Bioloki pesticidi

Mikrobioloki agensi su uzronici bolesti i tetoina, koriste se kao antagonisti za suzbijanje drugih mikroorganizama, a mogu biti gljive, bakterije i virusi.

Gljive se koriste kao entomopatogene i nematopatogene, za suzbijanje tetnih insekata i nematoda i kao antagonisti za suzbijanje drugih gljiva uzronika oboljenja biljaka.Beauveria bassiana se primjenjivala za suzbijanje krompirove zlatice, ali i protiv bijele leptiraste vai i drugih tetoina. Verticillium lecanii se nalazi u nekim preparatima za suzbijanje biljnih vai i bijele leptiraste vai u zatienom prostoru.Gljiva Paecilomyces lilacinus efikasna je za suzbijanje nekih tetnih nematoda. Nalazi se u preparatu BioAct VG.Trichoderma hrazianum se nalazi u biofungicidu Trihodex za suzbijanje sive trulei. Postoje biofungicidi na osnovu gljive T. Viride.Vrsta Pytium oligandrum je antagonist patogenim vrstama roda Pyitium, ali i vrstama roda Phytophtora, Rhizoctonia, Verticillium, Sclerotinia. Nalazi se u preparatu Polyversum. Za suzbijanje gljiva roda Sclerotinia, znaajnih pri gajenju salate i drugog povra poznat je biofungicid Contans WG, na bazi gljive Coniothyrium minitans. Efikasna u suzbijanju pepelnice gljiva Ampelomyces quisqualis i preparat na bazi nje AQ10.

Bakterije su najvie primjenjivani mikroorganizmi za pripremu biopesticida u odnosu na koliinu primjenjenih preparata. Pri ovome se misli na preparate proizvedene na bazi bakterije Bacillus thyriganensis. Unijeta u tijelo insekta putem hrane bakterija proizvodi toksine kristale koji razaraju crijevni sistem insekta. Zbog eludanog djelovanja preparati na bazi ove bakterije nisu opasni za korisne insekte. Opasni su za tetne insekte koji se hrane grickanjem lista, prvenstveno gusjenice raznih leptira i tvrdokrilaca kao to je krompirova zlatica. tetoine prestaju sa ishranom jedan do dva dana nakon unoenja preparata, a uginu nakon 3-5 dana. Zato smrtnost nije mjerilo uspjeha djelovanja preparata, nego prestanak ishrane i nanoenje teta. Zbog foto labilnosti nema dugo rezidualno djelovanje, 7-8 dana, pa je potrebno ponovno tretiranje usjeva. Postoje podvrste ove bakterije efikasne prema odreenim tetoinama. Bacillus thyriganensis var. Tenebrionis se koristi za gusjenice tvrdokrilaca, Bacillus thyriganensis var. Kurstaki za gusjenice leptira. Registrovani preparati na bazi obije podvrste su: D-Stop, Z-Stop i za prvu i BioBit WPNovodor FC za drugu podvrstu.Razliiti sojevi bakterije Bacillus suptilis koriste se za suzbijanje nekih patogenih gljiva u zemljitu. Nakon primjene tretiranjem sjemena ili zalivanjem biljaka formiraju zatitnu barijeru u rizosferi biljaka. U Njemakoj je poznat Phytovit WG. U SAD-u je registrovano nekoliko preparata na bazi ove i drugih vrsta roda Bacillus za suzbijanje nekih drugih patogena, uzronika pepelnice, re, sive trulei, pjegavosti lista uzrokovane gljivama i bakterijama i drugih.

Virusi su entomopatogeni i koriste se za suzbijanje tetnih insekata. Poznati su virus poliedrije i virus granuloze. Primjenjuju se za suzbijanje sovica i drugih gusjenica. Nedostaci preparata koji sadrze viruse su sporo djelovanje, uzak spektar djelovanja, velika zavisnost od klimatskih faktora, fotolabilnost, pa tako i kratkotrajno djelovanje. Za postizanje zadovoljavajueg efekta potrebna je viekratna primjena uz kombinovanje sa drugim mjerama.

Prirodni pesticidi su uglavnom insekticidi koji se dobijaju ekstarkcijom iz biljaka koje se prikupljaju u prirodi ili se namjenski gaje. Jedna od prvih prirodnih insekticida ie piretrin. koji se dobija ekstrakcijom iz cvijeta biljke buvaa (Chrysanthemum cinerariefolium). Nekada se ova biljka uzgajala u Dalmaciji u cilju prikupljanja cvijetova i ekstrakcije piretrina koji ima insekticidna svojstva. Piretrini se danas veinom koriste za suzbijanje insekata u domainstvu ili u skladitima hrane, ali ima preparata i za suzbijanje tetnih insekata povrtarskih biljaka u zatienom prostoru jer je nestabilan na svjetlosti. Na osnovu grae prirodnih piretrina kasnije su sintetisani piretroidi, grupa insekticida irokog spektra djelovanja.

Insekticidi na bazi azadirahtina dobijaju se iz sjemena i drugih djelova biljke, odnosno drveta Azadirachta indica (eng. neem trees) koji se nalazi u junoj Aziji, Africi i Australiji. Poznati su i pod nazivom neem ekstrakti. Insekticidi na bazi azadirahtina ometaju presvlaenje insekata, pa su po nainu djelovanja regulatori razvoja insekata. U malim koncentracijama, sa sadrajem aktivne materije do 1%, poto su jaki insekticidi, djeluju na biljne vai, bijelu leptirastu va, gusjenice leptira i neke druge insekte. Zalivanjem zemljita mogu da se suzbijaju i neke zemljine tetoine. Neki preprati na bazi azadirahtina sa veim procentom ove aktivne materije, i do 70%, suzbijaju prouzrokovae bolesti biljaka, plamenjau, pepelnicu, crnu pjegavost, antraknozu, ru, sivu trule.Insekticidi na bazi rotenona dobijaju se iz korjena leguminoza roda Lonchacarpus porijeklom iz june Amerike. Koriste se za suzbijanje insekata koji grickaju.Produkti metabolizma nekih organizama prije svega gljiva imaju insekticidno, ali i fungicidno djelovanje. Nalaze se na granici bilokih i hemijskih sredstava, ali poto predstavljaju produkte metabolizma organizama, nalaze se u grupi biolokih insekticida. Nazivaju se i naturaliti.Abamektin je produkt metabolizma gljive Streptomyces avermitilis. Nalazi se kao aktivna materija insekticida i Vertimec 018 EC Abastate. Kao sistemini akaroinsekticid namijenjen je suzbijanju tetnih grinja i nekih insekata u voarstvu i povrtarstvu. Neobino za bioloke insekticide, ali ima visoku otrovnost i nalazi se u I grupi otrova.Zemljina bakterija Saccharopolyspora spinosa pri aerobnoj fermenataciji na hranljivoj podlozi produkuje materiju pod nazvom spinosin, visokog insekticidnog djelovanja. Ima kontaktno i 5-10 puta jae utrobno djelovanje na gusjenice leptira, larve dvokrilaca, prije svega minera i tripse. Poznat je preparat Spinosad.Strobilurini, grupa fungicida novije generacije, imaju preteu u prirodnom strobilurinu koji je ekstrahovan iz gljive Strobilurus tenacellus. Na osnovu njegove strukture sintetisani su hemijski strobilurini razliite strukture.Produkti metabolizma nekih gljiva su i antibiotici ali se oni ne smatraju biolokim sredstvima za zatitu bilja. BIOTEHNIKA SREDSTVA

Atraktanti su sredstva koja privlae tetoine, prije svega insekte. One mogu biti privuene u potrazi za hranom, u potrazi za suprotnim polom u vrijeme parenja ili ih privlai odreena boja. Na ovaj nain privlae se oba pola insekata, osim kod seksulanih atraktanata koji ee privlae mujake.Primjena atraktanata moe imati dvije namjene, za privlaenje insekata da bi se utvrdila njihova brojnost i na osnovu toga potreba za njihovim suzbijanjem, i za direktno suzbijanje tetoina.Hranidbeni atraktanti su sredstva koja privlae tetoine koji se njima hrane. Pueve veoma privlai pivo ili penica u fermentaciji. Postavljanje plitkih posuda napunjenih pivom slui za registrovanje pojave pueva, ali i za njihovo suzbijanje. Za suzbijanje glodara slue zatrovani mamci, koji su zapravo sastavljeni od hrane koja privlai glodare (itarice, mekinje, kukuruzna prekrupa, kuvani krompir, kuvana riba) i otrova. Bitna osobina hranidbenih atraktana je da su dovoljno isparljivi da bi privukli tetoine sa odreene udaljenosti.Kao atraktant za tripse moe posluiti eer. Dodavanjem pola litra 66% rastvora glukoze poboljava se efekat suzbijanja tripsa hemijskim sredstvima.Ulogu hranidbenih atraktanata mogu imati i lovne biljke. Naime, neke tetoine se radije hrane na jednim, nego na drugim biljnim vrstama. Ova osobina se moe iskoristiti da se u odreenom usjevu gaji izvjestan broj omiljenih biljaka odreenim tetoinama, i da se na njima lake i uspjenije suzbijaju. Tako se larve krompirove zlatice radije hrane listom plavog patlidana nego krompira ili paradajza.Seksualne atraktante ili feromone proizvode insekti tokom parenja i slue za privlaenje suprotnog pola. Ova osobina je iskoriena za sintezu vjetakih feromona potpuno identinih prirodnim koji primjenjeni u vrijeme parenja insekata izazivaju njihovu dezorganizaciju. Na ovaj nain omogueno je prenamnoenje tetoina. Feromoni se koriste za praenje pojave pojedinih tetoina, ali i za njihovo suzbijanje U prvom sluaju koristi se manja, a u drugom vea doza feromona. Najveu primjenu imaju u voarstvu, vinogradarstvu i pri suzbijanju skaldinih tetoina. U povrtarstvu mogu da se koriste feromoni za sovice.Primjena vizuelnih atraktanata zasniva se na osobini privlaenja ili odbijanja insekata i drugih tetoina odreenim bojama.Poznato je da biljne vai i bijele leptiraste vai privlai uta boja. Ova osobina je iskoriena za utvrivanje njihove prve pojave, kao i za suzbijanje primjenom utih ploa premazanih dugotrajnim lijepkom i insekticidom. Ova mjera se naroito koristi za suzbijanje navedenih tetoina u zatienom prostoru. Na otvorenom ili u zatvorenom prostoru mogu se postavljati i plitke posude koje su obojene uto. U njih se sipa voda sa malo deterdenta, to onemoguava izlazak insekta koji privueni bojom upadnu u vodu. Tripse privlai plava boja, pa se za njihovo suzbijanje koriste plavo obojene ljepljive ploe.Bijela boja odbija neke tetoine, kao to su biljne vai. Prskanje staklenika kreom u cilju refleksije svjetlosti i manjeg zagrijevanja tokom vrelih ljetnjih mjeseci, doprinosi i manjoj pojavi biljnih vai. Pa ak i prskanje biljaka kreom doprinosi manjoj pojavi ovih tetoina.

Repelenti odbijaju tetoine od biljaka i na taj nain spreavaju nastanak teta. Poznati su fagorepelenti (antifiding sredstva) koji odbijaju od ishrane, pa tetoine uginjavaju zbog gladi. Izvjesno odbijajue djelovanje na ishranu krompirove zlatice imaju preparati na bazi bakra. Odbijajue djelovanje na pele imaju neki piretroidi, to smanjuje opasnost ovih insekticida na njih.Slino djelovanje fagorepelentima ima insekticid na bazi pimetrozina, namijenjen za suzbijanje biljnih vai i bijele leptiraste vai. Nalazi se u preparatu Chess 25 WP. Nakon njegovog unoenja u organizam navedene tetoine prestaju da se hrane i uginjavaju od gladi.Odbijajue djelovanje na neke tetoine mogu imati i mirisi i druge izluevine nekih biljaka. Udruenom sjetvom ili sadnjom postie se zbunjivanje i odbijanje tetoina od gajenih biljaka. Paradajz posaen zajedno sa kupusom titi kupus od kupusove muve, gusjenice kupusara i drugih leptira. Crni luk izmeu redova mrkve titi ovu biljku od mrkvine muve i nematoda. Ren ili buva uz krompir odbijaju krompirovu zlaticu. Dragoljub odbija bijelu leptirastu va od biljaka izmeu kojih je posijan, a slui i kao lovna biljka za biljne vai koje se na njemu rado naseljavaju. U usjevu povra su korisne i druge biljke neven, kadifica, nana, bosiljak. Ekstrakt bijelog luka koji posjeduje insekticidna svojstva nalazi se u nekim preparatima i koristi se kao repelent za biljne vai, bijelu leptirastu va, tripse, grinje. Ekstrakt sjemena Ijute paprike koji sadri kapsicin koristi se kao repelent za sisare koji nanose tetu vou i povru, kao to su zeevi i kunii u mladim vonjacima ili usjevu kupusnjaa.Repelenti ne moraju biti samo hemijske supstance. Poznato je da zvuk djeluje odbijajue na neke tetoine. Zvuci niske frekvencije mogu odbijajue djelovati na neke insekte. iroku primjenu u povrtarstvu, pri gajenju bostana i drugog plodovitog povra, imaju zvuni efekti na odbijanje ptica. One u uslovima sue mogu nanijeti velike tete na sonim plodovima povra.

Inertna praiva sadre amorfne silikate koji apsorbuju vosak sa povrine tijela insekata ili sadre estice otrih ivica koje mehaniki oteuju kutikulu insekata. U oba sluaja dolazi do dehidratacije odnosno gubitka vode iz tijela insekata i uginua.Oni se mogu dodavati i insekticidima radi poboljanja djelovanja. Poznata je diatomejska zemlja koja se dobija od fosilnih ostataka koljki i algi. Koristi se za tretiranje biljaka koje napadaju gusjenice. Pri kretanju gusjenica po tretiranoj povrini otre ivice estica ih povrijeuju i uzrokuju dehidrataciju. Kao inertno praivo moe se smatrati i pepeo ili negaeni kre koji puevima oduzimaju sluz, onemoguavajui njihovo kretanje.

Biljna ulja imaju primjenu u suzbijanju nekih tetoina i uzronika bolesti. Ulje od soje, lecitin koristi se za suzbijanje prouzrokovaa pepelnice povrtarskih i ukrasnih biljaka.Ulja sprijeavaju snadbijevanje insekata kiseonikom, to dovodi do njihovog uginua. Na ovaj nain se koriste neki preparati na bazi ulja od uljane repice za suzbijanje jaja nekih tetoina. preparatima na bazi prirodnih insekticida esto se dodaje izvjesna koliina biljnih ulja radi poveanja efikasnosti.

Sapuni su soli masnih kisjelina. Dobijaju se saponifikacijom prirodnih masti. Koriste se za suzbijanje prije svega biljnih vai, bijelih leptirastih vai i grinja. Poznati su preparati na bazi kalijumovih sapuna. Nekim insekticidima na bazi piretroida moe se dodati kalijumov sapun.Natrijum bikarbonat poznat kao soda bikarbona spreava infekciju biljaka nekim patogenim gljivama. Ona je efikasna ukoliko je sama rastvorena u vodi ali se njen efekat poveava dodavanjem biljnog ulja kao to je suncokretovo. Ulje poboljava zadravanje sode bikarbone na povrini lista. Primjenjuje se iskljuivo preventivno dobrim nanoenjem prskanjem na sve djelove biljaka. Priprema se dodavanjem dvije do tri kaiice sode bikarbone u 5 l vode sa dvije do tri kaiice biljnog ulja.

Korisni insekti

Voke su izloene napadu velikog broja tetnih insekata i grinja koje na njima izazivaju direktne i indirektne tete. Bitan faktor uspjene voarske proizvodnje je spreavanje gubitaka koji mogu nastati usled dejstva tetoina. Borba protiv tetoina se zasniva na principima organske zatite bilja koja podrazumijeva korienje mjera borbe (mehanike, agrotehnike, bioloke) koje su propisane Zakonom i pravilnicima o organskoj poljoprivredi, a iji cilj je odravanje nivoa tetoina ispod praga ekonomske tetnosti. Treba voditi rauna da dok tetoina ne ugroava prinos na nju se ne treba obazirati. tetoine napadaju brojni prirodni neprijatelji, predatori i paraziti koji su jedan od glavnih regulatora dinamike populacije tetoina, mada se zbog neadekvatne primjene sredstava za zatitu bilja njihov opstanak esto dovodi u pitanje. U prirodi, prirodni neprijatelji odravaju prirodnu ravnoteu tetoina, zbog ega se u prirodnim biotopima rijetko deavaju masovne pojave insekata. Prirodni neprijatelji insekata i grinja su za ovjeka korisni organizmi, a grupiu se u korisne sisare, korisne ptice, parazitske gliste, patogeni mikroorganizmi, korisne grinje i korisni insekti.Poseban znaaj u biolokoj borbi pripada korisnim insektima koji mogu biti paraziti i predatori. Predatori svoju rtvu odmah ubijaju i njome se hrane. Kao predatori pojavljuju se insekti iz gotovo svih redova iz kojih se pojavljuju i tetni insekti: Dermaptera - kookrilci, Ordhoptera pravokrilci, Thysanoptera tripsi, Hemiptera stjenice, Coleoptera tvrdokrilci, Neuroptera mreokrilci i Diptera dvokrilci. Meutim, nemaju svi jednak znaaj u regulaciji brojnosti tetoina. Mnoge vrste su istovremeno i fitofagi i zoofagi odnosno i tetoine i korisni i esto je teta koju izazivaju vea od koristi koju imaju kao predatori. Najbolji primjer za to je uholaa Forficula auricularia L. koja je poznata kao tetoina u voarstvu i cvjearstvu ali je istovremeno i znaajan predator lisnih vai, grinja i jaja drugih tetnih insekata u voarstvu. Slino je i sa predstavnicima reda Thysanoptera koji su uglavnom fitofagi, ali neki predstavnici mogu biti predatori grinja i sitnih insekata. Najpoznatiji predator iz reda pravokrilaca je bogomoljka Mantis religiosa L. koja za hranu koristi razne insekte. U toku dana moe da pojede 2030 mreastih stjenica (npr. kruke). U prirodi se javlja u malom broju i ee u toplijim krajevima. U svijetu se uzgaja u cilju bioloke borbe, a u promet se stavlja u stadijumu jajeta. Iz reda stjenica kao znaajniji predatori u voarstvu posebno crvene vone grinje, lisnih vai i drugih tetoina pojavljuju se predstavnici familija: Nabidae, Anthocoridae i Reduviidae. Sve vrste familije Nabidae su predatori, u prednjem dijelu tijela su suene i sa jako izraenim oima. Hrane se jajima insekata, vaima, grinjama i sitnijim gusjenicama. Obino se skrivaju izmeu lia cvjetova i tamo hvataju svoju rtvu. Jedna stjenica moe u toku dana isisati 30100 grinja ili 1030 vai ili pedesetak jaja insekata. Predstavnici familije Anthocoridae su sitni insekti veliine 34 mm. U vonjacima se najee sreu vrste roda Orius. Posebno su znaajni kao predatori crvene vone grinje ali se hrane jajima insekata, vaima, tripsima, buvama lista itd. U toku razvia larva roda Orius uniti 300600 jedinki crvene vone grinje ili 100-200 vai. Smatra se da kod odnosa 1 stjenica na 800 grinja ne moe doi do prenamnoenja grinja. Vrste roda Orius se vjetaki uzgajaju u cilju bioloke borbe protiv kalifornijskog tripsa. Vrste familije Reduviidae su relativno krupne (10-15 mm) sa dugom i uzanom glavom. Prednji per nogu je prilagoen za hvatanje plijena i sve vrste ove familije su predatori. Iz reda tvrdokrilaca kao predatori su znaajni predstavnici familije Carabidae truljci i Coccinellidae bubamare. Vrste iz familije truljaka su uglavnom predatori koji se hrane razliitim vrstama gusjenica, injacima i larvama gundelja. U Evropi je poznato oko 500 vrsta iz ove familije. ivot provode najee u zemlji, ispod kamena, u uginulom drvetu, ispod kore drveta i na drugim skrivenim mjestima. To su krupni insekti duine 30 mm sa dobro razvijenim nogama kojima se brzo kreu i hvataju rtvu, tamnijih su boja sa metalnim sjajem. Neke vrste ive vie godina, a u toku ivota mogu unititi i do hiljadu larvi insekata. Kod nas su najpoznatije korisne vrste: Calosoma sycokanata L. i Calosoma inquisitor L. kao i neke vrste iz roda Carbus. Vrsta Calosoma sycokonata L. u toku ivota pojede 40 gusjenica, 10-15 larvi ili lutki tvrdokrilaca. Odrasli za ivota pojedu 200-400 larvi. esto pretjerana primjena sredstava za zatitu bilja smanjila je brojnost ovih korisnih insekata, a time i njihov znaaj. Mnogo vei znaaj imaju predstavnici familije bubamare koji se u razvijenim Evropskim zemljama vjetaki uzgajaju i potom isputaju u vonjak. Bubamare se uglavnom hrane lisnim i titastim vaima. Bubamare su crvene, narandaste, ute ili crne sa takicama raznih boja. U Evropi ivi oko 60 vrsta iz ove familije ali je mali broj znaajan kao predator. Kod nas najvei znaaj imaju sedmotakasta bubamara Coccinella septempunctata L. i dvotakasta bubamara Adalia bipunctata L. Prisustvo bubamara u vonjaku ukazuje na prisustvo vai. Jedna larva ili imago dnevno moe da pojede 20-30, a u toku ivota nekoliko stotina vai. Prema nekim podacima jedna bubamara na 40 lisnih vai moe potpuno sprijeiti tete u vonjacima, a kod odnosa 1 bubamara prema 100 lisnih vai ne treba oekivati znaajnije tete. Uloga imaga bubamara u redukciji brojnosti lisnih vai dolazi do izraaja rano u proljee i poetkom jeseni, a larvi u toku proljea i ljeta. U okviru reda mreokrilci znaajne predatorske vrste u vonjacima pripadaju familiji Chrisopidae zlatooke. U Evropi ivi oko 50 vrsta iz ove familije. Imaju njeno tijelo koje je najee zeleno, sa dugim mreastim krilima. Odrasle zlatooke se hrane nektarom dok su larve znaajni predatori lisnih vai, tripsa, leptirastih vai, grinja kao i jaja leptira, tvrdokrilaca i grinja. Kod nas su najee vrste Chrisoperla carnea Steph. i Chrisopa perla. Imaju vie generacija u toku godine. Larva prolazi kroz tri stepena od kojih je trei najprodrljiviji. U toku svog razvia jedna larva pojede do 500 vai ili preko 10 000 jaja ili larvi crvene vone grinje. Larve se uzgajaju u laboratoriji i potom isputaju u vonjak. Preporuuje se 1015 000 jaja ili mladih larvi po ha. Iz reda dvokrilci kao predatori znaajniji su predstavnici familije Cecidomyidae muve ikarice, Syrphidae osolike muve, Asilidae grabljive muve. Vrste iz familije Cecidomyidae su tetoine meutim neke vrste su zoofagne (Aphidoetes aphidimyza Rond.). Osolike muve su predatori u stadijumu larve, a odrasle se hrane nektarom i znaajne su za opraivanje. Jedna larva moe unititi do nekoliko stotina vai, a odrasle muve svojim izgledom podsjeaju na ose pa su otuda i dobile naziv. Muve iz familije Asilidae su predatori u stadijumu imaga. Larve se hrane mrtvom organskom materijom. Paraztiti a razliku od predatora, ive na raun drugih organizama ivjei na njima ektoparaziti ili u njima endoparaziti. Oni svoju rtvu ne ubijaju odmah nego tek po zavretku razvia parazita domain ugine. Znaajni paraziti pripadaju redu Diptera i Hymenoptera. Iz reda Diptera kao paraziti larvi i leptira u voarstvu znaajne su muve gusjeniarke Tachinidae. Svojim izgledom podsjeaju na kunu muvu. enka odlae jaja u tijelo rtve, larva se razvija u domainu i tek po zavretku razvia domain ugine. Najvei broj parazita pripada redu opnokrilci. U familiji Icheneumonoidae nalaze se osice veih dimenzija koje su paraziti larvi i lutki tetoina prije svega smotavaca. Vrste iz familije Braconoidae su takoe znaajni paraziti smotavaca, a neke vrste roda Microgaster parazitiraju smotavca jagode. U familiji Aphidiidae su tipini paraziti lisnih vai. Obino napadaju bezkrilne enke. Neke vrste su polifagne, a neke su vezane za specifine vrste domaina. U familiji Aphelinidae se nalaze veoma sitne ose, a meu njima je najpoznatija vrsta Aphelinus mali Xald. koja je parazit krvave vai i to uglavnom larvi treeg stepena. U Evropu je uneena u periodu od 1920-1930 god. i moe sniziti populaciju krvave vai i preko 90%. U ovu familiju spadaju vrste roda Prospaltella, a najpoznatija je P. berlesi How. koja parazitira dudovu titastu va i jedan je od prvih primjera uspjenog unoenja prirodnih neprijatelja sa drugog kontinenta za bioloku borbu. U ovoj familiji su vrste P. perniciosi Tow. koja je parazit kalifornijske titaste vai i Encarsia formosa Gahan koja je najznaajniji parazit staklenike muice. Vrste familije Trichogramatidae su sitni insekti veliine do 0,5 mm. Najpoznatija vrsta ove familije je Trichograma evanescens Westv. koja parazitira jaja insekata prije svega leptira. Iz reda opnokrilci manji znaaj kao paraziti imaju vrste iz familija Eurytomidae, Pteromalidae, Eupelmidae, Encyritidae i Chalcidoidae. Iz svega napisanog jasno je da u prirodi postoji veliki broj korisnih insekata koji mogu znaajno uticati na smanjenje brojnosti tetoina. Treba potovati prirodu i kad se mjere suzbijanja moraju primjeniti treba birati preparate koji su selektivni prema korisnim insektima. Dr Sneana Hrni

Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Crne Gore

European Comission - organic farming web site evropske komisije posveen organskoj poljoprivredi evropske unije

Biotehniki institut u Podgorici

savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji

NOP National organic program Regulations (Standards) and Guidelines

ATTRA National Sustainable Agriculture Information Service- prua informacije svima koji su ukljueni u razvoj odrive poljoprivrede SAD-a, kojoj pripada i ORGANSKA POLJOPRIVREDA.

MAIB Mediteranski poljoprivredni institut u Bariju - doprinosi razvoju organske poljoprivrede mediterana

ISPAVE - istraivaki centar za zatitu bilja iz Rima Baza podataka o fitosanitarnim proizvodima koji se koriste u organskoj poljoprivredi Republike Italije. Interesantno jer se mogu pronai informacije o aktivnim supstancama, formulaciji, podruju primjene,mehanizmu djelovanja, toksinosti itd.

EU Pesticides database EU baza podataka o pesticidima!

European Commission > Agriculture and Rural Development Evropska komisija - poljoprivreda i ruralni razvoj

IFOAM meunarodna federacija organske poljoprivrede