BIOLOŠKE VODOGRADNJEP4

EKOLOŠKO UREĐENJE I OBNOVA VODOTOKA

EKOLOŠKI PRISTUP UREĐENJU PRIRODNIH

VODOTOKADoc.dr.sc. Duška Kunštek

Restoration Design

Voda:Temeljna pretpostavka gospodarskog razvoja;Održivo upravljanje vodama:Jamstvo budućnosti i opstanka �čovjeka u prirodnom okolišu;Ljudski egoizam i krive pretpostavke dovele do štetnih posljedica �čovjekovog djelovanja u prirodi:

- degradacija okoliša - ugroženost svih, posebice samog�čovjeka

Do nedavno: - vršeni tehnički zahvati u prirodi a briga ookolišu bila je minorna;

Odgovor prirode:- porazno iznenađenje za �čovjeka;

Primjer:regulacija prvo gornjeg, a kasnije srednjeg i donjeg toka rijeke Rajne u drugoj polovici 19. st.:- skupi radovi znatno pomogli razvoju države:

- osvojene nove površine za razvoj gradova i za poljoprivrednu proizvodnju; zaštičena su prostrana područja od poplava

Proces erozije dna je zanemaren:- vjera u tehniku i u moć �čovjeka inženjerabila je bez rezerve;

Pomalo posljedice erozije izmicale kontroli:- dolazi do znatnog produbljenja dna,- sniženja razina srednjih i malih voda,- sniženja razina podzemnih voda;- promjena riječ�ne dinamike

Sve navedeno dovodi do izmijena elemenata hranidbenog lanca; Posljedica:

- nestanak pojedinih biljnih i životinjskih vrsta

Proces erozije dna je zanemaren:- vjera u tehniku i u moć �čovjeka inženjerabila je bez rezerve;

Pomalo posljedice erozije izmicale kontroli:- dolazi do znatnog produbljenja dna,- sniženja razina srednjih i malih voda,- sniženja razina podzemnih voda;- promjena riječ�ne dinamike

Sve navedeno dovodi do izmijena elemenata hranidbenog lanca; Posljedica:

- nestanak pojedinih biljnih i životinjskih vrsta

Neprirodna rije�čna korita:- uvjeti za život riječ�nih vrsta ??

Pove�ćanje brzine toka:- erozija i smanjeno samopro�čiščavanje;

Smanjeno samopro�išćavanje:- nestanak plemenitih vrste riba;

Direktna ekonomska šteta mala, - indirektno goleme ekonomske posljedice:

- u slivu Rajne nema �čiste vode bez gotovoindustrijske prerade �čak ni za navodnjavanje;

- podzemna voda mora se crpsti iz velike dubine;

Kontraverzna situacija čovječanstva:- porast broja ljudi i njihovog

standarda- potreban nov životni prostor i

sigurnostod poplava

iziskuju se tehni�čki zahvati- javljaju se i negativne,

ponekad katastrofalne posljedice

Primjer: odumiranje Aralskog jezera(istočno od Kaspijskog j., ranije s njim povezano;provedene hidrotehničke melioracije, uzeta voda za navodnjavanje izrijeka Amu-Darija i Sir-Darija, agrokemikalije ispirane sa sliva dospjevaju u Aralsko jezero )

8 velikih rijeka kojima prijeti isušivanjeRijeka Kolorado je jedna od nakorištenijih rijeka na svijetu. Ona osigurava vodu za 30 miliona ljudi, a na njoj se nalazi i veliki broj brana. Dužina ove rijeke iznosi 2 333 kilometra. Budući da se njena voda koristi za navodnjavanje, industrijsku proizvodnju i piće, Kolorado rijetko dospijeva do svoje delte i kalifornijskog zaliva. Jedna desetina od ukupnog toka rijeke dospije do Meksika, a većina te vode se koristi za poljoprivredne potrebe i gradove koji se nalaze u tom području.

Kolorado

8 velikih rijeka kojima prijeti isušivanjeRijeka Ind je primarni izvor vode za većinu stanovnika Pakistana (preko 170 miliona stanovnika). Voda rijeke Ind se koristi u domaćinstvima i industrijskoj proizvodnji, a oko 90% poljoprivrede Pakistana zavisi od nje. Ind je jedna od najvećih svjetskih rijeka, ali zbog prevelikog korištenja, ona više ne dospijeva do oceana u koji se ulijevala u luci Karači. Većina stanovništva ovog grada je na meti lopova koji kradu vodu te se često dešavaju i nemiri zbog nedostatka pitke vode.

Ind

8 velikih rijeka kojima prijeti isušivanjeAralsko jezero (često se naziva i more) je bilo četvrto najveće svjetsko kopneno jezero sa površinom od 68 000 kvadratnih kilometara. Nalazi se u centralnoj Aziji, između Kazahstana i Uzbekistana. Od šezdesetih godina prošlog vijeka, ovo jezero se sve više smanjuje. Glavni razlog za to je projekat navodnjavanja polja pamuka i pšenice koji je osmislio Sovjetski savez. Da bi se ovaj projekat i ostvario, skrenuti su tokovi rijeka Amu Darje i Sir Darje, dvije glavne pritoke jezera. Amu Darja se, zbog ovog projekta, više ne uliva u Aralsko jezero.

Amu Darja

Isušivanje Aralskog jezera:'najvećih ekoloških katastrofa našeg doba'. Dio vode, koji je završavao u jezeru, preusmjerili su prema plantažama pamuka. Navodnjavanje su loše održavali pa je velika potrošnja s vremenom izazvala isušivanje.

8 velikih rijeka kojima prijeti isušivanje

Iako je Sir Darja malo bolje prošla od Amu Darje, ona je veoma zagađena. Dužina njenog toka iznosi 2 212 kilometara i uliva se u ono što je ostalo od aralskog jezera. U osamnaestom sttoljeću, na njoj je izgrađen kompleks kanala za navodnjavanje koji je proširen za vrijeme Sovjetkog saveza. Praktično je njen cijeli tok preusmjeren, a samo neznatni dio vode dospijeva do aralskog jezera. Ekolozi upozoravaju da je ova rijeka zagađena i da se njena voda ne bi smjela koristiti ni za piće ni za navodnjavanje.

Sir Darja

8 velikih rijeka kojima prijeti isušivanje

Jedna od najvećin rijeka Sjeverne Amerike, Rio Grande, se proteže od jugozapadnog Kolorada do meksičkog zaliva. Dužina ove rijeke iznosi 3 051 kilometar. Obzirom da se njena voda koristi i na prostoru SAD-a i Meksika, ova rijeka postaje sve manja. Rio Grande je, na jednom dijelu, granica između Meksika i SAD-a, a početkom novog milenijuma ona uopćenije stizala do meksičkog zaliva.

Rio Grande

8 velikih rijeka kojima prijeti isušivanjeDruga rijeka po veličini u Kini, sa ukupnom dužinom od 5 464 kilometra. Ova moćna rijeka je veoma često plavila okolno područje, a najstrašnija poplava se desila 1931. godine kada je usmrtila između jednog i četiri miliona ljudi. Od 1972. godine, Huang Ho se veoma rijetko ulijevala u more. Razlog za ovo je bilo enormno eksploatiranjeuglavnom za navodnjavanje poljoprivrednih područja. 1997. godine, donji sliv rijeke je bio potpuno suh cijelih 230 dana. Ovakav dramatični pad vode je pogodio ekološki bogatu deltu ove rijeke koja erodira zbog nedostatka mulja.

Huang Ho

8 velikih rijeka kojima prijeti isušivanjeRijeka Tista izvire ispod Himalaja te protiče kroz indijsku državu Sikim, a ulijeva se u Bramaputru u Bangladešu. Tista se obično naziva i „žila kucavica Sikima“, ali u poslednjih nekoliko godina enormno eksploatiranje je dovelo do njenog isušivanja. Ribari više ne mogu pecati na njoj, a tisuće poljoprivrednika su ostali bez vode. Indijska vlada je donijela zakon po kojem će se na ovoj rijeci graditi brane s ciljem da se proizvodi električna energija. Geolozi upozoravaju da bi sedimenti, koji se nagomilavaju, mogli potaknuti zemljotrese u seizmički aktivnim područjima.

Tista

8 velikih rijeka kojima prijeti isušivanjeMari je najduža i najvažnija australijska rijeka. Izvire ispod australijskih Apli, a ulijeva se u Indijski ocean u blizini Adelejda. Njena dužina iznosi 2 357 kilometara. Kao rezultat eksploatisanja, dolina rijeke Mari je najplodnije australijsko područje, a poznata je i pod nazivom „narodna žitnica“. Ipak, povlačenje je rezultiralo porastom nivoa salinitet što je ogromna prijetnja poljoprivrednoj proizvodnji. Poremećaji i skretanje riječnog toka su smanjili protok u tolikoj mjeri da se ušće rijeke zatvorilo zbog mulja koji se formirao početkom dvadeset prvog vijeka.

Mari

Riječ eutrofikacija dolazi od grčke riječi Eutrophos = dobro uhranjen, prema eu = dobro i trophe = hrana. Pod tim se pojmom podrazumijeva povećanje primarne proizvodnje organske tvari u odnosu na tipičnu razinu za šire područje uslijed stalnog vanjskog unosa hranjivih soli (prvenstveno dušika i fosfora).

Do eutrofikacije može doći prirodnim putem ili djelovanjem čovjeka zbog neodgovarajućeg ispusta hranjivih tvari otpadnim vodama, ispiranja poljoprivrednih površina uz masovno korištenje umjetnih gnojiva, deforestacije slivnih područja i dr.

Dok je prirodna eutrofikacija pozitivna za ekosustav, jer dovodi do povećanja bioloških resursa, a negativne su pojave rijetke, antropogeni utjecaj može narušiti ekološku ravnotežu uz vrlo štetne posljedice.

Eutrofikacija sjevernog dijela Kaspijskog jezeraKaspijsko jezero je najveće jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2. Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, najveća dubina je 1025 m.

Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.