjivog oblika, dok je kod drugi& zaštićena tankom opnom. 0od protozoa $ije tijelonije zaštićeno opnom uzimanje &rane vrši se preko cijele površine tijela, a kod oni& $ije

 je tijelo zaštićeno, za uzimanje &rane slu!i poseban otvor 6 ćelijska usta. 0od većine uunutrašnjosti protoplazme se obrazuju mje&uri$aste tvorevine ispunjene te$nošću, koje

slu!e za varenje &rane. Pra!ivotinje se kreću pomoću: treplji, bi$eva i la!ni& no!ica.'azmno!avaju se spolnim i bespolnim putem.Arupisane su u = velike grupe:

;. )mebe 9Sarkodina 6 prave amebe, melizoe8. (i$ari 9@lagelata 6 tripanozome, dinoflageati<. repljaši 9Diliata 6 papu$ice, kolpidijumi=. ruslja$i 9Sporozoa 6 kokcidia, gregarine

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 10/33

14.0$lavkari?

 )rtropoda 6 tijelo im je bilateralno, simetri$no, $lankovito i obi$no se sastoji od većegbroja segmenata koji nose po jedan par ekstremiteta. *a tijelu razlikujemo: glavu, grudi,trbu&. Prekrivene su sna!nim &itinskim omota$em 2 egzoskelet, koji se povremeno

odbacuje i obnavlja. Alava i grudi su kod neki& spojeni u jednu cjelinu. *ervni sistem jeobi$no ljestvi$asto ganglijski , od $ulni& organa su dobro razvijene o$i, muskulatura sesastoji od popre$no prugasti& mišića, sistem cirklacije je otvoreni, srce im je cjevastogoblika, smješteno na leđnoj strani.Podjeljeni su u = velike grupe:

;. 'akovi 6 Drustacea8. Pauci 6 )rmnoidea<. Stonoge 6 uriapoda=. nsekti 6 eEapoda

'akovi 6 nji&ov skelet je sastavljen od &itinske materije. "klop obu&vata glaveno2grudni

dio, pa je $lankovitost malo izra!ena. zuzev neki& vrsta, rakovi dišu na škrge. *ajva!niji$ulni organi su im o$i i pipci. Postoje 8 vrste rakova: ni!i 9vodena bu&a, riblja uš i viši9rije$ni rakovi, kozice, jastozi, krabe.Pauci 6 tijelo im se sastoji od dva dijela: glaveno2grudni i trbušni dio. maju 3 pariekstremiteta5 = para nogu i 8 para usni& ekstremiteta. 7edan par usni& je povezan saotrovnim !lijezdama i predstavljaju oru!ije za opstanak. "rgani za disanje su im tra&eje iplućne kese. "sim paukova, ovdje pripadaju i razne vrste škorpija.Stonoge 6 tijelo im je izdu!eno, valjkasto ili spljošteno, te se sastoji od 8 dijela 6 glava itrup. Alava je sastavljena od = međusbno spojena segmenta, trup sadr!i veći broj

manje2više jednaki& $lanaka. *eke od ovi& !ivotinja imaju otrovne !lijezde.nsekti 6 tijelo im je sastavljeno od < jasno odvojena dijela: glava, grudi, trbu&. maju <para nogu, usni aparat je slo!en5 sastoji se od jednog para gornji& i dva para donji&vilica. *a grudnom dijelu su 8 para krila. 0od neki& oba para slu!e za letenje, a kodneki& je jedan par zakr!ljao 9mu&e, komarci."rgani za disanje se sastoje od razgranate mre!e tra&eja. -natan broj insekataugro!ava zdravlje ljudi i prenosi uzro$nike bolesti. nsekti su razvrstani u dvije podklase:

2 (eskrilni 6 najprimitivniji 9sitni insekti2 0rilati 6 vilin konjic, leptir, cvr$ci..

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 11/33

15.Mek!)i?

Površina tijela im je oblo!ena jednoslojnim epitelom sa mnogobrojnim !lijezdama.jelesna duplja im je slabo razvijena i razvijena samo na prostor oko srca. ijelo sesastoji od < dijela. Prednji dio je glava, veći dio tijela zauzima trup. 0reću se uz pomoć

mišića koji se zove 2 stopalo. *ervni sistem je vrp$ast ili gangliozan. Sistem cirkulacije jeotvoren i sastoji se od srca i sudova. 'azmno!avaju se polnim putem.Bijele se na = klase:

;. Fitnoni 6 )mfineura8. Pu!evi 6 Aastropoda<. Gkoljke 6 +amelibranmiata=. Alavonošci 6 Defalopoda

Fitoni 6 mala grupa mekušaca, imaju primitivne osobine. -astupljeni su u toplimmorima.Pu!evi 6 najmnogobrojnija skupina. maju $vrstu ljušturu, kod neki& je ljuštura

reducirana pa im je tijelo golo. Predstavnici: priljepak, barski pu!, kapica, pu! golać.Gkoljke 6 tijelo im je oklopljeno sa dvije ljušture. noge su nepokretne i pri$vršćene napodlogu. Predstavnici: ostrige, dagnje, biserne školjke, rije$na i barska školjka.Alavonošci 6 na tijelu im se jasno razlikuje glava i trup. Sprijeda su usta koja okru!uju H2;4 sna!ni& pipaka, a sa strane su o$i. Prema broju pipaka dijele se na:

2 "ktopode 9H jednaki& pipaka2 Bekapode 9H jednaki& pipaka i 8 du!a

0reću se izbacivanjem vode kroz lijevak. Predstavnici: sipe, &obotnice, lignje.

16.ooko)i?

1".ibe?

'ibe su !ivotinje iz grupe kralje!njaka koje !ive gotovo isklju$ivo u vodi i dišu uz pomoćuškrga. Bijele se na bes$eljuste i $eljustouste, koje se zatim opet dijelena &rskavi$nja$e 9morski psi i koštunja$e 9obu&vaćaju sve ostale ribe. Skupina

koštunja$a daleko je najbrojnija vrsta. *auka koja se bavi ribama zove se i&tiologija. %ećina riba ima tijelo prekriveno ljuskama. maju po par prsni& i trbušni& peraja, a ineparne peraje, leđna, repna i analna. 0ostur  se sastoji od &rskavice ili kostiju. *alubanji imaju škr!ni kostur  koji ima od pet do sedam škr!ni& lukova od koji& je prednjipreoblikovan u donju $eljust. -a upravljanje i plivanje im slu!e peraje koje su svepoja$ane. 'ibe mogu biti biljo!deri,meso!deri i strvinari. 0o!a se sastoji od dva sloja,tanke pousmine i deblje usmine. ozak i ki$mena mo!dina su zaštićeni lubanjom i

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 12/33

kralje!nicom. Skeletni sistem građen je od koštanog tkiva koje grade dva tipa kostiju:ko!ne ili pokrovne i &rskavi$ne ili zamjenske kosti. 'ibe imaju $etiri para škrga na $etiriškr!na luka. Srce je vensko. Sastoji se od venskog zatona, pretklijetke i klijetke."plodnja je vanjska. ?enka pola!e ikru koju mu!jak prekrije sjemenom.

1%.oozemi?

%odozemci 9)mp&ibia $ine razred slatkovodni& i kopneni& kralje!njaka. *ji&ovoznanstveno ime je izvedeno od gr$kog Iamp&i biosI 9dvostruki !ivot. "ni s! vezaizme! riba i ko,neni+ /ivotinja. %odozemci imaju $etiri uda, ali kod manjeg brojapripadnika ove vrste neki udovi su se izgubili. *a prednjim nogama u pravilu imaju $etiri,

a na zadnjim pet prstiju. maju pljosnate lobanje i $esto reducirane kosti. ako većinanema rebra. zra!enost pršljenovaki$me $esto slu!i kao na$in za određivanje porijeklapojedine vrste. 0o!a je tanka i gola, ali zato puna !ljezda i pigmentni& ćelija. 0o!a imava!nu ulogu u disanju i razmjeni tjelesni& tekućina. 0ao larve, vodozemci imaju škrge, au odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i ko!a i usta im poma!u pri disanju i kodrazmjene plinova. %odozemci su &ladnokrvne !ivotinje pa se prilagođavaju temperaturiokoline. Srce im se sastoji od dvije predkomore, i jednekomore. Drijevni, urinarni i spolni otvor  završavaju u kloaki.

Bjele se na tri osnovne grupe:

;. 'epati vodozemci 9repaši 2 "va vrsta vodozemaca ima gotovo $itav !ivot dvapara udova. Pretstavnici ove grupe su: da!devnjaci, vodenjaci, $ovje$ja ribica9koja je endemi$na u ovom podru$ju, itd.

8. (ezrepi vodozemci 9!abe 2 "va vrsta vodozemaca !ivi prete!no u mo$varama.Pokreću se nogama, ja$im zadnjim i slabijim prednjim. Postoje razne vrste !aba,npr: zelena !aba, !aba krasta$a, šumska !aba, itd.

<. (eznogi vodozemci 2 "va vrsta je crvoliog oblika, slijepe su i bez udova. ?ive utropskim krajevima.

1'.&mizavi?Ditavo tijelo im je pokriveno raznim zastitnim tvarima2krljustima,plocicama,stitovima,koza

 je su&a i bez zlijezda.vecina gmizavaca ima dva para u stranu okrenuti& nogu,najcescepo > prstiju. Srce se sastoji od ; komore i 8 predkomore 9ali se u komori nalazi jednanepotpuna pregrada pa su venski i arterijski krvotok potpuno razdvojeni2dok krokodili

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 13/33

imaju 8 komore i 8 predkomore.disu na pluca,a tj.temp.im je promjenjiva.vecinom su jajorodni i polazu jaja sa mnogo zumanjaka.razvijaju se bez metamorfoze.bubrezi su immetenefrosi.skelet je potpuno okostao.imaju znacajnu ulogu u zivotnojzajednici.predstavnici su2&aterije,kornjace,krokodili,gmizavci prekriveni krljustima2gusterii zmije.

2*.Ptie?

Ptice 9lat. aves su razred dvono!ni&, toplokrvni& kralje!njaka koji pola!u jaja.

*auka koja se bavi prou$avanjem ptica naziva se ornitologija. "snovu kostura$ine lobanja, ki$ma, rebra, prsna kost i kosti udova. / ptica leta$ica kostur je lagan sašupljim i zrakom ispunjenim kostima. %ratni dio ki$me je vrlo pokretljiv i urazni& vrsta ptica razli$it je broj pršljenova. 0ostur glave građen je od srasli& kostiju adijelom prelazi u kljun koji nema zuba. Prsti završavaju kand!ama. 0o!a ptica je tanka,nje!na i su&a. 'azlikujemo = tipa pera u ptica: paperje, pokrivna, repna i krilna pera.0od ptica leta$ica posebno je naglašen sna!an prsni mišić pri$vršćen na greben prsnekosti i ramenu kost krila. Prsni mišić se sastoji od 8 dijela: površinski koji spušta krila, temanji unutrašnji dio koji i& podi!e. Bišni sistem $ine dušik, dušnice, pluća i zra$nevrećice. Srce se sastoji od dvije predkomore i dvije komore. / ptica ne dolazi do

miješanja arterijske i venske krvi. Probavni sistem po$inje usnom šupljinom koja senalazi u kljunu. Frana iz usne šupljine ulazi u jednjak. -atim se nastavljamišićni !eludac, u njemu se $esto nalaze kamen$ići koji poma!u mišićima tokomusitnjavanja &rane. -atim ulazi u dvanaesnik zatim tanko i debelo crijevo, a neiskorišteniostaci napuštaju tijelo kroz ne$isnicu.

"snovna podela ptica:

;. ptice trka$ice 6 ne lete5 redukuje se broj prstiju na 8 9kod noja, ili < 9nandu, kazuar,emu5

8. ptice pliva$ice 6 ne lete , plivaju i rone 9pingvini5

<. ptice leta$ice 6 dobri leta$i5 među njima najbrojnije su peva$ice 9slavuj, svraka,vrabac....

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 14/33

21.isari?

Sisari su toplokrvni ki$menjaci $ije !enke proizvode mleko i njime &rane svoje mladunce."ne proizvode mleko u svojim mle$nim !lezdama koje se nalaze u nji&ovim telima. elasisara su potpuno obrasla dlakom. "ni mogu da budu mesojedi, biljojedi i svaštojedi i tozavisi od nji&ove građe zuba. esojedi imaju duge o$njake kojima ubijaju i rastr!u plen,kao i oštre zube koji slu!e za se$enje mesnate &rane. (iljojedi imaju zube koji imomogućavaju da sitne 2 melju biljnu &ranu. *oge sisara su razli$ite građe i to zavisi odna$ina kretanja. *eki sisari tr$e, neki &odaju, neki se penju po drveću, neki seukopavaju uzemlju, neki lete i neki plivaju, pa nji&ove noge mogu biti duge, kratke,tanke, deblje, imaju oštre ili tupe kand!e i mogu da imaju kopite. Sisari su najnaprednijioblik !ivota na -emlji. "plođenje je unutrašnje 6 embrioni se razvijaju u materici. Prednjimozak je najrazvijeniji deo mozga. -ubi se sastoje iz krunice i

korena.Bijafragma razdvaja grudnu i trbušnu duplju i u$estvuje u disanju. Srce se sastojiiz dve komore i dve pretkomore i imaju levi aortin luk. Bobro su razvijena $ula. Sisari surazvili nekoliko prilagođenosti koje su im pomogle da postanu dominantna grupa!ivotinja:

zubi su specijalizovani za rezanje, se$enje5 debeli zaštitni sloj gleđi spre$avaoštećenja

sposobni su da se brzo kreću veli$ina mozga po kilogramu telesne mase je veća nego kod većine drugi&

!ivotinja imaju savršeniju termoregulaciju od ptica dlaka omogućava termoizolaciju mlije$ne !lijezde proizvode mleko za is&ranu mladunacaPodjela sisara: ni!i 9 ;., 8. viši sisari 9 <.

;. sisari sa kloakom 6 imaju kljun, pola!u jaja, mladi se &rane mlekom5 !ive samo u )ustraliji5

predstavnici: mravinji je! 9e&idna i kljunar 5

8. torbari 6 !ive u )ustraliji i manji broj u 7u!noj )merici5 imaju ko!ni nabor 6 torbu u

kojoj su mle$ne !lezde5 mladunci se rađaju nerazvijeni i smeštaju u torbu5

predstavnici : kengur , koala, torbarska krtica i dr.

<. placentalni sisari 6 embrion se razvija u placenti5 mladunci se rađaju gotovo potpunorazvijeni5

veoma su raznovrsni 6

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 15/33

bubojedi 9krtica, je!,

glodari 9veverica, miš, pacov, dabar ,

zveri 9ma$ke, psi,

papkari 9svinja, koza, gove$e,

kopitari 9konji, zebre, kitovi 9najveća !ivotinja 6 plavi kit,

primati 9majmun, $ovek.

22.Bioelementi voa?

%oda je &emijski spoj dva atoma vodonika i jednog atoma kiseonika. Femijska formulavode je F8". 1ista voda pri obi$noj temperaturi je te$nost bez mirisa i okusa. %odapokriva tri $etvrtine -emljine površine u obliku okeana. akođer je prisutna u oblikuvodeni& tokova 9rijeke, jezera, itd. i podzemni& voda. /$estvuje uizgradnjibiljnog i !ivotinjskog svijeta. +judsko tijelo se sastoji 34 2 J4K od vode.-emljina atmosferamo!e sadr!avati do =K vode u obliku pare, koja se pripromjeni pritiska i temperature vraća u te$nom obliku 9kiša ili $vrstom obliku 9snijeg,grad.pri =LD ima najveću gustoću 9anomalija vode. alište je pri 4LD, a vrelište pri ;44LD.

"tapalo je tekućina u kojoj se druga tvar mo!e otopiti. %oda zbog polarnosti posjedujeizvrstan kapacitet da otapa razli$ite vrste tvari.

• Fidrofilne otopljene tvari su one koje voda privla$i 9male organske molekule ustanicama: šećeri, organske kiseline i neke aminokiseline.

• Fidrofobne otopljene tvari nisu topljive u vodi 9lipidi i većina proteina.Svakodnevno, kroz proces disanja i znojenja, izlu$imo oko < litre tekućine pa je moramopermanentno nadoknađivati kako bi nivo tekućine koja kola našim tijelom biokonstantan. Ba bismo izmjenu tvari i rad organa odr!ali na optimalnoj razini, moramo uorganizam unijeti 8, > 2 < litre tekućine na dan.-na$aj vode za biljke 2 0od kopneni& biljaka voda stalno proti$e od korijenja ka

listovima. aj proces se uspostavlja transpiracijom, pri kojoj sa transpiracioni& površinastalno isparava jedna koli$ina vode.sparavanjem vode dolazi i do &lađenja biljke, što je va!an preduslov opstanka biljke utropskoj klimi. Promet vode u biljci naziva se još i vodni re!im biljke, koji se u suštinisastoji iz tri procesa:

• Primanje vode iz zamljišta• ransport vode u tkivima korijena, stabla i listova i

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 16/33

• sparavanje vode preko nadzemni& organa 6 transpiracija-na$aj vode za !ivtinje 2 Sisari veoma teško podnose gubitak vode. Bolazi do uginućaukoliko sadr!aj vode u organizmu padne za ;>284K. *eke !ivotinje kao, npr., pu!evimogu pre!ivjeti i sa gubitkom vode od 3>2H4K. / procesu evolucije pojedini organizmisu se u slu$aju nedostatka vode prilagođavali prela!enjem u jedno latentno 6

anabioti$ko stanje, u kome mogu opstati i nekoliko godina.-na$aj vode za $ovjeka 2 %oda je daleko najbogatija komponenta svi& !ivi& organizama iima fundamentalan zna$aj u odr!avanju kako strukture, tako i funkcije svi& tkiva,odnosno ćelija kao osnovni& jedinica !ive materije. *eunošenje vode dovodi mnogobr!e do smrti nego neunošenje &rane. / slu$aju neunošenja vode dolazi do smrti većposlije nekoliko dana, u slu$aju neunošenja &rane, !ivot se odr!ava nekoliko sedmica.

23.7eor$anske i or$anske tvari ! /ivim bićima?

*ajzna$ajniji anorganski spoj u !ivim sistemima jeste voda. "d ostalim neorganski&sastojaka u organizmu se nalaze baze, kiseline i soli. "vi spojevi se rastvaranjem u vodirazla!u na anione i katione. *eorganski spojevi u nerastvorenom stanju su zna$ajnakomponenta potporni& struktura u organizmu. 0oštana masa sadr!i oko >4K mineralni&tvari. "rganski spojevi koji su prisutni u organizmu su bjelan$evine, masti, ugljiko&idrati inukleinske kiseline. %a!nu ulogu u !ivotnim procesima imaju bjelan$evine i nukleinskekiseline, koje se nazivaju biološkim makromolekulama.

24.8$ljiko+irati?

Alicidi su spojevi koji sadr!e atome ugljika, vodika i kisika. 'azlikujemo proste islo!ene ugljiko&idrate.Prosti ugljiko&idrati 6 sadr!e < ili više lan$ano vezani& ugljikovi& atoma. "ne sa < atomase zovu 6 trioze, sa > 6 pentoze i sa 3 6 &eksoze.Slo!eni ugljiko&idrati 6 polisa&aridi sadr!e dvije ili više molekula monosa&arida. Bijelese na disa&aride koji su građeni od dva prosta šećera, i trisa&aride, građeni su od <

prosta šećera. Polisa&aridi slu!e kao zali&a rezervne energije i gradivni materijal./ ćelijama se nalaze u vidu monosa&arida, disa&arida i polisa&arida.Monosaharidi se naj$ešće javljaju u obliku glukoze. maju 3 ugljikovi& atoma. "dglukoze poti$u svi ostali šećeri. Slu!i kao izvor energije. "d monosa&arida koji sadr!e >ugljikovi& atoma, najrasprostanjenije su riboza i dezoksiriboza.isaharidi obrazuju se spajanjem dvije molekule monosa&arida uz gubitak jednemolekule vode. *ajva!niji disa&arid je sa&aroza, a u ćelijama !ivotinja laktoza.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 17/33

Polisaharidi se obrazuju spajanjem više od 3 molekula monosa&arida. *ajpoznatijirezervni polisa&aridi su šktob i glikogen. "d gradivni& polisa&arida najrasprostranjenija

 je celuloza. / strukturne polisa&aride spadaju i &itin 9$vrsti onota$ zglavkara i agar9nalazi se u morskim biljkama.

25.(i,ii?

+ipidi obu&vataju dvije grupe organski& spojeva: masti i lipoide.asti su slabo rastvorljive u vodi. Sastavljene su od ugljika, kisika i vodika.z organski& tvari izdvajaju se pomoću organski& rastvara$a. +ipidi se dijele na = grupe:

2 Prosti lipidi2 Steroidi2 Slo!eni lipidi2 0arotinoidi

Prosti lipidi su masti koje se sastoje od glicerola i viši& masni& kiselina.Slo!eni lipidi imaju u svom sastavu druga jedinjenja, npr. fosforna kiselina, proteini...Predstavljaju osnovni rezervni materijal iz kojeg se koristi energija, a u sastavu ćelijski&zidova i spoljašnjeg skeleta imaju zaštitnu ulogu.

26.Proteini?

(jelan$evine su velike molekule slo!enog sastava, koje $ine osnovu strukture iorganizacije !ivi& sistema. "sim što sudjeluju u građi komponenti organizma, imaju iklju$nu ulogu pri realizaciji svi& njegovi& funkcija. (io&emijski procesi putem koji& seobavlja promet materije u !ivim sistemima ne bi mogli da teku bez u$ešćabiokatalizatora, to su tvar iproteinske prirode 6 enzimi. Arađene su od aminokiselina.Svaka aminokiselina ima aminogrupu i karboksilnu grupu, preko koji& se aminokiselinemogu vezati stvarajući lance. %eze između amino i karboksilne grupe zovu se peptidne

veze. Peptidni lanac sa dvije aminokiseline je dipeptid, sa tri tripeptid, a sa većim brojem 6 polipeptid u koji spadaju i bjelan$evine."snovna podjela bjelan$evina izvršena je prema nji&ovom &emijskom sastavu na:

;. Proste bjelan$evine 6 proteiniProsti proteini su dosta labilni, jer pod uticajem razni& faktora mogu da mijenjajusvoju strukturu. *aro$ito su zna$ajni protamini i &istoni, koji se sa nukleinskimkiselinama vezuju u nukleoproteide.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 18/33

8. Slo!ene bjelan$evine 6 proteidiPored aminokiselina oni sade!e i druge komponente. 'azlikujemo: fosfoproteide9fosforna kiselina, lipoproteide 9lipidi, glikoproteide 9polisa&aridi, &romoproteide9porifitinski proteidi i flavoproteidi i nukleoproteidi 9slo!ene bjelan$evine 6protamin i &iston, povezani& nukleinskim kiselinama.

2".itamini?

%itamini su po sastavu razli$ita organska jedinjenja sa zna$ajnom ulogom u slo!enimbiološkim procesima u ćelijama i organizmu. / nedostatku vitamina nastupajuporemećaji rada razli$iti& organa, tj. poremećaja procesa. %itamini se ozna$avaju savelikim slovima ), (, D, B, #, 0. Bijele se u dvije skupine:

2 %itamini rastvorljivi u mastima 9), B, #, 02 %itamini rastvorljivi u vodi 9(2kompleks, D

2%. 9isanje biljaka?

2'.:iziolo$ija vjetanja?

3*.:iziolo$ija sjemena i ,loa?

31.Pokreti ko biljaka?

32.ee,tori i ,roes ,rimanja ra/i?

'eceptori su ćelije koje primaju podra!aje iz vanjske sredine, te i& šalju do D*S2a.%rste receptora:

2 mehanoreceptori , koji zamjećuju me&ani$ku deformaciju receptora ili tkiva unjegovoj neposrednoj blizini,

2 nociceptori   9receptori za bol koji zamjećuju oštećenje tkiva, bilo ono fizi$ke ili&emijske prirode,

2 termoreceptori , koji zamjećuju promjene temperature 6 neki &ladnoću, drugitoplinu

2 fotoreceptori  9elektromagnetski koji u mre!nici oka zamjećuju svjetlost2 hemoreceptori  koji u ustima zamjećuju ukus, u nosu miris, u arterijskoj krvi nivo

"8, osmolarnost tjelesni& te$nosti, koncentraciju D"8 MProsec primanja dra!i se odvija preko refleksnog luka. 'efleksni luk se sastoji od receptorana ko!i, aferentnog nervnog vlakna, centra u mozgu, eferentnog nervnog vlakna i efektora9mišić, !lijezda.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 19/33

33.7ervni sistem?

"n kontroliše rad svi& organski& sistema u našem tijelu povezujući i& u jednufunkcionalnu cjelinu. Pomoću nervnog sistema primaju se iz vanjske i unutrašnje sredineorganizma. *ervni sistem se sastoji od:

;. Dentralnog nervnog sistema2 *jega $ine mozak i ki$mena mo!dina. ozak je smješten u unutrašnjosti lobanje i

građen je od > dijelova: veliki mozak, mali mozak, srednji mozak, međumozak i

produ!ena mo!dina. -aštićen je sa < ovojnice: pia mater, dura mater iara&noidea. zmeđu meke i pau$inaste ovojnice se nalazi tekućina koja se zovelikvor, on ima ulogu Nvodenog jastukaO, amortizuje oštećenja pri kretanju ime&ani$ke povrede.0i$mena mo!dina: smještena je u ki$menom kanalu i povezuje sve dijelove tijelasa mozgom. Arađena je od sive i bijele mase. Siva masa ima oblik leptira igrađena je od prednji& i zadnji& rogova. / stra!nju stranu ki$mene mo!dine ulazesenzorni nervi, a sa prednje motorni nervi. 0i$mena mo!dina ima refleksnu iprovodnu ulogu.

8. Perifernog nervnog sistema

2 Bijele se na nerve koji izlaze iz mozda i ki$mene mo!dine.<. %egetativni nervni sistem2 "n nesvjesno kontroliše rad vitalni& organa. Bijeli se na simpatikus i

parasimpatikus. "ni ubrzavaju ili usporavaju rad određeni& organa, !lijezda i sl.

34. nokrini sistem?

35. Probavni sistem ti,ovi?

36.arenje +rane ko ovjeka?

Probavni sistem $ovjeka de sastoji od: usta, !drijela, jednjaka, tankog i debelog crijeva,analni otvor.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 20/33

Po$etni dio sistema organa za varenje su usta. / ustima se pomoću pljuva$ni& !lijezda&rana natapa, i pomoću enzima koji se nalaze u njoj &ranjive materije se razgrađuju izalogaj se priprema za lakše gutanje. /loga jezika je da prevrće &ranu, a predstavlja iorgan na kome su smještena $ula okusa. -ubi sijeku, kidaju i usitnjavaju &ranu.-atim &rana prolazi kroz !drijelo i jednjak i završava u !eludcu. / !eludcu zapo$inje

proces varenja unesene &rane, koja će u manjim koli$inama prelaziti u slijedeće dijeloveprobavnog sistema. %arenje &rane u !eludcu se odvija pomoću !elud$anog soka, koji esastoji od pepsina i &lorovodi$ne kiseline. /z pomoć !elud$anog soka i kontrakcijamišićni& zidova !eludca zalogaj &rane postepeno prelazi iz !eludca u tanko crijevo.anko crijevo obavlja glavni dio probave &rane. / dvanaesnopala$nom crijevu seulijevaju probavni sokovi pankreasa i jetre. akođer se &rana razla!e i pomoću crijevnogsoka. *a sluzoko!i tankog crijeva se nalaze crijevne resice koje upijaju razlo!ene&ranjive materije, koje pomoću krvi dospijevaju do svi& ćelija kojima su potrebne za rast,razvoj i obavaljanje funkcija. *esvareni ostaci &rane se postepeno potiskuju prema

debelom crijevu./loga debelog crijeva je apsorpcija vode. Preostali sadr!aj se preko analnog otvoraizbacuje iz organizma.

3".Tjelesne tenosti i3%. Ćelije tjelesni+ tenosti?

0rv i limfa su tjelesne te$nosti koje dospijevaju u sve ćelije našeg organizma. /z pomoćkrvi, &ranjive materije iz probavnog sistema i kisik iz pluća bivaju preneseni do svi& ćelijanašeg organizma. Sve štetne materije preko krvi se transportuju do organa koji izizlu$uju u vanju sredinu. "sim transportne uloge, krv u$estvuje u regulaciji tjelsenetemperature. 0rv neprekidno kru!i kroz ljudski organizam. Sastoji se od krvne plazme ikrvni& elemenata: eritrociti, leukociti i trombociti./ eritrocitima se nalazi &emoglobin koji daje crvenu boju krvi. "n ve!e za sebe kisik iz

pluća i transpotuje ga do svi& ćelija prganizma. Stvaraju se u koštanoj sr!i i nakon ;84dana se uništavaju u slezeni.+eukociti su bijela krva zrnca. /loga im je odbrana organizma od štetni& tvari i bakterija.mamo ( i leukocite. 7edni imaju sposobnost fagocitoze, uvla$e stano tijelo u svojućeliju, te i& razlo!i. ) drugi lu$e aktivne materije koje vrše neutralizaciju i eliminacijuštetni& tvari iz našeg organizma.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 21/33

rombociti su krvne plo$ice. /loga im je u zgrušavanju krvi, tj zaustavljanju krvarenjanakon povrede. o je slo!en proces u kome se nagomilavaju trombociti,sljepljuju jedniza druge i stvaraju krvi ugrušak ili tromb, koji zatvara krvni sud.+imfa: je bezbojna cirkulativna te$nost. Sastoji se od limfni& sudova, limfni& organa ilimfni& $vorova. +imfni organi su krajnici, timus, slezena

3'.;brambene <!nkije tjelesne tenosti?

"brambenu funkciju tjelesne te$nosti unašem organizmu ima limfa.

4*.=irk!laija tjelesni+ tenosti?

Dirkulacija krvi po tijelu kroz zatvoreni sistem sudova naziva se krvotok. *jegasa$injavaju srce i krvni sudovi.0rvni sudovi su arterije i vene. )rterije odvode oksidovanu krv od srca do svi& ćelijaorganizma. Aranaju se u arteriole, koje završavaju u lapilarima. / kapilarima se odvijarazmjena materija između krvi i tkiva. 0apilari prelaze u male venule, a one u sve većevene koje pomoću zalistaka vraćaju redukovanu krv 9D"8 do srca.

Srce je smješteno u grudnoj šupljini između lijevog i desnog plućnog krila. Gipljina srca je podjeljena na lijevu i desnu stranu srca, koje su dalje podijeljene na pretkomore ikomore. zmeđu pretkomora se nalaze zalisci koji onogućuju proticanje krvi u samo

 jednom pravcu. 0rv koja dolazi u srce ulazi u pretkomore, a kroz sr$ane zaliske prelazi ukomore. +ijeva strana srca provodi oksidovanu krv, a desna strana redukovanu.'ad srca se sastoji u naizmjeni$noj kontrakciji komora i pretkomora, faza kontrakcije sezove sistola, a opuštanje ili širenje srca dijastola. 0ada se pretkonore šire krv ulazi unji&, nji&ovim stezanjem krv se potiskuje u komore. 0ontrakcijom komora se krvpotiskuje u krvotok.Postoji veliki i mali krvotok:

41.9isanje?

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 22/33

Bisanje kod $ovjeka se mo!e podijeliti u dvije faze: razmjenu gasova organizma ivanjske sredine, i razgradnju organski& materija u ćelijama gdje se iskorištava kisik, aoslobađa ugljendioksid i energija 6 ćelijsko disanje.Bisajni putevi se dijele na gornje: nos i !drijelo5 i donje: grkljan, dušnik i bron&ija.Preko nosa zrak koji udišeno ulazi u organizam. z nosne šupljine zrak ulazi u !drijelo, a

potom u dušik. Aornji dio dušika proširen je u grkljan. *a mjestu gdje !drijelo prelazi ugrkljan, nalazi se poklopac koji je većinom otvoren, što nam omogućuje disanje. Prilikomgutanja &rane poklopac se zatvorii time sprje$ava da &rana i voda dođu u pluća. *aunutrašnjosti grkljana se nalaze glasne !ice, koje se zate!u i trepere kada kroz nji&prolazi zrak iz pluća, i tako se stvara zvuk. / donjem kraju dišnik se grana na dvijebron&ije, koje se dalje granaju i na kraju prelaze u bron&iole. (ron&iole se završavaju ualveolama. "blo!ene su brojnim kapilarima kroz koji& stalno pti$e krv. zmeđu alveola ikapilara se odvija osnovna aktivnost pluća5 razmjena gasova između zraka i krvi. 0isikse vezuje sa &emoglobinom, koji ga prenosi u sve ćelije organizma. / ćelijama kisik biva

upotrijebljen za za razgradnju organski& tvari , te nastaje energija, koju ćelije troše zarast i razvoj, i ugljendioksid koji se prenosi u krv. 0ad redukovana krv dospije do alveola,ugljendioksid prelazi u alveole, odakle se disanjem izacuje u vanjsku sredinu.Bijafragma je mišićno2vezivna pregrada koja odvaja grudnu od trbušne šupljine. Priudisaju, dijafragma se spušta i grudni koš se širi, te zrak tako ulazi u pluća. Pri izdisaju,mišići grudnog koša i dijafragma se opuštaju, i zrak se izbacuje u vanjsku sredinu.

42.kskreija?

"rgani koju izlu$uju štetne produkte i višak vode iz organizma su organi za izlu$ivanje iliekskreciju.#kskretorni sistem kod $ovjeka se sastoji od dva bubrega, mokraćovoda, mokraćnogmje&ura i mokraćne cijevi.(ubrezi se nalaze na stra!njoj strani trbušne šupljine s obe strane ki$menog stuba. *apresjeku bubrega, nalaze se: omota$, kora i sr!. (ubre!na kora se sastoji od velikogbroja bubre!ni& tjelašaca koji predstavljaju nefron. okraćovod ima izgled cijevi kojamokraću iz bubrega provodi do mokraćne bešike. o je šuplji organ građen od glatki&

mišića. 0ada se u mokraćnoj bešici nakupi dovoljno urina, on se kroz mokraćnu cijevizbacuje u vanjsku sredinu.Postoji primarna mokraća u kojoj se osim štetni& tvari nalazi i velika koli$ina vode imaterije koje su porebne organizmu. e korisne materije i voda se ponovo vraćaju ukrvotok bubre!nim cjev$icama. "ne materije koje su ostale $ine definitivnu mokraću. /njoj se nalazi urea, kreatin, soli mokraćne kiseline itd. 1ovjek dnevno izu$i ;.8 ili ;.8litara definitvne mokraće ili urina.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 23/33

43.:iziolo$ija kretanja?

44.ner$etski metabolizam?

45.Termore$!laija?

46.tr!kt!ra 97> i 7>?

/ svakoj ćeliji postoje sva tipa nukleinski& kiselina: dezoksiribonukleinska iribonukleinska kiselina. B*0 i '*0 se međusobno razlikuju po sastavu, građi molekula i

po ulozi u ćelijskim procesima.B*0 se prete!no nalazi u &romosomima. *jena molekula sadr!i dva polinukleotidnalanca povezana povezana popre$nim vezama i spiralno uvijena oko zajedni$ke osovine.Petouglji$ni šećer 6 dezoksiribozu, fosfornu kiselinu i &eterocikli$ne baze: adenin, timin,citozin i guanin.'*0 se uglavnom nalazi u jedru. olekla joj sadr!i jedan nukleotidni lanac. Petouglji$nišećer 6 ribozu, fosfornu kiselinu i &eterocikli$ne baze: adenin, uracil, citozin i guanin.

4".#!tore,ro!kija 7>?

Proces autoreprodukcije, replikacije, duplikacije B*0 po$inje pucanjem popre$ni& veza

usljed $ega se 8 polulanca razdvajaju. -atim se za svaki polulanac komplementarnoveću slobodni nukleotidi, stvarajući nove komplementarne polulance. *a taj na$innastaju 8 molekule B*0. Svaka od nji& ima ; polulanac od is&odišne maj$inske B*0molekule. "vdje je veoma bitno pravilo komplementarnog vezivanja azotni& baza. 9)2,D2APrvo se dešava duplikacija B*0, zatim &romosoma i na kraju duplikacija ćelije. Brugimrije$ima, ćelija se ne mo!e podijeliti dok se ne ostvare pret&odni uvjeti. Procesreplikacije se mora odvijati vrlo ta$no i precizno tako da uvijek nastanu dvije jednakemolekule B*0. zmjene u strukturi B*0 zovu se mutacije. "ne negativno uti$u na !ivotnisistem i zato ta pojava mora biti rijetka. Pojava mutacije je naj$ešća u procesu

replikacije.'eparacija je popravljanje ti& mutavcijski& grešaka, ima razli$ite oblike i ostvaruje se ubiokataliti$kim reakcijama u prisustvu posebni& reparacijski& sistema. 

4%.Biosinteza ,roteina?

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 24/33

(jelan$evine su bitan sastojak građe organizama i klju$ni faktor većine reakcija.Specifi$nu biološku funkciju svakog proteina određuje broj i raspored aminokiselina unji&ovoj molekuli. Alavna osobina B*0 u ovom procesu je raspored azotni& baza upolinukleotidnom lancu. -a sitezu proteina koji ima ;44 aminokiselina trebaće <44nukleotida sa B*0 molekule, jer < baze šifriraju ; aminokiselinu. Sinteza bjelan$evina

se odvija u citoplazmi i u ribosomima. B*k ne mo!e proći kroz jedrovu membranu, tuulogu vrše razni tipovi '*0: informaciona, trnasportna i ribosomalna '*0.

4'.e$!laija jelovanja $ena?

Bio molekule B*0 koji funkcioniše kao matrica prisintezi molekule '*0 ozna$ava sekao strukturni gen za doti$nu '*0.Ba li strukturni gen proizvodi svoju B*0 ili ne, to određuju odnosi u genetskomkompleksu, nazvanom operon.-a sintezu '*0 je neop&odno prisustvo enzima '*02polumeraze, koji se vezuje namjesto u operonu nazvanu promotor.

 )ko je za transkripciju strukturni& gena u opronu potrebno prisustvo regulatornebelan$evine, to je pozitivna regulacija. /koliko regulatorni protein svojim prisustvomisklju$uje transkripciju to je negativna regulacija djelovanja gena. / slu$aju negativneregulacije ova pozicija nosi naziv operator, a ako se radi o poz regulaciji, onda je toinicijator.'egulatorni protein se stvara pod kontrolom posebnog gena, $ije je ima '#A/+)"'.*jegov proteinski produkt je )0%)"', odn. represor, zato od toga da li pokreće ilizaustavlja transkripciju svojim vezanjem na inicijator, odn. operator.

  5*. &raa +romosoma?

Arađa &romosoma je vlaknasta,a njenu osnovu $ine fini konci koje podsjećaju na niskeperli. "snovna &ormonska nit se sastoji od proteinski& zrnaca. "snovne niti suvišestruko spiralizirane u nekoliko nivoa pri $emu se stepen spiralizacije mijenja tokomćelijskog ciklusa i to uti$e na izgled &romosoma. Spiralizcija je maksimalna u metafazi, aminimala u interfazi. etafazni &romosomi imaju najmanju du!inu, najveći promjer inajbolju vidljivost pod mikroskopom. nterfazni &romosomi su ispru!eni i toliko tanki da

se ne mogu vidjeti golim okom.*a &romosomima se raspoznaju njegovi jasno ograni$eni cjeloviti završeci 6#+"#'#, i mjesta sa naro$itom organizacijom i funkcijom, koji izgledaju kao su!enja

 6 konstrikcije. 7edno mjesto je D#*'"#'), ona je primarna konstrikcije, a ostalamjesta su sekundarne konstrikcije.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 25/33

  51. romosomske $arnit!re?

F.g. $ovjeka sastoji es od 88 para autosoma i jednog para &eterosoma, tj. ukupno =3&eterosoma. muškim jedinkama pripadaju 8 nejednaka Q &romosoma, dok je&eterosomatski par !enski& jedinki sastavljen od 8 nejednaka &romosoma.

Spermatozoidi sadr!e ili Q &romosom. "predjeljenje pole pripadnosti događa se umomentu oplodnje. 7ajna ćelija oplođena spermatozoidom koji nosi &romosom,razviće se !enska jedinka, a Q &romosomom muška jedinka.Beterminacija pola je potpuno slu$ajan događaj pri oplodnji. eđu spermatozoidima jepodjednak broj i Q &romosoma. -ato je podjenaka jerovatnoća nastanka muškog ili!enskog zigota.*a ove odnose uti$u mnogi geneti$ki faktori, tako da ti odnosi nisu stalni.

52. Mitoza?53. Mejza?

 

54. M!taija i m!ta$eneza?

*ekada se dese izvjesne promjene na genima, koje se odraze na sve pojave koje dalje

stoje pod kontrolom tog gena. akve aterijalne promjene zovu se mutacije, a svi procesikoji vode ka mutaciji nazivaju se mutageneza. Primjer mutacije vinska mušica 9na 844&iljada duplikacija se desi ; mutacija, koja se dalje prenosi kroz generacije.Fromosomske mutacije su opasnije i za&vataju više materijala, vidljive su mikroskopom.

 )ko se ogledaju u promjeni građe &romosoma onda su strukturne, a ako se ti$u broja&romosoma onda su numeri$ke. 'azlikujemo i somatske koje su uzrok mnogimporemećajima patološke prirode 9tumori. mamo i germinalne koje se ti$u gameta i onese ne o$ituju u organizmu u kojem su nastale, nego na potomcima.utageni su svi spoljašnji faktori koji dovode do mutacije, a mogu biti:

2 @izi$ki, &emijski i biološki.

55. &eni i osobine?

Aeni određuju nasljedne osobine organizama.Bjelovanje gena mo!e se pokazati na slijedeći na$in:A#*R#*-R("F#7S0) '#)0D7)R"S"(*).

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 26/33

*asljedni materijal svake ćelije djeluje kao cjelina, pa zato i geni jednog organizma $inecjelovit sistem, tj A#*"P. @enotip predstavlja ukupnost vidljivi& svojstava datogorganizma. Sva svojstva !ivi& bića su rezultat međudjelovanja nasljedni& i nenasljedni&faktora.(oja krzna domaćeg kunića je tipi$na nasljedna osobina koja se pravilno prenosi na

potmstvo. Postoje < vrste fenotipa:2 Smeđe2sivi2 (ijeli sa crnim završecima2 Potpuno bijeli

%arijante fenotipa usljed aktivnost spoljašnji& faktora nazivaju se modifikacije. Podprobojnošću se podrazumijeva u$estalost u kojoj se izvjesni genotip ispoljava upopulaciji. zra!ajnost gena je mjera intenziteta uspostavljanja osobina.

>3. onogensko i poligensko nasljeđivanje

onogenske osobine proizlaze iz prostog odnosa 6 ; gen 6 ; enzim 6 ; osobina.0ad alelni par $ine jdnaki aleli takvi se genotipi nazivaju &omozigotnim. -a genotip sanejednakim sastavom alela ka!e se da je &eterozigotan. Poligenske osobine senaslijeđuju pod uticajem većeg broja razli$iti& gena i to je poligensko nasljeđivanje. "veosobine stoje pod kontrolom više genski& fokusa, $ije se djelovanje sabira. Poligenskonasljeđivanje ti$e se prete!no kvantitativni& osobina.

>J. etabolizam mineralni& materija

-natno se razlikuje od metabolizma organski& materija. -a razliku od ugljiko&idrata,masti i proteina mineralne materije se u organizmu ne proizvode i ne troše. *ji&ovouzimanje &ranom mo!e se regulisati smao pribli!no. /prkos tome većina viši&organizama razvila je tokom evolucije sposobnost da odr!ava konstantne koncentracije

 jona u tjelesnim te$nostima, to znatno doprinosi regulaciji nji&ovog izlu$ivanja, ma da namineralne materije otpada relativno mali procenat od ukupn tjelesne mase, one suzna$ajne za obavljanje mnogi& fiziološki& i bio&emijski& procesa u organizmu. akokalcij ima ulogu u prenosu nervni& impulsa i u koagulaciji krvi, natrij i kalij su zna$ajni

faktori osmodske kontrole metabolizma vode. ineralne materije uti$u na acidobaznuravnote!u, određeni joni su regulatori enzima...

>H. %oda i njen promet u biljci

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 27/33

>T. ranspiracija

-a transkripciju je karakteristi$no prisustvo slo!enog me&anizma incijacije sinteze '*0.@aze procesa transkripcije:;. prepoznavanje i vezivanje '*0 polimeraze za B*0

8. incijacija sinteze '*0 2 molekula<. rast poliribonukleotidnog lanca '*0 6 elongacija=. faza teminacije ili kraj sinteze '*0 lancaranskripcija zapo$inje od purina, adenina ili gunaina. / vakoj ćeliji sintetiziraju se <vrste '*0:;. informaciona 9mesend!er 2 i'*08. transportna 9tranfer ili solubilna 6 t'*0<. ribozomalna kiselina 2 r'*0

34. ipovi is&rane3;. fotosinteza

38. -akonitosti nasljeđivanja osobina

*ajstarija otkrića genetike su vezana za &ibridološki metod: ukrštanjem !ute sa bijelomzijevalicom nastaće potomci koji će imati !ute cvjetove i nji& ozna$avamo kao ;. filijalnageneracija2@;. eđusobnim kri!anjem jedinki @; nastaće jedinke 8. filijalne generacije2@8, koja će imati J>K jedinki sa !utim cvjetovima i 8>K sa bijelim. 'oditelji !utog ibijelog cvijeta su $isti varijateti, što se ozna$ava kao parentalna generacija2P i imaju

gene )) 9dominantne i aa 9recesivne.Aenealoški metod po$iva na cjelokupnom znanju o &ereditetu neke posmatrane osobinekoja se prati kroz generacije srodnika. ada se izrađuju grafi$ki prikazi rodbinski& vezameu jedinkama.Aamelološki metod 9blizana$ki ti$e se jednojajni& i dvojajni& blizanaca. Prou$avanjemblizanaca dobivaju se podaci o tome koliko na pojedine osobine djeluju vanjski, a kolikounutrašnji uticaji.

3<. Aeni u populaciji

Prirodne grupe istovrsni& organizama su populacije. Aeni postoje u jedinkama alisudbina i ti& jedinki i ti& gena zavii od $inioca koji djeluju na populaciju kao cjelinu.Pojam frekvencije gena je osnovni pojam genetike populacije, geneti$ke discipline kojaprou$ava nasljedne procese u prirodnim grupam organizama. Aamete mo!emoposmatrati kao genetski fond populacije.a populacija mora biti dovoljno velika

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 28/33

b u populaciji se reproduktivni parovi sastaju bez biranja po posmatranoj osobinic ne događaju e mutacijed svi neproduktivni parovi su jednako plodni

3<. Primjena genetike3=. *asljedne bolesti

3>. Aeneti$ko in!injerstvo

 )poptoza 6 je programirana struktura stanica. Svaka stanica ima program koji se zove0)PS)-# 9enzimi.

33. Porijeklo !ivota

*ajraniji dokazi o !ivotu pronađeni su u sedimentnim stijenama koje su se oblikovaleprije oko <,> milijarde godina. o!da je !ivot po$eo i prije, ali ne postoje materijalnidokazi koji na to upu$uju.Postoje = glavne teorije porijekla !ivota:;. teorija o nadnaravnom stvaranju2da je bog stvoritelj, upravljao stvaranjem svemira i !ivota na zemlji8. teorije spontane generacije

2ona se dr!ala do kraja ;T. Stoljeća, temelji se na krivom s&vatanju da !ivi organizmimogu nastati od ne!ive tvari 9insekti od vla!ne zemlje, insekti od pokvarenog mesa i!abe od blata. o dovodi do uvejrenja da mrtva tvar proivodi !iva bića. *ju je srušioPastel, koji potvrđuje da pravilno sterilisana materija ne mo!e dati !iva bića. Potvrdio ju

 je 0elvin.<. teorija univerzalnog !ivota2temelji se na pretpostavci da je !ivot poput materije uvijek postojao negdje u svemiru."na se povla$i od anaksagore >. Stoljeća p.r.n.e. a kasnije je preuzeo švedski &emi$ar

 )r&enius Svante i ozna$io kao &ipotezu panspremije. Po njemu je !ivot donesen nameteoritima ili kometima izvan sun$evog sistema.

=. abiogenetska teorija2temelj oe teorije postavili su ruski akademik )leksandar "parin i englez Faldan. "ni supretpostavili da je primarna zemljina atmosfera bila reduktivna i da je sadr!avalaamonijak, vodu, co8. zvor energije bili su munje i /% zra$enje, što je omglo dovesti dosinteze biološki& spojeva.

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 29/33

3J. #volucion teorije

;. teoriju evolucije !ivog svijeta je formulirao francuz ?an (aptist +amark po kgnjizizoološka filozofija. "n izla!e svoje poglede na porijeklo !ivota, na$in mijenjanja !ivi&bića i nji&ov razvoj, te pitanje faktora i uzroka njegovog mijenjanja. Porijeklo !ivota je

tuma$io spontanom generacijom. Smatrao je da najprimitivnija !iva bića mogu nastati odne!ive materije. vrdio ej da $itav svijet vodi porijeklo od zajedni$kog pretka i da seneprestano mijenja i usavršava. ?ivi svijet se razvio po ljestvici rastuće slo!enosti inazvao ga je princip gradijacije, on svijet dijeli na ;= klasa. Poznati su njegovi zakoniupotrebe i neupotrebe organa i zakon o nasljeđivanju ste$eni& osobina.8. 1arls Barvin s&vata da u osnovi revolucije stoje 8 osnovna pitanja. ;. -ašto se i nakoji na$in vrste mijenjaju 8. *a koji se na$in ; vrsta mo!e preobraziti u novu vrstu "nzaklju$uje da domaće vrste !ivotinja vode porijeklo od divlji&. 'ase domaći& !ivotinja ikultivisani& biljaka $ovjek je stvorio prinudnim odabiranjem, tj. selekcijom. Po njemu je

selekcija osnovna pokreta$ka snaga revolucije. "dabranje se vrši kroz sposobnost jedinki da se odupru klini, temperaturi, &rani, svjetlosti, bolestima i d u toj trci savremenom opstanu samo najbolji. *jegova teorija se temelji na < objektivna faktora:2varijabilnost, broba za !ivot, selekcija.

3H. anifestacije i dokaz evolucijePaleontologija je nauka koja se bavi prou$avanjem fosila.Prelazni oblici su fosilni ostaci biljni& i !ivotinjski& vrsta koji $ine prelaz između pojedini&taksomanski& kategorija. "ni imaju osobine 8 ili više grupa !ivotinja odnosno biljaka:

;. PS+"@ 6 su $inili prelaz između ma&ovina i paprati8. P#'B"SP#'# 6 su $inili prelaz između papratnja$a i golosjemenja$a<. S#/'7# 6 prelaz između vodozemaca i gmizavaca=. )'F#"P#+0S 6 prelaz između gmizavaca i ptica sa dugim repom i po < prsta nakrilima, jakim zubima i perijem#volucioni nizovi pokazuju da su jedne forme nastajale iz drugi&, ap je postepenomevolucijomdošlo do današnji& oblika, npr predak konja. Birektan predak konja bio je#"FP/S sa = prsta naprednji i < na zadnjim nogama. ) poslije dolazi #-"FP/S,#'FP/S i P"+FP/S.orfološko2anatomski dokazi pokazuju srodni$ke veze

2 Plan građe $ovjeka $impanze i !abe2 Fomologni i analogni organi2 /nutrašnji organi2 'udimentarni organi2 )tavizmi

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 30/33

3T. @aktori organske evolucije

'aznolikost !ivog svijeta j posljedica dugotrajnog evolutivnog procesa. Savremenateorija treba odgovarati na suštinska pitanja:;. kako i pod kojim uvjetima je nastao !ivot na zemlji

8. koji su to me&anizmi koji su omogućili odr!avanje !ivota na zemlji u kontinuitetu<. kako su se i pod utjecajem koji& faktora !iva bića preobrazila u nove vrste=. kako se je u tom prcesu nastao svijet biljaka, !ivotinja i $ovjeka0ao osnovni faktori evolucije staraju se:2varijabilnost2selekcija2izolacija2geneti$ki drift"vi faktori ne djeluju pojesina$no već skupa.

J4. %arijabilnost

o je jedna od najspektakularniij& pojava u !ivom svijetu. (iološka promjenjivost seogleda u prisutnim promjenama genotipa i fenotipa organizama. -a&valjujući tome mo!ese reći da u prirodi ne postoje, a posebno kodvrsta sa seksualnim tipom razmno!avanjadvije jedinka koje su potpuno identi$ne, pa $ak i kod jednojaj$ani& blizanaca, jer semoraju uzeti u obzir i somatske mutacije.Sve razlike koje se javljaju među jedinkama iste vrste su rezultat djelovanja dvaju

faktora: nasljedni& 9geneti$ki& i nenasljedni& 9sredinski&.*enasljedna varijabilnost: zavisi od uvjeta u kojim jedinka !ivi. 'azli$itost jedinki kojanastaje pod uticajem sredinksi& faktora naziva se modifikacija.*asljedna varijabilnost: to su projene u genotipu neke jedinke. u se podrazumijevajukvalitativne i kvantitavne promjene nasljednog materijala. Bijelimo i& na:2genetske, &romosomske i genomske.

J;. Prirodno odabiranjeJ8. zolacija i geneti$ki drift

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 31/33

J<. (iološko porijeklo i evolucija $ovjeka pred&umana i &umana faza 9J=.

1ovjek pripada sisarima, redu primata, statusu vrste &omo sapiens.Proces antropogeneze mo!emo podijeliti na 8 faze:;. pred&umana

2obu&vata evolucioni razvitak predljudi. "voj skupini pripadaju potporodice'))P#D*# )/S')+"P#D*#.'amapitecine su nazvane po prvootkrivenom fosilu ramapiteku. ?ivjeli su prije ;>2Hmiliona godina. Sli$niji su $ovjeku nego bilo kojem savremenom majmunu.

 )ustralopitecine je predstavljao australopitekus, otkriven je u slojevima zemlje od oko >2;.> miliona godina. -apremina mozga Nju!nog majmunaO iznosila je 344ccm. mao jevilicu i zube, bili su prilagođeni dvono!nom &odu i &rnaili se bilnom i !ivotinjskom&ranom.

8.&umana faza2podjeljena je na < razvojne etape:;.)'F)*"'"P 6 8 skupine koje su pripadale vrstama &omo &abilis i &omo erektus.Fomo &abilis obu&vata $ovjekove srdonike koji su !ivjeli prije 82milion i po godine,proizvodili su oru!je, &odali uspravno, zapremina mozga 3>4ccm.Fomo erektus Nuspravni $ovjekO $ivio prije oko milion godina. %isina tijela oko ;34cm,kapacitet mozda H>42;844ccm. Poznavao je vatru i rad s oruđem.8. P)+#"*'"P 6 stari ljudi. (ili su predstavljeni grupom koju izna$avamo kaoneandertalci. ?ivjeli su prije H42=4 &iljada godina, tu spada krapinski $ovjek. (ili sukanibali, zapremina mozga ;<44ccm.

<. *#)*'"P 6 novi ljudi. Pojavili su se prije =42<4 &iljada godina i to kao prvipredstavnici vrste &omo sapiens, poznati kao kromanjonci. -apremina mozda ;34ccm$elo visoko i gotovo okomito, koštana brada dobro razvijena. mali su bolje oruđe i

 javljaju se prvi oblici umjestnosti.

J>. (iološka budućnost $ovjeka

J3. #kološki faktori

Predstavljaju strukturne elemente !ivotne sredine ili uvjete !ivote organizama. "ni susuština odnosa organizama i nji&ove sredine. "snovne karakteristike ekološki& faktorasu:;. promjenjivost8. sukpno djelovanje

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 32/33

#kološka valenca se definira kao mjera promjenjivosti ekološkog faktora u okviru kojeg je moguća egzistencija ; organizma. Bijeli se na < kategorije:2eurivalentni organizmi 6 sa širokom ek valencom2 stenovalentni or 6 sa uskom el valencom2 mezovalentni org 6 sa ek valencom koja nije ni široka ni uska

Podjela ekološki& faktora se vrši prema nji&ovoj prirodi i karakteru djelvanja naorganizme. 'azikujemo: )("10 6 obu&vataju djelovanje ne!ive komponente !ivotnesredine i ("10 6 odnosi se na djelovanje !vi& organizama.Baljna diferencijacija se vrši na osnovu:

2 0limatske2 #dafske2 "rografske2 ) u okviru bioti$ki& faktora se izvajaju: virogeni&, biogeni&, fotogeni&, zoogeni& i

antropogeni& ek faktora.

JJ. Stupnjevi ekološke integracije

0arakteristi$ni stepen integracije su jedinke, populacije, biocenoze i ekosistemi.7edinka: jedinke su osnovni bioti$ki sistem koji kao takav ostvaruje odnose saspoljašnjom sredinom.Populacija: predstavlja sistem jedinki iste vrste koji !ive na odre!enom prostoru i uodređenom vremenu, i između koji& u svakom momentu mo!e doći do razmjenegeneti$kog materijala. "na je reproduktivna zajednica. 0arakteristike populacije:2veli$ina 9kvantitavni izraz veli$ine populacije u odnosu na jedinicu prostora2prostorni raspored 9izra!ava prostorni odnos jedinki određeni& populacija u odreenomtrenutku2natalitet 9pozitivni faktor rasta populacije, ozna$ava produkciju, izra!ava se brojemrođeni& jedinki2mortalitet 9izra!ava se brojem uginuli&2uzrastna struktura populacije 9starosne grupe koje ulaze u sastav populacije2rastenje populacije 9razlika između nartaliteta i mortaliteta

JH. (iocenoza

Predstavlja viši nivo ekološke integracije, a definira se kao visoko integrirani izakonomjerni nastali skup populacija razli$iti& vrsta na određenom prostoru i uodređenom vremenu. "snovne karakteristike svake biocenoze po kojima se razlikuju oddrugi& su njena struktura i funkcionalna organizacija. 0valitativni sistem izra!ava

7/21/2019 BIOLOGIJA

http://slidepdf.com/reader/full/biologija-56de6fcf07281 33/33

ukupnost vrsta $ija populaija izgrađuje biocenozu. "snovi biocenoze dijele se na proste islo!ene. 0vantitativni sastav biocenoze izra!ava brojne odnose populacije koje ulaze unjen sastav i predstavljaju njenu veoma zna$ajnu karakteristiku. 'azlikujemo < osnovneekološke kategorije organizama:;. producenti

8. konzumenti<. reducenti

JT. #kosistemH4. Protok energije i kru!enje materije